Budući da su zamijetili kako se posljednje vrijeme malo u javnosti priča o opremanju Hrvatske ratne mornarice (HRM) ratnim brodovima, podmornicama i ostalim sredstvima podvodne tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, te Znanstveno vijeće za pomorstvo HAZU, odlučili su krenuti u akciju. Konkretno, oni su za četvrtak, 9. ožujka, zakazali tematski skup nazvan “Prijedlog dopune nacrta Strategije nacionalne sigurnosti i Dugoročnog plana razvoja HRM putem vlastitog razvoja do 2024. godine“. Njime se želi pokrenuti pitanje dopune “nacrta nove Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta Dugoročnog plana razvoja oružanih snaga Republike Hrvatskeza razdoblje od 2015. do 2024.” – odnosno, nove Strategije nacionalne sigurnosti (SNS) i važećeg Dugoročnog plana razvoja OS RH s ovim temama. Okrugli stol počinje u 11:00 sati (registracija sudionika od 10.30 do 11.00 sati), u Velikoj vijećnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 5.
Ciljevi ovog vrlo neuobičajenog skupa definirani su kroz ukupno tri točke:
(1) Poticanje rasprave o važnosti legalne obrane Republike Hrvatske i iz podmorja teritorijalnih i međunarodnih voda, a ne samo s površine mora i iz zračnog prostora,
(2) Popunjavanje praznine u nacrtu Strategije nacionalne sigurnosti i nacrtu Dugoročnog plana razvoja oružanih snaga RH koja se odnosi na opremanje HRM,
(3) Pridonošenje razvoju gospodarstva i brodogradnje putem gradnje ratnih brodova, podmornica i ostalih podvodnih plovila za potrebe HRM, ali i inozemnih naručitelja.
Sve te tri itekako bitne i legitimne točke dalje se razrađuju kroz ukupno 10 osnovnih sadržajnih teza, koje se u svojem sadržaju pretežito koncentriraju na razvoj podmorničke tehnologije u Hrvatskoj, kao i na ponovno uvođenje takve tehnike u ruke Hrvatske ratne mornarice. Da podsjetimo, riječ je o tehnologiji koje se Hrvatska svojevoljno ostavila prije desetak godina, uz tek povremene pokušaje očuvanja ovih tehnoloških sposobnosti. Uz to, treba tu napomenuti i jedan omanji formalni problem, po pitanju javnih dokumenata čiju se dopunu želi tražiti. Naime, strogo gledano ni jedan od ova dva navedena dokumenta (Strategija nacionalne sigurnosti i Dugoročni plan razvoja OS RH 2015.-2024.) trenutno nije u statusu nacrta. Prvi radni nacrt nove Strategije tek se očekuje, s javnom raspravom koja navodno predstoji do ljeta – iako je taj najviši strateški dokument države po pitanju sigurnosti inače toliko općenit da ne dodiruje konkretnu tehnologiju ni jednog državnog resora, pa tako ni OS RH ili HRM. S druge strane, nacrt dokumenta DPR 2015-2024. usvojen je u Hrvatskom saboru 12. prosinca 2014. godine, nakon što je o njemu te jeseni bila provedena javna rasprava. Portal Obris.org je u tim raspravama aktivno sudjelovao, među ostalim otvarajući i niz mornaričkih tema. Dok su u njemu budućnost i opremanje HRM bili obuhvaćeni zastrašujuće općenito, stereotipno i grubo – što itekako zaslužuje ispravak, doradu i razradu – tek ostaje za vidjeti hoće li RH u dogledno vrijeme uopće krenuti u sustavnu nadogradnju ovog dokumenta kroz sustav MORH, Vlade RH i Hrvatskoga sabora.
Kako god bilo, nakon nedavnog izleta u zrakoplovnu tehnologiju, ovoga puta ljudi iz akademske zajednice pokreću razgovor s kompetentnim nositeljima razvoja i gradnje ratnih brodova i podmornica, kao i sa svima ostalima koji mogu na bilo koji način utjecati da ova važna djelatnost za hrvatsku brodogradnju, znanost i RH općenito dobije širu javnu potporu – što je itekako hvale vrijedno, iznimno potrebno, i uopće ne često u Republici Hrvatskoj posljednjih desetljeća. Ovaj će razgovor zakotrljati ukupno pet pripremljenih uvodnih izlaganja, koja već i sama za sebe obećavaju zanimljiv dan na zagrebačkom FSB-u. Riječ je tu o:
(1) “Prijedlogu dorade nacrta Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH” (Andrej Korbar)
(2) “Ratna Brodogradnja u Brodarskom institutu – prošlost – sadašnjost – budućnost” (Ante Zaninović, Brodarski institut)
(3) “Projekt podmornice Drakon 220 i odobalnog patrolnog broda OPV60” (Hrvoje Orešković i Goran Paladin, Adria Mar d.o.o.)
(4) “Stanje razvoja bespilotnih podvodnih sredstava” (Zoran Vukić, Fakultet elektrotehnike i računarstva – FER),
(5) “Utjecaj razvoja podvodnih sredstava na razvoj znanstvenih istraživanja i primjena rezultata” (Ivo Senjanović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti)
Skup je otvoren za zainteresiranu javnost i medije.
