Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac sudjelovao je jučer (utorak, 08. srpnja) na sastanku Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u Bruxellesu. Na sastanku su, među ostalim, usvojene i Preporuke Vijeća za aktivaciju nacionalnih klauzula o odstupanju od fiskalnih pravila za 15 država članica koje su u ovoj fazi uputile službene zahtjeve: Hrvatska, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka i Finska. Nacionalnom klauzulom o odstupanju dozvoljena je privremena devijacija od maksimalnih stopa rasta neto rashoda zbog povećanja potrošnje za obranu do 1,5 % BDP-a u razdoblju 2025. – 2028. U tom razdoblju bit će lakše izvediv postupan i fiskalno održiv prijelaz prema većim nacionalnim rashodima za obranu, pri čemu će se osigurati koordinirano jačanje obrambenih i sigurnosnih kapaciteta EU.
“Mi za sada ne planiramo koristiti tu klauzulu, a aplicirali smo kako bismo imali jedan dodatni instrument osiguranja”,
rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. Dodao je da Hrvatska namjerava ispuniti sve svoje obveze u pogledu povećanja izdvajaju za obranu i da će pri tome nastojati držati proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a. Na svojoj sjednici 28. svibnja hrvatska Vlada je prihvatila zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila kao pripremu za jučerašnju formalnu odluku ECOFIN-a.
Odluka o aktiviranju klauzule o odstupanju pokriva razdoblje od četiri godine tijekom kojeg će države članice moći za 1,5 posto prekoračiti dopušteni proračunski deficit, koji prema fiskalnim pravilima ne smije biti veći od 3 posto. Drugim riječima, protiv njih neće biti pokrenut postupak zbog proračunskog deficita koji može dosegnuti i 4,5 posto, ako je 1,5 posto namijenjeno za investicije u obranu. Međutim, kako pojašnjava Europsko vijeće u svom priopćenju, “u praksi, ova aktivacija znači da Komisija i Vijeće mogu odlučiti da ne otvore novi postupak prekomjernog deficita za ovih 15 država članica, čak i ako premaše maksimalni neto put rashoda koji je odobrilo Vijeće, pod uvjetom da je taj višak posljedica povećanih obrambenih izdataka. Za sve ostale rashode, države članice ostaju vezane proračunskim pravilima i moraju ostati predane provedbi revidiranog okvira ekonomskog upravljanja bez obzira na aktivaciju klauzule.”
Baš kao i prije mjesec i pol na Vladi, ministar Primorac je i sada ponovio da će Hrvatska tu klauzulu koristiti samo bude li bilo kakve potrebe za interventnim izvanrednim mjerama:
“Mi imamo itekako dovoljno fiskalnog prostora za povećanje troškova za obranu, a budući da postoji mogućnost korištenja ove fleksibilnosti, mi smo se prijavili prije svega kao instrument osiguranja”.
Primorac je rekao da će povećanje troškova za obranu zahtijevati i određene preraspodjele proračunskih sredstva i korištenje različitih drugih mogućnosti. Tako se planira jedan dio izdvajanja za obranu financirati iz fondova kohezijske politike, posebice za izdatke koji imaju dvojnu namjenu, poput prometnica i infrastrukturnih objekata, koje se mogu koristiti u civilne i u vojne svrhe.
Hrvatska pokazuje interes za korištenje instrumenta SAFE, kreditnog programa od 150 milijardi eura povoljnih zajmova, koje će zemlje članice moći zatražiti za financiranje obrambenih izdataka, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
