Najavljeno – učinjeno! U Europskoj uniji službeno je odobren program od 150 milijardi eura (170 milijardi dolara) za zajedničku nabavu za potrebe europske obrane. Točnije, Europsko vijeće je jučer, 27. svibnja, usvojilo uredbu kojom se uspostavlja instrument Sigurnosne akcije za Europu (SAFE). SAFE je novi financijski instrument EU-a koji će podržati one zemlje članice koje žele ulagati u obrambenu industrijsku proizvodnju kroz zajedničku nabavu, fokusirajući se na prioritetne sposobnosti. Tako će SAFE financirati hitna i velika ulaganja u Europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (European defence technological and industrial base – EDTIB). Cilj je povećati proizvodni kapacitet, osiguravajući da obrambena oprema bude dostupna kada je to potrebno, te riješiti postojeće nedostatke u sposobnostima – u konačnici jačajući opću obrambenu spremnost EU-a. SAFE (Security Action For Europe) regulativu predložila je u još ožujku Europska komisija kao odgovor na pozive iz država članica za financijsku i političku potporu ususret novoj obrani, kao i za ostvarenje ciljeva koje gura NATO, a prije svega SAD insistirajući na 5-postotnom izdvajanju za obranu.
Konačna uredba o SAFE, u koju je RFE/RL imao uvid prije njezina odobrenja, jasno navodi da su “prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija od posebne hitnosti i relevantnosti” i treba im se brzo suprotstaviti. Zbog vremena potrebnog za razvoj obrambenih proizvoda i povećanje kapaciteta industrijske proizvodnje diljem EU-a, bit će “od vitalnog značaja” da Unija počne podržavati države članice “što je prije moguće kako bi mogli vrlo brzo slati narudžbe.”
Bruxelles je prvo odgovorio na pozive država članica pokretanjem Nacionalna klauzula EU-a o odstupanju od fiskalnih pravila za vojne troškove, što znači da “prekomjerni” izdaci za stavke kao što su oružje i streljivo neće biti obračunati u sklopu kaznenih mjera za zemlje koje krše EU ograničenja potrošnje. Jučer je na svojoj 93. sjednici i hrvatska Vlada prihvatila zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode za obranu. Kako je rekao ministar financija Marko Primorac:
“Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanjem mogućnosti koje proizlaze iz ovoga zahtjeva, ali u kontekstu geopolitičkih napetosti vidimo ovo prije svega kao jednu vrstu osiguranja ukoliko bude potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule.”
SAFE – temelj za ReArm Europe
SAFE je prvi stup ReArm Europe Plana/Readiness 2030 Europske komisije, koji predlaže povećanje više od 800 milijardi eura u obrambenoj potrošnji. Ostali stupovi su: povećanje financiranja nacionalne obrane aktiviranjem nacionalne klauzule o izlasku iz Pakta o stabilnosti i rastu; učiniti instrumente EU-a kao što su kohezijski fondovi fleksibilnijima kako bi se omogućila veća ulaganja u obranu; nadopunjavanje javnog financiranja doprinosima Europske investicijske banke; i mobiliziranje privatnog kapitala.
“Usvojili smo prvi veliki obrambeni investicijski program na razini EU-a vrijedan 150 milijardi eura. Ovo nije samo uspjeh predsjedanja, već i EU-a u cjelini. Ovo je instrument bez presedana koji će ojačati naše obrambene sposobnosti i podržati našu obrambenu industriju. Što više ulažemo u našu sigurnost i obranu, to bolje odvraćamo one koji nam žele zlo”,
rekao je Adam Szłapka, poljski ministar za Europsku uniju, u trenutku dok Poljska ulazi u zadnji mjesec svog predsjedanja Europskom Unijom.
Kroz SAFE će EU osigurati do 150 milijardi eura koji će biti isplaćeni zainteresiranim državama članicama na zahtjev, a na temelju nacionalnih planova. Isplate će biti u obliku dugoročnih zajmova po konkurentnim cijenama, koje će otplaćivati države članice – korisnice sredstava. Kako bi se osigurala ekonomija razmjera i interoperabilnost te smanjila moguća fragmentacija EDTIB-a, države članice – korisnice će morati provoditi, u načelu, zajedničke nabave koje uključuju najmanje dvije zemlje kako bi se kvalificirale za zajmove. Kao odgovor na trenutnu geopolitičku situaciju i hitnu potrebu za velikim ulaganjem u obrambenu opremu, SAFE će također iznimno dopustiti nabavu koja uključuje samo jednu državu članicu na ograničeno vremensko razdoblje.
Uključivanje trećih zemalja
SAFE otvara i novo poglavlje u suradnji s trećim zemljama. Ukrajina i zemlje EEA-EFTA-e bit će tretirane pod istim uvjetima kao i države članice: ne samo da će se moći pridružiti zajedničkim nabavama, nego će se moći i kupovati od europskih obrambenih poduzeća. SAFE nudi mogućnost sklapanja dodatnog bilateralnog ili multilateralnog sporazuma s tim trećim državama, prema kojima bi se mogli otvoriti uvjeti prihvatljivosti. SAFE će također omogućiti zemljama pristupnicama, zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima i zemljama koje su potpisale partnerstva za sigurnost i obranu s EU-om, poput Ujedinjenog Kraljevstva, da se pridruže zajedničkim nabavama.
Prihvatljive aktivnosti financirane putem SAFE odnosit će se na popis prioritetnih područja koje je utvrdilo Europsko vijeće 6. ožujka 2025. i bit će podijeljene u dvije kategorije obrambenih proizvoda:
- streljivo i projektili; topnički sustavi, uključujući mogućnosti dubinskih preciznih udara; kopnene borbene sposobnosti i njihove sustave podrške, uključujući vojničku opremu i pješačko oružje; zaštita kritične infrastrukture; cyber; vojna mobilnost uključujući protu-mobilnost;
- sustavi protuzračne i proturaketne obrane; pomorske površinske i podvodne sposobnosti; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški pokretači, kao što su strateški zračni most, opskrba gorivom zrak-zrak i C4ISTAR sustavi kao i svemirska sredstva i usluge; zaštita svemirskih dobara; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.
Obrambeni proizvodi koji pripadaju kategoriji 2 podliježu strožim uvjetima prihvatljivosti, zahtijevajući da proizvođači imaju mogućnost odlučivanja o definiciji, prilagodbi i evoluciji dizajna obrambenog proizvoda koji se nabavlja. Za obje kategorije proizvoda ugovori o nabavi morat će osigurati da trošak komponenti podrijetlom izvan EU-a, država EGP-EFTA-e i Ukrajine, nije veći od 35 % procijenjene cijene komponenti krajnjeg proizvoda
Hrvatska je spremna za ReArm Europe
Hrvatska obrambena industrija spremna je za korištenje potencijala novog ReArm programa EU, za što je u tijeku priprema baze razvojnog potencijala, projektnih prijedloga i aktivnosti, čulo se u četvrtak, 22. svibnja, naa izbornoj skupštini Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI).
Goran Basarac, novi/stari predsjednik HKKOI
“Klaster HKKOI okupio je sve dionike hrvatske obrambene industrije, koji u svojim proizvodnim programima i istraživačko-razvojnim aktivnostima podržavaju daljnji razvoj sektora obrambeno-sigurnosne industrije RH. Ima 76 aktivnih članova iz industrije, akademske zajednice te lokalne (regionalne) samouprave koja podržava razvoj sektora, te razvija i bazu projekata hrvatske obrambene industrije za ReArm Program EU-a kako bi se iskoristili puni potencijal industrije i investicijske prilike na EU razini“,
istaknuli su tom prilikom istaknuti članovi Klastera. Članice HKKOI spremne su i za rad u Međuresornom povjerenstva za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u RH, kao i pružiti punu podršku u realizaciji prilika koje se otvaraju hrvatskoj obrambenoj industriji. Također rade i na zajedničkoj koordinaciji s drugim industrijskim udruženjima u EU, za zajedničke pripreme projekata ili inicijativa s tvrtkama i institucijama u EU.
Držvni vrh na obilježavanju Dana OS RH (Photo: MORH/J.Kopi)
O važnosti jačanja obrambene industrije govorilo se posredno i nadanašnjoj svečanojakademijipovodom Dana OS RH. Tako se ministar Ivan Anušić osvrnuo i na sigurnosne izazove današnjice, poručivši da Hrvatska mora biti svjesna globalne nestabilnosti te spremna odgovoriti na moguće prijetnje. Istaknuo je kako vojska nije samo zaštitna snaga već i potencijalni pokretač gospodarskog razvoja.
“Pogledajmo Poljsku, Njemačku, Francusku – države koje su na vojnoj industriji gradile snažne ekonomije. I Hrvatska može tim putem”,
naglasio je Anušić.
