Afganistanci….Afganistanci i Pakistanci….Afganistanci i Somalijac…. Posljednjih mjeseci gotovo da nema niti jedne vijesti o ilegalnom prelasku granica, a da se ne spominju upravo ovi državljani. Policijska uprava vukovarsko-srijemska posljednjeg dana srpnja objavila je, uz vijest o uhićenju 11 državljana Afganistana na cesti između Tovarnika i Sotina, i zapanjujući statistički podatak: “U prvih šest mjeseci ove godine u nezakonitom prelasku državne granice službenici te policijske uprave zatekli su i spriječili 484 strana državljana, od kojih 314 upravo državljana Afganistana”. Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine na istom području uhićeno je tek – 45 ilegalaca, dok je samo u svibnju ove godine pri ilegalnom prelasku iz Srbije u Hrvatsku uhićeno 106 ljudi, pri čemu prednjače Afganistanci. Tijekom cijele 2010. policija je spriječila ulazak u Hrvatsku 349 ilegalnih imigranata, među kojima su opet prevladavali Afganistanci (njih 182), a 2009. otkrila je 52 ilegalna imigranta, među kojima je najviše – nesretnih 13 – Afganistanaca. Pogleda li se polugodišnja statistika za 2011., opet su na prvome mjestu državljani Afganistana, u stopu ih slijede Pakistanci, pa Palestinci, Tunižani, Libijci, Iranci i na kraju 3 Somalijca. Svi oni tvrde da bježe od rata u svojim zemljama, a cilj im je neka od zemalja Europske unije. Do Hrvatske su došli, kažu, posredovanjem grčkih i turskih “agencija”, za što su platili između 3 i 5 tisuća eura.
Sve se mijenja, samo Balkanska ruta ostaje
- Droga, ljudi, oružje – sve to ide Balkanskom rutom
Prije samo 10 godina, glavni ilegalni imigranti bili su Kosovari, Albanci, Rumunji i Turci, da bi posljednjih godinu i pol do najviše 2 glavnu ulogu preuzeli već spomenuti Afganistanci i Pakistanci. Ruta je, međutim, ostala ista – tzv. “Balkanska”, koja vodi iz Turske, preko Bugarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije do Austrije i dalje u EU. U nedavnoj izjavi za austrijsku novinsku agenciju APA, Ernst Geiger, načelnik Odjela za istrage, opći i organizirani kriminal Savezne kriminalističke službe Austrije, izjavio je kako se, unatoč svim sukobima i ratovima na području uže i šire regije, Balkanska ruta uspješno održala, bez ikakvih problema, samo je došlo do promjene robe kojom se krijumčari. Balkanska ruta najpoznatija je po švercu heroina iz Afganistana, no smirivanjem sukoba na ovim našim prostorima istim su uhodanim putem, uz heroin, počeli pristizati i ljudi.
"Regija Balkana igra važnu ulogu u prodaji droge i trgovini ljudima", smatra Wainwright
Početkom siječnja ove godine Europol se pohvalio uspješnim uništenjem velike krijumčarske mreže ljudi, koja je od kolovoza 2008. pa do kraja 2010. mjesečno u Europu prebacivala do 200 ilegalaca, najviše Afganistanaca. Afganistanci su krijumčareni kroz Pakistan, Iran i Tursku u Grčku a potom u Italiju preko Albanije, BiH, Hrvatske, Crne Gore ili Slovenije. Nakon što bi došli u Rim, imigranti su prebacivani na sjever, a cilj su im bile Norveška, Švedska i Velika Britanija. Put od Afganistana do Italije koštao je između 3 500 i 5 000 eura po glavi, a krijumčari su koristili krivotvorene osobne dokumente Europske unije i tzv. Hawala sustav za prebacivanje novca između kriminalaca sa sjedištem u Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Iranu, Pakistanu i Britaniji, naveo je Europol. Ukupno je uhapšeno 26 osoba – članova krijumčarske mreže, uglavnom u Italiji, ali i u Francuskoj i Njemačkoj. U krijumčarenju su sudjelovale i skupine iz Grčke, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Afganistana, Irana i Pakistana.
Preko Tovarnika u obećanu zemlju
U Hrvatskoj stvari još uvijek nisu došle toliko daleko da se možemo pohvaliti raskrinkavanjem velikih švercerskih lanaca, ali određenih pomaka ima. Policijska postaja Tovarnik, (u sklopu PU vukovarsko-srijemske) bilježi najviše uhićenih u nezakonitom prelasku granice. Prema riječima glasnogovornika PU vukovarsko-srijemske, Luke Barunčića, svuda gdje je “zelena granica” povoljno je mjesto za ilegalni ulazak jer su ilegaci na tim mjestima zaklonjeni, a i sama konfiguracija terena dopušta lakši prijelaz nego npr. preko Dunava. Upravo je područje oko Tovarnika idealno za ilegalni prelazak granice – posvuda je ravnica s dosta šumaraka, a glavni su orijentiri dalekovod i željeznička pruga Istanbul-München.
Hrvatska granična policija iznimno dobro surađuje s FRONTEX-om, Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država-članica EU, posebno kada je u pitanju obuka i opremanje nacionalnih graničara. Danas hrvatska granična policija broji 5 976 ljudi, (usporedbe radi – 2004. godine bilo ih je 3 027), dok se trenutno na Policijskoj akademiji školuje 900 novaka za rad na granici. Sve veći broj ilegalnih imigranata treba gledati ne samo kroz činjenicu da se neprestano povećava broj onih koji bježe u bolji život, već i kao rezultat efikasnijeg rada granične policije. U tome im pomaže i termovizijski nadzor graničnog područja – da bi u potpunosti na taj način kontrolirali granicu, policiji je, prema njihovoj vlastitoj procjeni, potrebno oko 250 termovizijskih uređaja, a cijena samo jednog kreće se oko nemalih 35 tisuća eura. Sljedeće godine očekuje nas i uvezivanje sa schengenskim sustavom, kroz koji u Europsku uniju godišnje ilegalno pokušava ući više od 120 tisuća ljudi.
