Dvodnevni posjet Splitu i Trogiru Predsjednik Republike Zoran Milanović započeo je obilaskom tvrtke Brodosplit, točnije njenog pogona Brodogradilište specijalnih objekata i hale gradilišta obalnih ophodnih brodova, u čemu su ga pratili načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj te zapovjednik HRM komodor Ivo Raffanelli. Čelni ljudi Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak i Tomislav Čorak upoznali su Milanovića s trenutnim poslovima i projektima koji su u tijeku, a posebno s nastavkom izgradnje obalno ophodnih brodova ugovorenih za Ministarstvo obrane. Nakon obilaska brodogradilišta, predsjednik Milanović je okupljenim novinarima rekao da je zadovoljan onim što je vidio:
„Dojmovi su dobri zato što brodogradilište radi. Ono je, kao što znate, prošlo je kroz restrukturiranje, dakle tu je država imala određeni prostor i ulogu, i to je završilo prije dosta godina. Počeli su raditi i profitni su, i drago mi je da je u dijelu tog programa i nešto što je na natječaju naručila hrvatska Vlada od njih, a to su brodovi za Obalnu stražu od kojih je jedan već isplovio, to je ‘Omiš’. Dva se trenutno grade, odnosno kobilica je postavljena, tako da bi jedan trebao biti krajem 2021. godine, drugi nakon toga i onda još dva komada svakih šest mjeseci, ako se dobro sjećam“.
Milanović je jutros u Brodosplitu izrazio zadovoljstvo što se ipak nastavlja posao zaključen 2015. godine. „Bio sam tu na polaganju kobilice za prvi brod, za ‘Omiš’, koji sada plovi. Tako da ipak imamo neki kontinuitet kao država, kao vlast i kao vlada, a možda bude prostora i za međunarodna tržišta“, poručio je Predsjednik, koji je osobno na OOB-31 „Omiš“ uplovio u Crnu Goru ne bi li i tijekom službenog posjeta reklamirao hrvatski proizvod za kojeg je ta susjedna država bila zainteresirana. Upravo u kontekstu gospodarske diplomacije koja bi trebala otvarati vrata i za ovakve hrvatske proizvode, Milanović je rekao:
„Potrebno je biti agresivan i prisutan. Ima jedan cijeli niz država – kad završi ova kriza sa virusom – koje imaju potrebe za ovakvim proizvodima, zaista imaju potrebu, koje su velike, koje su možda siromašnije per capita od Hrvatske ali kojima nabavka nekoliko ovakvih brodova nije nešto o čemu se čak piše tamo u novinama. Prema tome, prostor postoji, itekakav, to su jako kvalitetni proizvodi i povoljniji su nego neki koje su neke države na Mediteranu kupovale na sjeveru Europe. To mogu reći iz nekakvog svog elementarnog saznanja i razgovora sa časnicima i sa mornarima. Oni su inače vrlo kritični i neće pohvalit nešto samo zato što je hrvatsko“.
„Zahvaljujem predsjedniku Republike Hrvatske što podržava hrvatsku industriju i što je promovira u inozemstvu. Brod je najkompleksniji proizvod kojega hrvatska industrija može proizvesti. Brodovi koje radimo za izvoz sadrže 70 posto domaće komponente. A od uistinu povoljne cijene po kojoj gradimo ove brodove za obalnu stražu 45% iznosa se vraća odmah ili u kratkom roku u državni proračun. Uz zahvalu predsjedniku na podršci, zahvaljujemo i Vladi Republike Hrvatske koja je i u ovoj COVID krizi našla načina za nastavak financiranja izgradnje ova preostala četiri obalna ophodna broda. To nam je vrlo važno jer na njima trenutno radi preko 400 radnika“,
rekao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita
Posljednji puta se o rokovima izgradnje OOB-ova čulo prilikom polaganja kobilice za drugi OOB (prvi nakon prototipa) 10. kolovoza ove godine. Tada je zamjenik zapovjednika HRM-a, komodor Damir Dojkić, izjavio: „Rok je 580 dana od početka gradnje, a nakon toga ćemo definirati ostatak“ Ako je suditi prema Milanovićevoj današnjoj izjavi, čini se da je ostatak rokova barem grubo definiran, no i dalje ostaje pitanje hoće li se uspjeti postići da zadnji, peti obalni ophodni brod bude predan HRM-u do rujna 2023. godine, kako je to početkom godine najavljivao tadašnji ministar obrane Damir Krstičević.
