U četvrtak 17. rujna do 22 sata u Hrvatsku su ušle 11.103 izbjeglice, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova, srušivši tako sva predviđanja od samo dan ranije. Štoviše, već tijekom noći sa srijede na četvrtak bilo je jasno da su se početni sramežljivi dolasci od po nekoliko desetaka ili stotina ljudi pretvorili u rijeku koju će biti teško kontrolirati. Već u prva 3 jutarnja sata četvrtka, 17. rujna, u Hrvatsku je ušlo oko 5.650 migranata, da bi do 10:50 ta brojka narasla na 6.200. U četvrtak točno u podne u Hrvatskoj ih je bilo već 7.300, a do 17 sati – 8.900. Naredna 2 sata zabilježen je prilično manji dolazak – do 19 sati u RH ušlo je ukupno oko 9.200 migranata, pa se priljev opet malo ubrzao da bi u 22 sata brojno stanje bilo već spomenutih 11.103 osobe. Broj dolazaka nije se nimalo smanjio tijekom noći s četvrtka na petak, štoviše – ukupan broj migranata narastao je za dodatne 3.000 ljudi, pa je u RH do petka 18. rujna u 8 sati ujutro ušlo oko 13.300 migranata, a samo sat kasnije, dakle do 9 sati ujutro, bilo ih je već 14.052. Tijekom dana taj se broj dalje povećavao, pa je danas do 15 sati u RH ušlo ukupno 15.400 ljudi, a do 19 sati – njih 17.089.
Zatvaranje granice i prijemni centri
Tu nije pomoglo ni zatvaranje 7 od ukupno 8 graničnih prijelaza između Hrvatske i Srbije. Baš kako je ranije i najavio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, MUP je u četvrtak, 17. rujna, oko 22:30 sati, zatvorio manje granične prijelaze Tovarnik, Ilok i Ilok 2, Principovac i Principovac 2, Batina i Erdut. No granična crta, ili tzv. zelena granica, ostala je otvorena za sve migrante koji su odustali od forsiranja prelaska srpsko-mađarske granice, ili pak onih koji su tijekom protekloga dana iz Makedonije došli u Srbiju. Ostao je otvoren i trenutno jedini službeni granični prijelaz Bajakovo, u kojem je kolona motornih vozila tijekom dana bila duga i do 6 kilometara.
Zagrebački Glavni kolodvor, petak poslije podne
Tijekom četvrtka u RH je otvoreno nekoliko priručnih prihvatnih centara – osim u Ježevu i zagrebačkom Porinu, MUP je migrante krenuo raspoređivati u Sisku, Čepinu i Belom Manastiru, dok su u Kutinu premješteni tražitelji azila koji su do tada bili smješteni u hotelu Porin. Grad Zagreb je uredio svoj prihvatni centar za 2000 ljudi u nekoliko paviljona Zagrebačkog Velesajma, no on je u prvome trenutku dobrim dijelom ostao prazan. Naime, budući da migrantima Hrvatska nije prihvatljiva kao iole trajnije odredište, nego je tek put do boljih zemalja Europske unije, oni te lokalne prihvatne centre shvaćaju tek kao mjesto kratkotrajne okrjepe, mjesta pogodna za kraći odmor, te obnovu zalihe hrane i vode. To se najbolje vidjelo u hotelu Porin i prihvatilištu Ježevo, gdje je već tijekom jutra u četvrtak došlo do pobune nesuđenih novih stanara koji nisu željeli ostati unutar „žice“, okruženi policijom, već su tražili da ih se pusti dalje, na put prema Sloveniji. To se u konačnici i dogodilo u poslijepodnevnim satima četvrtka 16. rujna, kada su prvi migranti iz Porina krenuli prema centru Zagreba, točnije, prema Glavnom kolodvoru, da bi se ondje na kraju i ukrcali na međunarodni vlak Beograd-Zürich.
Prvi migranti u Sloveniji
Vlak s prvom grupom migranata iz Hrvatske stigao je na granični prijelaz Dobova u četvrtak, 17. rujna, u 19:10 sati. Anton Štubljar, voditelj Odjela za državnu granicu i strance pri PU Novo mesto, izjavio je da je u vlaku od ukupno 300 putnika njih 150 bilo bez potrebnih dokumenata, odnosno bez putovnice, vize ili dozvole boravka, za koje je odmah pokrenut postupak vraćanja u Hrvatsku. No umjesto u RH, grupa od 150 ilegalnih putnika ipak je nakon više sati službenih premišljanja privremeno završila u Centru za strance u Postojni. Dio kompozicije s putnicima s valjanim dokumentima prikopčan je oko 21:00 sati na vlak za Frankfurt, s kojim su otišli dalje prema Švicarskoj. Iako je u Zagrebu na Glavnom kolodvoru čekao drugi večernji vlak prema Sloveniji, s novom grupom migranata, Slovenske su željeznice, u dogovoru sa slovenskom i hrvatskom policijom, prekinule putnički promet kroz granični prijelaz Dobova, a putnici koji su se našli na tom potezu premješteni su u autobuse.
No migranti koji su se u Zagrebu ukrcali na spomenuti vlak prema Sloveniji nisu ujedno bili i prvi ilegalci u Deželi. U noći sa srijede na četvrtak nedaleko Lendave slovenska je policija uhitila skupinu od 14 osoba. Oni su ilegalno prešli granicu s Mađarskom, ali ih Slovenija nije uspjela tamo i vratiti, jer mađarski policajci nisu „dobili dokaze da je grupa u Sloveniju zaista došla iz Mađarske“. Zato su smješteni u Centru za strance u Postojni, gdje su u četvrtak 16. rujna zatražili međunarodnu zaštitu. No postupak je prilično otežan, budući da svih 14 uhićenih migranata tvrdi da su iz Sirije, iako slovenski policajci sumnjaju da su zapravo iz Iraka, što je za sada nemoguće utvrditi jer nitko od njih nema baš nikakvog dokumenta.
Prva grupa nedvojbeno stigla u Sloveniju iz Hrvatske pristigla je tijekom četvrtka preko betonskog mosta u industrijskoj zoni, nedaleko graničnog prijelaza Slovenska vas. Tu su i uhićeni istoga dana oko 20 sati, da bi ih slovenska policija tijekom slijedećeg jutra vratila u Hrvatsku. Hrvatska granična policija tijekom četvrtka poslijepodne zaustavila je u blizini bivšeg graničnog prijelaza Obrežje dva taksija s 12 migranata, i vratila ih u unutrašnjost zemlje, vjerojatno u Zagreb.
Centar za strance u Postojni
Ministarstvo unutarnjih poslova Slovenije spremno je uspostaviti dva prihvatna centra, jedan u Brežicama, a drugi u Črnomelju. Od tamo bi, prema planu, migrante prebacivali dalje u unutrašnjost Slovenije, a sve one koji ne bi ispunjavali uvjete – u roku od 48 sati vratili bi u Hrvatsku. U noćas uspostavljenom prihvatnom centru u Brežicama danas do 14 sati registrirana je ukupno 251 osoba, uhićena uglavnom u blizini graničnih prijelaza Obrežje i Rigonce. Uglavnom se radi o državljanima Sirije, Iraka i Afganistana, a zajedničko im je to da niti jedan od njih nije zatražio međunarodnu zaštitu u Sloveniji. Danas do 18 sati njihov je broj ponešto pao, te je u Brežicama bilo 178 migranata, i to prvenstveno zato što je policije samo sat vremena ranije odvezla 100 ljudi u Centar u Postojni. Slovenija je hrvatskoj policiji (policijskim postajama u Zaprešiću i Samoboru) najavila povrat 201 stranca, zatečenog u ilegalnom prelasku državne granice, no hrvatska ih je policija, tvrdi Delo, odbila prihvatiti. Uz to, danas poslije podne na području Policijske uprave Maribor uhićene su i tri manje skupine migranata, redom Sirijaca, koje su iz Hrvatske ušle u Sloveniju u blizini graničnog prijelaza Gruškovje, u naselju Medribnik u Središču od Dravi.
Slovenija danas ima spremne kapacitete za oko 1000 migranata, pa je Boštjan Šefic, državni sekretar unutarnjih poslova, uvjeren da će se bez problema moći prihvaćati 500 migranata dnevno, i tako punih 10 dana. Isto su mislile i hrvatske vlasti, no taj je plan propao već prvoga dana migrantskog vala. Za svaki slučaj, slovensko Ministarstvo unutarnjih poslova angažiralo je i pomoćnu policiju, zaduženo za prijevoz i pomoć u prihvatnim centrima.
Tko ulazi u RH?
Mjesto okupljanja – Glavni kolodvor Zagreb
Dok se još u srijedu 16. rujna iz službenih javnih obavijesti MUP-a RH moglo saznati spolnu strukturu odraslih migranata i broj u Hrvatskoj zaprimljene djece, ovi su podatci izostali s daljnjim porastom broja pristiglih osoba. Iz zadnjih takvih podataka (ukupno 1.191 osoba do 20:50 u srijedu 16. rujna – od toga 818 muškaraca, 189 žena i 184 djece), kao i iz svega što se moglo čuti s terenu i iz medija, čini se da u ukupnome broju pristiglih ima primjetno više muškaraca nego žena i djece, što u potpunosti prati i dosada poznatu strukturu migranata koji Mediteranom dolaze u Italiju i Grčku. Naime, i na brodovima je više muških nego ženskih osoba, čak nerijetko i više djece nego žena.
Za sada nije poznato ni koje su nacionalnosti migranti koji su u posljednja dva dana došli u Hrvatsku. Iako je vrlo popularno sve ih svrstati među Sirijce, jer Sirijci su automatski izbjeglice (barem prema naivnom shvaćanju svekolike javnosti), ni to baš u potpunosti ne drži vodu. Osim Sirijaca – za koje se, prema dosadašnjim drugim pokazateljima, može pretpostaviti da ih je najviše – ima tu još Iračana, Iranaca, Afganistanaca, Pakistanaca… Razlog ovakvoj šarolikosti je jednostavan – od početka izbjegličkog vala na ovim prostorima, spojile su se dvije izbjegličke rute – (1) ona pomorsko/kopnena, tzv. Istočno-mediteranska, i druga (2) kopnena, tzv. Balkanska ruta. Istočno-mediteranskom rutom, preko Turske i Grčke, te djelomično Bugarske, samo u prvih 8 mjeseci ove godine prošlo je 228.967 ljudi – od toga 150.831 Sirijac, 48.087 Afganistanaca, i 8.658 Pakistanaca. Balkanskom rutom, ili zapadno-balkanskom rutom, u Europsku se uniju dolazi preko Makedonije i Srbije (donedavno u Mađarsku, a danas u Hrvatsku) – od siječnja do kolovoza ove godine tim je putem prošlo 155.120 migranata, od čega opet najviše Sirijaca (56.306), potom Afganistanaca (41.068), te Kosovara (23.416).
Uz sve to, još prije 2 godine, dakle 2013., Mađarska je bilježila oko 130 ilegalnih prelazaka granice dnevno, da bi posljednje vrijeme te brojke jednostavno eksplodirale. Pa ipak, ova paleta nacionalnosti ne ide u prilog tvrdnjama kako Hrvatskom prolaze izbjeglice, očito je da među njima ima i dosta ekonomskih migranata koji, kako se čini, koriste izbjeglički val ne bi li brže ušli u neku od željenih europskih zemalja.
Najveća kriza od 2. Svjetskog rata
Iako je ovakva navala za Hrvatsku potpuna novost, što se ponovno vidjelo i na nizu nesnalaženja te nespretnosti u postupanju prema migrantima, statistike govore da ovo što se trenutno događa na našem prostoru nije nikakva iznimka, štoviše. Tako je 15. rujna FRONTEX objavio da je granice Europske unije u prvih 8 mjeseci ove godine prešlo više od pola milijuna migranata, dok je za cijelu 2014. ta brojka iznosila 280.000. FRONTEX se tu ipak malo ograđuje, uz napomenu da su neki ljudi možda brojani dvaput – jednom na grčko-turskoj, a drugi put na srpsko-mađarskoj granici.
Gužva u Grčkoj
Rekord je bio u kolovozu, kada je granice EU prešlo 156.000 ljudi. Međutim, za razliku od ovog našeg dojma, koji se temelji na makedonsko-srpsko-mađarskoj gužvi, FRONTEX je utvrdio da su najveći navalu u kolovozu imali grčki otoci (prije svega Kos i Lesbos), na koje je dospjelo oko 88.000 migranata, što je čak 11 puta više nego lanjskoga kolovoza. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ove je godine u Grčku došlo oko 310.000 ljudi, a u Italiju – 121.000. Ovi podaci potvrđuju da se polako smanjuje pritisak na središnjoj mediteranskoj ruti – FRONTEX je objavio da je na toj ruti od početka godine spašeno ukupno 106.000 migranata, što je 6% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Većina spašavanja odvijala se bliže libijskoj obali, a dalje od morskih granica Europske unije.
Preko cijelog Sredozemlja, tj. na sve tri rute (zapadnoj, središnjoj i istočnoj) prema boljem životu u Europu otišlo više od 430.000 ljudi, pri čemu je zabilježeno oko 2.700 poginulo, tvrdi IOM. UNHCR raspolaže s nešto skromnijom brojkom – ova specijalizirana UN-ova agencija očekuje da će do kraja ove godine Sredozemlje prijeći ukupno 400.000 ljudi, dok sljedeće godine očekuje još najmanje 450.000 migranata.
Najviše izbjeglica, prema UNHCR-u, dolazi iz Sirije – do sada je iz nje otišlo više od 4 milijuna ljudi, a više milijuna Sirijaca raseljeno je unutar države. Ostale izbjeglice i migranti, kojima je glavno odredište Europa, uglavnom su državljani Afganistana, Iraka, Nigerije, Eritreje i Somalije, te – Albanije i Kosova. Pritom je zanimljivo da, opet unatoč dojmu, u Italiju morskim putem pristiže najviše ljudi iz Eritreje i niza subsaharskih zemalja, koji se s afričkih obala na put otisnu iz Libije – iako se u posljednje vrijeme povećava i broj onih koji iz tih krajeva prvo potegnu do Turske, pa tek onda krenu dalje prema Europi.
S ovakvom migracijskom navalom procvalo je i krijumčarenje i trgovina ljudima. Prema podacima Europola, u Europi je aktivno više od 30.000 švercera ljudima, a FRONTEX drži da ta djelatnost u Europi trenutno ima veću zaradu nego trgovina oružjem ili narkoticima. Migranti koji dolaze u Tursku svjedoče o sve agresivnijim i okrutnijim krijumčarima, koji sve češće ignoriraju pogoršanje vremenskih uvjeta i tjeraju migrante da prepune brodove ne bi li zaradili što više novaca po svakom prevoženju.
Ima li kraja?
Bez obzira na sve mjere i pokrenute operacije, humanitarne i vojne – sve mjerodavne institucije, i europske i one Ujedinjenih naroda, procjenjuju da će se ovaj trend nastaviti i sljedeće godine. Dapače, ukazuje se i na mogućnost laganog povećanja broja migranata. Rješenja koja se nude u pravilu su parcijalna i kratkoročna, usprkos činjenice da će promjene koje se upravo događaju na granicama Europe vjerojatno imati dugoročne posljedice. Riječ je o razvoju stvari koji bi lako mogao dovesti i do jedne potpuno nove etničke karte svijeta. Očito je da Europska unije nema odgovor na ove nove izazove, baš kao i što je na aktualnim primjerima postalo jasno na koliko klimavim nogama počivaju slogani Europske unije „Ujedinjeni u različitosti“ i „Europa bez granica“.
No, može li migracijska kriza urušiti Europsku uniju? Sve je više onih koji vjeruju da bi za taj državotvorni eksperiment upravo ovo pitanje moglo predstavljati početak kraja.
