Hrvatska je odbila pristupiti Odboru za mir, inicijativi američkog predsjednika Trumpa s idejom da upravlja obnovom Gaze i nadzire provedbu mirovnog sporazuma nakon rata Izraela i Hamasa, Odbor za mir osnovan je prošloga tjedna na margini Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, a unatoč Trumpovim tvrdnjama kako “svi žele ući u Odbor”, inicijalno je to učinilo tek 18 država: Argentina, Bjelorusija, Maroko, Vijetnam, Kazahstan, Mađarska, Armenia, Egipat, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Albanija, Uzbekistan, Turska, Mongolija, Bahrain, Katar i Indonezija. Poziv za članstvo u Trumpovom Odboru dobila je i Hrvatska, što je bio jedan od rijetkih trenutaka da su se Predsjednik Republike i predsjednik Vlade brzo usuglasili i imali zajednički stav.

Naime, u srijedu, 28 siječnja, premijer Andrej Plenković čuo se s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, iznijevši stajalište Vlade da Hrvatska ne bi u ovome trenutku pristupila Odboru za mir iz niza razloga. Iz Ureda predsjednika RH potvrdili su komunikaciju s premijerom te iznijeli gotovo isto stajalište predsjednika Milanovića – Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u tom Odboru.

“Ono što mogu reći da je stav Vlade i stav parlamentarne većine da u ovom trenutku Hrvatska ne bi pristupala Odboru za mir iz niza razloga, nakon temeljitih analiza. Priopćili smo mu to, on je rekao da je on svoj stav komunicirao danas javno i nemam tome više što dodati”,

rekao je premijer Plenković uoči sjednice saborskog Odbora za financije na kojem je potom predstavio kandidata za ministra financija Tomislava Ćorića.

Za razliku od premijera, predsjednik Milanović svoj je stav komunicirao javno, prilikom posjeta Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Milanović – s jedne strane – ne spori osnovu po kojoj je nastao Odbor za mir:

“Inicijativa za osnivanje Odbora za mir ima pravnu osnovu, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iz prošle godine. Pravni okvir postoji. Tko god kuka da je to izvan sustava UN-a i da je to protuzakonito – nije. Drugo je pitanje – je li to dobro? Ovdje se radi o ozbiljnom presedanu da se mimo UN-a mandat za rješavanje jedne teške sigurnosne i humanitarne krize prenese na
sustav i tijelo koji je van UN-a.”

Međutim, nastavio je Milanović, tu se postavlja cijeli niz pitanja:

“Je li Hrvatskoj tamo mjesto? I kako je Hrvatska uopće dobila poziv i u kojem ga je trenutku dobila? Od koga smo dobili poziv? Je li to Hrvatska tražila? Je li to bila odluka američke administracije i koliko je država općenito dobila taj poziv? Ima još pitanja“.

Naime, jedno od pitanja je i to kako Donald Trump može biti na čelu tog novog tijela ne kao predsjednik SAD-a, već kao pojedinac.

Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu u četvrtak, 22. siječnja. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma imenovali su Trumpa predsjedavateljem tog novog tijela, čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Trump, ali u svojstvu predsjednika SAD-a.

Pandan UN-a?

Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trumpov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO-u, poput Njemačke i Italije. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Danska, već su ga odbile. Jedan od glavnih razloga za široko rasprostranjeno odbijanje jest to što je mandat tog tijela preširok. Ujedinjeni narodi prvotno su zadužili Trumpa da osnuje Odbor za mir za Pojas Gaze. Međutim, više se i ne spominje da je djelokrug rada ograničen samo na sukob na Bliskom istoku. Ovim potezom aktualni predsjednik SAD-a ne samo da jednostrano proširuje usko definiran mandat UN-a, nego poduzima i korake kojima dugoročno potkopava UN i međunarodni poredak utemeljen na Povelji UN-a. Upravo to izaziva zabrinutost kod mnogih država koje su odbile prijedlog, ocjena je promatrača. Odbor za mir, koji je Trump već nazvao “najboljim i najprestižnijim ikad igdje osnovanim”, mnogi smatraju “UN-om u sjeni”, odnosno “Trumpovim UN-om”.

Od većih i utjecajnijih zemalja u Odboru su zasad Saudijska Arabija, Pakistan, Indonezija, Turska, Argentina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar. A od članica Europske unije samo Bugarska i Mađarska. Namjeru ulaska u Odbor izrazili su Izrael, Egipat, Kuvajt i Bjelorusija. Trump je povukao poziv Kanadi nakon govora kanadskog premijera Marka Carneya u Davosu. Država koja uplati milijardu eura time kupuje doživotno članstvo u ovom Odboru.

Carske ovlasti Trumpa

Trumpov logo je na prvi pogled sličan UN-ovom, osim što je zlatan i prikazuje obris samo sjeverne i srednje Amerike

Rezolucija 2803 Vijeća sigurnosti UN-a prepoznaje Odbor za mir kao tijelo koje bi pomoglo u poslijeratnoj obnovi Pojasa Gaze putem Nacionalnog odbora za upravu Gazom te ga ovlastila da rasporedi privremene mirovne snage.^] Kritičari tvrde da Odbor malo podsjeća na ono što je zamišljeno prema Rezoluciji 2803; The Guardian ga je kritički opisao kao klub mušterija (»pay to play club«) kojim upravlja Trump, a ne kao mehanizam usmjeren na Gazu. Prema još uvijek neslužbenim informacijama, 25 od 62 pozvane države potpisalo je – ili je barem najavilo da će potpisati – povelju Odbora. No Trump nije uspio dobiti podršku većine europskih država. Čak ni Rusija nije pristupila Odboru – ruski dužnosnici tvrde da je uvjet za pristupanje jasan – prvo se ukrajinska vojska u potpunosti povuče iz Donbasa, a potom Rusija uplati milijardu eura za Trumpov Odbor. Malo državnih čelnika javno je prihvatilo Trumpove pozivnice ili reklo jesu li uplatili članstvo.

Stručnjaci i kritičari smatraju da Trump pokušava usmjeriti Odbor za mir kao alternativu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje samo on ima pravo veta. Hugh Lovatt, viši suradnik za politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose, nazvao je organizaciju projektom “odozgo prema dolje” za uspostavu Trumpove kontrole nad međunarodnom politikom, dok je Francuska izrazila zabrinutost da nastoji uzurpirati ulogu Ujedinjenih naroda. Trump je rekao da bi Odbor za mir mogao zamijeniti UN te, naravno, brani ugled Odbora.