Jučer ujutro, 26. studenog, na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora našao se “Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu“. Riječ je o drugome po redu ovogodišnjem rebalansu aktualnog državnog proračuna – aktu kojeg je Vlada RH u parlament poslala 14. studenog, sa svoje 124. sjednice. Nakon što je ovaj dokument uvršten u dnevni red Sabora dan kasnije, taj je prijedlog do današnje rasprave bio raspravljen pred ukupno devet saborskih odbora, od čega je rasprava pred Odborom za obranu bila održana prošloga tjedna. Na 20. sjednici Odbora za obranu, održanoj 21. studenog – a što uopće nije tipično – za obranu nadležno radno tijelo Sabora nije podržalo podneseni mu prijedlog rebalansa, budući su se po ovome pitanju glasovi prisutnih zastupnika razdijelili ravnomjerno.
Nakon gotovo čitavog radnog dana i oko 9 sati rasprava, jučer je onda bilo i dovršeno pretresanje rebalansa državnog proračuna za 2013. godinu. Za sektor obrane, ovaj je rebalans negativan. Naime, iako je ispunilo zadane ciljeve ušteda, Ministarstvo obrane RH njime gubi još 150 milijuna kuna – čime se ukupno smanjenje sredstava za obranu u 2013. godini penje na 303 milijuna kuna. Ovim se smanjenjima praktično pa anulira svaka sustavna štednja u obrani, dok opet u pitanje polagano dolazi i općenito funkcioniranje i ovakve, srezane nacionalne obrane u RH.
Osnovni parametri rebalansa
Kao što smo zaključili još krajem ožujka ove godine, 2013. godina je teško mogla proći bez barem dva proračunska rebalansa. Onaj prvi usvojen je u Saboru 19. travnja 2013. godine i objavljen u Narodnim novinama 53/13 od 6. svibnja 2013. godine. Već tada, MORH je bio ukupno drugi na listi gubitnika – sa smanjenjem od 153 milijuna kuna – a svakom iole pismenom čovjeku bilo je jasno da parametri na kojima se taj čitav račun zasniva trpe od prevelikog optimizma. Spomenimo samo da smo u 2013. godinu ušli s procjenama o 1,8 posto rasta, da bi ta vrijednost onda bila korigirana – na i dalje fantastičnih 0,7 posto. Sada, krajem godine, kada je svima jasno da će rasta biti samo “ako si ga nacrtamo” – Ministarstvo financija i dalje očekuje 0,2 posto gospodarskoga porasta u tekućoj godini. To je očekivanje kontra svih – i međunarodnih institucija, i domaćih stručnjaka, banaka, te analitičara. I nikome ništa.
Proračunski prihodi ovim su rebalansom planirani na 110,5 milijardi kuna – što je oko 682 milijuna više nego u 2012. godini, ali ujedno i 2,9 milijardi kuna manje od dosadašnjega plana za tekuću godinu. Pri tome, za 1,6 milijardu kuna opao je prihod od PDV-a (prvenstveno zbog promjene njegova obračuna po ulasku RH u EU), a oko 900 milijuna manje donio je i porez na dobit. Donekle su to kompenzirali porasti kod poreza na dohodak (plus od 105 milijuna) i poreza na imovinu (oko 49 milijuna kuna u plusu). Pa ipak, i uz veću disciplinu pri naplati poreza, pali su prihodi od doprinosa (176,5 milijuna kuna manje, zbog pada tržišta rada), carina (380 milijuna manje) i trošarina (oko 134 milijuna manje od plana). Omanula su i očekivanja pomoći iz EU fondova (490 milijuna kuna manje od plana).
Rashodi su određeni na 126,8 milijardi kuna, oko 7 milijardi više nego u 2012. godini i oko 3,2 milijarde više nego što je to bilo do sada planirano (123,6 milijardi). Iako su pali iznosi subvencija (377 milijuna) i materijalnih rashoda (379 milijuna kuna) te pomoći dane u inozemstvo (87,2 milijuna), to nije pomoglo. Glavnim razlozima ovog povećanja ministar Linić smatra: (1) porast financijskih rashoda (oko 2,5 milijardi u iduće dvije godine), (2) saniranje gubitaka zdravstva (3,3 milijarde kuna) i (3) uplate u EU proračun (oko 1,8 milijardi kuna). Time dolazimo i do deficita državnog proračuna od 16,3 milijarde kuna (rast s prije planiranih 3, na 4,8 posto BDP-a – oko 6,5 milijardi više od prošlih planova), te rasta manjka opće države s planiranih 3,4 na 5,5 posto BDP-a. Ukupni dug RH bi time u 2013. godini trebao završiti na 195,385 milijardi kuna (58,1 posto BDP-a).
Pri tome, zanimljivo je napomenuti i još jedan zanimljivi fenomen. Naime, kao i krajem prošle godine, kada se raspravljalo o rebalansu proračuna za 2012. godinu, ustanovljeno je da su i 2013. neka ministarstva jednostavno probila svoju proračunsku kvotu rashoda. Ove, 2013. godine, tu se radi o dva ministarstva – o Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (682,9 milijuna kuna), te Ministarstvu unutarnjih poslova (365,9 milijuna) – koja su za plaće svojih zaposlenika potrošila preko milijardu kuna više od plana. I to je onda jednostavno pokriveno štednjom drugih resora (580 milijuna za znanost, obrazovanje i sport, te još 236 milijuna za MUP), koji su se ipak našli za shodno držati plana. Time nisu ostvarene ni planirane uštede na rashodima za osobne dohodke, a probojem je ujedno prekršen i Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ali, opet nikome ništa.
Tek je poneki zastupnik oporbe ozbiljno raspravljao o proračunu
Uglavnom, MORH je na kraju priče ovim rebalansom završio na planiranih 4.506.330.750 kuna. To su najniža sredstva za ovu svrhu u duže vremena – niža i od kriznog ljeta 2010. godine, te usporediva s kretanjem proračunskih planova tijekom 2011. godine, kada se od srpnja do listopada eksperimentiralo sa sumama u razini 4,3 milijarde, da bi se onda ipak vidjelo kako ta razina nije održiva. Više nego obrani odrezano je samo resorima gospodarstva (300 milijuna), poljoprivrede (235,4 milijuna), te pomorstva, prometa i infrastrukture (226 milijuna). Pa ipak, koliko je sve to ozbiljno vidi se i po činjenici da ovaj rebalans nije iskorišten u priredbi državnog proračuna za 2014. godinu, o kojem će Sabor danas raspravljati. Dok je službeno opravdanje da se podatke iz rebalansa nije moglo uključiti – jer sam rebalans još nije usvojen – samo ističe nakaradnu praksu posljednjih godina, da se rebalans izvodi na samome kraju godine, simbolično i ne baš utemeljeno, a ove godine čak i neposredno u paketu s proračunom za iduću, 2014. godinu.
Obrambeni proračun
S krajem 2012. godine prvotno planiranih 4,8 milijardi kuna, obrambeni je proračun u travnju smanjen na 4,66 – a sada na oko 4,51 milijardu kuna. Dok je prvi put smanjenje iznosilo 3,19 posto (153 milijuna kuna), sada je odrezano 3,22 posto ili okruglih 150 milijuna kuna. Od toga, 97,1 posto (oko 145 milijuna) reže se s kategorije “Obrana” (s 4,52 milijardi kuna, na 4,37 milijardi kuna) , dok će za preostalih 2,9 posto (4,94 milijuna kuna) biti smanjena kategorija “Javna sigurnost” – s dosadašnjih 136,4 milijuna na 131,48 milijuna kuna.
Kategorija “Obrana”
U kategoriji “Obrana” najviše otpada sa segmenta o kojem se u proteklom vremenu najviše pričalo – (1) s “Opremanja, modernizacije i izgradnje” – koji je smanjen za 74,3 milijuna kuna (za razliku od 43 milijuna u proljeće). Od toga je glavnina skinuta sa stavke “Opremanje materijalno-tehničkim sredstvima” (63,6 milijuna kuna, ili 33,12 posto ukupnoga iznosa) i stavke “Obalni ophodni brod” (koja je odgođena). Upravo je njenih oko 34 milijuna preraspoređeno na stavku “Borbeno oklopno vozilo” (34,1 milijun kuna, ili porast od 10,72 posto).
Drugi po redu za rezanje našao se segment (2) “Upravljanje i potpora osoblju”, s kojeg je skinuto oko 58,3 milijuna kuna (za razliku od tek 8 srezanih u proljeće). Glavnina novca je tu oduzeta na stavci “Troškovi osoblja i personalna potpora” (56,1 milijun kuna), dok je za oko 2,2 milijuna kuna (14,73 posto) umanjena i stavka “Pribavljanje osoblja i izobrazba” – koja je još u proljeće bila lagano povećavana.
Problematično održavanje vojnih objekata i infrastrukture
Treći po redu smanjivanja našao se segment (3) “Obuka i logistička potpora OS”, kojem je skinuto 13,86 milijuna kuna (4,1 posto od dosadašnjeg iznosa). Iako je to još uvijek manje od reza koji je ovaj segment pogodio u travnju (22,7 milijuna manje), za pretpostaviti je da upravo ovo smanjenje posebno teško pada samom vrhu Ministarstva. Teret je ovdje raspoređen na stavku “Obuka i vježbe” (8,3 milijuna ili smanjenje od 10,7 posto), “Temeljno održavanje objekata i infrastrukture” (smanjenje od 5,1 milijun kuna – 13,1 posto ukupne sume) i stavku “Održavanje materijalnih sredstava i sustava” koja čini glavninu ovog segmenta, i koja je smanjena tek simbolično (447,5 tisuća kuna ili 0,2 posto). Za 2,3 milijuna kuna je smanjen (4) segment “Međunarodna suradnja” (NATO i EU aktivnosti), dok je (5) segment “Mirovne misije” ostao bez simboličkih 244,8 tisuća kuna.
U kategoriji “Obrana” jedino je segment “Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora” sitno pojačan u ovom rebalansu – ovdje je na dosadašnjih 218,8 milijuna kuna dodano 3,95 milijuna kuna (1,8 posto dosadašnjih novaca) – čime je tek malo ublaženo travanjsko skidanje 29 milijuna s ove namjene (11,77 posto od prvotnoga plana). Pri tome, i ovdje se radi o preraspodjeli kojom se na račun modernizacije osigurava grubi opstanak sustava – sa stavke “Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima” skinuto je 8,56 milijuna kuna (smanjenje od 20,4 posto), da bi sa 14,8 milijuna pojačalo stavku “Opća potpora” (porast od 14,5 posto).
Kategorija “Javna sigurnost”
U kategoriji “Javna sigurnost”, odnosno “Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu”, s dosadašnjih je 136,4 milijuna kuna oduzeto 4,94 milijuna (3,62 posto). Time je novi rez gotovo istovjetan onome s proljeća, kada je tu bilo skinuto 5,44 milijuna kuna ili 3,83 posto od prvotno predviđenih sredstava. Pri tome, (1) stavka “Protupožarna zaštita” smanjena je za 3 milijuna kuna (s dosadašnjih 96,35 milijuna kuna), (2) stavka “Hitni medicinski prijevoz” je druga po redu – od dosadašnjih 7,55 milijuna odrezano je 1,24 milijuna kuna (16,41 posto). Treća po redu je (3) stavka “Potraga i spašavanje”, gdje je od dosadašnjih 1,87 milijuna kuna sada oduzeto 16,31 posto ili 305 tisuća (što je gotovo pa duplo više od proljeća, kada je smanjenje iznosilo tek 200 tisuća). (4) Stavka “Obalna straža” ostala je bez 0,83 posto sredstava, izgubivši 241 tisuću kuna od svojih dosadašnjih 29,15 milijuna kuna, dok je najmanje u ovoj kategoriji oduzeto i inače najmanjoj stavci – (5) “Pomoć lokalnoj zajednici i ustanovama” – koja je smanjena za 8,8 posto (132 tisuće kuna) sa svojih dosadašnjih 1,5 milijuna kuna.
