Dugo najavljivana „Bijela knjiga“ o budućnosti europske obrane, koja bi trebala biti službeno predstavljena danas, konačni je potez koji bi Europi trebao omogućiti brzo jačanje obrane zbog straha od ruskog napada i sumnji u budućnost američke zaštite. Tako će Europska komisija pozvati zemlje EU da se brzo dogovore o svojim najhitnijim obrambenim potrebama s ciljem pokretanja „velikih paneuropskih vodećih projekata“, navodi se u nacrtu „Bijele knjige“ koju je dio medija dobio na uvid u četvrtak, 13. ožujka.

U dokumentu se izričito spominje zajednička kupnja vojne opreme u ime zemalja članica, ako one to zatraže. Europska komisija stavlja se u službu vlada, kao što je to činila tijekom pandemije kada je izvršna vlast EU kupovala cjepiva u ime 27 država članica. Ovo je najznačajniji prijedlog u nacrtu „Bijele knjige“ na kojem radi Kolegij povjerenika. U nacrtu dokumenta stoji da se EU suočava sa „sigurnosnom prijetnjom bez presedana otkad se konvencionalni rat vratio u Europu u veljači 2022.“ s invazijom Rusije na Ukrajinu. Također se kaže da „Europa ne može uzeti sigurnosno jamstvo SAD-a zdravo za gotovo i mora značajno povećati svoj doprinos“ kako bi održala snagu NATO-a.

Kako su prenijeli mediji koji su imali uvid u nacrt dokumenta, jedan europski kupac za sigurnosne i obrambene potrebe smatra se „najisplativijim načinom za obnovu europske obrane“. Tako bi „na zahtjev država članica Komisija mogla djelovati kao središnje tijelo za nabavu“, s višestrukim mogućnostima nabave, budući da postoje različite europske potrebe. EK sastavlja popis nedostataka na kojima treba raditi s osjećajem hitnosti i prioriteta. Uobičajeni projekti koji zahtijevaju pojačani rad uključuju sustave zračne i proturaketne obrane, bespilotne letjelice i sustave protiv bespilotnih letjelica, napredne topničke sustave (uključujući visokoprecizne i dugometne projektile), streljivo, informacijske sustave i umjetnu inteligenciju, te borbene sposobnosti na kopnu, moru i u zraku. Svime time trebale bi se pozabaviti države članice, a Komisija se nudi kao svojevrsna kontrolna soba.

Jedan od osnovnih elemenata jest i da se naglasak stavlja na nabavu od europskih proizvođača i tvornica, odnosno na proizvodnju i kupnju opreme, proizvoda i tehnologija „Made in EU“. Trebala bi postojati tri vodeća načela za djelovanje: (1) tražiti europsko rješenje; (2) pregovarati s europskim proizvođačima i dobavljačima o smanjenju cijena i rokovima isporuke, „moguće uz potporu EU-a“; (3) ako europsko rješenje nije dostupno po traženim cijenama ili rokovima, države članice trebale bi se zajednički obratiti dobavljačima iz trećih zemalja, tražeći potpunu kontrolu nad procesom. I nadalje ostaje čvrsta obveza da se EU vladama osiguraju zajmovi kroz sredstva prikupljena na tržištima i za koja jamči proračun EU. Osim toga, postoji posebna stavka od 8 milijardi za istraživačke i razvojne aktivnosti kroz Europski obrambeni fond i 300 milijuna eura na raspolaganju iz programa EDIRPA za zajedničku nabavu kako bi se mobiliziralo do 11 milijardi eura dodatnih ulaganja.

To je samo početak procesa koji predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen namjerava odmah nastaviti. U „Bijeloj knjizi“ se navode planovi  da se započne strateški dijalog s obrambenom industrijom „odmah“ i ocrta  prijedlog regulatornog pojednostavljenja za sektor „do lipnja 2025. godine“ kroz novi omnibus paket. Ponovno će se poduzeti „odgovarajuće korektivne radnje“ kako bi se riješila mobilnost vojske, uklanjajući „preostale prepreke kretanju trupa i opreme“.

Strateški cilj uključen u „Bijelu knjigu“ za budućnost obrane odnosi se na integraciju vojne industrije Ukrajine u EU. Dokument naglašava potrebu da se zemlja kandidatkinja dovede na tržište sektora EU i „potakne izravna ulaganja u ukrajinsku obrambenu industriju“ dok se osigurava „pristup satelitskim uslugama“, počevši od onih koje pruža ISAC, centar za razmjenu podataka i informacija. Osim toga, ponovno je upućen poziv za neposrednu vojnu potporu za kratkoročne potrebe. Ovdje se inzistira na potrebi osiguravanja protuzračne obrane (visoko precizne rakete i bespilotne letjelice) i „1,5 milijuna projektila širokog kalibra tijekom 2025. godine“. Također se inzistira na misijama obuke za ukrajinske oružane snage.

Sve u svemu, područja koja su uglavnom poznata kao pitanja od zajedničkog interesa za Europljane uključuju sljedeće

• 

  Andrius Kubilius i Kaja Kallas dobili su rok od 100 dana za napraviti “Bijelu knjigu” obrane

  Zračna i proturaketna obrana: integrirani, višeslojni, protuzračni i proturaketni obrambeni štit koji štiti od cijelog spektra zračnih prijetnji (krstareće rakete, balističke i hipersonične rakete, zrakoplovi i UAS) i potpuno je integriran u NATO-ov sustav zapovijedanja i kontrole;

• Topnički sustavi: napredni vatreni sustavi uključujući moderno topništvo i raketne sustave dugog dometa dizajnirani za pružanje preciznih, dalekometnih napada na kopnene mete;
• Streljivo i projektili: strateška zaliha streljiva, projektila i komponenti zajedno s dovoljnim kapacitetom obrambene industrijske proizvodnje kako bi se osigurala pravovremena nadopuna;
• Dronovi i protu-dronovi: flota bespilotnih sustava, uključujući zračna, zemaljska, površinska i podvodna vozila kojima se može upravljati daljinski ili raditi autonomno pomoću naprednog softvera i senzora;
• Vojna mobilnost: mreža kopnenih koridora, zračnih luka, morskih luka i elemenata podrške i usluga diljem EU-a, koji olakšavaju nesmetan i brz prijevoz trupa i vojne opreme diljem EU-a i partnerskih zemalja;
• AI, kvantne tehnologije, cyber i elektroničko ratovanje: obrambene aplikacije koje koriste vojni AI i kvantno računarstvo; napredni elektronički sustavi diljem EU-a dizajnirani za (a) zaštitu i osiguranje upotrebe elektromagnetskog spektra za kopnene, zračne, svemirske i pomorske snage i operacije; (b) potiskivanje, ometanje i uskratu korištenja elektromagnetskog spektra od strane protivnika; i (c) zaštitu slobode djelovanja u kibernetičkom prostoru i osiguranje nesmetanog pristup kibernetičkim sposobnostima;
• Strateški pospješitelji, borbene sposobnosti i zaštita kritične infrastrukture: uključujući ali ne ograničavajući se na strateški zračni most i zrakoplove za dopunu gorivom zrak-zrak, svijest o pomorskom području, borbene sposobnosti (zrak, kopno i more), svemirski štit i „Štit istočne granice“ za sigurnost kopnene granice.

Ostaje nam za pričekati i službenu objavu „Bijele knjige“ o kojoj će u nekom obliku biti bitni elementi sigurnosti i europske Hrvatske.