Njemački mediji objavili su u čevrtak, 13. studenoga, da je u vladajućoj Crno-Crvenoj koaliciji (CDU/CSU i SPD) postignut sporazumu o regrutaciji svih mladića određene dobne skupine (s 18 godina), te su uputili Saveznom parlamentu (Bundestagu) odluku kojom se uvodi vojni rok. Tako je nakon brojnih i dugotrajnih rasprava u njemačkoj javnosti napokon odlučeno da se  u Njemačkoj može regrutirati mladiće za vojnu službu (koja bi u osnovnoj varijanti trebala trajati šest mjeseci, uključujući tri mjeseca osnovne obuke). Tako su Nijemci „prelomili“ i postavili temelje uvođenja neke vrste vojnog roka – za prvu silu dragovoljnog, a možda i obveznog, kao u Hrvatskoj. Konkretno izglasavanje ovog koncepta očekuje se u njemačkome Bundestagu tijekom mjeseca prosinca ove godine.

Od ministra obrane Borisa Pistoriusa traži se da predstavi konkretan plan ciljeva za osoblje, uključujući obveze izvještavanja i rokove! Sporazum između dviju glavnih parlamentarnih skupina navodi da „na temelju vojnih savjeta utvrđen je put rasta s jasno definiranim ciljnim rasponima. Taj je put utvrđen zakonom i prati se polugodišnjim izvješćivanjem Ministarstva obrane njemačkom Bundestagu. Osnova za to su dodatne sposobnosti obećane NATO-u, ukupno 260.000 aktivnih vojnika (ciljani raspon 255.000–270.000) i približno 200.000 pričuvnika“.

Regrutacija?

Uvest će se, kako se ocjenjuje, „nova, moderna vojna služba“, i to po načelu: „Dragovoljna služba“. Ali ako to ne bude dovoljno, slijedi obvezno služenje. Kao osnovna značajka ističe se da će cijela dobna skupina primiti upitnik (interes za vojnu službu, da ili ne?), i to za muškarce i za žene, „kako bi njemačke oružane snage – Bundeswehr – znale koga mogu pozvati u slučaju nacionalne izvanredne situacije i ponovnog uvođenja obveznog služenja“. Muškarci su dužni popuniti upitnik, izvijestili su mediji u Njemačkoj. Stupanjem na snagu zakona, obveza regrutacije započet će za muškarce rođene 1. siječnja 2008. ili kasnije, što će se postupno proširivati kako bude rastao kapacitet provedbe te općenite regrutacije.

Beneficije vojnog roka poput plaće i subvencija za vozačku dozvolu

Tako u objavljenom dokumentu stoji: „Nova vojna služba oslanja se na dragovoljnu službu kroz povećanu atraktivnost: Oni koji služe dragovoljno primit će otprilike 2.600 eura bruto mjesečno. Subvencija za vozačku dozvolu za automobile ili kamione bit će odobrena za obvezu od godinu dana ili više“. Oni koji služe duže primit će više: „Dragovoljna vojna služba kao poseban oblik građanskog angažmana bit će zadržana. Za obveze od dvanaest mjeseci ili više uvest će se status ‘vojnika na ugovoru na određeno vrijeme’“. Svatko tko se obveže služiti dulje od 12 mjeseci bit će tretiran kao profesionalni vojnik – i plaćen u skladu s time.

Bundestag odlučuje kada dragovoljna služba više nije dovoljna. U ozbiljnoj situaciji, svatko tko se smatra sposobnim za službu može biti regrutiran, pišu njemački mediji.

U dokumentu vladajuće koalicije objavljeno je i da Bundestag zakonom odlučuje o provedbi novačenja na temelju potrebe, posebno kada situacija obrambene politike ili kadrovska situacija oružanih snaga to čine potrebnim. To služi za smanjenje potencijalnog jaza između potreba oružanih snaga i stvarnog broja dobrovoljaca. Ako broj regruta u određenoj godini premašuje potrebu, postupak slučajnog odabira može se koristiti kao krajnja mjera, nakon primjene izuzeća od vojne službe i svih ostalih mjera. To znači da neće biti automatske aktivacije novačenja.

U svakom slučaju svi 18-godišnji muškarci u Njemačkoj ubuduće će morati proći liječnički pregled („Musterung“) kako bi se utvrdila njihova sposobnost za vojnu službu. Ukinut je ranije planirani „dvostruki odabir“, koji je predviđao da se najprije izvuče tko ide na liječnički pregled, a zatim tko od njih zapravo mora služiti vojsku.

Pistorius pod pritiskom jer se traži jasan plan rasta vojske

Prema informacijama iz stranačkih krugova, ministar Pistorius je popustio u zahtjevima vladajućih frakcija i pristao izraditi detaljan plan za povećanje broja vojnika i pričuve Bundeswehra. Unatoč dogovoru, još nije poznato jesu li postignuti kompromisi oko drugih točaka zakona, primjerice Pistoriusova plana za „kratkoročne vojnike“, pripadnike koji bi obavljali samo zaštitarske dužnosti uz minimalnu obuku.

Njemačka kao najjača konvencionalna sila u Europi

Friedrich Merz, njemački kancelar, otvoreno je još u svibnju objavio kako Njemačka namjerava izgraditi Bundeswehr u „najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi“, obećavajući da će joj dati „sva potrebna financijska sredstva“. Na portalu Obris.org više smo puta pisali o stanju u njemačkoj vojsci, kao i u vojnoj industriji koja je prolazila i još prolazi ozbiljnu transformaciju. Tako su najavljene kupovine oružja koji će biti naveden u proračunu njemačke vojske za 2026. godinu, ali čuje se i za mnoge dugoročne kupovine, za koje ne postoji jasan vremenski okvir.

Plan je to za dugo očekivanu reformu obrane Njemačke, čvrsto utemeljenu u domaćoj industriji. Zbog ruske agresije na Ukrajinu te politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, po kojoj se fokus vanjske politike SAD miče s Europe, njemačka politika je odlučila promijeniti stav prema svojim Oružanim snagama.

*Photo: Bundeswehr