Nedavni incidenti s dronovima iznad sjevernih članica NATO-a kao da su pokrenuli europske države na „oštriji pristup“ dronovima koji već neko vrijeme lete u njihovom zračnom prostoru te ometaju civilni promet. Tako bi Njemačka, tj. Bundeswehr, kako je Friedrich Merz najavio u svibnju ubrzo nakon stupanja na dužnost, trebala postati “najjača konvencionalna sila u Europi“. “Moramo postati spremni za rat“, zahtijevao je ministar obrane Boris Pistorius već prije dvije godine. Ali kako se mjeri snaga vojske i njezina ratna spremnost, pitaju se njemački mediji?!
Moglo bi se reći da je to broj vojnika, tenkova ili borbenih zrakoplova. Međutim, barem podjednako relevantna je i sposobnost otkrivanja i odbijanja kretanja neprijateljskih trupa, približavanja borbenih zrakoplova, projektila ili dronova već u ranoj fazi. Ili drugim riječima: prije nego što pucate, trebali biste znati gdje se mora pucati. Ova sposobnost, ratovanje u takozvanom elektromagnetskom polju, postaje sve važnija. U Ukrajini je to već godinama očito: dronovi potpuno dominiraju bojnim poljem. Biti u stanju otkriti ih, pratiti i učinkovito se boriti protiv njih glavni je prioritet u tom sukobu.
Sposobnosti “značajno povećane”
Sustav za elektroničko ratovanje 1L269 Krasuha-2 prve ruske jedinice dobile su 2012. godine
Rusija je to odavno prepoznala. Javni servisi WDR i NDR, te list Süddeutsche Zeitung (SZ), imali su pristup povjerljivoj analizi Bundeswehra o značaju elektromagnetskog ratovanja iz proljeća 2024. “Počevši od 2008., ruske oružane snage značajno su povećale i dodatno razvile svoje sposobnosti elektroničkog ratovanja“, navodi se u dokumentu. Ruska vojska je “uspostavila ukupno pet brigada, svaka s četiri bojne i jednom satnijom“, koje su dodijeljene ruskim vojnim okruzima, tvrdi se u dokumentu. Svaka bojna dodijeljena je nekoj vojnoj skupini, a satnija za elektromagnetsko ratovanje integrirana je u zračne snage “u svakoj brigadi i diviziji“. Ruske oružane snage stoga imaju “sposobnost vođenja elektromagnetskog ratovanja u svim područjima djelovanja na razini svake veće jedinice“, nastavlja se u analizi. Stoga su sposobne provoditi “svaki pokret i svaku operaciju” s tim sposobnostima, stoji u tom dokumentu.
Rusija, prema dokumentu Bundeswehra, smatra ove sposobnosti “bitnim doprinosom pobjedi“. Za Bundeswehr to prvenstveno vodi do zaključka da se elektroničko ratovanje mora smatrati “samo po sebi razumljivim u svakoj operaciji“. Međutim, prema istraživanju WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga, ovo ključno područje ostaje i dalje jedna od najvećih slabosti njemačkih oružanih snaga, čak i tri godine nakon proglašene “prekretnice” („Zeitenwende”). U Bundeswehru su za ovo područje odgovorne Snage za elektroničko ratovanje (EloKa). U javnoj raspravi one dobivaju malo pažnje. Ipak, kako kaže nekoliko sugovornika, trupe su, kada je u pitanju borba u elektromagnetskim poljima, sve samo ne dobro opremljene – i u pogledu ljudstva i opreme.
Baltik na nogama zbog dronova
Zbog sve češćih ruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora – i uz pomoć dronova, piše portal Deutsche Welle. Latvija je predvodnica Koalicije dronova, a u Litvi učenici nekih škola prolaze kroz program u kojemu uče sve o bespilotnim letjelicama. Latvijske tvrtke testiraju dronove u stvarnim uvjetima – na nedavno održanim vježbama, ali i na bojištu u Ukrajini. Pristup tom iskustvenom potencijalu i strateška ulaganja Vlade učinili su Latviju vodećom članicom EU-a u toj tehnologiji, a može se koristiti i za zaštitu vlastitog neba. Nedavni upadi ruskih dronova u poljski i rumunjski zračni prostor stavili su baltičke zemlje u stanje visoke pripravnosti.
I na razini Europskog parlamenta, u rezoluciji usvojenoj u četvrtak 07. listopada, zastupnici u Europskom parlamentu oštro su osudili „bezobzirno i eskalatorno djelovanje” Rusije u pogledu kršenja zračnog prostora država članica EU-a i NATO-a, Poljske, Estonije, Latvije, Litve i Rumunjske. Također osuđuju namjerne upade bespilotnih letjelica usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj. Zastupnici smatraju da je to dio ruskog „sustavnog vojnog i hibridnog ratovanja i provokacija protiv EU-a” i njegovih država članica, pri čemu Rusija snosi punu i nedvosmislenu odgovornost za djelovanja u poljskim, estonskim i rumunjskim zračnim prostorima.
Glavni tajnik NATO-a Rutte i SACEUR general Grynkewich objavljuju “Istočnu stražu”
Potičući svaku inicijativu koja omogućuje EU-u i njenim državama članicama da poduzmu „koordinirane, ujedinjene i razmjerne mjere protiv svih kršenja njihova zračnog prostora, uključujući uklanjanje prijetnji iz zraka”, zastupnici pozdravljaju inicijativu za stvaranje EU zida za bespilotne letjelice i inicijativu „Eastern Flank Watch“, istodobno naglašavajući potrebu da se osigura sveobuhvatna pokrivenost svih država članica koje se suočavaju s izravnim sigurnosnim izazovima duž južnog boka Unije. Smatraju da niz sabotaža i hibridnih aktivnosti Rusije protiv EU-a predstavlja terorizam pod pokroviteljstvom države, čak iako su ispod praga po kojim bi se okarakterizirali kao oružani napad.
Snažan europski stup unutar NATO-a
Pozivajući na pojačanu koordinaciju, jedinstvo i solidarnost među državama članicama, institucijama EU-a i strukturama NATO-a, zastupnici inzistiraju na hitnoj potrebi da se prijeđe na istinsku europsku obrambenu uniju, nadovezujući se na postojeće okvire kao što je Bijela knjiga o europskoj obrani i spremnosti za 2030. kao i da se takvi koncepti i dalje razvijaju. Taj bi napredak trebao ići ruku pod ruku s odgovarajućim financiranjem unutar sadašnjeg i sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, naglašavajući potrebu za jačom civilno-vojnom koordinacijom zračnog prostora te bolje opremanjem policijskih snaga i civilnih vlasti sredstvima za otkrivanje i obranu od bespilotnih letjelica. Parliament također poziva EU i njegove države članice da vlastima osiguraju primjerena sredstva za borbu protiv bespilotnih letjelica na kritičnim infrastrukturnim lokacijama kao što su zračne luke i elektrane.
Pouke iz Ukrajine
U rezoluciji se poziva na znatno jačanje obrambene suradnje s Ukrajinom, posebno u pogledu tehnologije bespilotnih letjelica i protumjera, a to bi uključivalo i jačanje industrijske suradnje. Također poziva su zakonodavce da brzo dovrše zakonodavstvo o Europskom programu obrambene industrije (EDIP). To bi se, zajedno s instrumentom Sigurnosno djelovanje za Europu (SAFE), trebalo iskoristiti za izdvajanje financijskih sredstava za pouke iz Ukrajine i za potporu Ukrajini u ratovanju bespilotnim letjelicama.
