Europski parlament je u utorak, 25. studenoga,  dao zeleno svjetlo te odobrio prvi europski obrambeni program – EDIP, što eurozastupnici i Europska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju europske obrambene industrije. Uredba je donesena s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržana. Države članice trebaju formalno odobriti tekst prije nego što bude objavljen u Službenom listu, priopćeno je iz EP-a. Cilj te uredbe je jačanje obrambene industrije EU, poticanje zajedničke nabave obrambenih proizvoda, porast obrambene proizvodnje i povećanje potpore za Ukrajinu. Tom uredbom, o kojoj je već postignut neformalni dogovor s Vijećem, uspostavlja se prvi Program za europsku obrambenu industriju (EDIP). Njegova je svrha ojačati europsku obrambenu i tehnološku bazu te povećati europske obrambene kapacitete.

Iz proračuna Programa vrijednog 1,5 milijardi eura, 300 milijuna odvojeno je za Instrument za potporu Ukrajini. EU  zakonodavci postigli su i dogovor o osnivanju Fonda za ubrzavanje transformacije obrambenih lanaca opskrbe (instrument FAST), čija će se indikativna vrijednost od najmanje 150 milijuna eura prikupiti iz dodatnih financijskih doprinosa.

Tijekom pregovora s Vijećem zastupnici su uspjeli ishoditi povećanje proračuna Programa kroz dodatne doprinose iz Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu (SAFE). Uz to, Uredbom se državama članicama omogućuje da iskoriste puni potencijal Mehanizma za oporavak i otpornost preusmjeravanjem i prenamjenom neiskorištenih sredstava Mehanizma za projekte u okviru Programa za europsku obrambenu industriju. Zastupnici su zagovarali i načelo „kupujmo europsko”: da bi se odobrila sredstva za obrambene proizvode, trošak njihovih komponenti koje potječu iz zemalja izvan Europske unije koje ne sudjeluju u Programu ne smije premašivati 35 % procijenjenih troškova svih komponenti.

Potpora za Ukrajinu

Europski povjerenik Kubilius s ukrajinskim ministrom financija Marchenkom

Uredbom se uspostavlja pravni okvir za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa. Da bi bili prihvatljivi za financiranje, takvi projekti morat će uključivati najmanje četiri države članice, a u njima će moći sudjelovati i Ukrajina. Usto će se uspostaviti i Instrument za potporu Ukrajini, čiji je cilj modernizirati ukrajinsku obrambenu industriju i olakšati njezinu integraciju s europskom obrambenom industrijom.

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) važan je korak prema učinkovitijem, bržem i istinski europskom pristupu nabavi u području obrane i jačanju europskih obrambenih sposobnosti. Osmišljen je tako da ima trajan učinak te služi kao referentna točka za buduće inicijative i pronalaženja načina na koji se europska suradnja u proizvodnji u području obrane organizira nakon 2027.”,

izjavila je predsjednica parlamentarnog Odbora za sigurnost i obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew Europe, Njemačka).

„Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) prvi je istinski europski obrambeni instrument EU-a. Suočeni s ruskim sveobuhvatnim ratom protiv naših susjeda i opetovanim napadima na naše zemlje, moramo ojačati naše zajedničke obrambene sustave i zajednički osnažiti svoje obrambene kapacitete. EDIP će nam omogućiti izgradnju otpornije i suverenije Europe zajedničkim ulaganjima, zajedničkom nabavom iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze te daljnjom integracijom ukrajinske i europske obrambene industrije. To je ključno kako bismo osigurali učinkovitu i autonomnu zaštitu naših demokracija”,

izjavio je Raphaël Glucksmann (S&D, Francuska), suizvjestitelj iz Odbora za sigurnost i obranu EP-a.

“U ovom povijesnom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje: možemo li vjerovati Donaldu Trumpu i JD Vanceu da će nas braniti od Vladimira Putina”,

upitao je Glucksmann na početku rasprave o EDIP-u.

“Ljubimo Trumpove ruke, toleriramo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. No mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i izravno nam prijeti”,

nastavio je Glucksmann pa upozorio da Europa zabija glavu u pijesak ignorirajući upozorenja europskih obavještajnih službi.

„Ovaj program predstavlja važan korak naprijed za sigurnost europskog kontinenta i razvoj naše obrambene industrije. Nakon desetljeća opasnih ovisnosti koje su ugrozile suverenitet naših demokracija i zaštitu naših zemalja, program EDIP preokrenut će oslanjanje na uvoz koji je prevladavao u Europi. Služit će za stvarno jačanje naše industrijske baze, što će nam omogućiti da autonomno osiguramo da naše oružane snage imaju sredstva za ispunjavanje svoje misije”,

izjavio je François-Xavier Bellamy (EPP, Francuska), suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za obranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura malen iznos u odnosu na europske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, no pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak. S time se slaže i hrvatska zastupnica “pučana” Željana Zovko, zamjenska članica u odboru EP-a za sigurnost i obranu (SEDE).  “Za nas je izuzetno bitno da postoji i na europskoj razini takvo razmišljanje, čak i s ovako malim proračunom“, rekla je Zovko, nazvavši to začetkom jedne zajedničke industrije koja će proizvoditi kompatibilno naoružanje. Ona je u tom kontekstu podsjetila na donošenje Mehanizma civilne zaštite EU: ” Tada smo se borili da osiguramo barem prvi proračun od 200 milijuna eura. On danas, nakon što smo svjedočili svim krizama, iznosi šest milijardi eura.”

Europska komisija je Prijedlog uredbe o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) predstavila još 5. ožujka 2024. Njezin je cilj postići pripravnost obrambene industrije zamjenjujući kratkoročne hitne mjere, kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA), strukturiranim dugoročnim pristupom. Europska obrambena industrijska baza sastoji se od nekoliko vrlo velikih multinacionalnih poduzeća, velikih poduzeća te više od 2000 malih i srednjih poduzeća čiji procijenjeni zajednički godišnji promet iznosi 70 milijardi eura.