Komisija za preuzimanje Ministarstva obrane Republike Slovenije i 430. pomorskog divizijuna Slovenske vojske ovoga je tjedna u brodogradilištu “Iskra” u Šibeniku provela procjenu kvalitete radova druge faze modernizacije višenamjenskog broda Triglav 11. Zapovjednik 430. pomorskog divizijuna, kapetan Andrej Pečar, procjenjuje da će radovi na brodu biti završeni do sredine prosinca ove godine. Sljedeće je provedba planiranog testiranja pramčanog oružanog sustava Aselsan Smash 30 mm, koje će uključivati ​​i probno gađanje na moru.

Kako napominje Slovenska vojska u današnjem priopćenju, ponovno naoružavanje broda također zahtijeva prilagodbe skladišnih objekata kako bi se osigurali optimalni uvjeti za skladištenje streljiva na brodu. Projekt izgradnje veza također je u završnoj fazi, kako bi se brod nakon završetka radova mogao vratiti na svoj novi vez u Vojarni slovenskih pomoraca.

U sklopu kapitalnog održavanja slovenskog višenamjenskog broda Triglav, modernizirani su ili zamijenjeni složeni ventilacijski sustavi broda, sustav zaštite od požara, elektronički sustav upravljanja pogonom i drugi sustavi. Ključna je uspostava modernog sustava zapovijedanja i upravljanja koji će omogućiti suradnju, interoperabilnost i razmjenu podataka s drugim savezničkim brodovima na moru i zapovjednim centrom na kopnu. Ruska pramčana oružana stanica zamijenjena je modernom oružanom stanicom sa standardnim NATO streljivom kalibra 30 mm. Završetkom radova, čija je ukupna vrijednost oko 17 milijuna eura, osigurat će se uvjeti za početak ponovnog korištenja broda.

Kako je portal Obris.org već ranije pisao, slovenski višenamjenski brod Triglav 11 u brodogradilištu “Iskra” u Šibeniku nalazi se od ožujka ove godine, nakon što je u Turskoj prošao prvu fazu modernizacije. Prema planu, a sudeći i prema do sada  provedenim radovima završetak kapitalnog održavanja očekuje se do kraja ove godine.

*Photo: Slovenska vojska

Nakon tragičnog ubojstva ugostitelja Aleša Šutara, koji je je brutalno pretučen u noći s petka na subotu (24. na  25. listopada) ispred ugostiteljskog objekta u Novom Mestu te je kasnije podlegao ozljedama, slovenska politika planira za uvođenje reda u Novom metu upotrijebiti i vojsku. Policija je uhitila 20-godišnjeg osumnjičenika iz obližnjeg romskog naselja iz kojeg su se 28. listopada, nakon najave uvođenja strožih mjera, čule rafalna pucnjava kod Novog Mesta u Sloveniji, potvrdila je Policijska uprava Novo Mesto. Na terenu su bile i posebna policijska postrojba i specijalne jedinice koje su pretražile područje a na jednoj cesti zabilježene su barikade nakon velikog prosvjeda građana Novo Mesta zbog ubojstva Šutara. Postavlja se pitanje kreće li Slovenija putem Belgije, o čemu smo pisali na portalu Obris.org te uvodi mjere borbe protiv kriminala na način koji to radi američki predsjednik Donald Trump.

Naime, na stranicama slovenske Vlade objavljeno je da su članovi Tajništva Vijeća za nacionalnu sigurnost (SSNAV) na jučerašnjoj sjednici usvojili rezoluciju kojom se vladi predlaže aktiviranje članka 37. Zakona o obrani, prema kojem slovenske Oružane snage mogu surađivati ​​s policijom u široj zaštiti državne granice unutar nacionalnog teritorija u skladu s planovima i nakon prethodne odluke vlade. Pripadnici Oružanih snaga nemaju policijske ovlasti prilikom obavljanja ovih zadaća. Zbog migrantske krize 2015. godine Slovenija je izmjenama Zakona o  obrani vojsci dala određene policijske ovlasti, i to uprvo u vrijeme kada je ministrica obrane bila Andreja Katič koja je prije nekoliko dana zbog  ubojstva Aleša Šutara podnijela ostavku na mjesto ministrice pravosuđa.

Premijer Golob poseže za drastičnim mjerama

Nakon tragičnog događaja u Novom mestu, u Dolenjskoj regiji prisutan je veći broj policajaca radi osiguranja sigurnosti, te su se stoga pripadnici SSNAV-a dogovorili o aktiviranju mješovitih ophodnji slovenske policije i vojske, pri čemu će vojska pružiti podršku u ljudstvu i opremi. Prisutnost mješovitih ophodnji na terenu bit će u skladu s važećim planom o suradnji između Slovenske vojske i policije. Ista mjera donesena je 2015. godine tijekom migrantskog vala i pokazala se učinkovitom podrškom policiji u obavljanju zadaća osiguranja sigurnosti. Članovi SSNAV predlažu da se osiguraju financijska sredstva za dodatna posebna opterećenja policajaca, navodi Vlada. Članovi SSNAV taakođer predlažu vladi da se članak 37 aktivira do godinu dana, uz redovite mjesečne provjere sigurnosne situacije. Vlada će o odluci SSNAV-a odlučiti što je prije moguće.

Povećana policijska prisutnost na jugoistoku Slovenije uslijedila je nakon napada u subotu u kojem je poginuo 48-godišnji muškarac. Za izvršenje napada, koji je pogoršao ionako napete odnose između Roma i neromskog stanovništva na jugoistoku zemlje, osumnjičen je 21-godišnji pripadnik romske zajednice. Vladini predstavnici, predvođeni premijerom Robertom Golobom , na izvanrednoj sjednici općinskog vijeća Grada Novog Mesta u utorak su, između ostalog, najavili donošenje posebnog zakona nazvanog po pokojniku. „Pripadnici slovenskih Oružanih snaga nemaju policijske ovlasti prilikom obavljanja ovih zadaća“, rekla je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova  Helga Dobrin , objašnjavajući da je temeljna svrha pomoć policiji u obavljanju zadaća vezanih uz širu zaštitu državne granice. Tako će vojnici pomagati policiji u zbrinjavanju i prijevozu migranata te u postupcima zaštite s migrantima, što će policiju osloboditi tereta da ima više policajaca na raspolaganju kako bi pomogli u osiguravanju sigurnosti u sigurnosno osjetljivim područjima i u istraživanju kriminalnih aktivnosti, objavilo je ljubljansko Delo. Državna tajnica naglasila je da „vojnici neće koristiti policijske ovlasti, pa je svaki strah od ove mjere nepotreban“. Objasnila je da aktiviranje članka 37. Zakona o obrani također nije nešto novo, već je potpuno legitiman način pružanja pomoći policiji kada im je potrebna. Članak 37. Zakona o obrani aktiviran je i tijekom migracijske krize, a nisu uočeni problemi s njegovom provedbom.

Zapovjednik Slovenske vojske Robert Glavaš

Inače dio javnosti suprotstavlja se toj odluci pa je tako uz stranke Ljevica objavljeno da  „u demokratskoj državi sigurnost ljudi ne osigurava vojna prisutnost na ulicama, već policija, koja svoj posao obavlja ispravno i učinkovito. Osim toga, tu je i preventivni rad u zajednicama i uklanjanje društvenih uzroka upadanja u kriminal i nasilje. Zamagljivanje granice između civilnih i vojnih ovlasti smanjuje transparentnost, slabi civilni nadzor i povećava rizik od zlouporabe. Takvi prijedlozi stvaraju dojam izvanrednog stanja, iako mi kao društvo imamo na raspolaganju civilne i pravne mehanizme kako bismo osigurali siguran život svih“, smatra stranka Ljevica.

Predsjednica Nataša Pirc Musar je na sastanku s premijerom Robertom Golobom izrazila želju da se prijedlozi razmotre i temelje na stručnim, a ne političkim odlukama i načelima vladavine prava, posebno načelu proporcionalnosti. „Upotreba vojske, ako je potrebna, mora biti posljednja, a ne prva mjera“, kazala je Pirc Musar.

Zastupnik SDS-a Žan Mahnič u parlamentarnoj inicijativi je predložio vladi da donese odluku o uvođenju dodatka od 30% na osnovnu plaću za sve policajce koji rade na području Policijske uprave Novo Mesto ili su tamo raspoređeni radi osiguranja javne sigurnosti i reda. Kako je napisao, vlada je u prošlosti već donosila odluku u sličnim slučajevima (npr. tijekom epidemije Covid-19 ili tijekom posebnih sigurnosnih događaja) o dodjeli posebnih dodataka zbog povećanih opterećenja i opasnosti. Mahnič također predlaže da se u suradnji s policijskim sindikatima pripremi odgovarajuća uredba ili odluka koja će jasno odrediti uvjete, visinu i način isplate dodatka. Očekuje se da će Vlada Republike Slovenije usvojiti ove odluke.

Utorak 21. listopada ujedno je bio i prvi dan vojnog sajma SIDEC u Celju. Riječ je o sajamskoj priredbi organiziranoj po prvi puta, kojom se na prostoru Celjskog sajma i u susjedstvu Republike Hrvatske popunilo dosadašnju prazninu po pitanju vojne izložbe/sajma i tematske konferencije – možda baš po uzoru na hrvatsku ASDA-u, ali ipak ponešto drugačije. Iako se u popisu izlagača moglo vidjeti tek četiri poduzeća iz Hrvatske (Šestan-Busch, Čateks, Peli Case te IKOM-Kovnica) – posebno treba istaknuti novitet kojeg se moglo vidjeti na štandu slovenskog proizvođača oružnih kupola “Valhalla Turrets” – gdje je u suradnji s hrvatskim poduzećem DOK-ING osvanulo robotsko vozilo MV-8 Komodo (kojeg se predstavilo u RH krajem lipnja 2021. godine), ali ovoga puta naoružano slovenskom oružnom stanicom Mangart 25 AD.

Iako je DOK-ING godinama izbjegavao militarizaciju svojih specijaliziranih robotskih vozila (koja su i u Ruskoj Federaciji poslužila kao osnova za dobar dio linije specijaliziranih robota Uran) – ovoga puta se u Celju moglo vidjeti premijeru sustava za koje proizvođači glavnih komponenti tvrde da “ujedinjavaju dvije vizije”. Pri tome, slovenski oružni dio ove zajedničke vizije predstavlja kupola s topom Oerlikon KBA kalibra 25*137 mm kao osnovnim naoružanjem i uz to sa spregnutom strojnicom FN MAG kalibra 7.62*51 mm. Uz to, naravno, dolazi i pripadajući komplet moderne elektro-optike PASEO francuskog koncerna SAFRAN, sve stabilizirano u 4 osi te zaštićeno u standardu STANAG 4569 Level 1, s još i dva bacača od po 4 dimna punjenja kalibra 76 mm. Čitava ova modularna i multifunkcionalna kupola ima težinu od 1.200 kg, što ne bi trebao biti problem za vozilo DOK-ING Komodo, a omogućava i umrežavanje u neke protuzračne mreže šireg opsega ali kratkog dometa.

Dok susjedima treba zaželjeti uspjeha s njihovim novim obrambenim sajmom/konferencijom – nije teško zaključiti kako pojava ove priredbe uz izvršavanje ciljeva predviđenih novom “Strategijom razvoja obrambene industrije i tehnološke baze u Republici Sloveniji” (donesena 23. srpnja 2025. godine), ipak ima podosta veze i s krizom koju je proteklih godina proživljavao usporedivi hrvatski sajam ASDA. Dok je ta priredba uz promjene lokaliteta ostala u rukama američkog partnera TNT Productions, te je “uživala” prilično nestabilnu podršku hrvatskog Ministarstva obrane, ostatka Vlade RH i Predsjednika RH – od organiziranog nastupa kao države partnera u Hrvatskoj Slovenija je sada došla do vlastite usporedive priredbe. SIDEC u Celju organiziran je u suradnji domaćeg poduzeća Proevent iz Ljubljane specijaliziranog za organiziranje priredbi, slovenskog Ministarstva obrane i Slovenske vojske te tamošnjeg klastera vojne industrije (Grozd obrambne industrije Slovenije). Također, barem u svom prvom izdanju, ova je priredba odlučila održati i nekoliko specijaliziranih diskusija u konferencijskom formatu – što je, također, hrvatska ASDA u nekoliko navrata prakticirala, ali s vrlo ograničenim uspjehom te učinkom. Za nadati se da će i to susjedima poći za rukom barem jednako dobro, ako ne i bolje.

Uglavnom, budući da SIDEC u Celju traje još barem dva dana (petak,24. listopada otvoren je i za građanstvo) – bilo bi zanimljivo posjetiti njegove 4 hale i vanjske izložbene prostore, u kojima se najavljivalo nastup preko 150 izlagača iz više od 20 država, sve s popisom velikih inozemnih obrambenih poduzeća poprilično drugačijim nego na usporedivim hrvatskim priredbama.

Danas je na poziv ministra obrane RH Ivana Anušića u službenom posjetu Zagrebu bio slovenski ministar obrane Borut Sajovic sa  suradnicima. U Ministarstvu obrane RH ministri Anušić i Sajovic potpisali su zajedničku Izjavu o suradnji između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Republike Slovenije kojom se dodatno osnažuje vojno-tehnička suradnja i suradnja obrambenih industrija, priopćio je MORH nakon održanih bilateralnih razgovora. Ministar Anušić izrazio je zadovoljstvo dolaskom slovenskog kolege Sajovica u Zagreb i potpisivanjem zajedničke Izjave o suradnji, čime će se još više unaprijediti bilateralna obrambena suradnja dviju susjednih zemalja.

„Danas smo potpisali zajedničku Izjavu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije i naših dvaju ministarstava, koja obuhvaća vojno-tehničku suradnju. Cilj je unaprijediti suradnju naših obrambenih industrija kako bi što bolje i kvalitetnije funkcionirale“.

U kontekstu suradnje između oružanih snaga, ministar Anušić rekao je da hrvatska i slovenska vojska već odlično surađuju te je današnjim potpisivanjem ove deklaracije započelo „novo poglavlje odnosa”.

I slovenski ministar Sajovic zadovoljan je službenim posjetom te je najavio da će se bilateralna suradnja još više unaprijediti:

„Naša suradnja u području obrane će biti još bolja, osobito u području obrambene industrije. Imamo velike mogućnosti za zajednički razvoj, a surađujemo i u okviru NATO-a i Europske unije“.

Kako je u svom priopćenju navelo Ministarstvo obrane Slovenije, dvije zemlje surađuju na širok i opsežan način, posebno na području obrazovanja i obuke. Zajedničke aktivnosti Slovenske vojske i Oružanih snaga RH u vježbama poput Adriatic Strike, Shield, Immediate Response i drugima značajno doprinose većoj povezanosti i učinkovitosti, ne samo regionalno, već i šire. Suradnja se odvija i u razmjeni stručnog osoblja. Primjerice, hrvatski časnik radi u NATO-ovom Centru izvrsnosti za planinsko ratovanje, a dva pripadnika slovenskih oružanih snaga rade u Multinacionalnom programu specijalnih zrakoplovnih snaga (MSAP) u Zadru. Osim toga, slovenski brod Triglav trenutno je na održavanju u hrvatskom brodogradilištu u Šibeniku, a brod Ankaran je u brodogradilištu u blizini Rijeke. Iznimno dobru suradnju Hrvatskaa i Slovenija njeguju i u području zaštite i spašavanja. Hrvatska je sa svojim Oružanim snagama priskočila u pomoć Sloveniji tijekom najgorih poplava 2023. godine, između ostalog i postavljanjem i održavanjem lansirnog mosta Bailey na rijeci Dreti u Savinjskoj dolini, koji je još uvijek u upotrebi. Ministar Sajovic je to također posebno spomenuo u svojoj zahvali.

Na sastanku se razgovaralo i o aktualnoj globalnoj sigurnosno političkoj situaciji na jugoistoku Europe i ratu u Ukrajini. Oba ministra su se složila da je stabilnost na ovom području zajednički interes, a također su potvrdili snažnu podršku Ukrajini koja je napadnuta zemlja. U tom kontekstu ministar Anušić je rekao da će Republika Hrvatska nastaviti pomagati Ukrajini kao i do sada, u obliku pružanja financijske pomoći te pomoći u opremi i naoružanju, ali ne i slanjem pripadnika OS RH u Ukrajinu:

„Hrvatska vojska neće ići u Ukrajinu. Niti smo spremni, niti to želimo, niti planiramo slati Hrvatsku vojsku u Ukrajinu. U zadnjih nekoliko dana stvari se događaju vrlo brzo i određene odluke koje donose određene zemlje članice NATO-a i Kolicije voljnih spominju mogućnost odlaska tih vojnika. Hrvatska nije u tome. Hrvatska će i dalje nastaviti pomagati Ukrajini u svemu onome što smo i do sada pomagali – političkoj podršci, pomoći u opremi, naoružanju i financijskoj pomoći koja god bude bila potrebna“.

Sajovic je najavio da će Slovenija slati svoje vojnike samo u sklopu eventualne misije Ujedinjenih naroda, temeljem potvrde Vijeća sigurnosti UN-a. Ministar Sajović je ovom prilikom ponovno pozvao svog hrvatskog kolegu Anušića na prvi međunarodni sajam obrambene industrije u Sloveniji – SIDEC 2025 – koji će se održati od 21. do 24. listopada na sajmištu u Celju.

Slovenski ministar Sajovic danas je posjetio i hrvatsku tvrtku DOK-ING, prepoznatu po njenim naprednim rješenjima u području specijaliziranih obrambenih proizvoda. Hrvatska visokotehnološka tvrtka DOK-ING i slovensko Ministarstvo obrane započeli su intenziviranje strateške suradnje u području obrambenih tehnologija, uz fokus na industrijskoj suradnji i razvoju naprednih besposadnih rješenja u skladu s europskim i transatlantskim sigurnosnim okvirima. Tijekom posjeta slovenske delegacije predstavljene su ključne sposobnosti kompanije, kao i planovi daljnje suradnje u području pokretljivosti, protupokretljivosti, te protuzračnoj obrani. Suradnja obuhvaća zajedničke inicijative u području industrijskog razvoja, interoperabilnosti i istraživačko-razvojnih projekata

Sutra, u subotu, 6. rujna, slovenski ministar obrane nastaviti će posjet otoku Rabu, gdje će prisustvovati komemorativnoj svečanosti obilježavanja 82. obljetnice oslobođenja fašističkog koncentracijskog logora Kampor.

*Photo: MORH/F.Klen

U ponedjeljak, 18. kolovoza, u skladu s odlukom Vlade Republike Slovenije, Slovenska vojska je transportnim zrakoplovom Spartan C-27 dostavila u Jordan prvi dio materijalne pomoći namijenjene palestinskom civilnom stanovništvu. Riječ je o pomoći u obliku hrane i pokrivača iz materijalnih rezervi Ministarstva obrane i Slovenske vojske.

Vlada Republike Slovenije odlučila je 6. kolovoza osigurati materijalnu pomoć u obliku hrane i pokrivača, čija procijenjena vrijednost, uključujući prijevoz, iznosi do 879.490 eura. Pomoć je namijenjena palestinskom civilnom stanovništvu pogođenom oružanim sukobom između Izraela i skupine Hamas, i dostavit će se preko Jordana.

Prvu pošiljku trećeg seta materijalne pomoći koju je Republika Slovenija namijenila civilnom stanovništvu Gaze ispratio je s vojnog aerodroma Cerklje ob Krki ministar obrane Borut Sajović, naglasivši pritom da se ljudima u potrebi u ratnoj zoni u Gazi mora pomoći:

„Šaljemo hranu i deke u Gazu preko Jordana kako ljudi ne bi gladovali i bili hladni u razorenoj Gazi. Prvi put u povijesti ove zemlje to tamo šaljemo vlastitim kapacitetima, slovenskim, pojačanim kapacitetima Slovenske vojske, koji će biti prevezeni u tri leta, očekivana do kraja kolovoza, zrakoplovom Spartan C-27“,

naglasio je ministar Sajović.

Materijalnu pomoć iz Republike Slovenije primio je počasni konzul Republike Slovenije u Ammanu, Ari Haider Isa Murat, u vojnoj zračnoj luci u blizini Ammana.

Slovenija je transportni avion C-27 Spartan krenula nabavljati usred krize izazvane pandemijom COVID-19, kada je ustanovila da je Slovenskoj vojsci nasušno potrebno transportno zrakoplovstvo, bez oslanjanja na transportne kapacitete NATO saveznika. Ujedno je time susjedna Slovenija djelomično ispunila i dio NATO Ciljeva sposobnosti. Angažman “Spartana” u prijevozu humanitarne pomoći za Gazu tijekom kolovoza najobimnije je njegovo korištenje do sada, a posebno je lijepo čuti  riječi ministra obrane da je to “prvi puta u povijesti zemlje da je šaljemo vlastitim kapacitetima.” Upravo zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi, izazvane izraelskim vojnim djelovanjima, Slovenija je jedna od prvih europskih država koja je suspendirala izvoz naoružanja i vojne opreme Izraelu.

*Photo: MORS/Borut Cirnski, Zvone Vrankar

Nakon prošlotjednog summita NATO-a u Nizozemskoj, proglašenog „povijesnim“ zbog odluke da će države članice za obranu izdvajati 5 posto BDP-a, nisu svi čelnici država iskazali „oduševljenje“ tom odlukom. Među njima je, očekivano, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali postepeno se počinju redati političari iz NATO članica koji nisu bez kritika na tu odluku.

Vrativši se iz Den Haaga, Milanović je po pitanju povećanja izdvajanja za obranu do pet posto BDP-a izrazio skepsu prema nominalnim ciljevima bez jasno definirane stvarne vrijednosti tih ulaganja:

“To vrlo malo znači, to su nominalni iznosi. Jedino što me zanima koliko mogu daleko jahat na svom dolaru. Kad idem u shopping, šta za to mogu kupiti?”,

zapitao se Milanović upozorivši da, ako cijene vojne opreme bujaju, onda “ne radimo dobar posao”. Posebno je naglasio da Hrvatska mora voditi računa o tome koliko će dobiti za svaki uloženi euro te da vojne nabave ne mogu biti prepuštene tržišnim zakonima:

“Mi smo se ovdje našli radi planiranja, radi zajedničkog napora. Ne možemo sad prepustit privatnim investitorima i investicijskim fondovima i dioničarima da nas reketare i da nam prodaju robu zato što ima malo ponuđača po cijenama koje će oni diktirati.”

Govoreći o novim sposobnostima i obavezama koje bi Hrvatska mogla preuzeti, predsjednik Milanović je rekao:

“Ništa o tome ovdje nije bilo riječi. Ta brigada bi trebala koštati šest do sedam milijardi eura. Shvaćate li koliko je to velik novac? To je do jučer bio nominalni BDP Crne Gore.”

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je također sudjelovao na nizozemskom summitu, smatra da su na summitu donesene važne odluke:

“(…) Jednoglasno je donesena ključna odluka o povećanju izdvajanja za obranu na ukupno 5 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno 3,5 % plus dodatnih 1,5 % do 2035. godine. Ova odluka predstavlja značajan korak u jačanju sigurnosti i obrambene sposobnosti Europske unije i NATO saveza”.

Ministar Anušić je posebno naglasio važnost učinkovitog upravljanja sredstvima, upozorivši na ozbiljan problem rasta cijena vojne opreme i naoružanja. U tom kontekstu je, odgovarajući na pitanja novinara, istaknuo kako su moguća tri smjera djelovanja kako bi se osigurala učinkovitost ulaganja:

“Prvo – to je dogovor unutar NATO-a kako bi se utjecalo na obrambenu industriju. Drugo, svaka država treba razvijati vlastite sposobnosti, znanja i tehnologiju, kako bi mogla proizvoditi vlastito naoružanje i opremu. Tako će i Hrvatska proizvoditi dio vlastitog naoružanja i opreme. I treće, traženje povoljnijih opcija na drugim tržištima, izvan Europe, primjerice u Južnoj Koreji ili Indiji, gdje su cijene još uvijek konkurentne a isporuka brza.”

Također, ministar je kazao kako Hrvatska ostaje posvećena ciljevima NATO saveza te da će kao odgovorna članica Europske unije i NATO saveza ispuniti svoju obvezu ulaganja u sigurnost i obranu, istovremeno štiteći interese hrvatskih građana kroz transparentno i racionalno upravljanje sredstvima.

“Sigurnost Europe mora doći iznutra. Ne možemo očekivati da će nas uvijek netko braniti preko Atlantika. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost”,

zaključio je ministar Anušić.

Ni naši susjedi Crnogorci, s nešto kraćim stažom u NATO- savezu u odnosu na Hrvatsku, nisu previše zadovoljni postignutim dogovorom o drastičnom povećanju izdvajanja za obranu.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar obrane Dragan Kraapović uoči summita u Haagu

Tako su crnogorski mediji zaključili da ako Crna Gora 2035. godine bude izdvajala pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu, kako nalaže nova odluka NATO-a, ta suma bi te godine mogla premašiti 460 miliona eura. Prema podacima iz ovogodišnjeg proračuna Crne Gore, BDP je projektiran na 7,96 milijardi eura, dok se, po informacijama iz Prostornog plana do 2040. godine, očekuje da BDP 2040. iznosi 10 milijardi eura, navode crnogorske Vijesti. Koristeći model eksponencijalnog rasta, to bi značilo da bi BDP 2035. mogao biti 9,23 milijarde eura, a pet posto izdvajanja iznosilo bi 461,5 miliona eura. Ministarstvo obrane Crne Gore isplaniralo je vojni proračun za ovu godinu 161,42 miliona eura (odnosno 2,08% BDP-a), što bi značilo da bi on 2035. mogao biti uvećan za skoro tri puta, odnosno za preko 300 miliona eura.

Odluka sa summita NATO-a u Hagu da članice izdvajanja za obranu podignu na pet posto BDP-a ostvarit će se za deset godina,objašnjavao je proteklih dana ministar obrane Dragan Krapović: “To je do 2035. godine. Taj novac ne ide za Bruxelles, ne ide za Wahington. On ostaje u Crnoj Gori i ulaže se u kapacitete Crne Gore“.  Za Crnu Goru, u ovom trenutku, to je veliki novac, potvrdio je Krapović: “To bi bilo oko nekih 400 miliona eura godišnje“. No do toga će se doći postupno, povećavanjem proračuna za obranu, iz godine u godinu.

Sve se vrti oko Donalda Trumpa

“Što opet izlazi nekih oko 20 miliona, možda više, po godini. Ne bih rekao da je to sad nešto baš nedokučivo u proračunu koji je toliki koliki jeste. Mi jesmo mala država i to jesu ogromna izdvajanja. Ja u potpunosti razumijem što je na umu običnog građanina i da je u fokusu njegovog zanimanja prije svega socijala, školstvo, zdravstvo i to je potpuno opravdano. Ali ukoliko ne budemo imali elementarnu sigurnost i stabilnost, sve to drugo svakako neće funkcionirati, bez obzira koliki novac uložimo”,

kazao je crnogorski ministar obrane.

Novi NATO standard zahtijeva i fiskalne reforme u Crnoj Gori “koje će imati za osnovu povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim sektorima”.

Geopolitički i sigurnosni konsultant Nikola Lunić smatra kako će se „politička elita u Podgorici u narednom razdoblju suočiti s “neophodnošću pažljive analize troškova, dugoročnog planiranja i visoke razine financijske odgovornosti”, jer u protivnom, upozorava, lako može doći do preopterećenja proračuna i smanjenja kvaliteta života građana. “Na NATO summitu u Haagu donesena je odluka o povećanju izdvajanja za obranu s preciznom podjelom: 3,5 posto za osnovne vojne potrebe i 1,5 posto za ‘šire sigurnosne izdatke’. U kontekstu Crne Gore, ovo predstavlja ozbiljan izazov s obzirom na trenutne ekonomske kapacitete i postojeću infrastrukturu”, rekao je Lunić za Vijesti.

Naši sjeverni susjedi Slovenci isto nisu baš spremni za 5 posto, a njihov predsjednik Vlade Robert Golob izjavio je prije par dana da je jedina obveza Slovenije povećanje obrambenih izdataka na tri posto BDP-a do 2030. “Jedina obveza koju je Slovenija preuzela jest povećanje obrambenih izdataka na dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine, a na tri posto do 2030.“, rekao je premijer Golob nakon summita NATO-a u Haagu, pritom dodavši:

Robert Golob – od NATO obveze do prijevremenih izbora?

“Jedina obveza koju je Slovenija preuzela jest da će ove godine izdvojiti dva posto za obrambene izdatke, postupno ih povećavajući za 0,2 posto godišnje do 2030., kada ćemo dosegnuti tri posto za obrambene svrhe”.

To je predviđeno nedavno izmijenjenom rezolucijom o programu razvoja i opremanja slovenskih oružanih snaga do 2040., podsjetio je Golob nakon summita. Povećana obramben izdvajanja dovela su do  trzavica u vladajućoj koaliciji, i to nakon što je Ljevica u proceduru stavila prijedlog o raspisivanju savjetodavnog reeferenduma o povećanju izdataka za obranu, budući da će oni značajno utjecaati na državni proračun. Iako se u početku činilo da će ta inicijativa propasti, neočekivana podrška došla je iz dijelova stranaka koje podupiru Golobovu Vladu, što je premijera posebno uznemirilo. Trzavice unutar vladajuće koalicije po ovom pitanju mogle bi u  konačnici dovesti i do prijevremenih parlamentarnih izbora, posebno ako referendum uspije, što bi Golob želio izbjeći po svku cijenu.

Nick Buxton – da li je vojna industrija kriva za “pumpanje” obrambenih troškova?

U komentaru za portal Aljazeera Balkan Nick Buxton, stručnjak i konzultant za međunarodni azvoj i održivi okoliš ocijenio je  kako se čini da je NATO najviše zabrinut za sigurnost svojih tvrtki za proizvodnju oružja: “Mnogo prije nego što je Trump počeo vršiti pritisak, tvrtke za proizvodnju oružja lobirale su za veća europska vojna ulaganja putem lobističkih skupina poput Udruženja vojne, zrakoplovne i sigurnosne industrije (ASD). Uspješno su učinile vojnu sigurnost glavnim ciljem Europske unije, primajući sve veća javna sredstva za potporu istraživanju i industriji. Sada ubiru plodove u obliku povećanja prihoda i profita. Uoči summita NATO-a, BlackRock je objavio investicijsko izvješće u kojem je industriju oružja pohvalio kao „industriju dinamičnog rasta“ i „megasilu“ koja će pokretati investicijske trendove u nadolazećim godinama“, piše Buxton.

“NATO je prošle godine potrošio 1.500 milijardi dolara na vojsku – više od polovice globalnih vojnih troškova. Ako članice ispoštuju osnovni cilj od 3,5 posto do 2030. godine, to bi značilo ukupno 13.400 milijardi dolara u vojnim troškovima. To je brojka koju je gotovo nemoguće pojmiti, ali ako biste je pretvorili u novčanice od jednog dolara, mogli biste napraviti gotovo četiri hrpe koje dosežu Mjesec. Također bi mogao biti podijeljen kao jednokratni novčani bonus u iznosu od 1.674 dolara svakoj osobi na planeti. U stvarnosti, novac će biti preusmjeren – najviše iz socijalne i ekološke potrošnje – iako 30 posto Evropljana prijavljuje teškoće u sastavljanju kraja s krajem i klimatolozi upozoravaju da imamo još dvije godine da održimo porast temperature ispod međunarodnog cilja od 1,5 stupnja,”

ogorčeno piše Buxton, zaključujući kako “NATO-ova ideja o sigurnosti odvraća novac od društvenih potreba, pogoršava klimatsku krizu, nagrađuje tvrtke za proizvodnju oružja koje profitiraju od globalnih sukoba i bira rat umjesto diplomacije. Njegov ratoborni stav u Haagu ovog tjedna čini ga jednom od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti – čak i životu na ovom planetu. Na narodima zemalja NATO-a je da odbace ovaj smrtonosni put i obnove sigurnost temeljenu na suradnji, pravdi i miru“.

Španjolski premijer Pedro Sanchez, kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, zatražio je i dobio izuzeće od obaveze povećanog ulaganja u obranu. “Da smo prihvatili pet posto, Španjolska bi do 2035. morala potrošiti dodatnih 300 milijardi eura na obranu. Odakle bi to moglo doći? Od rezova u zdravstvu i obrazovanju,“ objasnio je Sanchez, dok mu je Trump zaprijetio kako će natjerati Španjolsku da plati dvostruko više.  Izdvajanje od 2,1 posto za obranu je “dovoljno i kompatibilno s društvenim modelom” Španjolske, rekao je Sanchez na press-konferenciji u Den Haagu.  “To je jedina zemlja koja ne želi sve platiti. Ostaju pri 2 posto. To je grozno,” ljutito je odvratio Donald Trump, poručivši da španjolskom gospodarstvu ide dobro, ali bi se moglo raspasti “ako se nešto loše dogodi”. “Znate što ćemo napraviti? Pregovarat ćemo o trgovačkom sporazumu sa Španjolskom. Učinit ćemo da plati dvostruko“, rekao je Trump, uz napomenu da “neće dopustiti” da španjolsko izdvajanje ostane na 2,1 posto BDP-a “jer je to nepravedno”.

U slovenskom Ministarstvu obrane danas je održano predstavljanje slovensko-hrvatskog projekta “Cyber ​​​​Range Connect”, kojim Slovenija i Hrvatska postavljaju novu prekretnicu u području kibernetičke sigurnosti. Ove dvije zemlje uspostavile su tzv. “federaciju” poligona za kibernetičku obuku na platformi SimSpace, koja omogućuje zajedničku provedbu složenih vježbi bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu. Projekt uključuje i dvodnevnu vježbu “Cyber ​​​​Range Connect 25”, održanu 01. i 02. srpnja, tijekom koje su stručnjaci iz obje zemlje uspješno testirali tehnički rad veze između poligona za obuku i obranu kritične infrastrukture od kibernetičkih napada.

Projekt “Cyber ​​​​Range Connect” Kibernetičkog centra Ministarstva obrane Republike Slovenije i Zapovjedništva za kibernetički prostor Oružanih snaga Republike Hrvatske predstavlja važnu prekretnicu u području kibernetičke sigurnosti obje zemlje. Ideja za njega nastala je krajem 2023. godine, kada su Slovenija i Hrvatska prepoznale potrebu za inovativnim pristupom poboljšanju kibernetičkih sposobnosti. U veljači ove godine obje zemlje službeno su potvrdile početak projekta i plan provedbe istoimene dvodnevne vježbe, koja je danas uspješno završila, čime je potvrđen tehnički rad “federacije” kibernetičkih poligona.

Kako je objavilo slovensko Ministarstvo obrane, kibernetički poligon je tehnički složena, napredna i skupa infrastruktura, a Slovenija i Hrvatska imaju kibernetičke poligone istog proizvođača. U normalnoj upotrebi, kapacitet kibernetičkog poligona dovoljan je za nacionalne potrebe, ali za provedbu složenih i međunarodnih vježbi, mogućnosti pojedinog poligona su premale, a nadogradnja izuzetno skupa. Povezivanjem dvaju poligona uklanja se taj nedostatak i, bez dodatnih ulaganja, prevladavaju pojedinačna ograničenja nacionalnog kibernetičkog poligona.

Na predstavljanju same vježbe koje je pak održano u vojarni Petar Zrinski u Zagrebu, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik Drago Matanović je istaknuo:

“Ova bilateralna međunarodna vojna vježba, koja je nastala kao rezultat inicijative Zapovjedništva za kibernetički prostor i Ministarstva obrane Republike Slovenije daje svoj doprinos povezivanju kibernetičkih kapaciteta te razvoju i jačanju sposobnosti naših dviju zemalja na ovom zahtjevnom području.”

“Recentni događaji kojima je narušena globalna sigurnosna arhitektura ukazuju kako je kibernetički prostor posebno osjetljiva dimenzija”, kazao je državni tajnik Matanović i dodao kako se u njoj događaju ugroze koje mogu imati značajne posljedice po sigurnost kako zemalja EU tako i članica Sjevernoatlantskog saveza, priopćio je MORH.

Zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor brigadir Daor Dabo rekao je:

“Ova vježba je jednokratni događaj dogovoren tijekom intenzivne suradnje slovenskih i hrvatskih cyber eksperata a osmišljena je kao dokaz koncepta mogućnosti povezivanja više cyber poligona.”

Vježba “Cyber ​​​​Range Connect 25” temeljila se na izmišljenom scenariju u kojem je plavi tim – miješani tim koji istovremeno djeluje u obje zemlje – branio mrežu energetskih čvorišta u izmišljenoj regiji. Suočili su se s crvenim timom koji je provodio kibernetičke napade koristeći taktike, tehnike i postupke tipične za poznate kibernetičke aktere. Svrha vježbe bila je testirati interoperabilnost i učinkovitost “federacije” lokacija za kibernetičku obuku, a istovremeno ojačati sposobnosti za obranu kritične infrastrukture. Scenarij vježbe uspješno je virtualno povezao obje lokacije za obuku, tako da je korisničko iskustvo bilo isto kao da koriste jednu lokaciju za obuku.

Brigadir Dabo je najavio i daljnje korake u okviru ovog projekta:

“Unatoč tome što je ova vježba jednokratan događaj ona otvara široke mogućnosti daljnje suradnje kroz organizaciju i provedbu međunarodnih vježbi. Prvi takav planirani događaj je vježba Combined Adriatic Cyber Endeavour koja će biti održana iduće godine.”

Ovim projektom Slovenija i Hrvatska su među prvima u EU i NATO-u koje su uspostavile praktično funkcionalnu “federaciju” poligona za kibernetičku obuku, što predstavlja važan korak prema većoj regionalnoj sigurnosti i otpornosti. Naime, slovensko-hrvatski projekt ističe se jer je pokazao praktičnu izvedivost “federacije” u bilateralnom okviru, otvarajući vrata široj regionalnoj suradnji i mogućnosti uključivanja drugih zemalja, a ujedno jača poziciju obje zemlje kao inovatora u području kibernetičke obrane, priopćilo je slovensko Ministarstvo obrane.

*Photo: MORS/Bruno Toič, MORH/T.Brandt

Nakon prethodne obavijesti Vlade Republike Slovenije, Ministarstvo obrane RS je, zajedno s Bugarskom i Portugalom, u svibnju 2025. godine pristupilo Okvirnom sporazumu između Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Estonije i ministra obrane Francuske Republike za zajedničku europsku nabavu sustava CAESAR. Na temelju potpisanog Amandmana 1 Okvirnog sporazuma, Slovenija planira isporuku opreme i usluga u dvije faze. Prva narudžba, koju je slovensko Ministarstvo obrane potvrdilo u lipnju 2025., isporučit će 12 samohodnih haubica CAESAR 6×6 kalibra 155 mm, uključujući izviđačke sustave i topnički informacijski sustav Atlas, do 2028. godine. Vrijednost narudžbe je nešto manje od 87 milijuna eura bez PDV-a. Druga faza, odnosno dodatnih šest topničkih sustava CAESAR bit će naručeno i isporučeno do 2030. godine.

Bugarskoj je, pak, nabava haubica bila na rezervnoj listi prioriteta, no pritisci unutar NATO-a za podizanje izdvajanja za obranu natjerali su je na bržu reakciju. Tako je Bugarska odlučila ubrzati nabavu zamjene za do sada korištene haubice Gvozdika 122 mm, koje su se od 2024. počele povlačiti iz službe. Time bugarsko Ministarstvo obrane unutar programa EDIRPA sudjeluje u dva projektna prijedloga – JAMIE za zajedničku nabavu sustava protuzračne obrane IRIS-T s koordinatorom Njemačkom (čime će Bugarska zamijeniti ruske aketne sustave S-300), kao i CAESAR s koordinatorom Francuskom. Portugal je svojim potpisom na Okvirni sporazum naručio 36 samohodnih haubica CAESAR, s rokom isporuke do 2034. Kako je krajem prošle godine potvrdio načelnik portugalskog Glavnog stožera, general Eduardo Mendes Ferrao, „cilj je da svo portugalsko topništvo bude opremljeno istim sustavom naoružanja, za razliku od onoga što se sada događa, gdje imamo tri različita sustava sa svim logističkim i operativnim implikacijama koje to podrazumijeva“. Francuski samohodni sustav od 155 mm bit će značajna nadogradnja portugalske vučene haubice M114A1, smatra general Ferrao.

U svjetlu poticanja država članica Europske unije na suradnju u zajedničkoj nabavi obrambene opreme i potrebe za jačanjem tehnološke i industrijske baze europske obrane, u lipnju 2024. potpisan je Okvirni sporazum između Ministarstava obrane Republike Hrvatske, Republike Estonije i Francuske Republike o zajedničkoj europskoj nabavi topničkih sustava CAESAR.

Pripadnici 430. pomorskog divizijuna Slovenske vojske nastavljaju s aktivnostima modernizacije višenamjenskog broda VNL-11 “Triglav”. Brod se nalazi u brodogradilištu Iskra u Šibeniku, gdje su u tijeku radovi vezani uz prenaoružavanje broda i nadogradnju brodskih sustava. Tijekom prošloga tjedna posada broda uspješno je završila svoju prvu probnu plovidbu u šibenskom akvatoriju. Provjeren je rad brodskih sustava na moru, na čemu su radovi provedeni u brodogradilištu Cartubi u Italiji i brodogradilištu Desan u Turskoj. Na brodu se trenutno izvode radovi na prilagodbi pramčane nadgradnje za ugradnju nove pomorske oružane stanice Aselsan Smash 30 mm.

Paralelno s modernizacijom broda, u Vojarni slovenskih pomoraca u tijeku su građevinski radovi na izgradnji vojnog veza. Uz vanjskog izvođača radova, u izgradnji sudjeluju i pripadnici 14. inženjerijske bojne Slovenske vojske, koji su postavili pontonski most koji će omogućiti pristup s kopna do novog veza.

Slovenski višenamajenski brod “Triglav 11” nalazi se u šibenskom remontnom brodogradilištu “Iskra” od početka ožujka ove godine, kamo je stigao iz Turske gdje je provedena prva faza ovog do sada najopsežnijeg remonta i modernizacije broda. Predstavnici Uprave za logistiku Ministarstva obrane RS proveli su kraj veljače u Tuzli u Turskoj, kako bi na višenamjenskom brodu Triglav obavili kvalitetnu inspekciju adekvatnosti obavljenih radova na brodskim sustavima. Na taj je način prva faza zahtjevnog investicijskog održavanja broda završena dva mjeseca prije planiranog datuma isporuke. Tursko brodogradilište Desan, koje je odabrano na međunarodnom natječaju, zamijenilo je ventilaciju (HVAC), protupožarni sustav, sustav goriva i brodski električni sustav, te integraciju u kontrolni sustav koji omogućuje upravljanje s jedne točke. Također su izvedeni konstrukcijski radovi koji uključuju obnovu pojedinih prostora na brodu i modernizaciju jarbolne konstrukcije, što će omogućiti ugradnju novih sustava u drugoj fazi investicijskog održavanja.

Tegljenje “Triglava” iz Turske u Šibenik

U skladu s ugovorom, izvođač radova za prvu seriju osigurao je tegljenje broda iz Turske do brodogradilišta Iskra u Šibeniku, gdje su se nastavili radovi na drugoj i trećoj fazi modernizacije broda, koja uključuje zamjenu određenih ruskih sustava za novije zapadne proizvodnje. Slovenska tvrtka PannaPlus nadogradit će navigacijske i komunikacijske sustave broda, a u trećoj fazi brodogradilište Iskra zamijenit će top na brodu. Prvo će rekonstruirati pramčanu nadgradnju, što će omogućiti ugradnju novog topa, te provesti pripremne radove za ugradnju navigacijskih i komunikacijskih uređaja. Završetak radova bit će proveden u Kopru integracijom topa i ostalih sustava. Završetak kapitalnog održavanja planiran je do kraja 2025. godine.

*Photo: Slovenska vojska

U vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba” u Splitu u srijedu, 15. svibnja, završen je višednevni ciklus zajedničkog uvježbavanja pripadnika Satnije antiterorističke Vojne policije Pukovnije vojne policije Oružanih snaga RH, Specijalne jedinice Vojne policije Slovenske vojske te Jedinice specijalne i interventne policije Policijske uprave splitsko-dalmatinske.

Tijekom vježbe, dio mješovitih timova pripadnika Oružanih snaga RH, Slovenske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova ubačen je u područje intervencije helikopterom Mi-171Sh Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, tako da je vježba uz međudržavni i međuresorni imala i intergranski karakter, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. Zapovjednik Antiterorističke vojne policije bojnik Tomislav Katalenić ističe da je sve što su pripadnici triju ustrojstvenih cjelina pokazali na vježbi plod dobrog uvježbavanja i kontinuiranog rada na razini postrojbi. “Mješoviti timovi funkcionirali su kao da su zajedno već mjesecima”, kazao je bojnik Katalenić.

Pomoćnik zapovjednika Jedinice specijalne i interventne policije Policijske uprave splitsko-dalmatinske Danijel Bradarić rekao je da je u suradnji između različitih postrojbi iz različitih zemalja ključan cilj – razmjena iskustava oko planiranja, djelovanja i korištenja opreme: “Ta razmjena omogućila nam je da zajednički nađemo najbolju taktiku za situaciju koja je riješena na vježbi”.

Pukovnija Vojne policije i Antiteroristička vojna policija imaju bogatu tradiciju suradnje s MUP-om i Slovenskom vojskom, zaključuje MORH, a sličan ciklus uvježbavanja s istim sudionicima bio je proveden u Splitu u ožujku 2023. godine.

*Photo: MORH/T.Brandt