Veleposlanik Kevin Hamilton, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika za partnerstva, obavio je od 14. do 22. svibnja, svoj prvi službeni posjet Zapadnom Balkanu, s razgovorima u Sarajevu, Prištini i Beogradu. Također je prisustvovao prvoj združenoj vojnoj vježbi NATO-a i Srbije u organizaciji Zapovjedništva Kopnene vojske VS i Zapovjedništva združenih snaga iz Napulja, objavio je NATO 27. svibnja 2026. na svojim službenim internetskim stranicama.

Regionalna sijela

On se u Sarajevu se sastao s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem, zajedno s predstavnicima predsjedavajućeg Denisa Bećirovića i članice Željke Cvijanović, te drugim visokim dužnosnicima. Veleposlanik Hamilton naglasio je važnost dugogodišnjeg partnerstva NATO-a s Bosnom i Hercegovinom koje se temelji na političkom dijalogu i praktičnoj suradnji. Istaknuo je snažnu suradnju između NATO-a i Europske unije, u partnerstvu s institucijama BiH i lokalnim zajednicama, te rekao da su ta partnerstva i dalje ključna za očuvanje mira, stabilnosti i sigurnosti. Potaknuo je nacionalne vlasti da u potpunosti iskoriste postojeće alate partnerstva i daju prioritet svojim naporima za izgradnju institucionalne otpornosti i povećanje obrambene potrošnje, uz očekivanje da će Bosna i Hercegovina nastaviti provedbu reformske agende te doprinijeti ukupnom razvitku partnerskog odnosa države sa NATO savezom.

Tijekom svog posjeta, Prištini  veleposlanik Hamilton se sastao s predstavnicima institucija na Kosovu, uključujući Albina Kurtija, Glauka Konjufcu i Ejupa Maqedoncija. Također je razgovarao s dužnosnicima EU i drugim članovima međunarodne zajednice. Naglasio je da dugogodišnji angažman NATO-a na Kosovu putem KFOR-a ostaje ključan za regionalnu stabilnost, dijalog i međusobno razumijevanje.

U Beogradu se zamjenik pomoćnika glavnog tajnika među ostalima sastao s Nevenom Jovanović, državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije, te pukovnikom Zlatkom Bogosavljevićem, voditeljem Odjela za međunarodnu vojnu suradnju u Ministarstvu obrane Srbije. Razgovarali su o suradnji NATO-a i Srbije, regionalnoj stabilnosti i zajedničkim inicijativama za obuku. Na kraju tog, tipično diplomatski izbalansiranog priopćenja, navodi se kako je veleposlanik Hamilton prisustvovao je združenoj vojnoj vježbi NATO-a i Srbije, na poligonu Borovac u Srbiji, a sastao se s Bratislavom Gašićem, ministrom obrane, uz druge visoke vojne čelnike i dužnosnike. Kako NATO citira svog zamjenika pomoćnika glavnog tajnika „vježba je bila prava demonstracija koristi koje može donijeti partnerstvo NATO-a i Srbije“.

Aktivnosti u Srbiji

O posjeti ovog dužnosnika Sjevernoatlantskog saveza oglasilo se i Ministarstvo obrane Republike Srbije. Tako se na njihovom stranicama navodi kako se ministar Bratislav Gašić u petak 22. svibnja sastao sa zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Kevinom Hamiltonom na marginama multinacionalne taktičke vježbe „NATO-Srbija“, u bazi „Jug“ kod Bujanovca. Tom prilikom je Gašić podcrtao važnost kontinuiranog dijaloga Republike Srbije i NATO-a na svim razinama o pitanjima od zajedničkog interesa, naglasivši da je Srbija posvećena vojnoj neutralnosti i stvaranju dobrih odnosa sa svim relevantnim međunarodnim sigurnosnim subjektima. Rekao je da Srbija ostaje predan i vjerodostojan partner, jamac i generator regionalne sigurnosti, odlučna u održavanju optimalne razine suradnje s NATO-om pod okriljem programa „Partnerstvo za mir“, te dodao da je prioritet Srbije očuvanje regionalne stabilnosti, nastavak gospodarskog razvoja i rasta te promicanje dijaloga kao glavnog mehanizma za prevladavanje otvorenih pitanja. Ministar Gašić tu naglašava i da je (1) angažman u međunarodnim mirovnim misijama pod okriljem UN-a i EU, kao i (2) sudjelovanje u vježbama usmjerenim na poboljšanje operativnih i funkcionalnih sposobnosti, te (3) postizanje standarda potrebnih za angažman u multinacionalnim operacijama, od posebne važnosti za pripadnike Vojske Srbije. Gašić kaže i da je današnja vježba rezultat zajedničkog rada, profesionalnosti i obučenosti postrojbi Vojske Srbije i angažiranih snaga niza zemalja NATO-a te ocijenio da je zajednički rad na organizaciji i pripremi ove vježbe proveden vrlo dobro. Osvrćući se na aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u regiji, ministar Gašić je naglasio da Vojska Srbije ostaje predana suradnji s KFOR-om, koji predstavlja jedinu legitimnu oružanu formaciju u „južnoj pokrajini Srbije“, te izrazio uvjerenje da će KFOR nastaviti pružati sigurno okruženje za Srbe na Kosovu i Metohiji.

Na stranicama Vojske Srbije objavljeno je kako se prva združena vojna vježba Republike Srbije i NATO-a, koju su organizirali Zapovjedništvo kopnene vojske i Zapovjedništvo združenih snaga iz Napulja, odvijala u bazi „Jug“ i na poligonu „Borovac“ kod Bujanovca od 13. do 23. svibnja. U toj taktičkoj vježbi sudjelovalo je oko 600 pripadnika Oružanih snaga Srbije te oružanih snaga Italije, Rumunjske i Turske, uz prisutnost vojnih planera i promatrača iz Velike Britanije, Italije, Njemačke, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Turske, Francuske i Crne Gore. Kako je naglašavala Vojska Srbije, čitava je aktivnost provedena na temelju zaključka Vlade Republike Srbije i predstavlja nastavak suradnje Srbije i NATO-a u okviru programa Partnerstvo za mir na ravnopravnim osnovama i uz poštivanje vojne neutralnosti RS, radi očuvanja mira i stabilnosti u regiji, poboljšanja operativnih sposobnosti oružanih snaga te jačanja povjerenja i međusobnog razumijevanja.

Njenim završnim aktivnostima u petak 22. svibnja prisustvovali su veleposlanik Kevin Hamilton kao zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a, ministar obrane Srbije Bratislav Gašić i načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, a uz druge goste i zapovjednik Zapovjedništva združenih snaga NATO-a iz Napulja, admiral George Wykoff. Svima njima su sudionici vježbe pokazali visoku razinu sposobnosti u skladu s deklariranim sposobnostima, a posebno obučenost i kompetentnost u primjeni taktika, tehnika i postupaka u slučaju napada na kontrolnu točku, tijekom medicinske evakuacije iz zraka, slijetanja helikoptera, blokiranja i pretraživanja terena, te borbe u naseljenom području

Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Kevin Hamilton rekao je da je vježba bila impresivan prikaz zajedničkog rada Vojske Srbije i njihovih partnera. „Želim pohvaliti sve sudionike za njihov naporan rad, profesionalnost i predanost izvrsnim rezultatima. Takve zajedničke vježbe pomažu u izgradnji sposobnosti između Srbije i NATO-a jer doprinose konsolidaciji u regiji. NATO i dalje namjerava poboljšati suradnju sa Srbijom uz potpuno poštivanje njezine vojne neutralnosti. Uvjeren sam da daljnja suradnja treba biti dvosmjerna ulica. Bit će to partnerstvo temeljeno na povjerenju, poštovanju i predanosti regionalnoj sigurnosti“, rekao je Hamilton.

Američki veleposlanik pri NATO savezu, Matthew Whitaker, prošli je tjedan proveo u Hrvatskoj i regiji. Misija SAD-a pri NATO-u objavilo je da je Whitaker „putovao Zapadnim Balkanom kako bi osigurao regionalnu stabilnost u području koje je nekoć bio definirano sukobima.“  Što se tiče cjelodnevnog obilaska regije, Misija SAD-a je na društvenim mrežama objavila:

„U savezničkim zemljama, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji, veleposlanik je vidio kako se te nacije moderniziraju s nenadmašnim američkim oružjem poput Black Hawkova i Strykera. Potaknuo ih je da nastave svoj plan prema cilju predsjednika Trumpa o potrošnji od 5% BDP-a kako bi osigurali smrtonosni i spremni Savez. U Srbiji i na Kosovu poruka je bila jasna: SAD je najpouzdaniji partner za mir. Odabirom suradnje sa Zapadom umjesto nepouzdanih aktera gradi se sigurna, moderna budućnost. Odabirom američke obrambene tehnologije i preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu sigurnost, ove nacije prelaze preko sukoba iz prošlosti kako bi očuvale trajni mir.“

Kako je zapravo izgledala turneja Mathewa Whitakera po regiji i „Zapadnom Balkanu“?

Ponedjeljak – Hrvatska i Sjeverna Makedonija

U ponedjeljak, 20. travnja, stigao je u Zagreb gdje su ga čekali predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar obrane Ivan Anušić, te predstavnici tvrtke DOK-ING. Anušić je Whitakera proveo po vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je upriličena i mini-izložba moderne opreme i tehnike OS RH, s posebnim naglaskom na borbene avione Rafale i helikoptere UH-60M Black Hawk, vozila Patria, Bradley i MRAP, RIB brodice nabavljene zahvaljujući SAD-u, te FPV dronovi osječke  tvrtke Orqa. Prema priopćenju Ministarstva obrane RH, ministar Anušić i veleposlanik Whitaker razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe, Bliskom istoku i u Ukrajini, o opremanju i modernizaciji OS RH u suradnji sa SAD-om te o NATO-u u kontekstu sve složenijih geopolitičkih odnosa u Europi i svijetu. Hrvatski ministar obrane pohvalio sa i s hrvatskim izdvajanjima za obranu: „Hrvatska je u 2025. godini ispunila NATO cilj te smo dosegnuli 2,10 posto BDP-a obrambenih izdvajanja i čak 34 posto za opremu i modernizaciju. Ta ćemo izdvajanja postupno povećavati do 3 posto BDP-a u 2030. godini te 3,5 posto do 2035. godine“, kao i s projektima opremanja i modernizacije OS RH koja su u tijeku u suradnji sa SADom – kupovina raketnih sustava HIMARS i dodatnih 8 helikoptera Balck Hawk. Isporuka oba ova sustava očekuje se 2028. godine, ukoliko ih SAD ne preusmjere za neke sebi važnije svrhe. U Zagrebu se Matthew Whitaker susreo i s premijerom Plenkovićem kako bi obojica istaknula važnost jačanja transatlantskih odnosa, te je razgledao proizvodni pogon tvrtke DOK-ING.

„Ovaj posjet bio je prilika za predstavljanje DOK-ING-ovog portfelja, vizije i preko 34 godine inovacija koje su rezultirale oblikovanjem današnjeg krajolika besposadnih sustava. Hodajući zajedno hodnikom koji prati povijest naše tvrtke, obilježili smo jedan posebno značajan trenutak. Isporuka gotovo 150 besposadnih sustava za razminiranje U.S. Army predstavlja prekretnicu na koju smo izuzetno ponosni. Prisutnost članova američke delegacije koji danas hodaju ovom vremenskom crtom dodala je posebno značenje, podsjećajući nas na dugogodišnje partnerstvo izgrađeno na povjerenju, pouzdanosti i zajedničkoj predanosti. Također smo predstavili naš najnoviji bespilotni sustav, KOMODO s modulom za raspršivanje mina, koji je nedavno demonstriran na poligonu Hrvatske vojske Eugen Kvatering u Slunju. Posebno smo ponosni što DOK-ING, kao tvrtka sa sjedištem u Hrvatskoj, predanoj članici NATO-a, pruža napredna i pouzdana rješenja koja jačaju kolektivne sigurnosne i obrambene sposobnosti Saveza“,

objavila je tvrtka DOK-ING na društvenim mrežama.

Whitaker je iz Hrvatske otišao u Sjevernu Makedoniju, gdje se sastao s premijerom Hristijanom Mickoskim kako bi „razgovarali o jačanju suradnje unutar okvira Saveza, trenutnim sigurnosnim izazovima i zajedničkim prioritetima usmjerenima na unapređenje regionalne i globalne stabilnosti. Naglasili smo važnost kontinuirane koordinacije, partnerstva i zajedničkog djelovanja kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje“. Mickoski je u svojoj objavi na platformi X dodao da je „izrazio zahvalnost  za snažnu i kontinuiranu podršku Sjedinjenih Američkih Država” te „potvrdio našu predanost vrijednostima i obvezama kao članice NATO-a“. O sličnim temama Whitaker je razgovarao i s makedonskim ministrom obrane Misajlovskim, dok su Oružane snage Sjeverne Makedonije, posebno specijalci, upriličili mali prikaz vozila JLTV i Husky. Veleposlanik Whitaker je pak objavio da su u Sjevernoj Makedoniji osobno uvjerio u nastavak jačanja borbenih sposobnosti:

„Od Strykera do JLTV-a i izloženih borbenih vozila Husky, njihova predanost modernizaciji oružja je impresivna. Pozdravljamo partnerstvo s premijerom Mickoskim i njegovim timom. Dok se trudimo ostvariti cilj predsjednika Trumpa od 5% BDP-a, Sjeverna Makedonije dokazuje da je pouzdana i spremna.“

Utorak i srijeda – Kosovo

Ispred veleposlanstva SAD u Prištini

Iz Makedonije Whitaker je u utorak, 21. travnja, otputovao na Kosovo, gdje je imao najopširniji program koji se protegnuo i na srijedu, 22. travnja.  Tamo se prvo susreo sa svojim sunarodnjacima iz Iowe, gdje je i sam proveo dobar dio života i rada. Nacionalna garda Iowe je od 2011. godine partner Republike Kosovo u sklopu „State Partnership Programa“, pri čemu je posebno radila na osnaživanju Kosovskih snaga sigurnosti. Whitaker se u Prištini sastao i s kosovskim dužnosnicima: s vršiteljem dužnosti predsjednika Haxhiuom, premijerom Kurtijem, ministrom obrane Maqedoncijem i predsjednicom parlamenta Albulenom Haxhiu. Kosovo je posljednjih mjeseci poduprlo više inicijativa predsjednika SAD-a Donalda Trumpa – postalo je članom Trumpovog tzv. Odbora za mir, te je najavilo poslati ljude za Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi. Premijer Kurti Kurti je istaknuo da bi ubrzano članstvo Kosova u NATO-u osiguralo dugoročni mir na Zapadnom Balkanu, te je naglasio krhkost Zapadnog Balkana uzrokovanu hegemonističkom politikom Srbije, koju podržavaju Kina i Rusija, stoji u priopćenju nakon sastanka Kurti-Whitaker.

Tijekom drugog dana boravka na Kosovu, američki veleposlanik pri NATO-o posjetio je zapovjedništvo NATO-misije KFOR i zapovjednika general-bojnika Özkana Ulutaşa. To je bio važan susret, posebno u kontekstu što službenih što neslužbenih najava iz SAD-a o mogućem povlačenju iz regije, uključujući i KFOR. Whitaker je u objavi na platformi X naglasio:

„Mi smo najjači partner Kosova i jačamo sposobnost zemlje da se brani. Dok pozivamo saveznike da preuzmu veću odgovornost za europsku sigurnost, KFOR ostaje ključan za sigurnu i otpornu regiju.“

Četvrtak – prvo Beograd pa Podgorica

U četvrtak 23. travnja Mathew Whitaker je nakratko skočio do Beograda – tamo ga je dočekao predsjednik Aleksandar Vučić, dok drugih sastanaka s najvišim dužnosnicima nije bilo, što je ipak nadoknađeno Whitakerovom kolumnom u Politici pod nazivom „Rame uz rame – novo poglavlje za SAD i Srbiju“.

Razgovor u Beogradu bio je, čini se, najmanje ugodan od svih – u kratkoj Vučićevoj objavi na društvenim mrežama stoji tek da je s veleposlanikom Whitakerom „razgovarao o najvažnijim sigurnosnim i političkim pitanjima u regiji, položaju Srbije u složenim geopolitičkim okolnostima, kao i o potrebi da sačuvamo mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.”

“Posebno sam istaknuo da je za Srbiju od presudnog značaja očuvanje sigurnosti našeg naroda na Kosovu i Metohiji, kao i nastavak odgovorne i ozbiljne politike koja podrazumijeva kako dijalog, tako i insistiranje na poštivanju međunarodnog prava i preuzetih obaveza. Srbija će nastaviti biti faktor stabilnosti, ali će uvek znati zaštititi svoje državne i nacionalne interese. Razmijenili smo mišljenja i o unapređenju odnosa Srbije i SAD, kao i o oblicima suradnje koji mogu doprinijeti većem međusobnom razumijevanju i očuvanju mira u regiji. Uvjeren sam da je otvoren razgovor važan, posebno u vremenima velikih izazova i promjena u međunarodnim odnosima,”

napisao je Vučić na društvenim mrežama.

Whitaker je u svojoj objavi također istaknuo “pokretanje nove ere u odnosima SAD-a i Srbije“, kao i zajedničku vježbu Srbije i NATO-a koja će se održati u svibnju.

“Ali, bio sam jasan: obrambena i sigurnosna suradnja Srbije s nepouzdanim partnerima stvara dugoročne strateške ovisnosti koje je teško otkloniti i komplicira buduću suradnju. Za moderno, napredno partnerstvo, strateška budućnost Srbije mora biti usklađena sa Zapadom. Sigurnost ovisi o odabiru pravih partnera“,

jasno je poručio Matthew Whitaker srpskom predsjedniku Vučiću. Slično je Whitaker ponovio i u beogradskom Centru za razminiranje, najavivši da Sjedinjene Američke Države planiraju dati dodatnih 1,5 milijuna dolara za razminiranje – uz već uloženih 28 milijuna dolara, uz opet jedan ALI: “Srbija ima ključni izbor: budućnost sigurnosti i rasta sa Zapadom“.

Iz Beograda je istoga dana, u četvrtak 23. travnja, Whitaker odletio u Crnu Goru na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem koji je naglasio važnost ulaska u NATO i buduće članstvo u Europskoj uniji, kao i zajedničke napore u borbi protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija, čemu je Crna Gora bila posebno izložena posljednjih godina. S druge strane, Whitaker je istaknuo snažnu američku podršku demokratskim procesima u Crnoj Gori i njenoj europskoj budućnosti.  Zajedno s ministrom obrane Draganom Krapovićem Whitaker je posjetio luku Bar, zapovjedništvo Mornarice i Pomorski operativni centar. „Od američke dron tehnologije za nadzor granica i pomorsku sigurnost do jačanja lučke infrastrukture i povezanosti — radimo na unapređenju kapaciteta koji doprinose sigurnosti ekonomskom razvoju Crne Gore“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo obrane. Štoviše, ministar Krapović isplovio je s Whitakerom u barski akvatorij, pri čemu je naglasio da je dio prikazanih sposobnosti i mjesto održavanja sastanka – nova zgrada Mornarice Vojske Crne Gore –  potvrda posvećenosti resora obrane kontinuiranom procesu modernizacije kapaciteta Vojske, za šta je prošle godine utrošeno 42,83% obrambenog proračuna. Istaknuo je da je izdvajanje od 2,05% BDP za obranu ujedno i dokaz da je “Crna Gora odgovorno pristupila provođenju odluka koje su NATO lideri usvojili na prošlogodišnjem Summitu u Hagu”.

Albanija za kraj

Posljednji dan regionalne turneje, petak 24. travnja, Whitaker je proveo u Albaniji koja je, poput Kosova, također pristupila Trumpovom Odboru za mir i Međunarodnim stabilizacijskim snagama u Gazi. Razgovarajući s premijerom Ramom i njegovim timom, Whitaker je naglasio da se „radujemo što se sve još može postići u pogledu vojne mobilnosti nakon što Albanija ispuni cilj predsjednika Trumpa o obrambenoj potrošnji od 5% BDP-a.“ A kako bi to dodatno potvrdio, zajedno s ministrom obrane Armalom Nufijem imao je helikoptersku turu s UH-60 Black Hawkom iznad zračne baze Kuçovë. Nakon opširne modernizacije i nadogradnje koju je financirao NATO s oko 50 milijuna eura, baza je ponovno otvorena u ožujku 2024. ne samo kao zračna baza albanskih Oružanih snaga, već i kao moderno čvorište za buduće zračne operacije NATO-saveza.

Tijekom petodnevne regionalne turneje primjetan je izostanak posjeta Mathewa Whitakera Bosni i Hercegovini. Iako su SAD tijekom godine podržavale i pomagale operacije EUFOR i ALTHEA,  krajem prošle godine SAD su ukinule sankcije Miloradu Dodiku i tridesetorici njegovih suradnika i članova njegove obitelji, što je objašnjeno Dodikovim povlačenjem s dužnosti predsjednika Republike Srpske. Ove godine istječe i mandat visokom povjereniku u BiH Christianu Schmidtu, a Washington navodno već ima novi, drastično drugačiji plan za BiH. To očito zahtijeva veću posvećenost, za što veleposlanik Whitaker u ovih 5 dana nije imao vremena, a vjerojatno ni ingerencije.

Kao što smo i pretpostavili, nije trebalo dugo čekati službenu reakciju Srbije na sastanak načelnika glavnih stožera oružanih snaga Albanije, Kosova i Hrvatske održanog u albanskom Skadru. U priopćenju Ministarstva obrane Republike Srbije “najoštrije se osuđuje” trilateralni sastanak predstavnika Albanije, Hrvatske i “privremenih institucija samouprave u Prištini”. Osim što i se nadalje ponavlja teza o tome da je “Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije, pod privremenom upravom UN”, srpsko Ministarstvo obrane tvrdi:

“Pokušaji da se kroz regionalne vojne aranžmane dodatno institucionaliziraju i osnažuju tzv. Kosovske sigurnosne snage predstavljaju direktan udar na međunarodnopravni poredak i ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti u regiji. Ovakvi potezi imaju potencijal da proizvedu dugoročne sigurnosne posljedice i destabiliziraju prilike na Zapadnom Balkanu.

Republika Srbija na ovaj vojni savez gleda kao na faktor pritiska i sigurnosni izazov za Srbiju i srpski narod na Kosovu i Metohiji. Naša država ostaje posvećena očuvanju mira, ali istovremeno jasno poručuje da neće dozvoliti ugrožavanje svojih vitalnih nacionalnih i obrambenih interesa.”

S obzirom na planove o suradnji između oružanih snaga Albanije i Hrvatske, te Kosovskih snaga sigurnosti tijekom ove godine, Ministarstvo obrane Srbije napisat će se još dosta ovakvih priopćenja.

U albanskom gradu Skadru danas je održan trilateralni sastanak na razini načelnika glavnih stožera Republike Albanije, Republike Hrvatske, pri čemu je general-pukovnik Arben Kingji bio domaćin svom hrvatskom kolegi, general-pukovniku Tihomiru Kundidu i kosovskom načelniku, general-pukovniku Bashkimu Jashariju. Načelnici su potvrdili da je “vojna suradnja između triju zemalja konsolidirana i uključuje područja poput vježbi, obuke, operacija i sudjelovanja u regionalnim inicijativama”, te su zaključili da je s obzirom na “nove sigurnosne izazove, rastuće hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli potkopati regionalnu, europsku i međunarodnu stabilnost”, potrebno intenziviranje te suradnje. 

Cilj trilateralnog sastanka bio je identificirati konkretna područja vojne suradnje koja bi mogla poboljšati interoperabilnost i operativnu spremnost između oružanih snaga Albanije, Hrvatske i Kosova. Naglasak je bio na uspostavljanju praktičnih mehanizama za koordinaciju i zajedničku obuku koji izravno utječu na operativnu učinkovitost, priopćilo je albansko Ministarstvo obrane. Drugi prioritet bio je razvoj vojnih sposobnosti u skladu sa Strateškim konceptom NATO-a, obvezama s Haaškog summita 2025. i Strateškim kompasom Europske unije, što znači provedbu planova i projekata koji jačaju operativne sposobnosti i pripremaju za zajedničke misije unutar Saveza.

Načelnici glavnih stožera oružanih snaga Albanije, Hrvatske i zapovjednik Sigurnosnih snaga Kosova dogovorili su nastavak suradnje u razvoju konkretnih trilateralnih vježbi za 2026. godinu i nadalje. Prema planu vježbi OS RH koje je Vlada RH usvojila prošloga tjedna, hrvatski vojnici sudjelovat će ove godine na vježbama i na Kosovu i u Albaniji.

Nakon današnjeg sastanka u Skadru, očekuju se nove zapjenjene reakcije službenog Beograda.

*Photo: MoD Albanije

Prvo TB2 Bayraktar, pa Skydagger, i konačno vlastita proizvodnja. Takav razvoj u području  bespilotnih letjelica nazire se iza objave kosovskog premijera Albina Kurtija na Facebooku. On je u subotu, 08. studenog, kratko objavio:

“Gradimo i razvijamo budućnost obrambene industrije i napredak borbenih dronova na Kosovu. Naša zemlja postaje zemlja koja proizvodi. U Gnjilanama smo, zajedno s gradonačelnikom Hysenijem, posjetili tvrtke za proizvodnju vojnih dronova “Skifteri” i civilnih dronova, tvrtki “Future Minds Academy” i MIGA SkyShield MAR.

“Proizvedeno u Gnjilane” je naravno “Proizvedeno na Kosovu”. Kamikaza dron “K1” doseže maksimalnu brzinu od 180 km/h i visinu do 2500 metara, dok “Skifteri” doseže visinu od 5000 metara, ima operativni domet od 20 km i brzinu od 270 km/h.

Uložili smo u obranu i sigurnost kupnjom Bayraktar TB-2, dronova Puma i, nedavno, dronova samoubojica Skydagger od naših prijateljskih i partnerskih zemalja. Sada i sami proizvodimo borbene dronove. Kao vlada, i na središnjoj i na lokalnoj razini, podržavat ćemo i poticati izgradnju kapaciteta i produktivnosti, a da pritom ne zaustavljamo ulaganja u obranu i sigurnost.”

Kurtijevu je objavu podijelio i kosovski ministar obrane Ejup Maqedonci:

“Podržavanje inovacija u području tehnološkog razvoja jedan je od specifičnih ciljeva vladinih obrambenih politika. Usko surađujemo s Ridvanom i drugim inovatorima kako bismo razvili ovaj važan segment obrambene industrije.“

 

Gradonačelnik Gnjilana, Alban Hyseni, nazvao je ovu proizvodnju “inspirativnom” i “dokazom da su mladi ljudi Gnjilana kreativni”:

“Danas mi je bilo posebno zadovoljstvo sudjelovati, zajedno s premijerom Albinom Kurtijem, u inauguraciji drona „Skifter“, koji je proizvela inovativna tvrtka „Future Minds Academy“. Ovo je vrlo inspirativan primjer i dokazuje da su mladi ljudi Gnjilana kreativni i imaju jasnu viziju. Zajedno s premijerom sastali smo se s poslovnim ljudima i inženjerima, s kojima smo razgovarali o projektima koji će transformirati grad u novom mandatu (vlade,op.a.).“

Kurtijev dolazak u Gnjilane obilježio je činjenicu da je Kosovo službeno započelo proizvodnju domaćih dronova, uključujući i vojne. No još je nejasno kada bi prvi takvi dronovi trebali ugledati svjetlo dana – nagađa se polovici 2026. kao početku izlaska prvih kosovskih dronova sproizvodne trake.

*Photo: Albin Kurti/FB

Vršitelj dužnosti ministra obrane Kosova Ejup Maqedonci potvrdio je da Kosovo, Albanija i Hrvatska rade na provedbi obrambene suradnje temeljem Deklaracije koju su ove tri zemlje potpisale u ožujku ove godine. U izjavi za Radio Slobodna Europa od 11. kolovoza Maqedonci je potvrdio da je 18. srpnja u Tirani održan sastanak implementacijske skupine “radi razrade plana na operativnoj razini”. Ministarstvo obrane Albanije, koje je bilo domaćin potpisivanja ožujske Deklaracije, priopćilo je da će u rujnu ove godine ministarstvima Albanije, Kosova i Hrvatske biti predstavljen tzv. vodič koji je u završnoj fazi izrade, radi odobrenja  i daljnjeg postupanja.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je za Radio Slobodna Europa potvrdilo da su “nakon potpisivanja Zajedničke Deklaracije, zemlje potpisnice pristupile izradi dokumenta pod nazivom Roadmap“. Ovim dokumentom se, kažu iz MORH-a, “dodatno operacionaliziraju ciljevi potpisane Deklaracije, u skladu s definiranim područjima suradnje, kao i konkretne zajedničke aktivnosti na razini ministarstava obrane i oružanih snaga“.

Kosovski ministar Ejup Maqedonci na mimohodu u Zagrebu povodom 30. obljetnice VRO Oluja

“Promicanje suradnje u obrambenim sposobnostima i obrambeno-industrijske suradnje prepoznato je kao posebno važan aspekt zajedničkih napora, te će se u fazi provedbe kontinuirano nastojati analizirati mogućnosti suradnje u gore navedenim područjima koje proizlaze iz trenutnih inicijativa, mehanizama i instrumenata EU i NATO-a”,

navodi se u odgovoru Ministarstva obrane RH na upit RSE.

Pozivajući se upravo na odredbe iz Deklaracije, među kojima je i “promocija obrambenih sposobnosti i suradnja obrambenih industrija”, Radio Slobodna Europa citira Maqedoncija prema kojem je zajednička nabava naoružanja jedna od temeljnih odredbi potpisanog dokumenta, a cilj je “jedinstvena narudžba, umjesto tri odvojene narudžbe od strane svake države”.

“Na primjer, sustav [naoružanja] koji tri države žele kupiti od SAD-a, naručimo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali da količina i rok isporuke budu zajednički. Jer kada se od SAD-a kupuje veća količina, cijena je niža, a isporuka brža”,

rekao je Maqedonci za Radio Slobodna Evropa.

Ovakve kupovine bi se, prema postojećem planu, financirale iz državnih proračuna svake pojedinačne države. Ejup Maqedonci također najavljuje da će iskoristiti naredni sastanak u okviru Američko-jadranske povelje (A5), koji se očekuje u listopadu ove godine, da pozove regionalne partnere da se pridruže inicijativi hrvatsko-albansko-kosovskoj inicijativi.

Sve tri zemlje – Albanija, Kosovo i Hrvatska – korisnici su turskih bespilotnih letjelica TB2 Bayraktar, a Kosovo je prilikom nedavnog posjeta Maqedoncija Turskoj izrazilo želju za nabavom dodatnih Bayraktara. Što se američkog naoružanja tiče, Hrvatska i Albanija i njihove oružane snage u svom sastavu imaju američke helikoptere UH-60M Black Hawk. Kao što je portal Obris.org nedavno pisao, zbog ranijeg isteka resursa postojećih helikoptera Mi-171 Sh, HRZ i MORH razmišljaju o ubrzanoj zamjeni za te sovjetske letjelice, uključujući i brzu te povoljniju nabavu upravo dodatnih Black Hawkova.

*Photo: Ejup Maqedonci/Facebook

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid prošloga je tjedna (srijeda 26. i četvrtak 27. ožujka) boravio u službenom posjetu Republici Albaniji. Kako je objavilo Ministarstvo obrane RH, general Kundid je sa svojim albanskim kolegom, načelnikom Glavnog stožera albanskih Oružanih snaga general-pukovnikom Arbenom Kingjiem razgovarao o dosadašnjoj suradnji hrvatskih i albanskih oružanih snaga, kao i o njenom daljnjem produbljivanju. Posebno je istaknuto zajedničko sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama s naglaskom na zajedničko sudjelovanje u NATO operaciji SEA GUARDIAN te misiji KFOR na Kosovu. Daljnji okviri za suradnju su dostupni kroz Američko-jadransku povelju (A-5) te Inicijativu za obrambenu suradnju (DECI), čije su članice i Republika Hrvatska i Republika Albanija.

“Razgovarali smo o jačanju strateškog partnerstva, povećanju međusobnog djelovanja naših oružanih snaga i razmjeni iskustava unutar NATO-a. Poseban fokus bio je na zajedničkoj podršci Kosovu, uz naglasak na važnost stabilnosti i sigurnosti u regiji“,

objavio je general Kingji na društvenim mrežama.

Drugog dana posjeta Albaniji, u četvrtak 27. ožujka general Kundid sastao se s i ministrom obrane Pirrom Venguom, koji je trenutno usred kampanje za parlamentarne izbore zakazane za 11. svibnja. Priopćenje s tog sastanka bilo je vrlo kratko:

“Ministar obrane Pirro Vengu primio je u prijateljski posjet, u pozitivnom i produktivnom duhu, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnika Tihomira Kundida. Ministar Vengu i visoki hrvatski vojni časnik razgovarali su o suradnji na području obrane”,

priopćilo je albansko Ministarstvo obrane.

Uz generala Kundida, u sastavu hrvatskog izaslanstva bili su načelnik Uprave za logistiku brigadni general Jozo Matković, načelnik Uprave za planiranje brigadir Branimir Tojčić i pročelnik Kabineta načelnika GS OS RH pukovnik Krešimir Kršinić.

Ovaj posjet generala Kundida Albaniji dogodio se samo tjedan dana nakon što je u Tirani potpisana Deklaracija o jačanju obrambene suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova, a prašina se još nije ni slegla. U Deklaraciji ove tri zemlje ističu volju i namjeru za (1) suradnjom na području obrambene industrije (gdje je svakako najjača upravo Hrvatska), (2) za jačanjem interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, (3) suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i povećanje otpornosti, te (4) pružanje potpore euroatlantskim integracijama (tu se računa prvenstveno na podršku Kosovu).

*Photo: načelnik GS OS Albanije Arben Kingji/Facebook

Nakon što su ministri obrane Hrvatske, Albanije i Kosova u utorak 18. ožujka u Tirani potpisali Deklaraciju o jačanju obrambene suradnje, ona je u Srbiji dočekana na „nož“ s brojnim izjavama osude i negativnih kritika. Naime, Deklaracijom, kojoj mogu pristupiti druge države, ističe se važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost. Već nekoliko sati nakon objave svečanog potpisivanja dokumenta u Albaniji, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije objavilo je priopćenje u kojem najavljuje da će uputiti hitan zahtjev ministarstvima vanjskih poslova Hrvatske i Albanije za detaljnim objašnjenjem u vezi s potpisivanjem trilateralnog memoranduma o suradnji u području obrane, kojim su ove dvije zemlje, zajedno s “nelegitimnim predstavnikom privremenih institucija samouprave u Prištini, poduzele korake koji narušavaju regionalnu stabilnost“.

“Republika Srbija, kao država koja je jamac mira i vojne neutralnosti na Balkanu, s pravom zahtijeva odgovore o prirodi i ciljevima ove sigurnosne suradnje. Posebno je zabrinjavajuće što se ovaj vojni savez formira bez konzultacija s Beogradom, uz direktno uključivanje strukture koja nema međunarodni legitimitet i koja predstavlja sigurnosnu prijetnju po srpski narod i čitavu regiju”,

navodi se u ovom pomalo bizarnom priopćenju.

Vučić na kavi i kolačima sa Šekerinskom i Rutteom (Photo: NATO)

Samo dan kasnije, 19. ožujka, srbijanski predsjednik Vučić sastao se s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom i njegovom zamjenicom, Makedonkom Radmilom Šekerinskom. Nakon sastanka, Vučić je izjavio da su razgovarali o svim važnim pitanjima, suradnji, situaciji na Kosovu i odnosima između Vojske Srbije i KFOR-a, kao i o situaciji u BiH i ocijenio da je to bio “jedan uspješan dan za Srbiju“. Rutte je pak na društvenim mrežama objavio:

“Dobar nastavak sastanka s Predsjednikom RS u Bruxellesu nakon našeg telefonskog razgovora prije dva tjedna. Razgovarali smo o kritičnoj važnosti očuvanja regionalne sigurnosti, kao i o tome kako nastaviti jačati odnose NATO-a i Srbije”.

No Vučić je još iz Bruxellesa poručio da potpisivanje Deklaracije između Albanije, Kosova i Hrvatske o suradnji u području obrane predstavlja “kršenje subregionalnog sporazuma” i dodao da je gotovo uvjeren da NATO o tome nije bio obaviješten. Odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Vučić je potvrdio da je to bila jedna od tema razgovora koju je on pokrenuo.

Vučić u Bruxellesu o srpskim ugrozama (Photo: Predsjedništvo Srbije/Dimitrije Goll)

“Otvorili su utrku u naoružanju u našoj regiji, to je za nas teška situacija, svakako ne laka, ali smo razumjeli njihovu poruku. I sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno obraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog”,

rekao je srpski predsjednik  Vučić nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a.

Bratislav Gašić, srbijanski ministar obrane u ostavci, istoga je dana (19. ožujka) u Beogradu ocijenio da potpisivanje trilateralnog memoranduma Hrvatske, Albanije i “takozvanog Kosova” o suradnji u obrani “bez konzultacija s Beogradom, predstavlja potvrdu ispravnosti strateškog ulaganja u jačanje i modernizaciju Vojske Srbije“. “Riječ je o provokativnoj inicijativi susjednih država koja je u suprotnosti s naporima jačanja regionalne sigurnosti“, rekao je Gašić, ustvrdivši da takav “razvoj situacije za Srbiju nije iznenađenje jer Zagreb i Tirana već dugo nastoje privremene institucije samouprave u Prištini uvesti u NATO ‘na mala vrata’, ujedno pomažući nelegalne procese razvoja tzv. ‘vojske Kosova’. Za Srbiju takav scenarij nije prihvatljiv“, naglasio je Gašić i objasnio da su “Kosovo i Metohija autonomna pokrajina u sastavu Srbije bez obzira što su pojedine zemlje, među ostalima i Albanija i Hrvatska, priznale njenu protupravnu i samoproglašenu neovisnost“.

Nakon sastanka s predstavnicima domaće obrambene industrije, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, jedan od potpisnika Deklaracije,  na upit novinara o reakcijama u Srbiji rekao je kratko i jasno:

„Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba djelovati, i to se nikada više neće ponoviti. Već 35 godina smo suverena država, prošli smo kroz pet godina agresije i politiku koja je propagirala takav narativ. Hrvatska će potpisivati deklaracije s onima s kojima to želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom fokusira se na razmjenu znanja, vojnu industriju i podršku njihovom euroatlantskom putu“.

Predsjednik hrvatske Vlade, Andrej  Plenković, komentirao je te kritike na summitu Europskog vijeća u Bruxellesu (četvrtak, 19. ožujak), ocijenivši da „razumijem da se treba tražiti neprijatelja“. Očito je aludirao na nedavne izjave srbijanskih dužnosnika, uključujući i Vučića, o stranim, pa i hrvatskim, utjecajima na prosvjede studenata u Beogradu kojima se, kako tvrde u Beogradu, nastoji srušiti režim u Srbiji.

“Mi smo bili u poziciji da napravimo dokument koji pomaže njihove (kosovske, op.a.) napore u reformama. On nije neprijateljskog karaktera. Razumijem da se treba tražiti nekog neprijatelja dalje, ali ovo nije neprijateljskog karaktera. Hrvatska za to ne treba nikog pitati, ni Srbiju ni NATO“,

poručio je Plenković iz Bruxellesa. Na pitanje novinara o stanju na jugozapadnom Balkanu, Plenković je najavio da će iskoristiti sjednicu Europskog vijeća kako bi skrenuo pozornost na aktualnu situaciju u regiji:

“Mi moramo pratiti stabilnost BiH i situaciju u Srbiji. Vrijeme je da se jedan dio pozornosti fokusira i na područje koje se pokazalo zapaljivo posljednjih godina”.

Danas se reakcijama pridružio i Milorad Dodik, još uvijek neuhićeni ali i dalje osuđeni predsjednik Republike Srpske – on je iz Banja Luke poručio da nema ničega novog u tome što se “Hrvati udružuju s Albancima, Šiptarima“, te da će Republika Srpska spriječiti svaku inicijativu da BiH bude dio te suradnje:

“BiH tome ne može pristupiti, RS prati vojnu strategiju Srbije i tako će se i ponašati privržena tom strateškom opredjeljenju”,

kazao je Dodik, ponovivši da za razliku od Hrvata i Bošnjaka, Srbi iz BiH ne žele u NATO pa će, kada RS donese novi ustav, taj entitet uspostaviti svoje oružane snage koje će surađivati sa Srbijom. U međuvremenu je srpski Kurir  objavio “ekskluzivnu” ali neslužbenu vijest da Srbija i Mađarska navodno dogovaraju i vlastiti vojni savez kao odgovor na spomenuti sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova. Pritom Kurirovi sugovornici smatraju da bi Srbija trebala obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a i nastaviti jačati vlastite obrambene sposobnosti.

Srpski ministar obrane Šutanovac u lipnju 2010. posjetio je MORH

Vučić se opetovano poziva na to da je Deklaracija iz Tirane kršenje “Subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja” iz 1996. godine. Spski predsjednik je pobrkao već i sam naslov, jer se taj dokument zapravo zove “Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja”, potpisan je 1996. i zapravo je Aneks 1-B Daytonskog mirovnog sporazuma. Zemlje potpisnice su u tom trenutku bile BiH, Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, Federacija Bosne i Hercegovine, te Republika Srpska. Ako i zanemarimo činjenicu da se u doba rata 1999. godine isključilo Kosovo iz područja djelovanja ovog sporazuma, ostaje i činjenica da se po raspadu SR Jugoslavije, Sporazum također počeo primjenjivati na Crnu Goru i Republiku Srbiju, ali ne i na Kosovo.

Posebno je pretjerano reći da se ovom trilateralnom Deklaracijom otvara “utrka u naoružanju“. Sama definicija deklaracije govori o “proglasu političke, pravne ili druge naravi u obliku svečane izjave koja sadrži temeljna načela ili stajališta o nekom važnom problemu“, kako navodi Hrvatska enciklopedija. Za razliku od deklaracije kao izjave, sporazum je više obvezujući i ima dvostruko značenje: (1) dogovor o čemu spornom, ili (2) čin sporazumijevanja, približavanje i ujednačavanje stavova i mišljenja (Hrvatski jezični portal). Tako, primjerice, Hrvatska i Srbija i dan-danas imaju važeći “Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o suradnji na području obrane”, koji su još 2010. potpisali tadašnji ministri obrane Hrvatske i Srbije, Branko Vukelić i Dragan Šutanovac. Sporazum govori izričito o 9 područja hrvatsko-srpske obrambene suradnje i 5 oblika njene provedbe, te je sklopljen na “neodređeno vrijeme“, iako se u praksi vjerojatno zadnjih godina ni ne provodi. No taj sitni “detalj” Aleksandru Vučiću nije bitan sve dok postoji Deklaracija u kojoj Kosovo igra ijednu od tri važne uloge.

Odlukom Parlamentarne skupštine NATO-a na plenarnom zasjedanju u Sofiji (Bugarska), Republika Kosovo dobila je u ponedjeljak 27. svibnja 2024. godine status pridruženog člana u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Od ukupno 281 delegata, 14 je bilo uzdržano, a protiv je glasala samo Mađarska. Među novo-pridruženim članicama od jučer je i Malta. “Napredak statusa dolazi poslije nekoliko godina odlične suradnje između Skupštine Republike Kosovo i Parlamentarne skupštine NATO. Od lipnja 2014. bili smo prisutni kao delegacija promatrača“, napisao je Driton Hiseni na društvenim mrežama, koji je ujedno i predsjedavajući kosovske delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO. “S povećanjem razine zastupljenosti Kosova u Skupštini NATO-a, imat ćemo proširenje delegacije, veće sudjelovanje u donošenju odluka, i imat ćemo pravo da upućujemo amandmane i komentare za svaki proces i dokument koji se obrađuju u Skupštini, što je ranije trebalo napraviti preko delegacija drugih zemalja, uglavnom Albanije“, istaknuo je Hiseni, dodavši kako je u pitanju najviši nivo prisustva u Parlamentarnoj skupštini do punopravnog članstva. Hiseni je posebno napomenuo kako brojna pisma i kontinuirani napori delegacije Srbije, ali i drugih političkih faktora u Beogradu, nisu uspjeli spriječiti Kosovo u unapređenju svog statusa. Kako navode neki mediji, delegacija Srbije, koja je također pridružena članica Parlamentarne skupštine NATO-a od 2007.,  prosvjedovala je na sastanku u Sofiji. Prosvjedno pismo uputila je i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, a izaslanstvo Srbije demonstrativno je napustilo dvoranu te su potom izdali i priopćenje u kojem izražavaju nezadovoljstvo ovom odlukom.

Inače, Parlamentarna skupština NATO-a je institucionalno odvojena od NATO-a, ali služi kao važna veza između NATO-a i parlamenata zemalja članica. Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a. Pored njih, u aktivnostima Parlamentarne skupštine sudjeluju i delegati iz devet pridruženih zemalja među kojima su Srbija i BiH. Pridruženi članovi mogu donositi odluke i amandmane na odluke. Također, oni mogu služiti kao specijalni izvjestitelji inkorporirani u odbore, kako bi predstavili svoje perspektive u izvještajima NATO Parlamentarne skupštine, ali nemaju pravo glasa kad je riječ o skupštinskim izvješćima, rezolucijama ili vodstvu, niti doprinose njenom proračunu.

Na kraju svog proljetnog zasjedanja Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je deklaraciju u kojoj se NATO saveznici pozivaju na ubrzavanje isporuke ključnog oružja koje je Ukrajini potrebno da porazi agresorski rat Rusije u Ukrajini, kao i da ukinu ograničenja koja zabranjuju njegovu upotrebu protiv vojnih ciljeva unutar Rusije. Michal Szczerba, predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, naglasio je važnost dostave sustava protuzračne obrane i drugog vitalnog oružja Ukrajini brzo i bez ograničenja: “Oni trebaju našu pomoć. Ne za dvije godine. Ne za dva mjeseca. Čak ni za dva tjedna. Sad im treba. Moramo ubrzati i pojačati. Dajte Ukrajini sve što joj treba!”. “Ukrajina se može braniti samo ako može napasti ruske opskrbne linije i ruske operativne baze. Vrijeme je da se prizna ta realnost i pusti da Ukrajina učini ono što mora. NATO će biti značajno oslabljen, izgubit će vjerodostojnost ako nastavimo pomagati polovičnim mjerama,” zaključio je Szczerba. Ovako formulirana Deklaracija zahtijevala je malo više dogovora, no na kraju je usvojena s više od 200 glasova “ZA”. Osim toga, Skupština je pozvala vlade država članica NATO-a da „pripreme dugoročnu strategiju i proaktivne mjere suvremenog obuzdavanja Rusije kako bi se suprotstavili ruskoj prijetnji u svim njezinim dimenzijama, aktivno branili demokraciju i međunarodni poredak temeljen na pravilima… i osporili ruske agresivne političke, vojne i hibridne aktivnosti”.

Ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid danas su boravili na Kosovu – posjetili su pripadnike 40. HRVCON-a u NATO operaciji KFOR u Republici Kosovo, te su se sastali sa zapovjednikom KFOR-a, general-bojnikom Özkanom Ulutaşom, zapovjednikom Regionalnog zapovjedništva Zapad, pukovnikom Francescom Ferrarom, kao i s kosovskim ministrom obrane Ejupom Maqedoncijem. Hrvatski kontingent na Kosovu trenutačno broji 149 pripadnika i pripadnica, koji su razmješteni na tri lokacije – u kampu „Film City“ u Prištini, kampu „Villaggio Italia“ u Peći, te na APOD Slatini između Prištine i Kosovske Mitrovice. Hrvatski gosti obišli su hrvatske vojnike na lokacijama u Prištini i Peći.

„Iznimna mi je čast što sam danas ovdje, ispratio sam vas u Hrvatskoj kad ste odlazili na Kosovo. Hrvatska je ponosna na vas i vi ste najbolje što Hrvatska ima. Hrvatski vojnik gdje god je došao u misiju, pokazao je kvalitetu i primjer je drugim vojnicima. Vaši prethodnici su stvarali državu i naša vojska je od Domovinskog rata izrasla u pravu, opremljenu vojsku, sposobnu odvraćati“,

poručio je ministar obrane Anušić. U istom tonu bio je i načelnik Glavnog stožera, general-pukovnik Tihomir Kundid, kojemu je ovo bio prvi međunarodni posjet otkako je na ovoj dužnosti. „Vjerujem da se uspješno nosite sa svim zadaćama. Iskustvo ove misije dat će vama i vašim postrojbama dodatnu profesionalnu dimenziju“, rekao je general Kundid, uručivši potom Zlatnu medalju brigadnom generalu Johnu Bozicevicu, načelniku stožera KFOR-a.

U kampu „Film City“ u Prištini ministra Anušića i generala Kundida primio je zapovjednik KFOR-a, general-bojnik Özkanom Ulutaş. Razgovarali su o najnovijim sigurnosnim događanjima, a zapovjednik KFOR-a izvijestio je goste o aktivnostima KFOR-a pod njegovim mandatom UN-a i pozdravio dugogodišnje i vrijedne doprinose hrvatskih vojnika misiji i regionalnoj stabilnosti.

Osim s hrvatskim vojnicima, Anušić i Kundid sastali su se u kampu „Villagio“ u Peći i sa zapovjednikom Regionalnog zapovjedništva Zapad (RC-W), pukovnikom Francescom Ferrarom. Pukovnik Ferrara istaknuo je doprinos hrvatskog osoblja svakodnevnim naporima Regionalnog zapovjedništva KFOR-a Zapad, dok je general Kundid naglasio profesionalnost hrvatskih vojnika i njihovu predanost potpori aktivnostima KFOR-a kako bi se osiguralo sigurno i zaštićeno okruženje za sve zajednice na Kosovu.

U Prištini su se general Kundid i ministar Anušić sastali s ministrom obrane Kosova, Ejupom Maqedoncijem, te sa zapovjednikom kosovskih snaga sigurnosti, general-pukovnikom Bashkimom Jasharijem. Sastanku su prisustvovali i zamjenik ministra obrane, Shemsi Syla, direktor Uprave za obavještajno-sigurnosne poslove, general-bojnik Gëzim Hazrolli, načelnik stožera KSS brigadni general Ilir Qeriqi, hrvatska veleposlanica na Kosovu Danijela Barišić, kao i drugi visoki dužnosnici i vojni dužnosnici obiju zemalja. Na sastanku se razgovaralo o sigurnosnoj situaciji u zemlji i regiji, službi hrvatskih postrojbi u okviru KFOR-a, obrambenim kapacitetima Kosova te vojnim pravcima na kojima bi se mogla povećati suradnja Kosova i Hrvatske. Bilateralna obrambena suradnja Hrvatske i Kosova usmjerena je na prijenos iskustava iz raznih funkcionalnih područja u cilju potpore pristupanja Republike Kosovo euroatlantskim i regionalnim organizacijama te inicijativama. Ujedno se razgovaralo i o transformaciji Kosovskih sigurnosnih snaga (KSS) u Oružane snage RK (OSRK) te njihovom jačanju.

„Hrvatska u potpunosti stoji uz Kosovo, podržavamo vaše pravo na neovisnost. Svoje znanje i iskustvo, budući da je RH članica EU i NATO-a i svih ostalih integracija, stavit ćemo vam na raspolaganje kako bi Republika Kosovo što lakše prebrodila sve prepreke i ostvarila željena članstva“,

rekao je ministar Ivan Anušić.

Ministar Ejup Maqedonci istaknuo je da Kosovo i Hrvatska dijele dugu zajedničku prošlost kao prijatelji, saveznici i partneri, a odnosi između dviju zemalja nastavit će se razvijati u skladu s „našim ciljevima mira, stabilnosti i sigurnosti“. Maqedonci je zahvalio svom hrvatskom kolegi na dosadašnjoj potpori u području obrane, školovanja i obuke vojnika KSS, te ga je zamolio za potporu naporima za članstvom Kosova u Jadranskoj povelji.

Photo: KFOR, Ministarstvo obrane Republike Kosovo