Jučer je u vojnoj luci Lora ispraćen 13. hrvatski kontingent u NATO-operaciju “Sea Guardian” na središnjem Mediteranu. Kontingent čini 32 pripadnika, među njima tri žene, a u središnjem Mediteranu boravit će naredna 3 tjedna, odnosno do 18. lipnja 2026. godine. Zapovjednik 13. hrvatskog kontingenta ponovno je kapetan korvete Dino Čobo, dok je zapovjednica raketne topovnjače “Vukovar” poručnica bojnog broda Antonija Peroš. Tijekom sudjelovanja kontingenta u operaciji, časnik za vezu na zapovjednom brodu operacije ITS “Caio Duilio” (Ratna mornarica Talijanske Republike) je poručnik korvete Ernest Inkret.

Zapovjednik kontingenta kapetan korvete Dino Čobo rekao je prije odlaska:

“Odlučni smo zadaću izvršiti profesionalno i odgovorno, kako bismo što dostojanstvenije predstavljali Hrvatsku ratnu mornaricu i Oružane snage Republike Hrvatske u području operacije. Imajući u vidu razinu obučenosti, spremnosti i odlučnosti uvjeren sam kako će i ovaj kontingent nastaviti kontinuitet našeg uspješnog sudjelovanja u operaciji.”

Zadaće kontingenta nisu se promijenileu odnosu na ranije – i dalje su usmjerene na stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike s ciljem osiguranja zajedničke sigurnosti na središnjem Mediteranu.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Dojkić na ispraćaju je istaknuo:

“Ovu zahtjevnu zadaću uspješno provodimo već devetu godinu za redom bez obzira na sva ograničenja i izazove. Činjenica da su raketne topovnjače ‘Vukovar’ i ‘Dubrovnik’ starije od većine članova njihovih posada dovoljno govori sama za sebe.”

Također je naglasio da je uspješno sudjelovanje isključivo plod predanog i požrtvovnog rada, kako članova posade broda tako i kompletnog osoblja koje sudjeluje u održavanju i pripremi brodova i posada za operaciju. Ispraćaju 13. hrvatskog kontingenta uz pripadnike HRM i zapovjednika kontraadmirala Damira Dojkića u ime Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH nazočio je i pukovnik Krešimir Tušek te članovi obitelji pripadnika kontingenta.

Raketnoj topovnjači “Vukovar” ovo je peti angažman u ovoj aktivnosti.

Iako je zapovjednik Dojkić kao posebnu činjenicu izdvojio to da su RTOP “Vukovar” i “Dubrovnik” starije od većine članova njihovih posada, puno više o stanju u HRM-u govori to da je brod koji se jučer otputio prema Središnjem Mediteranu, naoružan, među ostalim, s “dva krmena protuzračna topa SAKO ZU 23 mm”, kako navodi MORH u priopćenju. Činjenica da je neki brod u moderno vrijeme opremljen antiknim sovjetskim protuzračnim sustavom govori puno više o načinu na koji se u RH shvaća opremanje i modernizacija.

*Photo: HRM

Razvodnik Tino Ćuković, razvodnik Lovre Kovačević i vojnik Leon Zubović – pripadnici 6. HRVCON-a u NATO aktivnosti eFP u Litvi – vraćali su se iz Kaunasa prema vojarni u Rukli kada su u blizini sela Marinauka svjedočili nesreći u kojoj je osobni automobil izgubio nadzor, sletio s ceste i više se puta prevrnuo. Hrvatski vojnici odmah su se zaustavili i priskočili u pomoć unesrećenom vozaču čiji je automobil nakon slijetanja s ceste počeo gorjeti. Hrvatski vojnici izvukli su mlađeg muškarca iz gorućeg vozila na sigurnu udaljenost te mu pružili prvu pomoć do dolaska hitnih službi.

Pripadnik hrvatskog kontingenta, razvodnik Tino Ćuković, osposobljen je i certificiran za pružanje prve pomoći te je zajedno s razvodnikom Kovačevićem i vojnikom Zubovićem unesrećenom vozaču pružio adekvatnu i pravodobnu pomoć.

Unatoč zahtjevnim okolnostima, hrvatski vojnici tijekom intervencije iskazali su visoku razinu profesionalnosti, prisebnosti i spremnosti na djelovanje u kriznim situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi, priopćilo je danas Ministarstvo obrane RH.

Inače, šesti hrvatski kontingent u litavskoj Rukli sastavljen je od 91 vojnika i devet vojnikinja, zapovjednik mu je pukovnik Marijan Žukina, a ministar obrane Ivan Anušić posjetio ga je uoči uskrsnih praznika 30. ožujka ove godine.

*Photo: MORH/J.Šeri

Posjetom hrvatskom kontingentu u NATO aktivnosti Enhanced Forward Presence ministar obrane RH Ivan Anušić završio je posjet Litvi. U litavskoj Rukli nalazi se trenutno 100 pripadnika OS RH (od čega su 10 veterani Domovinskog rata) koji su, kazao je Anušić, iznimno cijenjeni i poštovani.

„Njemački časnik, zapovjednik ove borbene grupe, pohvalio je naše vojnike i vojnikinje, njihovo znanje i sposobnosti, kao i opremu kojom naš kontingent doprinosi u ovoj misiji. Naši vojnici, i u Litvi i u Poljskoj, dosljedni su, iznimno profesionalni i ovdje su na čast naše države i hrvatskog naroda, kao i svojim obiteljima“,

rekao je Anušić, dodavši da su hrvatski vojnici jedini u svojoj borbenoj grupi koji ujedno imaju i novije ratno iskustvo:

„Od Hrvata mogu ovdje svi učiti. U ovom hrvatskom kontingentu čak deset pripadnika su veterani Domovinskoga rata. Njihovo ratno iskustvo zlata vrijedi jer mi smo u ovoj borbenoj grupi jedina država koja ima novije iskustvo rata. Hrvatska se stvarala u ratu i to je specifičnost Hrvatske vojske i u NATO-u i Europskoj uniji, a generalno i u svijetu.“

Posebno je zanimljiv bio omanji taktičko-tehnički zbor koji je prikazan hrvatskom izaslanstvu. Po prvi puta su izložena 2 kamiona češke Tatre kojima se trenutno služi hrvatski kontingent u Litvi. Hrvatska je nabavu Tatri pokrenula u srpnju 2025., a okončala u prosincu prošle godine potpisivanjem Dodatka Okvirnom sporazumu o nabavi  teških terenskih vojnih kamiona. Tada je MORH najavio da će prvi kamioni stići tijekom ove godine, a zadnji 2030. U današnjem pak priopćenju MORH napominje da je isporučeno već 6 Tatri, od čega su 2 kamiona trenutno u sastavu hrvatskog kontingenta u Litvi.

U sklopu posjeta Litvi ministar Anušić sastao se i s ministrom nacionalne obrane Republike Litve Robertasom Kaunasom.

“Hrvatski vojnici ostat će u NATO-ovoj borbenoj grupi u Litvi do kraja ove godine, a o kasnijem angažmanu Hrvatska vojska, u suradnji s vodećom nacijom i zemljom primateljicom, donijet će odluku na vrijeme. Hrvatska i Litva dijele zajednički pogled i interes za sigurnošću i stabilnošću istočnog krila NATO-a, kao i jugoistoka Europe. Naša su stajališta jednaka i kada je riječ o osudi ruske agresije na Ukrajinu i potrebne podrške ukrajinskom narodu”,

poručio je nakon bilateralnog sastanka ministar Anušić, dok je njegov litavski kolega Robertas Kaunas naglasio:

„Danas je sigurnosna stvarnost regije vrlo konkretna – dronovi koji prelaze granicu pokazuju da ruski rat protiv Ukrajine utječe na sve nas. NATO-ova protuzračna obrana mora postati jedinstven, višeslojni sustav koji se proteže duž cijele istočne granice Saveza, integrirajući rješenja protiv dronova kao punopravnu obrambenu komponentu“.

Hrvatska i Litva suočavaju se s istim izazovima, rekao je Kaunas, a to samo jača zajedničku odlučnost za djelovanje.

„Litva i Hrvatska znaju što znači boriti se protiv komunističkih agresorskih režima u prošlosti, a trenutno na isti način razumiju prijetnje Rusije i njezinih partnera. Djelujemo hrabro i zajedno s našim saveznicima“,

rekao je ministar Kaunas. Tijekom rasprave o nadolazećem summitu NATO-a, ministar Kaunas naglasio je potrebu prelaska s NATO-ovog zračnog nadzora na zračnu obranu i značajno ubrzanje tempa proizvodnje europske obrambene industrije. Tijekom rasprave o podršci Ukrajini, Kaunas je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu Koaliciji za protuminsko djelovanje.

Samo dan ranije, u nedjelju 30, ožujka, ministar Ivan Anušić posjetio je hrvatske vojnike u NATO eEP u Poljskoj. Na obučnom poligonu u Bemowo Piskiju Anušić je pozdravio 17. HRVKON koji broji 50 pripadnika OS RH.

“U borbenoj grupi u Poljskoj, zajedno s američkim, rumunjskim i britanskim snagama naši vojnici doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a. Važno je da Hrvatska bude prisutna kroz svoje Oružane snage u misijama NATO-a, EU-a i UN-a jer time potvrđujemo da smo pouzdan partner, a ujedno jačamo vlastite sposobnosti i gradimo partnerske odnose. Zahvaljujem vam se na vašoj službi, na svemu što radite za ugled naše države i Hrvatske vojske. Hrvatski vojnici u kojoj god misiji da sudjeluju, bila to Poljska ili neka druga država, uvijek dobivaju najbolje ocjene. Sve što radite i na ponos je vas samih i vaših obitelji”,

poručio je hrvatskim vojnicima ministar Anušić. Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. brigade, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom i zapovjednikom borbene grupe pukovnikom Johnom Nimmonsom.

*Photo: MORH/J.Šeri

Kako je danas kratko priopćio Ured predsjednika, pripadnici OS RH uspješno su evakuirani iz Iraka. Time Hrvatska više nema svojih vojnika na kriznim područjima Bliskog istoka. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Hrvatski vojnici na utrci “50 Miler Baghdad” u veljači 2025. (Foto: NATO Mission Iraq)

“Svih sedam pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji su sudjelovali u misiji u Iraku, evakuirani su sigurno iz Iraka i na povratku su u Hrvatsku. Povlačenje pripadnika OSRH iz misija u Iraku i Libanonu provedeno je prema Odluci Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika OSRH Zorana Milanovića. Pripadnik OSRH koji je bio u misiji u Libanonu evakuiran je sigurno iz Libanona još prije tjedan dana.

Odluku o povlačenju hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona predsjednik Milanović je donio odmah nakon početka ratnog sukoba na Bliskom istoku prvenstveno vodeći računa o sigurnosti pripadnika OSRH.”

Dok je pripadnik OS RH iz Libanona evakuiran uz pomoć Njemačke, tko je pomogao u evakuaciji iz Iraka još nema vijesti. No nije nemoguće da je opet u pomoć priskočila Njemačka, čiji su vojni transportni avioni noćas u nekoliko navrata letjeli prema trusnom području Bliskog istoka.

Hrvatski vojnik sigurno je danas evakuiran iz misije Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu, priopćilo je večeras Ministarstvo obrane RH. Povlačenje pripadnika OS RH iz ratne zone provedeno je u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula Savezna Republika Njemačka. Ministar obrane Ivan Anušić prethodno je zatražio i dobio potporu njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa za sigurno povlačenje našeg pripadnika u koordiniranoj evakuaciji iz Libanona, zbog čega mu se posebno zahvalio.

“Njemačka potpora Hrvatskoj odraz je bliskog partnerstva te savezničkog uvažavanja i solidarnosti koje proizlaze iz političkih odnosa na razini naših vlada, ali i naših ministarstava obrane”,

poručio je ministar Anušić.

Njemačka je svoje vojnike raspoređene u raznim misijama na kriznom Bliskom istoku počela pojačano povlačiti, a posljednje povlačenje je upravo ovo iz UN-ove misije UNIFIL u Libanonu. Prethodno su pripadnici Bundeswehra drastično reducirali svoju prisutnost u Erbilu na sjeveru Iraka, njemački vojnici stacionirani u Bahreinu već su se vratili kući, a u tijeku su i pripreme za povlačenje iz Kuvajta.

Nakon evakuacije iz Libanona, pripadnik OS RH sletio je večeras u francuski grad Orleans – odakle će se vratiti u Hrvatsku.

Nakon što je predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik OS RH  Zoran Milanović prošlog ponedjeljka zapovjedio načelniku Glavnog stožera OS RH generalu Tihomiru Kundidu pokretanje povlačenja hrvatskih vojnika iz Libanona i Iraka, Ministarstvo obrane RH poduzelo je sve potrebne formalne aktivnosti bez kojih izvlačenje naših vojnika ne bi bilo moguće. Pokrenuti su i formalni postupci za izvlačenje sedmorice hrvatskih vojnika iz NATO misije u Iraku. Ta operacija povlačenja provest će se kada se steknu uvjeti za sigurnu evakuaciju, a nakon njenog završetka MORH će obavijestiti javnost.

Nakon što je u ponedjeljak, 02. Ožujka, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović naredio povlačenje osmorice pripadnika OS RH iz Iraka i Libanona, počelo se postavljati pitanje kako to učiniti. Za razliku od nekih drugih država, pa i nama susjednih, Hrvatska u evakuaciji svojih građana iz trusnih područja nažalost tradicionalno kasni. No, zato je premijer Andrej Plenković bio brz na jeziku pa je brže-bolje uzvratio Milanoviću:

„Vojnici su i dalje tamo, na sigurnom su. Njih ima svega osam, jedan u Libanonu, 7 u Iraku, koliko mi je poznato. Kada se steknu uvjeti, sigurnosne mogućnosti da se može nastaviti s tim procesom onda će se nastaviti. U ovom trenutku oni su tamo gdje jesu“,

rekao je Plenković prilikom posjeta Koprivnici, pritom komentirajući Milanovićevu zapovijed o povlačenju kao „potez bez konzultacija“.  No hrvatski vojnici „nisu u ovom trenutku ni na koji način fizički ugroženi“, zaključio je premijer. Slično je komentirao i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman:

„Ne znam u čemu je problem povlačenja u Iraku. Čuo sam se jučer s ministrom vanjskih poslova Iraka i razgovarali smo o sigurnosnoj situaciji u Iraku. Irak je sigurna zemlja“.

S druge strane:

„Također postoji jedan vojnik pod mandatom Ujedinjenih naroda u Libanonu, u sklopu misije UNIFIL. Koliko znam, on je već trebao biti povučen i ranije. Ali predsjednik je odlučio pokazati vjerojatno svoja prava, raspolagati svojim ovlastima na taj način. Zašto to radi i kako to radi, pitajte njega“,

rekao je u utorak hrvatski ministar vanjskih poslova.

U međuvremenu je ipak započela organizacija evakuacije hrvatskih građana – prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, na Bliskom istoku je oko 2.000 rezidentnih hrvatskih građana, te 460 turista. Za njih su organizirana 4 aviona koja bi ih danas trebala prevesti iz Dubaija u Zagreb. Jučer je o tome u programu RTL-a opet govorio Gordan Grlić-Radman, koji je na pitanje u evakuaciji pripadnika OS RH iz Iraka i Libanona ustvrdio:

„A hrvatski vojnici, pazi, nisu vojnici. (…) Ja sam nedavno bio u posjetu Bagdadu. To su stručni ljudi koji djeluju savjetodavno, koji djeluju obučno. Oni nisu sad tu u uniformi“.

Nakon što je lupio tu glupost, Grlić-Radman je dodao:

„Ja sam razgovarao jučer s ministrom vanjskih poslova, razgovarao sam jutros s našim veleposlanikom u Bagdadu. Tamo je situacija sigurna. Naravno da postoje prostori gdje nije, to je Kurdistan, ali u principu, u Bagdadu je sve sigurno“.

Danas se na tu temu ponovno priopćenjem oglasio predsjednik Zoran Milanović, u kojem je ponovljeno da je „odluka Predsjednika Republike izvršna, a za provedbu Odluke zadužen je načelnik Glavnog stožera OSRH“. U naredne četiri točke priopćenja navodi se:

1. „Načelnik Glavnog stožera OSRH postupio je u skladu s Odlukom Predsjednika Republike, započeo je postupak povlačenja pripadnika OSRH iz misija u Iraku i Libanonu vodeći računa o sigurnosnim i operativnim uvjetima te o svemu redovito izvještava Predsjednika Republike;
2. Nakon što Odluka o povlačenju pripadnika OSRH bude u cijelosti provedena, javnost će o tome biti obaviještena;
3. Odluku o povlačenju pripadnika OSRH iz misija u Iraku i Libanonu Predsjednik Republike donio je sukladno svojim ustavnim i zakonskim ovlastima, a Odluka je utemeljena na sigurnosnoj procjeni stanja na području na kojemu borave hrvatski vojnici.
4. Kao i do sada, Predsjednik Republike i ubuduće će prije svega voditi računa o sigurnosti hrvatskih vojnika i nacionalnim interesima, poštujući hrvatski Ustav i zakone“.

Time je predsjednik Milanović pokazao da nema namjeru odustati od povlačenja hrvatskih vojnika i njihovog povratka u domovinu, unatoč Vladinim pokušajima da situaciju opiše kao sigurnu, barem što se Iraka tiče, zbog čega tamošnji pripadnici OS RH – koji, bez obzira na to što kaže Gordan Grlić-Radman, JESU hrvatski vojnici – očito nisu Vladin prioritet. Zato ne bi bilo nemoguće da načelnik Glavnog stožera OS RH, general Tihomir Kundid, provodi izvlačenje hrvatskih vojnika potpuno mimo Vlade, a uz pomoć NATO saveznika.

Predsjednik Milanović zadužio je generala Kundida da organizira evakuaciju

Najnovija odluka o povlačenju hrvatskih vojnika nije jedina te vrste. Još u ožujku 2013. vlada Zorana Milanovića donijela je odluku o povlačenju pripadnika OS RH iz mirovne misije UNDOF na Golanu zbog 3 incidenta koja su se dogodila na području za koje je ranije bila odgovorna satnija HRVCON-a. Procedura je tada poštivana do samoga kraja, pa je odluku o povlačenju iz ove misije Ujedinjenih naroda ekspresno donio i Hrvatski sabor, nakon čega je došlo do evakuacije pripadnika OS RH.

Sedam godina kasnije, 2020., došlo je do par povlačenja. Najpoznatije je povlačenje OS RH iz Afganistana, što je opet zapovijedio tada novi predsjednik RH Zoran Milanović. No na samom početku te godine, u siječnju 2020., NATO je iz sigurnosnih razloga odlučio kompletnu obučnu misiju NATO Mission Iraq izmijestiti iz Iraka u Kuvajt. To je uključivalo i 14 hrvatskih vojnika – 7 kojima je upravo završio mandat, i novih 7 koji su upravo bili stigli u Bagdad na preuzimanje dužnosti. Tada premijer Andrej Plenković nije imao ništa protiv, štoviše, rekao je da je njihov povratak u Hrvatsku moguć, budući da u Iraku „nisu nužni“, a „sigurnost hrvatskih vojnika je najvažnija“. Iz posljednje Milanovićeve zapovijedi o povlačenju hrvatskih vojnika nije do kraj jasno znači li to ujedno i kopletno povlačenje RH iz sudjelovanja u misijama u Iraku i Libanonu, za što bi bila potrebna i odluka Hrvatskog sabora, ili tek o privremenom povlačenju ljudstva iz ratom uzdrmane regije.

Nakon što je u subotu 28. veljače došlo do američko-izraelskog napada na Iran, situacija na Bliskom istoku i u području Perzijskog zaljeva eskalira iz sata u sat. U današnjem sudjelovanju na Euronewsu, hrvatski premijer Andrej Plenković osudio je iranske napade na mete koji nisu samo vojne. Odgovarajući na pitanje jesu li američko-izraelski napadi na Iran u skladu s međunarodnim pravom, Plenković je rekao da su Sjedinjene Američke Države i Izrael na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a ukazali na to da su bili iscrpljeni pregovori o nuklearnom programu Irana, kao i da Izrael percipira Teheran i njegov nuklearni program egzistencijalnom prijetnjom. “To je očito bio razlog zašto je operacija poduzeta i to na način da u osnovi ne uništava samo postrojenja nuklearnog programa ili navodna nuklearna postrojenja ili vojne ciljeve, već je očito jasno usmjerena i prema promjeni režima“, zaključio je Plenković.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) pozvalo je danas hrvatske državljane na pojačan oprez te na pravodobno informiranje o putovanjima u bliskoistočne zemlje. Posebno upozorenje ponovno su uputili Hrvatima koji borave u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kao i da ostave svoje podatke na namjenskoj web-adresi ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Putem društvenih mreža odlasio se i predsjednik Zoran Milanović, objavivši da povlači i konkretne poteze kada su u pitanju pripadnici Oružanih snaga RH smješteni u područjima pogođenim sukobom.

Teheran 01.03.2026.

“Opasna je svaka jednostrana primjena vojne sile kojom se krši međunarodno pravo i poredak jer to ugrožava mir i globalnu sigurnost ne samo danas, nego i u budućnosti. Vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih naroda, a kakvoj danas svjedočimo u Iranu, neće pridonijeti rješavanju krize, već izaziva dodatnu eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost. Posebno osuđujem vojne napade na civile, s bilo koje strane dolazili. 

Evidentna namjera vojne intervencije, a to je promjena vlasti u Iranu, može imati teške i dugoročne posljedice i za građane Europe, što znači i za građane Hrvatske. Iskustvo ranijih intervencija te vrste u regiji Bliskog istoka i Mediterana pokazalo je kako je posljedice trpjela i još trpi upravo Europa. S razlogom stoga trebamo biti zabrinuti zbog opasnosti od ekonomske štete u vidu poskupljenja nafte i naftnih derivata, zbog opasnosti novog vala migracije izbjeglica prema europskih zemljama kao i zbog opasnosti terorističkih prijetnji i ugrožavanja mira i sigurnosti građana Europe. Hrvatska u svakom daljnjem potezu mora voditi računa prvenstveno o svojim građanima i njihovim interesima i sigurnosti, posebice što je riječ o sukobu koji nije izazvala i od kojeg može imati samo štete.

Vodeći brigu o sigurnosti hrvatskih vojnika koji se nalaze u misijama u zemljama Bliskog istoka, donio sam odluku o povlačenju sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog vojnika iz Libanona te sam zapovjedio načelniku Glavnog stožera OSRH da odmah pokrene aktivnosti povlačenja hrvatskih vojnika.

Pozivam Vladu RH da u okviru svoje nadležnosti poduzme sve potrebne mjere radi zaštite i povratka hrvatskih građana koji su se zatekli na području vojnih aktivnosti.”

Pro-iranski prosvjedi u Bagdadu

Kao što je objavio predsjednik Milanović, Hrvatska simbolično – s jednim pripadnikom OS RH sudjeluje u misiji Ujedinjenih naroda UNIFIL u Libanonu, te sa 7 vojnika u misiji Inherent Resolve” u Bagdadu (Irak).

Gotovo u isto vrijeme na press-konferenciji u Ministarstvu obrane v.d. ravnateljice Uprave za obrambenu politiku Nikolina Volf potvrdila je da u slučaju potrebe postoje planovi za izvlačenje pripadnika OS RH, uključujući i iz Iraka, no o njima se ne može javno komunicirati.

Danas je u vojarni “1. gardijska brigada Tigrovi – Croatia” u Zagrebu održan ispraćaj 8. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Mađarsku. U sastavu borbene grupe koja čini 8. HRVCON su sljedeće sastavnice: stožerno osoblje, taktički tim za civilno-vojnu suradnju, vod vojne policije, desetina za zaštitu, tim za uklanjanje eksplozivnih naprava i medicinski tim. Zapovjednik 8. hrvatskog kontingenta je bojnik Robert Glavina, a u NATO-ovu aktivnost u Mađarsku upućuje se 64 pripadnika kontingenta, od kojih je osam žena. Svoju su spremnost za upućivanje u ovu NATO-aktivnost potvrdili tijekom vojne vježbe Udar. Zadaće hrvatskog kontingenta bit će razvoj borbene spremnosti i jačanje interoperabilnosti obukom i vježbama, kontinuirano poboljšavanje planova uporabe i obrambeno planiranje te integriranje u obrambene planove borbene grupe.

Zapovjednik 8. HRVCON-a bojnik Robert Glavina posebno je zahvalio obiteljima pripadnika kontingenta na podršci kao i svima koji pripadnicima kontingenta pružaju potporu:

“Zahvaljujem načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH na povjerenoj zadaći našem 8. kontingentu u provedbi važne zadaće u sklopu NATO-ovih prednjih kopnenih snaga multinacionalne borbene grupe u Mađarskoj. Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo – vrhunska pripremljenost i osposobljenost pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju u bilo kakvim uvjetima.“

Zapovjednica medicinskog tima bojnica Ana Kopić istaknula je da će medicinski tim davati 24-satnu podršku pripadnicima hrvatskog kontingenta u svim medicinskim pitanjima, a surađivat će i s pripadnicima ostalih zemlja koji borave u istoj bazi u Mađarskoj.

Osim obitelji pripadnika 8. HRVCON-a, ispraćaju su nazočili ministar obrane Ivan Anušić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta brigadni general Željko Ljubas i drugi uzvanici. Ministar Anušić je istaknuo da se hrvatski vojnici iz misija vraćaju kao najbolje ocijenjeni, te su primjer vojničke časti i sposobnosti. Usput se dotaknuo i trenutno najaktualnije teme s područja obrane:

“Danas je Hrvatska vojska respektabilna vojna sila, u tijeku je proces modernizacije i opremanja, a od 9. ožujka prvi ročnici započinju temeljno vojno osposobljavanje u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Vojno služenje vratili smo nakon 17 godina da bismo mlade ljude obučili osnovnim vojničkim vještinama kako bi znali reagirati u svim kriznim situacijama. Mladi ročnici koji se odluče za karijeru u Hrvatskoj vojsci nakon što odsluže vojno osposobljavanje, jednog će dana s vama rame uz rame sudjelovati u misijama, operacijama i aktivnostima.”

*Photo: MORH/J.Šeri

Danas je u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru svečano ispraćen 6. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost prednjih kopnenih snaga (Forward Land Forces – FLF) u Republiku Litvu. Šesti HRVCON u ovoj NATO – aktivnosti sudjeluje u sastavu multinacionalne borbene grupe pod vodstvom SR Njemačke i sudjelovat će u provedbi obuke i vježbi, jačanju interoperabilnosti te integraciji u obrambene planove Litve i NATO-a.

U ime potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića pripadnicima 6. HRVCON-a obratio se državni tajnik u Ministarstvu obrane Drago Matanović:

“Sudjelovanjem u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga jačamo kolektivnu sigurnost Saveza i pokazujemo da Republika Hrvatska ozbiljno i odgovorno doprinosi odvraćanju prijetnji te očuvanju stabilnosti u regiji i šire”,

poručio je državni tajnik, naglasivši kako hrvatski vojnici svojim znanjem i profesionalnošću potvrđuju snagu i ugled Republike Hrvatske među saveznicima. Matanović se još posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi kontingenta – zapovjednicima, instruktorima i svim pripadnicima OS RH koji su svojim radom omogućili da hrvatski vojnici u Litvu odlaze potpuno spremni za provedbu zadaća.

Načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako je kontingent dokazao svoju spremnost kroz preduputnu obuku i ocjenjivanje, zahvalio je obiteljima i pripadnicima 6. hrvatskog kontingenta, te im uputio poruku da profesionalno izvršavaju svoje zadaće i dostojanstveno predstavljaju Hrvatsku i njene Oružane snage. Zapovjednik 6. HRVCON-a je pukovnik Marijan Žukina koji je potvrdio da je kontingent uvježban i spreman za upućivanje u misiju na daleki europski sjever.

Kako napominje MORH u svom priopćenju, Republika Hrvatska sudjeluje u NATO-ovoj aktivnosti u Republici Litvi od 2017. godine, te je do danas u toj aktivnosti sudjelovalo ukupno 565 pripadnika OS RH, od kojih 31 žena. Nažalost, već u prvoj godini djelovanja OS RH u ovoj aktivnosti došlo je do tragedije – u prosincu 2017. u Litvi je iznenada preminuo pripadnik 1. HRVCON-a Mario Pavišić-Drndo.

*Photo: OS RH

Nakon završetka sudjelovanja 12. hrvatskog kontingenta (HRVCON) u NATO operaciji “Sea Guardian” u središnjem Sredozemlju, raketna topovnjača RTOP-41 “Vukovar” je u petak, 10. listopada 2025., uplovila u matičnu luku Lora u Splitu. Tijekom sudjelovanja u operaciji “Sea Guardian” aktivnosti 12. HRVCON-a i ovoga su puta uključivale stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike te razmjenu podataka, a brod HRM-a prešao je 4800 nautičkih milja.

Zapovjednik 12. hrvatskog kontingenta kapetan korvete Dino Čobo po povratku iz operacije istaknuo je kako je kontingent u potpunosti izvršio sve planirane i dodijeljene zadaće:

“Našim profesionalnim i odgovornim pristupom u provedbi svih zadaća zaslužili smo pohvale zapovjednika taktičke skupine i Savezničkog pomorskog zapovjedništva (MARCOM), što dokazuje našu obučenost i osposobljenost.”

Hrvatski kontingent, koji je u svojem sastavu imao 32 člana, u operaciju je upućen 9. rujna 2025., što sudjelovanje 12. HRVCON-a u ovoj NATO-voj aktivnosti čini najduljim, odnosno dužim od uobičajena 3 tjedna. Posebnost 12. HRVCON-a je i u tome što je raketnom topovnjačom RTOP-41 “Vukovar” zapovijedala je poručnica bojnog broda Antonija Peroš, a časnica za vezu na zapovjednom brodu taktičke skupine bila je poručnica bojnog broda Tanja Čajsa.

*Photo: HRM