Američki predsjednik Donald Trump te premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen i premijerka Danske Mette Frederiksen potpisali su u utorak 22. rujna 2026. sporazum koji bi trebao smiriti Trumpopve apetite prema Grenlandu. Načelno, danas potpisan sporazum omogućuje veću vojnu prisutnost SAD-a na Grenlandu pa se smatra da bi trebao riješiti spor oko tog autonomnog područja pod danskom krunom. Taj sporazum, formalnog naziva „Sporazum između Vlade Kraljevine Danske, zajedno s Vladom Grenlanda, i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izmjeni i dopuni Sporazuma od 27. travnja 1951. sklopljenog na temelju Sjevernoatlantskog ugovora između Vlade Kraljevine Danske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o obrani Grenlanda (Sporazum o obrani iz 1951.)“ potpisan je nakon Trumpovog govora pred Općom skupštinom UN-a, a najavljen je još krajem prošlog tjedna. Podsjetimo, ponovnim dolaskom Trumpa u Bijelu kuću, počele su otvorene američke aspiracije prema Grenlandu, inače otokom bogatim resursima, što je dodatno opteretilo odnose SAD-a s ostatkom NATO-a.

Sporazum kao pobjeda diplomacije?

Danska premijerka, grenlandski premijer i ministar vanjskih poslova uoči Opće skupštine UN-a

Danska premijerka Mette Frederiksen sporazum je opisala  kao „dogovor koji može trajati zauvijek“ te je istaknula da on naglašava važnost NATO saveza i poštuje pravo Grenlanda na samoopredjeljenje. Pritom se Frederiksen posebno obratila Trumpu:

„Gospodine predsjedniče, jasno ste dali do znanja da ne želite da se protivnici previše približe. Potpuno se slažem. A ovim se sporazumom to neće dogoditi. Osiguravamo da im se ne dopusti stjecanje ikakve kontrole nad Grenlandom“.

Mediji naglašavaju kako se u ovom sporazumu ne udovoljava zahtjevu Donalda Trumpa da SAD u potpunosti preuzme Grenland kao svoj teritorij kako bi se suprotstavio sve „većoj prisutnosti Rusije i Kine na Arktiku“. Naglašava se i kako je Trump rekao da „ni jednom suparniku SAD-a više nikada neće biti dopušteno uspostaviti vojnu prisutnost na Grenlandu niti ondje ulagati u osjetljive sektore bez našeg izričitog pisanog odobrenja. (…) Ovo je ogromno za Europu i za Sjedinjene Države i za sve“, rekao je Trump, dodavši da će za Grenland to biti „nevjerojatno“. U Sporazumu se, naime, izričito navodi da „ni jednoj državi koja nije članica NATO-a neće biti dopušteno uspostaviti vlastite vojne objekte s ljudskom posadom ili bez nje na Grenlandu, niti će im biti dopuštena stalna prisutnost vojnih snaga na Grenlandu“. Međutim, Sjedinjene Američke Države imaju pravo iznijeti primjedbe u vezi s izgradnjom ili promjenom namjene bilo koje zgrade, objekta ili postrojenja u blizini obrambenog područja, ako takve aktivnosti – bilo danske ili grenlandske – ugrožavaju to obrambeno područje. Također, stranke će surađivati ​​u suzbijanju špijunaže na Grenlandu. Nadležna tijela Kraljevine Danske održavat će blisku suradnju s nadležnim tijelima SAD-a i drugim partnerima u mjeri potrebnoj za provedbu ovog članka. Sjetimo se i kako je Donald Trump praktički do jučer otvoreno kritizirao NATO i EU, rekavši da je Amerika tražila taj otok ali da ga Danska, NATO i EU nisu dali.

Rubio hvali sporazum

Zračna baza Narsarsuaq (BW-1) služila je SAD sve do 1958. godine (fotografija iz 1956. godine)

Američki državni tajnik Marco Rubio taj je sporazum ocijenio kao zaštitu od rastućeg kineskog utjecaja na strateškim važnom arktičkom otoku. Govoreći za televiziju Fox News, Rubio ga je očekivano nazvao „fantastičnim sporazumom“ koji „nema rok trajanja“. „On nam omogućuje da uspostavimo koliko god vojnih baza trebamo“, rekao je Rubio. Sporazum također omogućava da Sjedinjene Američke Države i Danska zajednički provjeravaju buduća strana ulaganja. Obrambeni sporazum s Danskom iz 1951. Washingtonu već pruža znatan vojni utjecaj na Grenlandu. Rubio kaže da je novi sporazum „modernizirao“ dosadašnji dogovor. On  je kazao kako je svrha tog dijela sporazuma da se izbjegne situacija u kojoj će jednog dana shvatiti da „tamo (možda) nema kineske vojske, ali njihove tvrtke posjeduju sve luke, njihove tvrtke posjeduju sva zemljišta“.

Danska televizija objavila je kako SAD planiraju uspostaviti dvije nove vojne baze na Grenlandu. Amerika trenutno upravlja jedino svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu otoka, koja ima važnu ulogu u proturaketnoj obrani i radarskom nadzoru, a ubuduće će SAD moći modernizirati i proširiti svoje aktivnosti u toj bazi. Prema novom sporazumu, SAD-u će biti „dopušteno uspostaviti dodatno obrambeno područje u Narsarsuaqu i Mestersvigu“ – radi se o lokacijama na jugu i istoku Grenlanda. Narsarsuaq na jugu ima pristup dubokoj vodi i veliku uzletno-sletnu stazu koju su prošlog tjedna pregledavali američki vojni inženjeri, navode danski mediji. Istočna predstraža u Mestersvigu (ili Mesters Vigu) je izolirana, znatno slabije razvijena, a koristi je danska mornarička postrojba sa psećim zapregama (Slædepatruljen Sirius). To je područje inače bogato cinkom i olovom, a početkom 21. stoljeća ponovno je pokrenuto rudarenje molibdena. Osim toga, procjenjuje se da u tom području leži čak 13 milijardi barela procijenjenih iskoristivih zaliha nafte, za čije je vađenje još donedavno bila zainteresirana teksaška kompanija Greenland energy. „Modaliteti i tehnički detalji“ vezani uz ove dvije nove američke baze tek trebaju biti potvrđeni te, prema sporazumu, moraju biti predmetom zajedničkog dogovora svih strana.

Osim toga, u Sporazumu se navodi da „Sjedinjene Američke Države mogu uspostaviti dodatna obrambena područja na Grenlandu te ojačati svoje vojne operacije ili objekte. Svaka od stranaka može utvrditi potrebu za novim obrambenim područjem radi obrane područja Sjevernoatlantskog ugovora, Grenlanda i američkog kontinenta“. Također, Kraljevina Danska, zajedno s Grenlandom, razmotrit će zahtjeve za uspostavu besposadnih vojnih objekata na Grenlandu izvan obrambenih područja, primjenjujući ubrzane postupke vladinog odobravanja.

Dansko viđenje

Danski su komentatori još u subotu sporazum, koji je tada najavio američki predsjednik Donald Trump, ocijenili diplomatskom pobjedom Kopenhagena. Portal Artic Today objavio je kako Danska tvrdi da će taj dogovor staviti sigurnost Arktika pod nadzor NATO-a, umjesto da ona bude prepuštena isključivo Washingtonu i Kopenhagenu. Danska i Grenland su još prošli tjedan tvrdili da će sporazum koristiti tom arktičkom otoku i poštovati njegov suverenitet, no prema danas objavljenom sporazumu američka prava nastavljaju se i u slučaju da Grenland postane neovisan, ali se Grenlandu jamči ostajanje u NATO savezu ukoliko bi stekao neovisnost od Danske.

Iako Danska i Grenland tvrde da su zadržali potpuni suverenitet, čini se da prema sporazumu ipak ustupaju dio suverenih ovlasti: tako se npr. preleti, slijetanja, pristup podmorju i kretanje američkih vojnih snaga odvijaju bez ograničenja, dok je za uvođenje novih ograničenja potreban pristanak sve tri strane. Jednako tako, zabranjeno je postojanje baza koje nisu pod okriljem NATO-a, kao i dugotrajna prisutnost stranih snaga, osim ako se sve tri strane ne dogovore drukčije, te je zabranjena kontrola rudnika, infrastrukture i drugih osjetljivih aktivnosti od strane subjekata koji nisu saveznici, osim ako se sve tri strane ne slože da to ne predstavlja prijetnju. U svim navedenim slučajevima bilo koja od 3 strane ima mogućnost stavljanja veta, pa ako Washington kaže „ne“ – dogovor ostaje blokiran. Time ni Danska ni Grenland ne prepuštaju svoj teritorij ni državne simbole, ali se ipak odriču prava da o određenim pitanjima – sigurnosnim i gospodarskim – odlučuju samostalno.

Do sporazuma dolazi nakon višemjesečnog pritiska Trumpa, koji je izjavljivao da bi SAD trebao kontrolirati Grenland, te u pojedinim trenucima nije isključivao mogućnost uporabe vojne ili gospodarske sile kako bi stekao taj danski teritorij s visokim stupnjem autonomije. Njegove prijetnje, koje su dosegnule vrhunac u siječnju ove godine, izazvale su diplomatsku krizu unutar NATO-a te potaknule Dansku i Grenland na pregovore s Washingtonom s ciljem smanjenja napetosti. „To (sporazum, op.a.) bit će takvog oblika da odgovornost za sigurnost na Arktiku neće biti isključivo danska ili američka“, izjavio je u nedjelju danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen za nacionalnu televizijsku kuću TV2. Dodao je kako će uvelike „NATO biti taj koji će skrbiti o Arktiku“.

Vježba “Arktički štit” kao proba?

“Arctic Shield 2026” – finski specijalci iznad Narsarsuaqa (Photo: Rune Dyrholm/The Danish Defence)

U sjeni velikih napetosti, od 7. do 18. rujna na Grenlandu je održana NATO vježba „Arctic Shield“ pod danskim zapovjedništvom. Ukupno oko 400 vojnika iz 11 savezničkih zemalja (Danska, Norveška, Finska, Švedska, Kanada, Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Slovenija i Poljska) uvježbavali su obranu tog otoka na kopnu, moru i u zraku. Njemačka, Slovenija i Poljska sudjelovale su s promatračima, dok je Njemačka ujedno pružila i logističku potporu. Glavne aktivnosti odvijale su se na južnom Grenlandu, ali i u fjordu kod Kangerlussuaqa na zapadnom Grenlandu. Vježba je, između ostalog, obuhvatila operacije u kojima sudjeluju marinci iz Francuske i Nizozemske, postrojba bespilotnih letjelica iz Belgije, te snage za specijalne operacije iz Finske i Danske. Važnu ulogu tijekom vježbe „Arctic Shield“ imale su i postrojbe danske, norveške i švedske Domovinske garde. Kanada je sudjelovala sa stručnjacima za arktičke uvjete koji su prenijeli svoja iskustva u izvođenju operacija u hladnim vremenskim uvjetima. Dansko zapovjedništvo obrane i Zajedničko zapovjedništvo za Arktik pružali su potporu aktivnostima angažiranjem helikoptera i plovila te osiguravanjem medicinske stručnosti i logističke potpore. Ove aktivnosti provodile su se u bliskoj suradnji s grenlandskom vladom (Naalakkersuisut) i dio su NATO-ove višedomenske aktivnosti pod nazivom „Arctic Sentry“. Paralelno s vježbom „Arctic Shield“, na Arktiku su se provodile i druge aktivnosti, obuke te operacije u sklopu NATO-ove pojačane prisutnosti u toj regiji. To je uključivalo zračne operacije iznad Islanda, Grenlanda i Kanade u kojima su sudjelovali danski, kanadski i američki borbeni zrakoplovi.