U sjeni opće svjetske nestabilnosti i unutarnjih proturječja, u četvrtak i petak, 21. i 22. svibnja u Helsingborgu u Švedskoj održava se sastanak šefova diplomacije zemalja članica NATO kako bi osmislili predstojeći samit ovog dugovječnog vojnog saveza u Turskoj 7 i 8. srpnja.
Rubio uputio kritike NATO-u
Sam sastanak je još u četvrtak započeo kritikama američkog državnog tajnika Marca Rubia jer države saveznice ne pomažu Americi u ratu s Iranom. Predsjednik Donald Trump “ne traži od njih da na raspolaganje stave trupe ili pošalju borbene zrakoplove, ali one odbijaju poduzeti bilo što“, rekao je Rubio novinarima neposredno prije odlaska u Švedsku. “To nas je jako uznemirilo“, dodao je. “Mnoge zemlje članice NATO-a dijele naše uvjerenje da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja i da predstavlja prijetnju svijetu“, rekao je američki državni tajnik, naglašavajući da je predsjednik Trump stoga odlučio “djelovati”. “Znam zašto je NATO dobar za Europu, ali zašto je NATO dobar za Ameriku?“, upitao je Rubio, nazvavši to “sasvim legitimnim pitanjem“. Nakon prve najave o povlačenju američkih vojnika iz Europe te potom stopiranja redovite rotacije njih 4000 u Poljsku ( o čemu smo nedavno pisali na ovom portalu), američki predsjednik Trump opet je sve iznenadio najavivši slanje dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku. “Na temelju izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Nawrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku“, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži TruthSocial nakon što je, prema tvrdnjama upućenih, očitao bukvicu ministru obrane Peteu Hegsethu zbog iznenadne odluke o zaustavljanju rotacije.
NATO 3.0
Cilj ministarskog sastanka NATO-a u Helsingborgu – gradu na jugu Švedske, na Øresundu, kraj kojeg svakodnevno prolaze brodovi ruske „flote iz sjene” – jest poslati poruku što većeg jedinstva i potisnuti razlike koje su izbile na vidjelo kod napada na Iran. Prijetnja iz Rusije i rat protiv Ukrajine ostaju ključne teme Saveza. Kako bi NATO ostao djelotvoran, glavni tajnik Mark Rutte nakon povećanja financijskih sredstava prošle godine sada želi Savezu dati i novi poticaj. „NATO 3.0″ naziv je te nove faze za koju bi ministri vanjskih poslova u južnoj Švedskoj trebali postaviti temelje – prije nego što se u srpnju šefovi država i vlada sastanu na summitu NATO-a u Ankari, ocjena je promatrača. Naglašavajući da nema NATO-a bez SAD-a , Rutte tvrdi kako ideja „NATO 3.0“ podrazumijeva snažniji savez uz veće europsko preuzimanje odgovornosti.
Rutte je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos europskih saveznika. To znači i veće nabave američke vojne opreme i oružja, što dio članica saveza ne gleda s odobravanjem pa se polako okreću europskoj vojnoj industriji, kao što je to upravo napravila Italija. Uostalom već smo na stranicama portala Obris.org pisali da su europske države nezadovoljne američkim kašnjenjima isporuke oružja i streljiva, a sve zbog rata u Perzijskom zaljevu.
Gordan Grlić Radman: “Na putu smo izdvajanja 5% BDP za obranu”
Kao ministar vanjskih poslova članice NATO-a ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman sudjelovao je na sastanku u Švedskoj. Ministri su se složili kako daljnje snaženje kolektivne obrane ostaje prioritet i temelj Saveza, a u tom je kontekstu ministar Grlić Radman istaknuo da je Hrvatska već prošle godine dostigla cilj izdvajanja od 2 % BDP-a te je na dobrom putu ispunjenja zavjeta o izdvajanju od 5 % BDP-a do 2035. godine, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). U sklopu rasprave o globalnim ugrozama, ministar Grlić Radman ukazao je na sigurnosne izazove na susjednom Zapadnom Balkanu, području od strateškog interesa za NATO. Posebna pozornost posvećena je dugoročnoj podršci Ukrajini, a ministrima se pridružio i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha koji ih je izvijestio o aktualnoj situaciji. Ministar Grlić Radman naglasio je kako Hrvatska, polazeći od vlastitog iskustva agresije, pomaže Ukrajini na razne načine, od vojne pomoći do razminiranja, psihosocijalne pomoći, energetike i druge razvojne pomoći. S obzirom na posljednje sukobe na Bliskom istoku i nestabilnosti u južnom susjedstvu, potvrđena je važnost savezničkog pristupa od 360 stupnjeva koji jamči praćenje i reakciju na ugroze bez obzira na to odakle dolaze. Sukladno tome, istaknuta je važnost suradnje s partnerima u Perzijskom zaljevu u svjetlu iranskih napada, a Hrvatska je kao srednjoeuropska i mediteranska saveznica podržala inicijativu sudjelovanja zaljevskih partnera na nadolazećem summitu u Ankari.
Na sastanku je naglašena i važnost suradnje NATO-a i EU-a radi postizanja cilja „jače Europe u jačem NATO-u“. Hrvatska se zalaže za jedinstvo Saveza, snažnu transatlantsku vezu i jaču Europu u jačem NATO-u, priopćilo je MVEP.
Sve uzbudljivije na Baltiku
Inače, ovaj sastanak održan je u sjeni sve većih napetosti na području Balitika koji je ovih dana bio poprište nekoliko uzbuna, posebice u Latviji u kojoj je tri dana zaredom zabilježena aktivnost dronova i podignuti su zrakoplovi Saveza. Nakon što se ukrajinski dron srušio na latvijsko naftno postrojenje, nakon elektroničkog ometanja ruske strane 7. svibnja, ovaj put aktivirani su NATO-ovi borbeni zrakoplovi zaduženi za misije zračnog nadzora na Baltiku. Stanovnici pogođenih područja pozvani su da ostanu u zatvorenim prostorima i potraže zaklon unutar zgrada.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u četvrtak, litavski predsjednik Gitanas Nausėda, latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs i estonski predsjednik Alar Karis rekli su da su potrebna jača saveznička razmještanja kako bi se poboljšale “sposobnosti suzbijanja dronova” na istočnom krilu NATO-a. Također su odbacili optužbe Moskve da su baltičke države podržavale napade dronovima na Rusiju. „Kao odgovorni saveznici NATO-a, baltičke države nikada nisu dopustile da se njihovi teritoriji i zračni prostor koriste za napade dronovima na ciljeve u Rusiji“, napominje se u izjavi. Baltički čelnici također su pozvali saveznike NATO-a da ojačaju postojeće misije, uključujući “Eastern Sentry” i “Baltic Sentry”, te su pozvali na bržu provedbu regionalnih obrambenih projekata, uključujući Baltičku obrambenu liniju i inicijativu Europske unije “Eastern Flank Watch”.
