Dok se tema radikalnog islamizma u Hrvatskoj već duže čini tek temom iz nekakvih dalekih krajeva, prilično su tiho prošla dva vezana pravosudna poteza iz neposrednog susjedstva Hrvatske. U Bosni i Hercegovini u prvome je stupnju osuđen Mevlid Jašarević, počinitelj prošlogodišnjega napada na veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, o kojem smo već pisali i na portalu obris.org. Drugi je slučaj – izručenje islamiste Šukrija Aliua, kojeg su vlasti Kosova predale Makedoniji, koja tu osobu već duže traži. Konkretno je izručenje provedeno u tajnosti, a radi izdržavanja kazne za nasilje prema umjerenijim imamima muslimanske zajednice Makedonije, ali nije isključeno da Aliu ima veze i s peterostrukim ubojstvom koje je 12. travnja ove godine počinjeno kraj makedonskoga sela Smiljkovci i tamošnjeg jezera.

Slučaj prvi: presuda u Bosni i Hercegovini

Nepravomoćnom presudom osuđen je samo Jašarević, ostala dvojica su oslobođena

U četvrtak, 6. prosinca, Odjel II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH u prvome stupnju odlučivao je o krivnji Mevlida Jašarevića, Emraha Fojnice i Muniba Ahmetspahića u slučaju napada na zgradu veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, 28. listopada 2011. godine. Njih se optuživalo da su napadom na američko veleposlanstvo planirali iznuditi ustupke vlasti, zahtijevanjem da NATO snage napuste Afganistan, te da su prijetili građanima SAD i Njemačke. Nakon provedenog prvostupanjskog postupka Mevlid Jašarević osuđen je na 18 godina zatvora za počinjenje djela terorističkog napada, dok je sudsko vijeće Fojnicu i Ahmetspahića oslobodilo optužbi za organizaciju terorističke grupe povezane s tim napadom – budući da nadležni državni odvjetnici nisu “van svake razumne sumnje” dokazali organiziranje terorističke grupe.

Prvooptuženi Jašarević ujedno je oslobođen plaćanja troškova postupka, kao i točke optužnice koja ga je teretila za “organiziranje terorističke grupe“, a u kaznu će mu biti uračunat i dosadašnji pritvor. Državno je odvjetništvo dalo do znanja kako je zadovoljno osuđujućim dijelom presude, dok će na oslobađajuće točke uložiti žalbu. Za odvjetnika drugooptuženog Fojnice ovakva je presuda očekivana, dok je branitelj prvooptuženog Jašarevića najavio žalbu na presudu. Mirsad Velić, policajac ranjen tijekom napada, ovom prvostupanjskom presudom za ostvarenje svog odštetnog  zahtjeva upućen je na građansku parnicu. Sudsko vijeće, predvođeno sucem Brankom Perićem, nije prihvatilo tvrdnje obrane da je Velića možda ranio neko od policajaca koji su pucali na Jašarevića, jer se ranjavanje dogodilo prije nego je itko od policajaca upotrijebio vatreno oružje.

Budući da su trenutno u tijeku još četiri načelno srodna sudska postupka, od suca Perića moglo se čuti i da:

 “…postoji problem sa zajednicom u Gornjoj Maoči, zbog odbijanja njihovih članova da priznaju ‘ovozemaljske’ institucije i zakone, te iako nema “dokazane” organizovane terorističke grupe, Gornja Maoča predstavlja ‘potencijal za individualno terorističko djelovanje’“.

Dok Državno odvjetništvo nije “van svake razumne sumnje” dokazalo organiziranje terorističke grupe, prema Periću – “Ako u Gornjoj Maoči i postoji teroristička grupa, nju bio kontrolisao Nusret Imamović a ne optuženi“. Spomenuti Nusret Imamović neslužbeni je vođa vehabija u BiH, poznat i po sudjelovanju na tribini “Ekstremizam, terorizam – opseg i definicije“, održanoj 22. rujna ove godine u prostorima Bošnjačkog kulturnog centra u Sarajevu, gdje je apelirao na primjenu šerijatskoga zakona u BiH, te izjavio: “Islam je neraskidivo povezan s politikom. Za nas je vrhunac islama džihad. Alah voli one koji se bore za njegov put” – što su i mnogi u Sarajevu protumačili kao poziv na nasilje.

Mevlid Jašarević je pred veleposlanstvo SAD-a navodno došao s namjerom da "bude ubijen", a ne "da ubije"

Ovo je presuda prema optužnici koju je sud potvrdio 25. travnja 2012. godine, i kojom se optuženog Mevlida Jašarevića teretilo za kazneno djelo organiziranja terorističke grupe iz članka 202d. stavka 2. Krivičnog zakona BiH, a u vezi s kaznenim djelom terorizma iz članka 201. stavak 1., u vezi sa stavkom 5. točka a) i d) Krivičnog zakona BiH. Emraha Fojnicu i Muniba Ahmetspahića teretilo se za kazneno djelo organiziranja terorističke grupe iz članka 202d. stavka 2. Krivičnog zakona BiH, u vezi sa kaznenim djelom terorizma iz članka 201. stavka 4. Krivičnog zakona BiH. Za djelo “organizovanje terorističke grupe” zakonom je u BiH predviđena najmanja kazna zatvora od pet godina, a za djelo “članstvo u terorističkoj grupi” najmanje tri godine.

Završna riječ u ovom prvostupanjskome postupku održana je 3. prosinca 2012. godine. Jašarevićev branitelj Senad Dupovac u završnoj je riječi tvrdio da u tzv. “glavnome pretresu” postupka nije dokazano da je njegov klijent počinio krivično djelo terorizma, već je tražio da mu bude suđeno za kazneno djelo “ugrožavanje lica pod međunarodnom pravnom zaštitom” ili kazneno djelo “izazivanje opšte opasnosti“. Uz to je odvjetnik Dupovac istaknuo da “njegov klijent nije došao pred Ambasadu SAD tog dana da nekoga ubije, nego da bude ubijen i ‘mučeničkom smrću sebi obezbijedi mjesto u raju’“. Sam Jašarević je izjavio da “ako ga Sud BiH osudi, to neće spriječiti nekog drugog da učini isto što i on“, te “da će ovakvih napada biti dok Amerikanci ubijaju muslimane“. Upravo je ove izjave sud naveo u obrazloženju svoje relativno oštre presude Mevlidu Jašareviću. Odvjetnici drugooptuženog i trećeoptuženog, Mirza Kovač i Dragiša Mihajlović, zatražili su u svojim završnicama da im klijenti budu oslobođeni optužbi “jer Tužilaštvo nije dokazalo radnje koje im se stavljaju na teret“. I bi tako.

Prema vlastitoj odluci, ni jedan od trojice optuženka nije bio prisutan pri izricanju presude. Oslobođeni Fojnica i Ahmetspahić tog su istog 6. prosinca popodne pušteni iz Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) u Zenici, gdje su ih čekali rođaci, prijatelji i njihovi odvjetnici, koji su se nakon izricanja presude uputili iz Sarajeva u Zenicu – jer su se sa Fojnicom i Ahmetpsahićem „htjeli vidjeti na slobodi“.

Slučaj drugi: izručenje s Kosova u Makedoniju

Shukri Aliu - mentor ubojicama sa Smiljkovskog jezera?

Samo dan prije donošenja spomenute prvostupanjske presude u Bosni i Hercegovini, u srijedu 5. prosinca ove godine, kosovska je policija prema međunarodnoj potjernici uhitila, a onda kasno popodne pod jakim osiguranjem i predala Šukrija Aliua makedonskim pravosudnim vlastima. Ovaj tridesetosmogodišnjak, rođen u kosovskom selu Donja Bitinja ali nositelj makedonskog državljanstva, smatran je jednim od najvećih promotora radikalnog islama u regiji. Nakon izručenja, Aliu je odveden direktno u skopski zatvor, gdje ga očekuje izdržavanje trogodišnje zatvorske kazne. Radi se o sankciji koju mu je lani potvrdio makedonski Apelacioni sud, a zbog nasilja nad nekoliko imama u skopskom selu Kondovo 2005. godine – nasilja koje je izvršio tijekom izbora poglavara Islamske zajednice Makedonije, što je tumačeno pokušajem radikalnih struktura da preuzmu prevlast nad čitavom tom zajednicom. Osim toga, Šukri Aliu više je puta privođen i zbog sumnje na počinjenje drugih teških kaznenih djela – svojedobno je uhvaćen s velikom količinom eksploziva u Debru, a policija sumnja da je sudjelovao i u ubojstvu taksiste kod sela Vizbegovo. Na prostoru Europske unije prati ga oznaka “Persona non grata“.

Šukri Aliu svojedobno je bio desna ruka Ramadana Šitija (islamiste odgovornog za niz napada na državne ciljeve oko sela Kondovo,ubijenog prije nekoliko godina u policijskoj akciji “Planinska bura” kod sela Brodec, na Šar-planini), a makedonska policija ne isključuje mogućnost da je povezan i s ubojicama koji su 12. travnja ove godine, uoči pravoslavnog Uskrsa, počinili peterostruko ubojstvo makedonskih ribiča na obali Željezarskog ili Smiljkovskog jezera, na području sela Smiljkovci nedaleko Skopja. Neposredno nakon tog zločina, u velikoj policijskoj akciji nazvanoj “Monstrum”, uhićeno je dvadesetak Albanaca, navodnih terorista i pristalica radikalnog islamizma. Uoči suđenja za taj zločin, dopunski će se ispitivati je li Šukri Aliu jedna od “NN” osoba koje se spominju u optužnici protiv egzekutora petorice Makedonaca.

Makedonska policija relativno brzo objavila je fotografije osumnjičenih za višestruko ubojstvo

Dok u makedonskoj policiji i tamošnjem državnom odvjetništvu kažu da za sada nema kaznene prijave protiv Aliua za sudjelovanje u tom masakru, budući da nema direktnih dokaza koji bi ga neposredno povezali s optuženima u slučaju Monstrum (uhićeno četvero osumnjičenih, a dvije osobe su u još u bijegu), ostaje činjenica da je Aliu oko tog slučaja itekako bio prisutan posredno. Tijekom antivladinih protesta Albanaca u Skoplju, organiziranih oko hapšenja osumnjičenih za ubojstvo petorice Makedonaca, Šukri Aliu je pozivao na “Arapsko proljeće” u Makedoniji i na Balkanu – a kako je izjavio Ivo Kotevski, glasnogovornik makedonske policije:

“Prema operativnim saznanjima, Šukri Aliu je jedan od najvećih ideologa i promotera radikalnog islama ne samo u Makedoniji, već i šire, i zato ne možemo da isključimo mogućnost da je mentor i ideolog osumnjičenih u Monstrumu. Aliu je bio jedan od inicijatora protesta nakon policijske akcije Monstrum i na razne načine je pozivao na osvetu prema policijskim službenicima albanske nacionalnosti“.

O svim aspektima ovog monstruoznog zločina, koji je potresao ne samo Makedoniju nego i širu regiju, trebalo bi se saznati tijekom sudskog postupka koji počinje 20. prosinca ove godine.