SIPRI: europska potražnja jača globalnu trgovinu oružjem

 

Trgovina oružjem u svijetu i vrijednost transakcija vezanih za naoružanje povećala se za 9,2 posto između 2016. i 2021. te  2025. Države u Europi više su nego utrostručile svoj uvoz oružja, što je čini najvećom regijom primateljicom. Ukupni izvoz Sjedinjenih Američkih Država, najvećeg svjetskog dobavljača oružja, povećao se za 27 posto. To je uključivalo povećanje izvoza američkog oružja u Europu od 217 posto, prema novim podacima koje je u ponedjeljak, 9. ožujka,  objavio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI), a dostupnima na www.sipri.org.

Ta ugledna i često citirana ustanova procijenila je da je povećanje globalnih tokova oružja bilo najveće od 2011. do 2015. godine. To je u velikoj mjeri posljedica rasta transfera u Ukrajinu (koja je primila 9,7 posto svih transfera oružja u razdoblju 2021. – 2025.) i druge europske države. Osim u Europu i Ameriku, uvoz oružja u sve ostale regije svijeta smanjio se. „Dok napetosti i sukobi u Aziji i Oceaniji te na Bliskom istoku i dalje potiču uvoz oružja velikih razmjera, nagli porast tokova oružja u europske države povećao je globalne transfere oružja za gotovo 10 posto“, rekao je Mathew George, direktor SIPRI-jevog programa transfera oružja. „Isporuke Ukrajini od 2022. godine najočitiji su čimbenik, ali većina drugih europskih država također je počela uvoziti znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti protiv uočene rastuće prijetnje Rusije.“

SAD pojačavaju dominaciju u izvozu oružja

Sjedinjene Države su u razdoblju 2021. – 2025. isporučile 42 posto svih međunarodnih transfera oružja, u odnosu na 36 posto u razdoblju 2016. – 2020. SAD su u razdoblju 2021. – 2025. izvozile oružje u 99 država, uključujući 35 država u Europi, 18 u Americi, 17 u Africi, 17 u Aziji i Oceaniji te 12 na Bliskom istoku. Po prvi put u dva desetljeća, najveći udio američkog izvoza oružja otišao je u Europu (38 posto), a ne na Bliski istok (33 posto). Ipak, najveći pojedinačni primatelj američkog oružja bila je Saudijska Arabija (12 posto američkog izvoza oružja). „SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja, čak i u sve multipolarnijem svijetu“, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za transfer oružja.

„Za uvoznike, američko oružje nudi napredne mogućnosti i način njegovanja dobrih odnosa sa SAD-om, dok SAD izvoz oružja smatra alatom vanjske politike i načinom jačanja svoje industrije naoružanja, što nova strategija Trumpove administracije pod nazivom Amerika na prvom mjestu u transferu oružja još jednom jasno pokazuje.“

Ostatak svijeta ne miruje

Francuska je bila drugi najveći dobavljač oružja u razdoblju 2021. – 2025., s udjelom od 9,8 posto u globalnom izvozu. Izvoz oružja povećao se za 21 posto između 2016. i 2021. – 2025. Francuska je izvozila u 63 države, s najvećim udjelom u Indiji (24 posto), Egiptu (11 posto) i Grčkoj (10 posto). Izvoz oružja iz Francuske unutar Europe porastao je za više od pet puta (+452 posto), ali gotovo 80 posto i dalje je otišlo izvan regije.

Razočaranje u ruskoj vojnoj industriji

Međutim, Rusija je bila jedini među 10 najvećih dobavljača čiji je izvoz oružja znatno pao (–64 posto). Njezin udio u globalnom izvozu oružja smanjio se s 21 posto u razdoblju 2016. – 2020. na 6,8 posto u razdoblju 2021. – 2025. Rusija je u razdoblju 2021. – 2025. isporučivala oružje u 30 država i 1 nedržavnu organizaciju. Gotovo tri četvrtine (74 posto) ruskog izvoza oružja u razdoblju 2021. – 2025. otišlo je u tri države: Indiju (48 posto), Kinu (13 posto) i Bjelorusiju (13 posto).

Njemačka je u razdoblju 2021. – 2025. pretekla Kinu i postala četvrti najveći izvoznik oružja, s 5,7 posto globalnog izvoza oružja. Gotovo četvrtina ukupnog njemačkog izvoza oružja (24 posto) otišla je u Ukrajinu kao pomoć (a dodatnih 17 posto otišlo je u druge europske države). Izvoz oružja iz Italije porastao je za 157 posto, pomaknuvši je s desetog najvećeg izvoznika u razdoblju 2016. – 2020. na šestog najvećeg u razdoblju 2021. – 2025. Više od polovice talijanskog izvoza otišlo je na Bliski istok (59 posto), dok je 16 posto otišlo u Aziju i Oceaniju, a 13 posto u Europu.

Europa je najveći uvoznik

F-35 – američki izvozni adut

Europske države primile su 33 posto globalnog uvoza oružja, a uvoz u regiju povećao se za 210 posto između 2016. i 2021. – 2025. Nakon Ukrajine, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo bili su najveći uvoznici u Europi u posljednjih pet godina. Gotovo polovica oružja prebačenog u europske države došla je iz SAD-a (48 posto), a slijede Njemačka (7,1 posto) i Francuska (6,2 posto). Percepcija prijetnje u vezi s Rusijom, pogoršana neizvjesnošću oko predanosti SAD-a obrani svojih europskih saveznika, potaknula je potražnju za oružjem među europskim državama članicama Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Uvoz kombiniranog naoružanja 29 sadašnjih europskih članica NATO-a porastao je za 143 posto između 2016. – 2020. i 2021. – 2025. SAD je isporučio 58 posto tog uvoza u razdoblju 2021. – 2025. Sljedeći najveći dobavljači bili su Južna Koreja (8,6 posto), Izrael (7,7 posto) i Francuska (7,4 posto).

Iako su europske tvrtke povećale proizvodnju oružja, a nova investicijska podrška Europske unije za industriju oružja država članica dovela je do brojnih narudžbi unutar EU, europske države nastavile su uvoziti američko oružje u razdoblju 2021. – 2025., posebno borbene zrakoplove i sustave protuzračne obrane dugog dometa“, rekla je Katarina Đokić, istraživačica u SIPRI-jevom programu transfera oružja. „Istodobno, najveći europski dobavljači nastavili su slati većinu svog izvoza oružja izvan Europe.

Isporuke oružja u Aziju i Oceaniju padaju, uvoz Kine se više nego prepolovio

Emanuel Macron i Narendra Modi – Indija kao najveći naručitelj francuskih Rafalea

S 31 posto, države u Aziji i Oceaniji uvezle su drugi najveći udio oružja u razdoblju 2021. – 2025. To je bilo unatoč padu od 20 posto u odnosu na razdoblje 2016. – 2020. Pad je uglavnom posljedica smanjenja uvoza oružja u Kinu (–72 posto) i, u manjoj mjeri, u Južnu Koreju (–54 posto) i Australiju (–39 posto). Četiri države u Aziji i Oceaniji rangirane su među 10 najvećih uvoznika oružja u svijetu u razdoblju 2021. – 2025.: Indija, Pakistan, Japan i Australija. Glavni dobavljač u regiju u razdoblju 2021. – 2025. bio je SAD, koji je činio 35 posto regionalnog uvoza oružja. Rusija je činila dodatnih 17 posto, a Kina 14 posto. Indija je bila drugi najveći uvoznik oružja na svijetu. Uvoz se neznatno smanjio (-4,0 posto) između 2016. i 2020. te 2021. i 2025. Najveći udio indijskog uvoza oružja došao je iz Rusije, s 40 posto – znatno manji udio nego u razdoblju 2016.-2020. (51 posto) i gotovo upola manji u odnosu na razdoblje 2011.-2015. (70 posto). Indija se sve više okreće zapadnim dobavljačima. Uvoz oružja u Pakistan porastao je za 66 posto između 2016.-2020. i 2021.-2025. Kina je isporučila 80 posto pakistanskog uvoza oružja u razdoblju 2021.-2025., u odnosu na 73 posto u razdoblju 2016.-2020.

U istočnoj Aziji, Japan (+76 posto) i Tajvan (+54 posto) zabilježili su veliko povećanje uvoza oružja između 2016.-2020. i 2021.-2025. Kina je prvi put od 1991. do 1995. ispala iz 10 najvećih uvoznika oružja zbog proširene domaće proizvodnje vlastitih dizajna. „Strah od kineskih namjera i njezinih rastućih vojnih sposobnosti i dalje utječe na napore naoružavanja u drugim dijelovima Azije i Oceanije, koji često još uvijek ovise o uvoznom oružju“, rekao je Siemon Wezeman, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za transfer oružja. „Na primjer, u Južnoj Aziji, velika količina oružja koju Indija uvozi uglavnom je posljedica percipirane prijetnje iz Kine i dugotrajnog sukoba Indije s glavnim primateljem kineskog izvoza oružja, Pakistanom. Uvezeno oružje korišteno je u sukobu 2025. između Indije i Pakistana.”

Bliski istok pak pada

Uvoz oružja država na Bliskom istoku smanjio se za 13 posto između 2016. i 2020. te 2021. i 2025. Tri od 10 najvećih svjetskih uvoznika oružja u razdoblju 2021. – 2025. nalazila su se u regiji: Saudijska Arabija (6,8 posto globalnog uvoza), Katar (6,4 posto) i Kuvajt (2,8 posto). Više od polovice uvoza oružja na Bliski istok dolazilo je iz SAD-a (54 posto), dok je 12 posto dolazilo iz Italije, 11 posto iz Francuske i 7,3 posto iz Njemačke.

IAI na zagrebačkom vojnom sajmu ASDA

Zaljevske arapske države oblikuju trendove uvoza oružja na Bliskom istoku, pri čemu je Saudijska Arabija najveći uvoznik u regiji od 2011. do 2015., a Katar sada drugi najveći nakon što je više nego udvostručio svoj uvoz između 2016. i 2020. te 2021. – 2025.“, rekao je Zain Hussain. „S obzirom na niz regionalnih napetosti i sukoba, arapske države Perzijskog zaljeva rade na jačanju odnosa s dugogodišnjim dobavljačima poput SAD-a i Francuske, a istovremeno traže nove dobavljače.“ Naglasimo i da očito ovo izviješće nije uzelo u obzir sadašnji sukob Irana, te SAD-a i Izraela s druge strane.

Izrael je bio 14. najveći uvoznik oružja na svijetu u razdoblju 2021. – 2025., s porastom uvoza od 12 posto između 2016. – 2020. i 2021. – 2025. U razdoblju 2021. – 2025. SAD je isporučivao najveći udio izraelskog uvoza oružja (68 posto), a slijedila ga je Njemačka (31 posto). Tijekom rata na više frontova koji je proizašao iz izraelske velike vojne ofenzive u Gazi koja je započela u listopadu 2023., Izrael je nastavio primati oružje od raznih dobavljača, uključujući borbene zrakoplove F-35, navođene bombe i rakete iz SAD-a.

Ostali značajni događaji

Brazil je najveći uvoznik oružja u Južnoj Americi

Uvoz glavnog oružja u afričke države pao je za 41 posto između 2016. i 2020. te 2021. i 2025. Uvoz u Alžir pao je za 78 posto, dok se uvoz u Maroko povećao za 12 posto, što Maroko čini najvećim uvoznikom oružja u Africi.

Uvoz oružja u države u Americi porastao je za 12 posto između 2016. i 2021. i 2025. SAD je primio 52 posto uvoza oružja u regiju. Uvoz oružja u države Južne Amerike porastao je za 31 posto između 2016. i 2021. i 2025., pri čemu je 6 od 12 država povećalo svoj uvoz. Najveći udio otišao je u Brazil (60 posto uvoza u Južnu Ameriku), čiji je uvoz oružja porastao za 150 posto između 2016. i 2020. te 2021. i 2025.

U našem okruženju – Srbija predvodi

Inače, pedanti analitičari npr. portala DW primijetili su kako je Srbija u posljednjih pet godina uvezla najviše složenog naoružanja u regiji zapadnog Balkana. Iako su i druge države povećale vojnu potrošnju, razlika u volumenu nabavki ostaje velika. Srbija je u posljednjih pet godina uvezla najviše složenog naoružanja u regiji zapadnog Balkana, pokazuju najnoviji podaci Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira. Iako su i druge države regije povećale vojnu potrošnju, razlika u obujmu nabavki ostaje velika. Srbija se tako nalazi na 37. mjestu u svijetu po uvozu složenih sustava naoružanja, ispred nekih članica EU-a u regiji, poput Hrvatske i Bugarske.

U posljednje vrijeme Srbija je sklopila nekoliko velikih ugovora s Izraelom

Povećanje ulaganja u obranu najviše i najduže primjećujemo u Srbiji, gdje je tijekom posljednjeg desetljeća nastao pritisak da se obnovi naoružanje naslijeđeno iz JNA, a političko rukovodstvo je u tome prepoznalo i političko-simboličku vrijednost. Tenzije s Kosovom vjerojatno su dodatno potakle razmišljanje da je jači arsenal dobar adut u pregovorima s međunarodnim akterima“, objašnjava za DW istraživačica SIPRI-ja Katarina Đokić.

Prema podacima SIPRI-a, Srbija je u posljednjih pet godina uvezla složene sustave naoružanja iz 13 različitih zemalja. Najveći dobavljač bila je Kina, prije svega zahvaljujući nabavci sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, dok su najveće donacije stigle iz Rusije i Bjelorusije. Ipak, ta struktura bi se uskoro mogla promijeniti, kaže istraživačica SIPRI-ja Katarina Đokić. Ako se realiziraju već potpisani ugovori, Francuska i Izrael mogli bi postati glavni dobavljači Srbije. „Meni ta raznovrsnost dobavljača govori o dvije stvari: prvo, Srbija nema vojnog saveznika, i drugo, ima dovoljno novca i spremnosti da uzima kredite za najskuplje sisteme naoružanja, zbog čega je atraktivan kupac za različite izvoznike“, zaključila je Đokić.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.