Nedjelja 1. veljače ujedno je bila 1439. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini, gdje se nakon kratkotrajnog zatopljenja (praćenog nastavkom ruskih zračnih napada na energetsku infrastrukturu) kraj mjeseca dočekalo uz novi val iznimno hladnog vremena. Doduše, dok Ukrajina vrhunac hladnoće očekuje u utorak 3. veljače (do -24 u noći na srijedu 4. veljače, posebno na istoku i oko Harkiva), globalnu situaciju ponešto poboljšava činjenica da se ovoga puta još i veći val hladnog vremena istodobno očekuje i u samoj Ruskoj Federaciji (temperature prognozirane do -28 stupnjeva Celzijusa do četvrtka 5. veljače). Ovakvo je stanje vjerojatan razlog i za ruski pristanak na posebno sedmodnevno primirje po pitanju zračnih napada na energetsku infrastrukturu – koje je baš zgodno američki predsjednik Donald Trump samoinicijativno predložio Rusima, da bi onda Vladimir Putin velikodušno pristao.
No, dok se iz američkih službenih izvora o tom primirju dugom tjedan dana čulo u četvrtak 29. siječnja, kada je Trump objavio kako je osobno pitao Rusiju da „ne gađa Kijev i druge gradove tijekom tjedan dana, i Putin je na to pristao“ – time bi laici mogli pomisliti da će mirniji period potrajati barem do četvrtka 5. veljače. Dok je u petak 30. siječnja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno primirje opisao „više kao priliku nego sporazum“, stanje su odmah zamutile izjave Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika, koji je naglasio da primirje (proglašeno „kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pregovore“) zapravo već traje od subote 24. siječnja te bi trebalo završiti u nedjelju 1. veljače (baš kad počinje spomenuti novi val hladnog vremena) – da bi se onda u subotu 31. siječnja iz ukrajinskih izvora ipak čulo o potencijalnom produljenju takvog primirja barem do kraja utorka 3. veljače (možda i radi početka novog kruga pregovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima).
No ne samo da je to sve poprilično drugačije od dosadašnjih američkih objava, već počiva i na činjenicama kako se zadnji veliki val ruskih zračnih napada na energetske ciljeve širom Ukrajine bilježio baš u ranim satima subote 24. siječnja – gdje je već iz dosadašnje prakse jasno kako Rusija nakon velikih napada treba nekoliko dana logističke pauze da bi dopremila nove rakete na lansirna mjesta i pripremila idući veliki val napada. Upravo zato se tijekom zadnjih dana i nije moglo govoriti o ikakvoj bitnijoj pauzi u zračnim napadima na energetsku infrastrukturu, već tek o manjem usporavanju zračnih djelovanja prije novoga vala.
Obrana od ovakvih djelovanja iznimno je teška i uvelike ovisi o pomoći zapadnih saveznika. Međutim, kako se u petak 30. siječnja moglo čuti od ukrajinskog predsjednika Zelenskog – stvari odmah krenu nizbrdo ako dođe do kašnjenja u plaćanjima za program PURL („Prioritized Ukraine Requirements List“, kojim Europa kupuje američko naoružanje, posebno rakete za sustave Patriot i NASAMS). Kako je opisao: „Znam da balističke rakete lete, a partneri znaju da imam praznu diviziju. Bili su prazni NASAMS-i, bio je prazan Patriot. SAD nam ne daje rakete besplatno. Možemo imati različite stavove. To plaća Europa. Tranšu nije platio PURL. Rakete nisu stigle. Jednostavno navodim što se događa“. Kako sada stvari stoje, radi ovih uspješnih ruskih napada na energetski sektor Ukrajine i tamošnja Narodna banka smanjila je svoje procjene rasta BDP-a za 2026. godinu s dosadašnjih 2 posto na 1,8 posto – budući će manjak struje umjesto očekivanih 3 posto iznositi barem 6 posto, a to će onda imati ozbiljne utjecaje na industriju, logistiku i čitavo gospodarstvo Ukrajine (usprkos postizanju i rekordnog dnevnog obujma uvoza struje u Ukrajinu iz EU, od 41,987 GWh).
Ruski dronovi sa Starlink-terminalima
Sve je to ujedno bilo praćeno vidljivim ruskim naglaskom na gađanje ukrajinskih logističkih ciljeva u pozadini fronte te raznih pokretnih ciljeva koje se donedavno nije uspijevalo tako uspješno i sustavno napadati. Naime, dok smo još prije desetak dana spomenuli sve učestaliju pojavu ruskih bespilotnih letjelica opremljenih dodatnim sustavima vođenja, koji su dopuštali vezu s pilotom u Rusiji te napredno manevriranje – ovakve su letjelice tijekom zadnjih desetak dana došle i u poseban fokus ukrajinskih te američkih vlasti. Naime, u utorak 27. siječnja je kod naselja Jazikovo (Языково) na jugoistoku Harkovske oblasti (oko 50 km od najbliže točke bojišnice) zabilježen napad bespilotnim letjelicama „Shaheed“ na ukrajinski vlak u pokretu – gdje su dva drona promašila, ali je jedan pogodio putnički vagon vlaka s oko 300 putnika (5 poginulih i veliki požar željezničke kompozicije). Ovo je bila novost koja se pripisivala pojavi ugradnje komunikacijskog sustava Starlink na ruske kamikaza-dronove „Shaheed“, što je odmah izazvalo i privremenu obustavu brojnih željezničkih linija u unutrašnjosti ukrajinske regije Harkiv (putnici prebačeni na autobuse), dodatno na promjene izazvane lošim vremenom i nestancima struje za elektrificirani željeznički promet. Ta mjera ipak nije mnogo utjecala na pojavu ruskih letjelica BM-35 Italmas i „Molnja“, sa sličnim Starlink-vođenjem, u pozadini bojišnice – kako tijekom četvrtka 29. siječnja u ukrajinskoj regiji Dnjepropetrovsk (konkretno na prometnoj trasi od fronte u okolici Pokrovska pa prema Pavlogradu, oko 50 km iza bojišta kod naselja Šahtarske/Peršotravensk), ali navodno i drugdje, „iznad ukrajinskih gradova“ (vjerojatno napad ruske postrojbe Rubikon na ukrajinski aerodrom u dubokoj pozadini, kod grada Kropivnicki u Kirovogradskoj regiji), odnosno u mjestu Ternivka u Dnjepropetrovskoj oblasti (autobus s rudarima oko 80 km iza fronte, 15 mrtvih i 7 ranjenih u nedjelju 1. veljače).
O svemu tome je već u večernjim satima tog utorka 27. siječnja pisao poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski na društvenim mrežama i prozvao Elona Muska, vlasnika mreže X, ali i poduzeća Starlink čiji su sustavi tu bili zlouporabljeni – problem kojeg je 28. siječnja obazrivim rječnikom potvrdio i novi ukrajinski ministar obrane Mihailo Fedorov. Iako je Musk svog kritičara Sikorskog te srijede nazvao „slinećim imbecilom koji uopće ne razumije da je Starlink kičma ukrajinskih vojnih komunikacija“ (na veliku radost raznih Rusa na mreži X) – samo dan kasnije, u četvrtak 29. siječnja, moglo se iz objave na mreži X ukrajinskog ministra obrane Fedorova zaključiti da je poduzeće Starlink ipak hitno krenulo tražiti rješenje za tu novu borbenu opasnost, ali i poslovnu neugodu. Do 30. siječnja Ukrajinci su svojim američkim partnerima predložili i prve mjere na kojima se onda krenulo i užurbano raditi – ali istodobno se moglo nazrijeti i širenje takve ruske opasnosti, budući je toga dana pa sve do 1. veljače bio dodatno ograničen i željeznički promet u okolici ukrajinskih gradova Dnipro i Zaporižje. No već u subotu 31. siječnja počeli su se osjećati učinci prvih američko-ukrajinskih mjera za zaštitu od ruskih dronova sa Starlink-komunikacijom. Prema Sergiju Beskrestnovu „Flashu“, novom savjetniku ministra obrane Fedorova, brzo su provedene prve protumjere – a ruska je strana neslužbeno krenula spominjati isključivanje Starlink-usluge za terminale/dronove koji se po Ukrajini kreću brže od 90 km na sat. Prema Beskrestnovu, to su tek prvi privremeni potezi koji će uskoro biti zamijenjeni „globalnim, dobro promišljenim rješenjem koje će zahtijevati vrijeme“ – da bi u nedjelju 1. veljače bila objavljena i najava sustava za autorizaciju Starlink-terminala u Ukrajini, dok će svi neautorizirani terminali uskoro biti isključeni.
Ruski zračni napadi na Ukrajinu
Ukupno gledano, Ruska Federacija je prema ukrajinskim dnevnim podacima tijekom siječnja na razne ciljeve otposlala preko 4.442 drona dugog dometa (od toga njih oko 2.915 tipa „Shaheed“), a ispalila je i još 135 raznih raketa te ispustila oko 5.718 vođenih bombi. Kako je objavilo ukrajinsko Ratno zrakoplovstvo oko podneva 31. siječnja, tijekom mjeseca je protuzračna obrana srušila 21.500 ciljeva u zraku (13 raketa Kh-101, 9 krstarećih raketa Kh-22/32, 10 krstarećih raketa 3M54 „Kalibr“, 4 vođene rakete Kh-59/69, 6 krstarećih raketa „Iskander-K“ i 37 balističkih raketa „Iskander-M“/KN-23, uz još i 2.725 kamikaza-dronova tipa „Shaheed“, 565 obavještajnih dronova te 18.185 raznih drugih bespilotnih letjelica). Uz to, borbeno zrakoplovstvo je tijekom mjeseca imalo ukupno 614 letova – od toga njih 460 protiv zračnih ciljeva te oko 90 za potporu kopnenim snagama – uz uništavanje 392 cilja (11 krstarećih raketa i 381 bespilotne letjelice).
Posljednjih desetak dana siječnja u Ukrajini opet su obilježili svakodnevni ruski zračni napadi. Tako se u srijedu 21. siječnja bilježila jedna balistička raketa „Iskander-M“ s okupiranog Krima i 97 dronova velikog dometa (od toga oko 70 tipa „Shaheed“) – od čega je srušeno/prizemljeno bilo barem 84 drona – dok su ciljevi bili na sjeveroistoku oko Čuguiva i Harkiva (520.000 ljudi ili oko 57,4 posto stanovnika bez struje), u Zaporižju i kod Mikolajeva te u luci Čornomorsk i nedalekoj Odesi (teško oštećen energetski objekt). Iz Kijeva se zato čulo da je još oko 3.260 zgrada bez grijanja (uz gotovo 60% glavnog grada bez struje). Četvrtak 22. siječnja bilježio je ruske udare s oko 94 drona (od toga oko 55 tipa Shaheed), od čega je njih barem 80 navodno bilo srušeno/prizemljeno. Ciljevi su bili u Krivom Rihu, Pavlogradu, Zaporižju, Mikolajevu i Odesi, dok je u regiji Sumi gađan most bitan za ukrajinsku logistiku. Za to vrijeme, u Kijevu je oko 2.600 zgrada bilo bez grijanja (oštećenih velikim napadima 9. i 20. siječnja), usprkos nacionalnoj potrošnji struje manjoj oko 7,8 posto prema danu ranije, i to radi zatopljenja. Petak 23. siječnja bilježio je ruske napade s 101 kamikaza-dronom (od toga oko 60 tipa Shaheed), od čega je njih oko 76 bilo srušeno/prizemljeno. Štete su nastale u Harkivu i nedalekom Velikom Burluku, u Kramatorsku, Zaporižju te širom regija Sumi i Černihiv, dok se u Kijevu tijekom jutra spominjalo još 1.940 zgrada bez grijanja.
Subota 24. siječnja svjedočila je najvećem ruskom napadu na kraju siječnja – gdje se uz oko 375 raznih dronova dugog dosega, od toga oko 250 tipa „Shaheed“ (navodno 357 srušeno/prizemljeno), s Krima lansiralo i dvije moderne protubrodske rakete 3M22 „Cirkon“, uz još 6 balističkih raketa „Iskander-M“/S-300 (5 srušeno), 12 krstarećih raketa Kh-22/Kh-32 iz zračnog prostora Brjanske oblasti (9 srušeno) te jednu vođenu raketu Kh-59/69 iz zračnog prostora Kurske oblasti (oborena). Glavna meta napada opet su bili Kijev i okolica (1 poginula i 4 ranjene osobe), ali i Industrijska četvrt Harkiva (25 eksplozija, više od 31 ranjenog), Černihiv (masovni nestanak struje), Žitomir, Kropivnicki te regija Sumi. Do kraja dana u Kijevu je obnovljena opskrba vodom, dok je ponovo porastao broj zgrada bez struje (88.000 obitelji samo u četvrti Desnjanski, a više od 800.000 ljudi u cijelom gradu), a time i bez grijanja. Nedjelja 25. siječnja prošla je mirnije – uz „samo“ 2 balističke rakete „Iskander-M“ iz Brjanske oblasti i 102 kamikaza-drona, od kojih se procjenjivalo da je barem 70 tipa „Shaheed“ (87 navodno srušeno/prizemljeno). Dok se u Harkivu registriralo eksplozije u više navrata, širom Kijeva su nastavljeni radovi na popravcima struje i grijanja. Dok se s državne razine čulo kako je i dalje oko 800.000 stanovnika bez struje (85 posto stanovnika), gradske vlasti su objavile da je oko 1.330 stambenih zgrada nadalje bez grijanja, te da je zato postavljeno preko 1.300 točaka za pomoć građanstvu (tzv. „točaka nepobjedivosti“ sa strujom, grijanjem i toplom hranom).
Ruska Zala zapletena u zaštitnoj mreži
Ponedjeljak 26. siječnja bilježio je 138 ruskih kamikaza-dronova dugog dometa, od toga njih oko 90 tipa „Shaheed“ – od čega je navodno bilo srušeno/prizemljeno njih oko 110 komada. Na posebnoj meti bili su gradovi Zaporižje, Harkiv (tijekom čitavog dana, a onda još i večernji napad koji je u Industrijskoj četvrti oštetio bitan „energetski objekt“ uz 3 ranjena te 40 posto potrošača bez struje), Kropivnicki, Krivi Rih te Kijev, kao i razni dijelovi pograničnih regija Černihiv te Sumi. Radi užurbanih radova na popravcima strujne mreže, postupno su dijelovi Ukrajine opet s nepredviđenih dugih isključenja struje počeli prelaziti na učestale satne redukcije – dok se u Kijevu i dalje bilježilo preko 1.200 velikih stambenih zgrada bez grijanja. Slično je bilo i u utorak 27. siječnja, kada se bilježilo rusko lansiranje 165 kamikaza-dronova dugog dometa, od čega njih oko 100 tipa „Shaheed“ (navodno srušeno/prizemljeno oko 135 komada). Na meti je bio grad Dnipro (gdje se bilježilo i dolete dronova sa spomenutim Starlink-vođenjem), Odesa (3 poginule i 35 ozlijeđenih osoba, pogođen „infrastrukturni objekt“ poduzeća DTEK „Odessa Electromerezhe“), Krivi Rih, te regije Lviv („važan objekt kritične infrastrukture“ poduzeća Naftogaz), Žitomir (registrirani kamikaza-dronovi koji izbacuju mine), Čerkasi, Zaporižje i Mikolajev („energetska infrastruktura“). Ujedno je zbog lošeg vremena bilježeno zaleđivanje velikih razmjera, olujni vjetrovi i srušena stabla na zapadu i središtu Ukrajine, kao i u regiji Odesa, dok se iz Kijeva čulo da teška oštećenja tamošnje centrale/toplane broj 6 dugoročno ugrožavaju opskrbu stanovništva četvrti Troešćina i tamošnjih brojnih visokih zgrada.
Srijeda 28. siječnja bilježila je rusko lansiranje jedne rakete „Iskander-M“ (iz ruske Rostovske oblasti) i još 146 raznih dronova dugog dometa, od čega oko 90 tipa „Shaheed“ – srušeno/prizemljeno je njih navodno oko 103 komada. Na meti su opet bili posebno gradovi Odesa (3 ranjena civila, prvo na meti civilna infrastruktura, dok ruski izvori navode koordinirane napade na 2 ukrajinska centra za elektroničko izviđanje, a kasnije postrojenja luke Južni/Pivdennyi), Kijev (2 poginule osobe, požari), Zaporižje (6 ozlijeđenih, šteta na stambenim zgradama), Krivi Rih („infrastrukturni objekt“ pogođen balističkom raketom, 2 ranjena te 243 zgrade bez grijanja) te Kamjanske („objekt energetske infrastrukture“), kao i regije Čerkasi te Černihiv. Ujedno je zbog lošeg vremena preko 700 naselja ostalo bez struje (u Viničkoj, Odeskoj, Harkivskoj, Hmeljnickoj, Dnjepropetrovskoj, Kirovogradskoj, Kijevskoj, Mikolajevskoj, Ternopiljskoj, Černihivskoj i Čerkaskoj oblasti), a u Kijevu se spominje još 639 stambenih zgrada bez grijanja, od toga velika većina smještenih u četvrti Troešćina (gdje su bilježeni i prosvjedi građana koji su odavna bez struje). U četvrtak 29. siječnja bilježilo se „samo“ 105 raznih ruskih dronova dugog dometa, od čega njih oko 70 tipa „Shaheed“ (navodno barem 84 srušena/prizemljena). Na meti je opet bio grad Odesa („infrastrukturni objekt“), pa ciljevi u regijama Zaporižje (mjesto Vilnjansk, 3 mrtve i jedna ranjena osoba, a onda u večernjim satima i uništenje „industrijskog infrastrukturnog objekta“ s velikim požarima), Hmeljnicki, Mikolajev, Dnjepropetrovsk i Černihiv (opet „infrastrukturni objekt“ u Nižinskom okrugu). Dok su takvi napadi doveli do novih nestanaka struje za potrošače u Donjeckoj, Dnjepropetrovskoj i Zaporiškoj oblasti, struje zbog leda i susnježice potpuno ili djelomično nije bilo u 531 naselju širom Odeske, Viničke, Mikolajivske, Kirovogradske, Čerkaske, Kijevske i Černihivske oblasti – dok je u samom Kijevu do jutra još 613 visokih zgrada nadalje bilo bez opskrbe toplinom, a do večeri se taj broj uspjelo smanjiti na njih 454, uglavnom spajanjem na sustave grijanja niza zgrada u četvrti Desnjanski.
Kijev – popravak cjevovoda i Dniprovskom okrugu
Petak 30. siječnja bilježio je opet lansiranje jedne balističke rakete „Iskander-M“ iz ruske regije Voronjež, kao i 111 raznih dronova dugog dometa, od čega oko 70 tipa „Shaheed“ (navodno srušeno/prizemljeno njih oko 80). Na meti je opet bio grad Harkiv (skladište duhanske tvrtke Philip Morris Ukrajina), ali i ciljevi u oblastima Černihiv (infrastruktura u središtu Novgorod-Siverskog) te Sumi. Dok se širom Ukrajine počelo pratiti znakove mogućeg ruskog primirja po pitanju napada na energetska postrojenja (a predsjednik Zelenski je konstatirao preusmjeravanje ruskih vojnih udara na logistiku i obične zgrade u gradovima), tijekom jutra se za Kijev spominjalo još 378 stambenih zgrada nadalje bez grijanja (većina u Troešćini, gdje sada popravcima pomaže i 14 ekipa specijalista iz sustava Ukrajinskih željeznica, dok ih je širom Kijeva ukupno 60), a nakon više od 2 tjedna za grad su šire uvedeni i satni rasporedi redukcija struje. Ipak, radi nastavka iznimno lošeg vremena, širom Ukrajine se i nadalje brojilo oko 270 naselja bez struje (u Odeskoj, Viničkoj, Kijevskoj, Černihivskoj i Sumskoj oblasti). Konačno, subota 31. siječnja bilježila je rusko lansiranje 85 raznih dronova dugog dometa, od čega njih oko 55 tipa „Shaheed“ (srušeno/prizemljeno navodno 64 komada), dok se pod ciljevima višekratno spominjala ukrajinska regija Sumi.
Doduše, ako je ruskih zračnih napada i bilo manje, to nije bio kraj ukrajinskih energetskih problema, koji su eskalirali tijekom subote ujutro kada su zabilježena dva velika kvara na linijama dalekovoda što državu snabdijevaju strujom iz Europske unije. Kako se čulo, „u 10:42 sati dogodio se tehnološki poremećaj s istovremenim isključenjem 400 kV dalekovoda između elektroenergetskih sustava Rumunjske i Moldove, kao i 750 kV dalekovoda između zapadnog i središnjeg dijela Ukrajine. Incident je uzrokovao kaskadni prekid u ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži i aktivirao automatske zaštite u trafostanicama. Kao rezultat toga, blokovi nuklearne elektrane bili su rasterećeni. U Kijevskoj, Žitomirskoj i Harkovskoj regiji dispečeri su primijenili posebne rasporede hitnih prekida“ – a nestanci su detektirani i u regijama Odesa, Vinica, Černihiv te Sumi. Osim toga, čitav Kijev je ostao i bez vode (broj zgrada bez grijanja opet je skočio na oko 2.600), u Harkivu je potpuno zaustavljeno djelovanje sustava podzemne željeznice, a Krivi Rih je ostao bez grijanja zbog obustave rada brojnih komunalnih kotlovnica. Usprkos prvotnim sumnjama na kibernetičke napade ili sabotaže – postupno se došlo do zaključaka kako uzroke problema ipak treba tražiti u „zaleđivanju vodova i opreme“ izuzetno opterećene trošne infrastrukture, koju se redovito popravlja nakon periodičnih te opsežnih ratnih šteta. Iako je struja u dobar dio države bila djelomično vraćena do večeri, za potpuno otklanjanje posljedica ovih kvarova trebat će ukupno i do 36 sati radova.
Pomoć za obnovu i popravak energetske mreže
Dok se u srijedu 21. siječnja čulo o slanju milijun USD vrijedne opreme iz Azerbajdžana, Nizozemska i Danska su najavile dodatnih 43 milijuna eura pomoći (23 iz Nizozemske i 20 iz Danske) za hitne popravke i rezervnu opremu. Uz to, sama Ukrajina donijela je odluku o izdvajanju 2,56 milijardi UAH (oko 49,98 milijuna eura) iz rezervi proračuna za sredstva distribuirane proizvodnje struje pojednostavnjenim postupkom. To je bilo usmjereno kako prema nizu regija uz granicu s Rusijom, uz bojišnicu te obalu Crnog mora, ali i prema Kijevu. Dan kasnije, u četvrtak 22. siječnja, tome se pridružila i Litva s najavom slanja generatora vrijednih 2 milijuna eura, da bi u petak 23. siječnja ukrajinska premijerka Julija Sviridenko na sastanku G7+ zahvalila posebno Europskoj uniji za 447 generatora (usmjerenih prema Kijevu i posebno ugroženim regijama), Italiji na 10 milijuna eura u Fond i dodatnih 50 milijuna eura iz proračuna za 2026.; Litvi na 90 generatora; Nizozemskoj na 23 milijuna eura za financiranje kupnje plina, popravak elektrana i opskrbu generatora i kabela; Njemačkoj na 60 milijuna eura podrške i dodatne opreme, uključujući 33 kogeneracijske elektrane (prve dvije hitno isporučene 28. siječnja), 15 mobilnih hibridnih generatora, 300 fotonaponskih elektrana, 375 baterijskih paketa, 31 kotlovnicu, 45 jedinica građevinske opreme i 10 kotlova; Ujedinjenom Kraljevstvu na gotovo 23 milijuna eura u Fond; SAD-u za preko 400 milijuna dolara za humanitarne projekte (što navodno dobrim dijelom kasni); Francuskoj za preko 100 generatora ukupnog kapaciteta 13 MW; Japanu za 140 generatora male i srednje snage, 60 transformatora male i srednje snage i opremu za popravke, 2 kogeneracijske elektrane te 13 kompleta frekvencijskih pretvarača.
Jedna od ukrajinskih termoelektrana uništena u ruskom napadu
U nedjelju 25. siječnja čak se i Slovačka pohvalila kako je u prosincu 2025. Ukrajini prebacila 500.000 eura za kupnju 38 velikih generatora od slovačkih dobavljača – dok su tamošnji građani od petka 23. pa do kraja ponedjeljka 26. siječnja, dakle u samo tri dana, prikupili više od 530 tisuća eura za energetsku pomoć susjednoj Ukrajini. Zato se u četvrtak 29. siječnja iz Europske unije moglo čuti o izdvajanju dodatnih 50 milijuna eura za potporu energetskom sustavu Ukrajine, za poduzeće Naftogaz – radi brojnih učinaka tekućih ruskih napada na energetsku infrastrukturu te naglog pada temperatura – dok je iz Njemačke stigla i prva serija energetske opreme u sklopu zimskog paketa hitne pomoći, povećanog na 120 milijuna eura. Dan kasnije i Irska je ponovila navode o svom izdvajanju 25 milijuna eura u „Ukrajinski fond za energetsku potporu“, prvotno objavljene u prosincu 2025. godine – ne bi li „obnovila ukrajinsku energetsku infrastrukturu“.
Pregovori SAD-a i Rusije, a ponekad i Ukrajine
Glavni ukrajinski pregovarači – Rustem Umerov, Andrij Gnatov i Serhiy Kislica
Za kraj napomenimo i da se zadnjih tjedana periodično poteže tema nastavka nekakvih mirovnih pregovora za Ukrajinu. Tako su 21. siječnja u SAD-u opet ugostili ukrajinske predstavnike (Rustem Umerov, Kiril Budanov i David Arahamija), da bi se dan kasnije u Davosu osobno sreli Donald Trump i Zelenski. Iako se oni nisu uspjeli dogovoriti o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu i gospodarskom oporavku zemlje, navodno je bilo utanačeno da se Rusiji ponudi proglašenje tzv. „energetskog primirja“ na trilateralnim pregovorima zakazanim za 23. siječnja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prije toga se američko izaslanstvo (Steven Witkoff, Jared Kushner i Josh Gruenbaum kao povjerenik Uprave za opće usluge SAD-a) u Moskvi kratko sastalo s Putinom (praćenim Jurijem Ušakovim, pomoćnikom ruskog predsjednika, i Kirilom Dmitrijevim kao posebnim izaslanikom ruskog čelnika) ne bi li onda direktno nastavilo za Abu Dhabi i ondje zakazane neslužbene trilateralne pregovore 23. i 24. siječnja. Dok je Ukrajinu u UAE predstavljala delegacija predvođena tajnikom Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine Umerovim (uz voditelja predsjedničkog ureda Budanova, prvog zamjenika voditelja predsjedničke administracije Serhija Kislicu, voditelja frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj Radi Arahamiju, te načelnika Glavnog stožera OS Ukrajine Andrija Gnatova i zamjenika načelnika GUR-a Vadima Skibitskog), Ruse su ondje predstavljali posebni izaslanik ruskog predsjednika Dmitriev i admiral Igor Kostjukov kao načelnik Glavne obavještajne uprave Glavnog stožera, dok se u sastavu američke delegacije pod vodstvom Witkoffa dodatno navodilo i Kushnera, Gruenbauma, kao i ministra vojske Daniela Driscolla te generala Alexusa Grinkevicha u ulozi sudionika tehničkih razgovora.
Pri tome, dok je glavna tema razgovora bila vezana uz parametre završetka ruskog rata i daljnju logiku pregovaračkog procesa, posebno se spominjalo i temu primirja, uspostavu tampon-zona i njihove mehanizme kontrole. Za to vrijeme, ruska strana je nastavila inzistirati na ukrajinskoj predaji čitavog Donbasa, protiviti se ikakvom raspoređivanju stranih trupa (bilo u Ukrajini ili u tampon-zonama), kao i predlagati da se na Zapadu zamrznuta ruska sredstva koriste i za poslijeratnu obnovu ruskih pograničnih regija. Iako nije bilo dogovora, navodno se opet pojačao pritisak SAD-a na Ukrajinu, dok su Rusi sve ukrajinske napade proglašavali provokacijama u svjetlu pregovora – potpuno pri tome zaboravljajući efekte svojih masovnih napada širom Ukrajine 23. i posebno u subotu 24. siječnja. Ujedno se čulo i kako je bilateralno dogovoreno 100 posto dokumenta o sigurnosnim jamstvima SAD-a za Ukrajinu, iako su svjetski mediji spominjali kako Sjedinjene Države njegovo potpisivanje navodno uvjetuju ukrajinskim pristankom na oštre zahtjeve iz Rusije. No, opet je barem uspjelo dogovoriti nove razmjene tijela poginulih boraca, tako da je u četvrtak 29. siječnja Ukrajina iz Rusije primila tijela 1.000 vojnika, a predala 38 tijela poginulih ruskih vojnika (među ostalim i neka koja su ranije zaprimljena, a bila su greškom poslana iz Rusije).
Iako su pregovorne strane najavljivale novi krug trilateralnih razgovora u razmaku od tjedan dana, do toga nije došlo. Iako je 31. siječnja ruski predstavnik Dmitriev opet posjetio Miami i sastao se „produktivno te konstruktivno“ s članovima američke administracije (Witkoff, Trumpov zet Kushner, savjetnik Gruenbaum te navodno i ministar financija SAD-a Scott Bessent), do nastavka širih pregovora ipak nije došlo prema ranijim najavama. Umjesto u nedjelju 1. veljače, nove vijesti spominjale su nastavak razgovora opet u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prvo u utorak i srijedu, 3. i 4. veljače, da bi se onda krenulo spominjati srijedu i četvrtak, 4. i 5. veljače. Jednako tako, od početnih spominjanja bilateralnih razgovora Rusije i Ukrajine, opet se završilo na navodima o trilateralnom pregovaranju. Naravno, sve to je zapravo upitno, baš kao što su upitne i naznake bilateralnog razgovora ruskog i ukrajinskog predsjednika o konkretnoj podjeli teritorija – na koju su Rusi rekli pristati, ali samo ako Zelenski zato osobno dođe u Moskvu – što su Ukrajinci, naravno, odmah odbili, ocijenivši prijedlog jednako neozbiljnim, baš kao i potencijalno pozivanje Putina u Kijev.
* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 2. veljače 2026. pod nazivom “U nedjelju, 1. veljače, postalo je jasno zašto je Vladimir Putin pristao na primirje koje je predložio Donald Trump” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hladni-val-dronovi-starlink-energetsko-primirje-ukrajina-15667770
