Zemlje EU-a podržale su u ponedjeljak, 8. prosinca, značajno pooštravanje europske imigracijske politike, uključujući odobravanje koncepta uspostavljanja „centara za povratak“ izvan EU-zemalja za odbijene tražitelje azila. Ministri unutarnjih poslova na sastanku u Bruxellesu odobrili su paket mjera, dok su europske vlade pod pritiskom da zauzmu još stroži stav usred pogoršanja javnog mnijenja o migracijama koje je potaknulo političke dobitke krajnje desnice. Parlament EU sada mora razmotriti hoće li odobriti te mjere koje znače značajno zaoštravanje migrantske politike unutar Europske unije.

Unatoč protivljenju dijela nevladinih organizacija koje podržavaju migrante, prve promjene koje je Europska komisija predložila ranije ove godine, a koje prije stupanja na snagu mora odobriti Europski parlament, omogućile bi otvaranje centara izvan granica Europske unije u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni („centri za povratak“). Također predviđene su strože kazne za migrante koji odbijaju napustiti europski teritorij, uključujući dulja razdoblja pritvora, te vraćanje migranata u zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, ali koje Europa smatra „sigurnima“.

Božinović: Učinkovit dan

„Učinkovit dan u Bruxellesu“, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka, nazvavši nove mjere nastavkom politike koja sve više ulaže u kontrolu migracija u Europi te sprječava da ilegalni migranti „zlorabe europsko zakonodavstvo“, priopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ministar je naglasio je da će stroži pristup i u drugim državama, pogotovo od lipnja iduće godine, „demotivirati“ velik broj nezakonitih migranata da uopće „krenu prema Europi“. Novi akti uključuju i takozvani „fond solidarnosti“ kojim će se od članica EU-a tražiti da pomognu državama pod velikim pritiskom tako da preuzmu dio migranata ili financijski pomognu državama koji to čine. Božinović je pozdravio što je Hrvatska, uz još nekoliko članica EU-a, izuzeta iz tog fonda pa kritizirao one koji su predviđali suprotno i najavljivali „omču oko vrata“ za Hrvatsku: „Vjerojatno će sad s njihove strane uslijediti muka jer oni funkcioniraju samo kad šire paniku“. Božinović je naglasio da je u Bruxellesu ukazao na veliku opterećenost „prije svega hrvatske policije na granici“ te na činjenicu da je hrvatskim teritorijem ove godine legalno prešlo preko 64 milijuna putnika i 24 milijuna vozila.

„I u godinama koje dolaze ne očekujemo nikakvo iznenađenje. Prema tome, svi oni koji se boje zamjene stanovništva i ne znam ni ja što sve šalje u medijski prostor, pogotovo prostor društvenih mreža – uzalud im trud“,

poručio je ministar unutarnjih poslova Božinović, a priopćio MUP.

Nevladin sektor u Europi „zaprepašten“

EU-povjerenik Magnus Brunner

Nove inicijative izazvale su ljutnju i zaprepaštenje među aktivistima koji rade s migrantima. „Umjesto ulaganja u sigurnost, zaštitu i uključivanje, EU bira politike koje će gurnuti više ljudi u opasnost i pravni limb“, rekla je Silvia Carta iz PICUM-a, jedne od nevladinih organizacija koja pomaže migrantima bez dokumenata. No, pod poticajem Danske, koja trenutno predsjedava EU-om i dugo se zalaže za stroža pravila o migracijama, države članice ubrzano napreduju. Diplomat EU-a rekao je za AFP da postoji „široko zajednička politička želja“ među čelnicima EU da se nastavi s tim dodatnim koracima. „Vrlo brzo napredujemo“, rekao je diplomat, govoreći u ime drugih pod uvjetom anonimnosti.

S druge strane ima i skepticizma. Francuska je dovela u pitanje zakonitost i učinkovitost nekih prijedloga, dok Španjolska nije bila uvjerena da bi „centri za povratak“ mogli funkcionirati nakon nekoliko neuspješnih pokušaja drugih zemalja. Ipak, mjere imaju podršku zastupnika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno odobrenje u Europskom parlamentu. Pad ilegalnih ulazaka u Europu, koji je do sada u 2025. smanjen za oko 20% u usporedbi s prošlom godinom, nije ublažio pritisak da se djeluje po tom gorućem pitanju. „Moramo ubrzati“, rekao je povjerenik EU za migracije Magnus Brunner, „kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad onim što se događa“.

Za tražitelje azila – novi sustav solidarnosti

Centar za migrante kojeg su osnovali Albanija i Italija nije se pokazao kao dobar primjer

Države EU-a u ponedjeljak su se također dogovorile o načinu provedbe novog sustava „solidarnosti“ za raspodjelu najmanje 30.000 tražitelja azila među zemljama članicama. Prema nedavno odobrenoj reformi koja ima za cilj ublažiti pritisak na zemlje koje bilježe velik broj dolazaka, poput Grčke i Italije, očekuje se da će druge članice EU-a primiti neke od njih ili platiti 20.000 eura (23.000 USD) po osobi zemljama pod pritiskom. Kako navode mediji, vlade diljem EU potiču na pooštravanje imigracijske politike, a pomaganje prihvaćanju dodatnih tražitelja azila prepuno je političkog rizika. To je dovelo do dugotrajnih pregovora, koji su okončani u ponedjeljak, iako detalji odluke nisu objavljeni. „Malo je ministara unutarnjih poslova koji će htjeti izaći pred novinare i reći: ‘U redu, primio sam 3.000’“, rekao je europski dužnosnik agenciji AFP.

Loš primjer talijanskih centara u Albaniji

Inače, Centri za migrante izvan EU nisu novost. Tako su Italija i Albanija sklopile ugovor o otvaranju centara za migrante, kojeg su talijanska premijerka Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama potpisali 2023. Taj sporazum, čiji je cilj obradu tražitelja azila koje se presretne na moru prepustiti centrima kojima upravlja Italija u Albaniji, po mišljenju javnosti nije uspio jer su ti centri ostali većinom prazni ili slabo popunjeni. Čitaj je taj sustav od strane talijanske i europske javnosti bio ocijenjen kao kontroverzan.