Nije posebna tajna da posljednjih mjeseci nije bilo nikakvih bitnijih diplomatskih pomaka u rješavanju rata u Ukrajini. Usprkos ljetnom posredovanju američkog predsjednika Donalda Trumpa, pregovori su donijeli tek razmjene zarobljenika i tijela poginulih. Nakon eskalacije prijetnji dodatnim američkim sankcijama za sve koji pomažu Vladimiru Putinu i njegovoj agresiji u Ukrajini, dogodio se tek sastanak američkog i ruskog predsjednika na Aljasci 15. kolovoza. Putin je ondje izveo svoju standardnu opsjenu, pa su priče o sankcijama ubrzo utihnule dok je Ruska Federacija neometano nastavila svoju ljetnu ofenzivu, nastojeći postići barem nešto značajnije na ukrajinskim ratištima prije jesenskih kiša i sezone blata. U međuvremenu se nastavila pomoć koju EU i NATO pružaju Ukrajini, dok je sam Trump, pogođen činjenicom da Rusija nastavlja rat unatoč obećanjima, postupno pristao Ukrajini prodavati ozbiljnije oružje za europski novac. Kako se stanje nastavilo zaoštravati, osobito zbog velikih ruskih napada na već načetu ukrajinsku energetsku infrastrukturu pred početak sezone grijanja, ponovno su oživjeli pozivi za pojačanim pritiskom na Rusiju da obustavi rat ili barem obnovi pregovore.
Priče o sankcijama utihnule
Iako se s američke strane više ni ne spominje primirje kao preduvjet za ozbiljne mirovne pregovore, a govor o novim sankcijama je utihnuo, tema se ipak zaoštrila spominjanjem krstarećih raketa Tomahawk kao mogućeg pojačanja ukrajinskom arsenalu za duboke udare po Rusiji. Ubrzo se pokazalo koliko već sama mogućnost takvog oružnog transfera boli službenu Moskvu, a cijela priča eskalirala je početkom ovoga tjedna. Dok su mediji o tome svakodnevno nagađali, a tema se našla i na NATO i EU dnevnom redu, situacija je počela kipjeti prema kraju tjedna, za kada je bio najavljen novi posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu i Donaldu Trumpu u Bijeloj kući.
Samo dan prije posjeta od kojeg se očekivala odluka o raketama Tomahawk za Ukrajinu, u četvrtak 16. listopada, na ruski je zahtjev zazvonio telefon u Bijeloj kući. Trump je tada razgovarao s Vladimirom Putinom gotovo dva i pol sata. Iako su obje strane razgovor službeno opisale kao ‘dobar i produktivan‘, uskoro su u javnost procurili i neki dodatni detalji. Kao prvo, taštog Donalda Trumpa posebno su razveselile ruske pohvale za sklapanje ‘mira na Bliskom istoku‘, iako se ondje radi tek o dogovoru o prvoj fazi mirovnog procesa čija je sudbina vrlo neizvjesna. Baš kao i na Aljasci, sve ozbiljne teme završile su pod velom mogućeg procvata rusko-američkih trgovinskih odnosa, čim Trump i Putin ‘dogovore mir u Ukrajini‘. Iz Moskve se pritom prenosila zabrinutost zbog mogućeg slanja raketa Tomahawk, što se predstavljalo kao glavna prijetnja budućem miru.
Trump je pritom ponovno pristao i na osobni bilateralni sastanak s Putinom, ovaj put ne na Aljasci, već u Mađarskoj. U idućim danima trebali bi se uključiti visoki dužnosnici SAD-a i Rusije kako bi pripremili taj susret, dok je mađarski premijer Viktor Orban odmah objavio kako je spreman biti domaćin u Budimpešti. Iako točan datum sastanka još nije poznat, očekuje se da bi se mogao održati u iduća dva tjedna. Time je Orban dodatno ojačao svoju međunarodnu poziciju, postavši svojevrsni ‘mirotvorac‘ i posrednik, dok je Europska unija time dobila još jedan diplomatski udarac – jer nije pozvana za stol u Budimpešti. Ostaje i pitanje koje će zemlje EU dopustiti prelet ruskog predsjedničkog zrakoplova Iljušin Il-96 preko svog zračnog prostora. Ujedno je time oslabljen legitimitet Međunarodnog kaznenog suda, koji je još u ožujku 2023. izdao uhidbeni nalog za Putina.
Zelenskom ‘odlično stoji odijelo‘
Novi okvir time je postavljen i za razgovore Volodimira Zelenskog u Washingtonu, zakazane za petak 17. listopada. Rakete Tomahawk više očito nisu bile na dnevnom redu. Trump je bio oduševljen mogućnošću da si pripiše još jedno ‘okončanje rata‘, dok su Ukrajinci mogli tek pristojno šutjeti i glumiti zadovoljstvo. Zelenski se jučer, prema planu, pojavio u Bijeloj kući i odmah se komentiralo kako ‘u odijelu izgleda odlično‘. Neki su primijetili neobičan sastav ukrajinske delegacije, bez ministara obrane i vanjskih poslova, ali s ključnim ljudima iz Predsjedničkog ureda. Drugima je u oči upala kravata američkog ministra obrane Petea Hegsetha, u bojama ruske trobojnice. Nakon niza novinarskih pitanja i Trumpovih ispada prema domaćim političkim protivnicima, uslijedio je zatvoreni dio sastanka – navodno napet i ne pretjerano produktivan. Cijeli susret, uključujući javni i zatvoreni dio, trajao je kraće od Trumpova telefonskog razgovora s Putinom dan ranije.
Zelenski je, međutim, dobro naučio lekciju: zahvaljivao je Sjedinjenim Državama na pomoći i hvalio Trumpa, uz tek diskretne napomene da Putinu ne vjeruje, ali da je spreman na sve oblike pregovora. U zatvorenom dijelu, Ukrajinci su navodno predstavili američkoj strani analizu slabih točaka ruske vojne ekonomije i predložili mjere za njihovo dodatno pritiskanje, uz ponudu skladištenja američkog plina za europsko tržište. Nakon toga, Zelenski se uključio i u zajednički poziv s europskim i NATO saveznicima iz ‘Koalicije voljnih‘ (Ursula von der Leyen, Antonio Costa, Alexander Stubb, Giorgia Meloni, Jonas Gahr Støre, Keir Starmer, Donald Tusk i Mark Rutte). Ovoga puta, međutim, nisu svi bili dostupni da pruže izravnu potporu ili pomognu ‘obnovi‘ Trumpova zapadnog usmjerenja nakon ruskog telefonskog tretmana. Zanimljiviji su ipak bili odgovori ukrajinskog predsjednika na novinarska pitanja nakon sastanka. Zelenski je jasno poručio da Ukrajina i dalje inzistira na primirju kao preduvjetu bilo kakvog ozbiljnog mirovnog procesa.
Trumpovo viđenje stvari
Pitanje razmjene teritorija, naglasio je Zelenski, neće doći na dnevni red prije uspostave primirja i ozbiljnih pregovora, bez obzira na ruske zahtjeve. Ukrajina, pritom, traži i čvrste sigurnosne garancije SAD-a, jedine velike zapadne sile koja još održava aktivni dijalog s Moskvom. Dok Trump cijelu stvar vidi kao problem ‘zle krvi‘ između dvojice vođa koji se ‘ne vole‘, Zelenski je novinarima mirno odgovorio kako je teško imati dobre odnose s nekim tko želi pobiti sve Ukrajince. Ukrajina pritom inzistira na dodatnom protuzračnom naoružanju, jer ruski zračni napadi gotovo svake noći pogađaju energetske, prometne i industrijske objekte diljem zemlje. Kao protuuslugu, otvorena je i mogućnost prijenosa ukrajinske tehnologije bespilotnih letjelica, iako ostaje za vidjeti koliko je to zaista zanimljivo SAD-u. Na pitanje o dodatnim zapadnim oružjima za duboke udare po Rusiji, Zelenski nije želio komentirati, u dogovoru s Washingtonom koji ‘ne želi eskalaciju‘. Tema Tomahawka ostala je otvorena, ali odgođena za neke buduće razgovore, baš kao i pitanje novih sankcija prema Rusiji i njezinim partnerima. Zelenski se opisao ne kao optimist, nego kao ‘realist‘. Ipak, pažljivo je izbjegao govoriti o mogućim nesuglasicama među SAD-om, Ukrajinom i saveznicima, svjestan koliko je jedinstvo Zapada ključno za nastavak pomoći i održavanje zajedničke politike.
Na kraju je potvrdio da je u Washingtonu bio obaviješten o razgovoru Trumpa i Putina te da njihov planirani sastanak u Budimpešti agresorima daje nekoliko tjedana diplomatskog predaha, dovoljno da nastave rat pod prividom ‘mirovnih inicijativa‘. Iako Zelenski nije odgovorio je li i sam pozvan u Budimpeštu, jasno je da Putin ondje želi svjetla reflektora samo za sebe i svoje saveznike. Svaki mogući susret sa Zelenskim ostaje tek hipotetska tema kojom barata isključivo Donald Trump, ulogom ‘predsjednika-posrednika‘ koji se samopromovira. Do tada ostaju samo njegove objave na društvenim mrežama, one u kojima savjetuje zaraćenim stranama da ‘obje proglase pobjedu, a povijest će odlučiti‘. U Kijevu, međutim, prevladava strah da bi bez čvrstih sigurnosnih garancija to bilo tek privremeno zatišje, dok se Putin ne vrati s novim valom agresije i obnovljenim zalihama nakon olakšavanja međunarodnih sankcija..
* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 18. listopada 2025. pod nazivom “Trumpu je ovo sukob ‘zle krvi‘ dvojice predsjednika, a odgovor Zelenskog ući će u povijest” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/trump-putin-sastanak-budimpesta-ukrajina-diplomacija-15633825
