Svjetski vojni izdaci dosegnuli su 2718 milijardi dolara u 2024., što je porast od 9,4 posto u odnosu na 2023. te najveći godišnji porast od kraja Hladnog rata. Vojna potrošnja porasla je u svim svjetskim regijama, s posebno brzim rastom u Europi i na Bliskom istoku. Pet najvećih vojnih potrošača – Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Njemačka i Indija čine 60 posto ukupne globalne potrošnje, s ukupnom potrošnjom od 1635 milijardi dolara, prema novim podacima koje je danas objavio Stockholmski institut za istraživanje mira (SIPRI).
Globalni vojni izdaci bilježe najveći porast od kraja Hladnog rata
Globalni vojni izdaci porasli su na 2718 milijardi dolara 2024., što je 10. godina uzastopnog rasta. Svih 15 najvećih svjetskih potrošača u 2024. povećalo je svoje vojne izdatke. Globalno vojno opterećenje – udio globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) posvećen vojnim izdacima – poraslo je na 2,5 posto 2024. godine.
“Više od 100 zemalja diljem svijeta povećalo je svoju vojnu potrošnju u 2024. Kako vlade sve više daju prednost vojnoj sigurnosti, često nauštrb drugih proračunskih područja, ekonomski i društveni kompromisi mogli bi imati značajne učinke na društva u godinama koje dolaze”,
rekao je Xiao Liang, istraživač u SIPRI programu za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja.
Rast europske potrošnje povećava globalnu ukupnu potrošnju
Jedino Malta nije povećala svoje vojne izdatke
Vojna potrošnja u Europi (uključujući Rusiju) porasla je za 17 posto na 693 milijarde dolara i bila je glavni doprinos globalnom povećanju 2024. S ratom u Ukrajini u njegovoj trećoj godini, vojni izdaci su nastavili rasti diljem kontinenta, gurajući europsku vojnu potrošnju iznad razine zabilježene na kraju Hladnog rata. Sve europske zemlje – osim Malte – povećale su svoju vojnu potrošnju u 2024. Ruski vojni izdaci dosegnuli su procijenjenih 149 milijardi dolara u 2024., što je povećanje od 38 posto u odnosu na 2023. i dvostruko više od razine u 2015. To predstavlja 7,1 posto ruskog BDP-a i 19 posto ukupne potrošnje ruske vlade. Ukupni vojni izdaci Ukrajine porasli su za 2,9 posto na 64,7 milijardi dolara, što je ekvivalentno 43 posto ruske potrošnje. S 34 posto BDP-a, Ukrajina je imala najveći vojni izdatak od svih zemalja 2024.
“Rusija je još jednom značajno povećala svoju vojnu potrošnju, povećavajući jaz u potrošnji s Ukrajinom“, napominje Diego Lopes da Silva, viši istraživač u programu SIPRI za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja.
“Ukrajina trenutno sve svoje porezne prihode izdvaja za svoju vojsku. U tako tijesnom fiskalnom prostoru, Ukrajini će biti izazovno nastaviti povećavati svoju vojnu potrošnju.”
Poljaci idu prema 5% BDP-a za vojsku
Nekoliko zemalja u srednjoj i zapadnoj Europi zabilježilo je neviđeni porast svojih vojnih izdataka u 2024. dok su provodile nova obećanja o potrošnji i opsežne planove nabave. Vojni izdaci Njemačke porasli su za 28 posto na 88,5 milijardi dolara, što je čini najvećim potrošačem u srednjoj i zapadnoj Europi i četvrtim najvećim u svijetu. Vojna potrošnja Poljske porasla je za 31 posto na 38,0 milijardi dolara u 2024., što predstavlja 4,2 posto poljskog BDP-a. “Prvi put od ponovnog ujedinjenja Njemačka je postala najveći vojni potrošač u Zapadnoj Europi, što je bilo moguće zahvaljujući posebnom obrambenom fondu od 100 milijardi eura objavljenom 2022.“, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač SIPRI programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. “Posljednje politike usvojene u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama sugeriraju da je Europa ušla u razdoblje visoke i rastuće vojne potrošnje koja će se vjerojatno nastaviti u doglednoj budućnosti“, navodi SIPRI.
Potrošnja u rekordnom broju članica NATO-a doseže 2 posto BDP-a
SIPRI navodi i da su sve članice NATO-a povećale svoje vojne izdatke u 2024. Ukupna vojna potrošnja članica NATO-a iznosila je 1506 milijardi dolara ili 55 posto globalnih vojnih izdataka. Od 32 članice NATO-a, 18 je potrošilo najmanje 2,0 posto BDP-a na svoje vojske, prema SIPRI metodologiji, u odnosu na 11 u 2023. – to je najveći broj otkako je NATO usvojio smjernice o potrošnji 2014. Vojna potrošnja SAD-a porasla je za 5,7 posto na 997 milijardi dolara, što je bilo 66 posto ukupne NATO potrošnje i 37 posto svjetske vojne potrošnje u 2024. Značajan dio američkog proračuna za 2024. bio je posvećen modernizaciji vojnih kapaciteta i američkog nuklearnog arsenala kako bi se održala strateška prednost nad Rusijom i Kinom. Europske članice NATO-a potrošile su ukupno 454 milijarde dolara, što predstavlja 30 posto ukupne potrošnje u cijelom savezu.
“Brzo povećanje potrošnje među europskim članicama NATO-a uglavnom je potaknuto tekućom ruskom prijetnjom i zabrinutošću oko mogućeg povlačenja SAD-a iz Saveza“, rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica SIPRI programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. “Vrijedi reći da samo povećanje potrošnje neće nužno dovesti do značajno veće vojne sposobnosti ili neovisnosti od SAD-a.”
Vojna potrošnja na Bliskom istoku raste
U opširnom izviješću ovog Instituta navodi se i da su vojni izdaci na Bliskom istoku dosegnuli procijenjenih 243 milijarde dolara u 2024., što je povećanje od 15 posto u odnosu na 2023. i 19 posto više nego u 2015. Tako su izraelski vojni izdaci porasli za 65 posto na 46,5 milijardi dolara u 2024., što je najveći godišnji porast od Šestodnevnog rata 1967., jer je Izrael nastavio ratovati u Gazi i istodobno je eskalirao sukob s Hezbollahom u južnom Libanonu. Njegovo vojno opterećenje poraslo je na 8,8 posto BDP-a, što je drugo najveće u svijetu. Vojna potrošnja Libanona porasla je za 58 posto u 2024. na 635 milijuna dolara, nakon nekoliko godina niže potrošnje zbog ekonomske krize i političkih previranja.
“Unatoč raširenim očekivanjima da će mnoge zemlje Bliskog istoka povećati svoju vojnu potrošnju 2024., velika povećanja bila su ograničena na Izrael i Libanon“, rekla je Zubaida Karim, istraživačica SIPRI programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. “Drugdje zemlje ili nisu značajno povećale potrošnju kao odgovor na rat u Gazi ili su ih u tome spriječila ekonomska ograničenja.”
Iranska vojna potrošnja pala je za 10 posto u realnom iznosu na 7,9 milijardi dolara u 2024. unatoč njegovoj umiješanosti u regionalne sukobe i potpori regionalnim opunomoćenicima. Utjecaj sankcija na Iran ozbiljno je ograničio njegovu sposobnost povećanja potrošnje.
Azija : Kina i njeni susjedi nastavljaju jačanje vojske
Indija je upravo potpisala kupovinu 28 borbenih aviona Rafale za svoju Mornaricu
Kina, drugi najveći vojni potrošač u svijetu, povećala je svoje vojne izdatke za 7,0 posto na procijenjenih 314 milijardi dolara, obilježavajući tri desetljeća uzastopnog rasta. Kina čini 50 posto ukupne vojne potrošnje u Aziji i Oceaniji, ulažući u kontinuiranu modernizaciju svoje vojske i širenje svojih sposobnosti za kibernetičko ratovanje i nuklearnog arsenala. I japanski vojni izdaci porasli su za 21 posto na 55,3 milijarde dolara u 2024., što je najveći godišnji porast od 1952. Njegov vojni teret dosegao je 1,4 posto BDP-a, najviše od 1958. Vojni izdaci Indije, peti po veličini u svijetu, porasli su za 1,6 posto na 86,1 milijardu dolara. Potrošnja Tajvana porasla je za 1,8 posto u 2024. na 16,5 milijardi dolara.
