S početkom mjeseca studenog Ministarstvo obrane RH ponovno je upisano kao korisnik bivše i buduće vojarne u Belom Manastiru. Lokalna uprava tu je nekretninu prvo vratila Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u čijoj su ingerenciji bivše vojne nekretnine, da bi potom to Ministarstvo prenijelo vojarnu u nadležnost Ministarstva obrane, koje je početkom ove godine najavilo ponovnu aktivaciju ovog objekta za potrebe obrane. Bude li sve prema planu, u novu vojarnu u Belom Manastiru vojska će useliti tijekom 2026. – MORH planira tamo smjestiti postrojbu razine bojne iz sastava Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, ukupno između 600 do 800 ljudi, a nova postrojba koristit će i novu tehniku. „Bojna će koristiti borbena vozila pješaštva iz bojne ‘Sokolovi’ budući da će bojna ‘Sokolovi’ preuzeti BVP Bradley“, poručuju iz Ministarstva obrane.
Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob (HDZ) uvjeren je da će aktivacija vojarne i dolazak prilično velikog broj vojnika pozitivno utjecati i na „gospodarstvo grada, demografiju i ekonomski razvoj grada kao dijela Osječko-baranjske županije“. Tu je Rob, barem što se demografije tiče, u pravu – tako je zabilježeno povećanje nataliteta i nakon povratka vojske u Vukovar. No šalu na stranu… Osim ovih uobičajeno očekivanih pozitivnih reperkusija, još je jedan bitan razlog zašto gradonačelnik Belog Manastira pozdravlja MORH-ove planove o novoj vojarni.
„Treba naglasiti i pozitivni sigurnosni aspekt dolaska vojnika na ovo područje s obzirom da se radi o graničnom području Republike Hrvatske, a imajući u obziru trenutnu sigurnosnu situaciju na globalnoj razini“,
kaže gradonačelnik Rob za portal Obris.org. Nema sumnje da bi se s njegovim riječima složio i ministar obrane Ivan Anušić koji u Mađarskoj vidi potencijalnu opasnost za RH, posebno nakon što je aktualni premijer Viktor Orban u nekoliko navrata, slučajno ili ne, manifestirao ideje o „velikoj Mađarskoj“ koja se proteže i na dijelove Lijepe naše.
Vojarna u Belom Manastiru, veličine čak 7 hektara, proglašena je neperspektivnom u vrijeme vlade Ive Sanadera, a njeno napuštanje bilo je planirano do 2006. Pa ipak, to se dogodilo tek 5 godina kasnije – 2011. vojarna je predana Agenciji za upravljanje državnom imovinom. Potom ju je Milanovićeva Vlada privremeno koristila kao sklonište za pse nakon poplave u Gunji i privremeni smještaj za migrante tijekom migrantske krize. Tek u studenom 2020., temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji govori o darivanju bivših vojnih nekretnina jedinicama lokalne samouprave u svrhu realizacije niza projekata javne i društvene namjene, sada već bivša vojarna predana je gradu Belom Manastiru. Ugovor je potpisan 11. studenog 2020. godine, a već tada gradske su vlasti namislile u prostore bivše vojarne smjestiti lokalni DVD, Crveni križ i Baranjsku čistoću, koja je time dobila spremišta za vozila. To je trebalo biti privremeno dok se ne riješi sva potrebna dokumentacija, kako bi se pripremio teren za ozbiljne projekte, uključujući i one koji se financiraju sredstvima iz fondova EU. Štoviše, predstavnici Grada su u sklopu projekta „Izgradnja kapaciteta gradske uprave Grada Belog Manastira“ otišli do Čakovca kako bi razgledali tamošnji prostor bivše vojarne preuređen u Centar znanja. Primjer je to dobre prakse revitalizacije nekadašnjih vojarni u kvalitetan ekosustav javnih i obrazovnih institucija, poduzeća i udruga usmjerenih prema razvoju gospodarstva, složili su se belomanastirski gradski oci. Poučen dotadašnjim dobrim iskustvom privlačenja europskih novaca, gradonačelnik Rob razmišljao je i o novom europskom financijskom razdoblju od 2021. do 2027.
„Osim uređenja komunalne infrastrukture (sortirnica otpada, prometnice, nogostupi, javna rasvjeta, dječja igrališta), ponovno ćemo naglasak stavljati na gospodarstvo (nastavak razvoja poslovne zone, kuća baranjske začinske paprike, nastavak izgradnje vinskih cesta), učenje i obrazovanje (prenamjena bivše vojarne u centar izvrsnosti na području poljoprivrede, uređenje Umjetničke škole), razvoj civilnog društva uključujući sport i rekreaciju (gradski sportski park, rekreacijski centar Šećeransko jezero) i rješavanje socijalnih pitanja stanovnika (rješavanje stambenih pitanja, nastavak projekta ‘Zaželi’) i slično“,
najavio je gradonačelnik Rob u listopadu 2021. godine.
Umjesto revitalizacije, vojarna je u međuvremenu toliko propala da je postala gradsko ruglo. Danas Rob za portal Obris.org kaže kako je dio problema proizašao iz činjenice da je Grad Beli Manastir vojarnu dobio tek na privremeno korištenje:
„Za svaki investicijski projekt koji se predviđao na lokaciji bila potrebna suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kao i jasan poslovni plan za eventualnu dodjelu zemljišta. Interesa stranih ili domaćih investitora te gospodarstvenika za ‘brownfield’ investicije nije bilo prvenstveno zbog veličine parcele, dok je ista problematika priječila apliciranje i projektnu provedbu ideja Grada Belog Manastira na aplikaciju projekata financiranih iz Europske unije s obzirom na udjele sufinanciranja“.
Zato je ideja slavonsko-baranjskih saborskih zastupnika, prije svega Stipana Šašlina, o povratku vojarne u Belom Manastiru pod okrilje vojske, primljena širom raširenih ruku. S time su se složili i premijer Plenković i bivši ministar obrane Banožić, dok je aktualni ministar Anušić pokrenuo provedbu ovog prilično zahtjevnog projekta. Već u veljači ove godine izmijenjen je prostorni plan Osječko-baranjske županije, a nakon sastanka Anušića te Roba započele su i geodetske izmjere vojarne. Temeljem tijekom ljeta raspisanog natječaja za izradu planske i projektne dokumentacije za izgradnju i sanaciju građevina i infrastrukture vojarne u Belom Manastiru, odabrana je zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.d. koja u roku od 6-8 mjeseci treba napraviti svu potrebnu dokumentaciju, uključivši i projekt sanacije te rekonstrukcije građevina, ali pripadajuće infrastrukture. Na području vojarne nalazi se 21 građevina, od kojih je većina u ruševnom stanju, pa iz MORH-a najavljuju početak pripremnih radova – raščišćavanje vojarne i uklanjanje devastiranih objekata u koje nije ekonomski isplativo ulagati – već do kraja ove godine. Dosadašnji korisnici – DVD, Crveni križ i Baranjska čistoća – već su iselili, a gradonačelnik poručuje da će svi biti adekvatno zbrinuti.
„Nakon toga, u prvoj polovici 2025. godine planiran je početak sanacije postojećih građevina u koje je ekonomski isplativo ulagati te izgradnja nove infrastrukture za puni kapacitet vojarne. Završetkom tih radova, što se očekuje do sredine 2026., osigurat će se uvjeti za rad i smještaj oko 200 pripadnika Oružanih snaga RH. U drugoj fazi realizacije, tijekom 2026. i 2027. godine, planirana je izgradnja kapaciteta za smještaj i rad kompletne bojne sa zapovjedništvom i svim pratećim službama za 800 pripadnika Oružanih snaga RH“,
objasnili su nam svoje planove u Ministarstvu obrane.
MORH-ova gruba početna procjena investicije iznosi oko 28 milijuna eura, a očekuje se da će preciznija procjena investicije i dinamike realizacije biti poznata nakon završetka izrade planske dokumentacije. Financijska sredstva za projekt aktivacije vojarne u Belom Manastiru osigurana su u državnom proračunu za 2025., koji je upravo u procesu donošenja u Hrvatskom saboru.
*** ovaj tekst je dio projekta “U službi naroda” i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti