Vlada Republike Hrvatske je prošlog četvrtka, 9. travnja 2020. godine, na svojoj 223. sjednici napravila do sada neuobičajen korak, te je u okviru 5. točke dnevnoga reda objavila sadržaj prve od više predstojećih proračunskih preraspodjela. Dokument „Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu“ javno je kratko obrazložio ministar financija Zdravko Marić – o čemu smo već pisali na portalu Obris.org. No, sada je vrijeme da se i detaljnije pozabavimo promjenama koje on nosi u obrambenoj kvoti državnog proračuna RH, prije nego što u skladu s prošlotjednim najavama ministra financija za oko desetak dana dođe vrijeme i za daljnja proračunska preraspoređivanja.
Što se rezalo?
Kao prvo, napomenimo da je baza za promatranje aktualni državni proračun za 2020. godinu, kojeg je Vlada RH usvojila na svojoj 187. sjednici, održanoj 31. listopada 2019. godine, a Hrvatski sabor izglasao 14. studenog 2019. godine. Riječ je, dakle, o financijskom planu za primjenu u izbornoj godini 2020. – koji je u primjeni izdržao jedva tri puna mjeseca, da bi se sad našao pred nizom promjena za koje je ministar financija Marić najavio da bi se mogle izvoditi kroz uzastopne proračunske preraspodjele. To je bitno budući da se tu radi o alatu koji, za razliku od proračunskog rebalansa, ne ide na raspravu u Hrvatski sabor, a u pravilu se do sada i nije javno objavljivao. Aktualnim izborom preraspodjela kao alata za proračunsko suočavanje s nadolazećom epidemiološkom te ekonomskom krizom, Republika Hrvatska se u 2020. godini postavila bitno drugačije nego krizne 2009. godine – koja je vidjela tri uzastopna rebalansa, koja je Sabor izglasao 3. travnja (NN 44/09), 17. srpnja (NN 86/09) i 31. srpnja 2009. godine (NN 95/09). Nažalost, riječ je tu o još jednoj slučaju gdje posljednjih tjedana Vlada RH pod krinkom neuobičajenih okolnosti borbe protiv epidemije praktično izbjegava puno učestvovanje Hrvatskog sabora u obavljanju redovite državne vlasti. No, pogledajmo sad i sadržaj prošlotjednih proračunskih zahvata izvedenih na obrambenom proračunu RH.
U spomenutoj preraspodjeli od 9. travnja 2020. godine, Ministarstvo obrane RH je po veličini izgubljenog iznosa na prvom mjestu od svih 20 resora hrvatske države. Kako smo već pisali, tu je odrezano 346.400.000 kuna, odnosno 6,49 posto novaca prethodno planiranih za obranu. Time je obrambeni proračun RH od prvotno planiranih 5.339.629.262 kuna (za što smo još lani spominjali da predstavlja iznimno optimističnu, predizbornu i teško dohvativu razinu) spušten na 4.993.229.262 kuna za 2020. godinu – što je, načelno gledano, vrlo blizu razine koju se krajem 2018. optimistično planiralo za 2019. godinu (5.075.302.937 kuna). No, kako spomenuti planovi ni tijekom prošle godine nisu bili ispunjeni, Vlada RH ih je u rebalansu krajem listopada ozbiljno smanjila (na 4.815.302.937 kuna). Upravo te razine – iz rebalansa za 2019. i slično kalibriranog plana za 2018. – vjerojatno predstavljaju stepenicu za kojom će MORH posegnuti u prvim idućim rundama već najavljenih proračunskih rezova, da bi se onda otvorili i ponori klizanja obrambenog proračuna prema jadnim razinama iz izvršenja državnog proračuna 2018. te katastrofičnom stanju kakvo je sektor obrane iskusio 2016. godine.
Zahvati po dijelovima
Gledajući dva glavna dijela hrvatskog obrambenog proračuna u aktualnoj preraspodjeli – (1) segment „Obrana“ smanjen je od 5.183.923.762 na 4.865.395.973 kuna (za 318.527.789 kuna ili 6,14 posto), a (2) segment „Javna sigurnost“ je smanjen od planiranih 155.705.500 na 127.833.289 kuna (za 27.872.211 kuna ili 17,9 posto).
1. Obrana
Unutar proračunskog segmenta „Obrana“ jasno se vidi uzorak promjena izvedenih aktualnom preraspodjelom. Od ukupno 6 velikih sastavnih dijelova rezovi su postotno koncentrirani u njih dva – (1) „Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora“ je izgubio 21,92 posto (63,2 milijuna HRK), a (2) „Obuka i logistička potpora OS“ je ostala bez 17,54 posto (oko 86,94 milijuna HRK). Zatim su tu dva dijela u kojima su rezovi postotno umjereni – (3) „Opremanje, modernizacija i izgradnja“ koja gubi 8,92 posto sredstava (oko 112 milijuna HRK), te (4) „Međunarodna suradnja“ sa smanjenjem od 6,72 posto (minus od oko 4,77 milijuna HRK). Konačno, dva su dijela postotno manje mijenjana – (5) „Mirovne misije“ s padom od 3,46 posto (6 milijuna HRK manje), te (6) „Upravljanje i potpora osoblju“ s planiranim smanjenjem od 1,63 posto (oko 45,6 milijuna HRK).
Napomenimo kako je unutar odjeljka „Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora“ glavnina ušteda ostvarena na stavkama „Opremanje i modernizacija KIS (A545054)“ (smanjenje od 41,43 posto, 37,2 milijuna kuna), „Razvoj cyber sposobnosti (Mrežni računalni sustavi) (K545056)“ (smanjenje od 30,92 posto, 12 milijuna kuna) i „Održavanje KIS (A545055)“ (smanjenje od 18,58 posto ili 8 milijuna kuna). Unutar odjeljka „Obuka i logistička potpora OS“ glavnina ušteda sadržana je u usporavanju održavanja – stavka „Održavanje materijalnih sredstava i sustava (A545061)” izgubila je 55,5 milijuna (18,25 posto), a stavka „Održavanje građevina i infrastrukture (A545062)“ oko 10,44 milijuna kuna (14,44 posto) – dok je sa stavke „Obuka i vježbe (A545060)“ skinut još 21 milijun kuna (17,62 posto).
Unutar odjeljka „Opremanje, modernizacija i izgradnja“ – glavnina ušteda koncentrirana je u stavkama „Opskrba materijalnim sredstvima (A545049)“ (smanjenje od oko 57,9 milijuna ili 12,42 posto), „Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture (A545076)“ (smanjenje od oko 32,1 milijuna kuna ili 17,48 posto), kao i na proračunski istaknutim strateškim projektima „Obalni ophodni brod (K545044)“ (smanjenje od 13 milijuna HRK ili 17,02 posto), te „NATO integrirani sustav PZO (K545046)“ (smanjenje od 9 milijuna ili 25,85 posto). No, unutar gotovo nedirnutog odjeljka „Međunarodna suradnja“ glavninom je oduzeto iz stavke „Bilateralna i multilateralna suradnja (A545063)“ – 3 milijuna HRK ili 20,05 posto – dok je ukupno oko četiri puta veća stavka „Aktivnosti u okviru NATO i EU (A545064)“ ostala kraća za oko 1,77 milijuna kuna (3,16 posto).
Konačno, između postotno najmanje diranih dijelova obrambenog proračuna, u odjeljku „Mirovne misije“ smanjena je samo stavka „NATO operacije (A545066)“, koja sačinjava preko 95 posto ovog odjeljka – i to za 6 milijuna kuna ili 3,63 posto. U odjeljku „Upravljanje i potpora osoblju“ – koji je postotno najmanje diran, iako se zbog njegove većine tu i mali postoci prevode u velike apsolutne brojke – glavnina ušteda izvedena je na „mamutskoj“ stavci „Troškovi osoblja i personalna potpora (A545052)“, gdje je oduzeto 1,62 posto sredstava (oko 45,1 milijuna kuna), dok je radikalno manja stavka „Pribavljanje osoblja i izobrazba (A545053)“ ostala gotovo nepromijenjena rezom od 2,42 posto (što ondje iznosi 500 tisuća kuna).
2. Javna sigurnost
Od ukupno pet proračunskih stavki koje strukturno sačinjavaju proračunski segment „Javna sigurnost“ aktualnom proračunskom preraspodjelom su mijenjana samo dva. Kao prvo, smanjena je stavka „Protupožarna zaštita (A545035)“ za oko 27,04 milijuna kuna ili 24,13 posto – što neće biti problem budući se ona time tek vratila u rang iznosa koje se za tu namjenu izdvajalo 2018. i 2019. godine. Osim toga, za oko 836 tisuća kuna (3,26 posto) je smanjena i stavka „Obalna straža (A545039)“, čija će ciklična priroda taj neveliki rez ionako kompenzirati još nekoliko mjeseci – do kada će vjerojatno obrambeni proračun podnijeti još podosta rezova koji će biti i bitno bolniji.
Za kraj…
Spomenimo još i da je sve ove prve ovogodišnje rezove u obrambeni proračun za glavnu informativnu emisiju televizijske stanice NOVA TV, večernji Dnevnik, u petak 10. travnja kratko komentirao i Ante Modrić, pomoćnik ministra obrane zadužen za proračun i financije. Od njega se tom prilikom o postupanju Ministarstva obrane RH moglo čuti: „Određene projekte, koji u ovom trenutku nisu primarni… ne za funkcioniranje Oružanih snaga… smo prolongirali. Znači, riječ je prvenstveno o opremanju i razvoju komunikacijsko-informacijskih sustava, određenim projektima izgradnje“. Pri tome, neki programi opremanja dobili su poseban tretman, a prema Modriću to su po granama, za HKoV prvenstveno – „DUOS, odnosno opremanje i integracija oružnog sustava na Patriu. Za Hrvatsku ratnu mornaricu… znači, riječ je o izgradnji Obalnog ophodnog broda i remonta topovnjača. A, za zrakoplovstvo – to je nastavak opremanja helikopterima Black Hawk“.
Naravno, treba napomenuti kako se kod opremanja borbenih vozila Patria oružnim stanicama od 30 mm zapravo radi o jednom projektu koji masivno kasni, dok su preostala dva spomenuta posla još itekako u svojim početnim fazama. Kako je ugovor koji omogućuje početak gradnje daljnjih obalnih brodova za Obalnu stražu potpisan prije nepuna dva mjeseca, zanimljivo je da se on ipak našao pred ozbiljnim smanjenjem u prvome krugu smanjenja. Kako smo već istaknuli, ovaj projekt kod domaćeg brodograditelja – čije očuvanje ujedno pomaže i hrvatskoj obrambenoj industriji – podnio je tu rez od 13 milijuna HRK ili 17,02 posto sredstava, a ionako tek treba vidjeti kako će ići gradnja najavljenih brodova, pa onda i njihova prijemna ispitivanja te primanje u službu. Ponešto je izvjesniji američki „helikopterski“ paket kojeg je MORH zakoturao krajem lanjske godine, dok će se provedba tog posla i isporuka robe u Hrvatsku otegnuti kroz niz predstojećih godina. Tu treba spomenuti i sa sadašnjeg „kriznog“ gledišta posebno bizarnu okolnost – da je to sve u Sjedinjene Američke Države već plaćeno avansno (unaprijed). No, kako se sam projekt nabavke helikoptera Black Hawk te njima prateće opreme i usluga nije našlo za shodno u obrambenom proračunu RH izdvojiti u zaseban strateški projekt, tek se naslućuje kako bi većina novaca za tu svrhu mogla biti sadržana u aktualnom preraspodjelom nedirnutoj stavci „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima (A545042)“.
