Vlada je na jutrošnjoj 97. sjednici usvojila „Godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za 2017. godinu“, te je, među ostalim, verificirala odgovor na pitanje saborskog zastupnika Živog ziga Ivana Vilibora Sinčića u vezi s prodajom, odnosno doniranjem oružja. Iako te dvije točke nisu formalno povezane, zanimljivo je na obje baciti kratka pogled.
Prvo je na red, kao 17. od ukupno 25 točaka, došlo „Godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za 2017. godinu“, koje je prilično šturo obrazložila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman:
„U skladu s odredbom članka 25. st. 2. Zakona o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je izradilo ovo izvješće za 2017. godinu, koje je 5. takvo izvješće izrađeno temeljem odredbi navedenog zakona. Ono objedinjuje radnje i obaveze koje su tijekom protekle godine poduzimale nadležna tijela RH u sustavu kontrole izvoza i uvoza robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava u komercijalne svrhe. Tako je tijekom 2017. godine održano 26 sjednica povjerenstva za davanje suglasnosti za izvoz, uvoz ili prijenos robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava, kao i za pružanje usluga za robu vojne namjene. Povjerenstvo je izdalo suglasnost za ukupno 926 dozvola, Ministarstvo je u 2017. godini izdalo 483 dozvole za izvoz, odnosno prijenos, 440 dozvola za uvoz ili prijenos, te 3 dozvole za pružanje usluga. Izvješće također daje detaljne podatke o ukupnoj realizaciji, dakle u financijskim iznosima po pitanju izvoza, prijenosa, uvoza ili… bojnih sredstava ili nevojnih ubojnih sredstava, dakle za 2017. godinu, što uključuje i podatke po izdanim dozvolama u 2016.“
Ministri su, naravno, jednoglasno i bez pitanja usvojili ovo 12 stranica dugo Izvješće, koje već u samom uvodu ima određeni humoristički pristup: „Pored Zakonom propisane obveze, Godišnje izvješće za 2017. ima za cilj transparentno informirati javnost o činjenicama od značaja za nacionalnu sigurnost, vanjsku politiku i gospodarske interese Republike Hrvatske“. Da podsjetimo, transparentnost je tu nestala 2013. godine, nakon skandala s inozemnim napisima o tome kako Hrvatska prodaje svoje viškove naoružanja Jordanu, kao posredniku prema konačnom odredištu – Siriji. Dotadašnja izvješća od više desetaka stranica teksta s brojnim prilozima radikalno su skraćena, a posebno treba istaći klasificiranje priloga o zemljama u koje Hrvatska izvozi naoružanje i opremu. Takvo zazorno stanje traje već posljednjih 5 godina, bez naznaka da će se išta promijeniti po pitanju transparentnosti ovog dokumenta u budućnosti.
Od ostalih „transparentnih“ podataka u Izvješću se navodi kako je do 31. prosinca 2017. u Očevidnik izvoznika i uvoznika robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava bilo upisano 212 trgovačkih društava, a u Očevidnik pružatelja usluga za robu vojne namjene – njih 35.
Kako je na sjednici Vlade spomenula državna tajnica Mikuš Žigman, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u 2017. godini, izdalo je 926 dozvola, od čega 483 dozvole za izvoz/prijenos; 440 dozvola za uvoz/prijenos, te 3 dozvole za pružanje usluga. Ukupan broj izdanih dozvola u 2017. godini je 926, što je za 76 dozvola više u odnosu na prethodnu 2016. godinu, kada ih je bilo izdano 850.
Pritom, 287 dozvola odnosi se na izvoz/prijenos robe vojne namjene, 248 dozvola za uvoz/prijenos robe vojne namjene, 100 dozvola na izvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava, i 178 dozvola za uvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava. Isto tako, 61 dozvola odnosi se na privremeni izvoz/prijenos/povrat i uvoz/prijenos/povrat robe vojne namjene kao i nevojnih ubojnih sredstava na sajam, tormentaciju, testiranje ili uslugu remonta. Tijekom 2017. izdano je 49 globalnih dozvola za izvoz robe iz kategorije ML13 Popisa robe vojne namjene u svrhu prezentacije na sajmovima i natječajima. Uz to onda dolaze i spomenute tri dozvole za pružanje usluga, čime ukupna brojka izdanih dozvola dostiže 926.
Financijska realizacija dozvola
HS Produkt – najveći hrvatski izvoznik naoružanja (Photo: IMCS-Tactical Shooting/Facebook)
Pogleda li se financijska realizacija dozvola izdanih u 2017. godini, uočava se prilična razlika u vrijednostima izdanih i realiziranih dozvola. Od ukupno izdanih 926 dozvola, tu je: (1) 287 dozvola za izvoz/prijenos robe vojne namjene u odobrenoj vrijednosti od 3.431.732.010,38 HRK (456.347.341,81 EUR) – realizirano je 502.359.509,05 HRK (66.803.126,20EUR) ili 14,6%; (2) 248 dozvola za uvoz/prijenos robe vojne namjene u odobrenoj vrijednosti od 283.469.540,27 HRK (37.695.417,59 EUR) – realizirano 142.479.467,40 HRK (18.946.737,69 EUR) ili 50,3%, (3) 100 dozvola za izvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava u odobrenoj vrijednosti od 5.316.474.312,80 HRK (706.977.967,13 EUR) – realizirano 35.053.890,51 HRK (4.661.421,61 EUR) ili samo 0,6%, (4) 178 dozvola za uvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava u vrijednosti 349.849.253,41 HRK (46.522.507,10 EUR) od čega je realizirano 24.596.296,49 HRK (3.270.784,11 EUR) ili tek 7%, te (5) 3 dozvole za pružanje usluga za robu vojne namjene u odobrenoj vrijednosti od 204.905.236,74 HRK (27.248.036,80 EUR) od čega je realizirano 26.982.953,60 HRK (3.588.158,72 EUR) ili 13,7%.
Ratni brodovi SAD nose porast poslova remonta
Tijekom prošle godine daleko je bolji i unosniji bio izvoz roba vojne namjene u odnosu na nevojna ubojna sredstva. Ukupna realizacija izdanih dozvola za izvoz/prijenos robe vojne namjene u 2017. godini iznosi 1.001.661.341,93 HRK (133.199.646,53 EUR), dok realizacija izdanih dozvola za izvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava u 2017. iznosi 39.211.985,77 HRK (5.214.359,81 EUR). U obje ove vrijednosti su uključene i realizacije dijela zaostalih dozvola izdanih 2016. godine – čime ukupan izvoz/prijenos obavljen u 2017. godini iznosi 1.040.873.327,7 kuna, odnosno 138.414.006,34 eura (38,3 posto manje nego lani).
Za to vrijeme je ukupna realizacija izdanih dozvola za pružene usluge za robu vojne namjene u 2017. iznosila 28.487.143,48 HRK (3.788.183,97 EUR), odnosno preko 27 puta više nego godinu ranije – što također uključuje i realizaciju po dijelu dozvola izdanih 2016. godine. Spomenimo posebno i pojavu odvojene stavke „Usluge remonta“, u koju se broje remonti brodova – poslovi o kojima smo tijekom 2017. posebno pisali i na portalu Obris.org.
Što se uvoza tiče, ukupna realizacija izdanih dozvola za uvoz/prijenos robe vojne namjene u 2017. godini iznosi 149.806.083,98 HRK (19.921.021,81 EUR), a ukupna realizacija izdanih dozvola za uvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava u 2017. iznosi 47.064.092,12 HRK (6.258.522,89 EUR). Dakle, ukupno je tu riječ o 196.870.176,1 kuna (26.179.544,7 eura), što iznosi samo 37,5 posto prošlogodišnjeg učinka u ovoj kategoriji. Tu je također uključena i realizacija po dijelu dozvola izdanih 2016. godine.
Zastupničko pitanje
Neovisno o ovom Izvješću, Vlada je u nastavku jutrošnje 97. sjednice verificirala odgovore na zastupnička pitanja Ivana Vilibora Sinčića. Naime, Sinčić je 3. svibnja ove godine Vladi uputio niz pitanja koja se tiču prodaje ili doniranja naoružanja Siriji. Tako ga je zanimao odgovor na sljedeća pitanja: (1) „Prodaje li ili donira RH oružje pojedinim oružanim grupacijama u ratu u Siriji? Događa li se prodaja direktno ili preko posrednika?“, (2) „Koje oružane grupacije su dobile oružje?“, (3) „Kada i u koliko navrata je oružje dano, odnosno prodano?“, (4) „Po kojoj cijeni je prodavano navedeno oružje i gdje je završio novac dobiven od prodaje (u kojim stavkama proračuna se nalazi dobit od prodaje)?“, te (5) „O kojoj se vrsti oružja radi i odakle potječe prodano oružje (je li oružje naslijeđeno, kupljeno il nešto treće)?“.
Uz ova pitanja, Sinčić je dodao i obrazloženje: „Prema napisima iz medija Hrvatska je drastično povećala prodaju streljiva prema Saudijskoj Arabiji u 2016. godini, unatoč upozorenjima organizacija za ljudskih prava o ilegalnom preusmjeravanju pošiljki u ratna područja, što predstavlja kršenje EU i međunarodnih zakona“. Međutim, da je Sinčić imalo pratio ovu problematiku, znao bi da na ovako formulirana pitanja ne može dobiti nikakav drugačiji odgovor od onog kojeg je jutros verificirala Vlada – koji glasi: „Republika Hrvatska ne prodaje niti donira oružje pojedinim oružanim grupacijama u ratu u Siriji“.
*tablice i grafovi: izvor – Ministarstvo gospodarstva
