Još od finalne večeri drugog kruga predsjedničkih izbora kroz medije se provlači tvrdnja kako će prvi potez nove predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH Kolinde Grabar Kitarović biti imenovanje novog načelnika GS OS RH, jer aktualni general Drago Lovrić broji zadnje dane na tome mjestu. Takve (dez)informacije pojavljuju se neprestano, kao već gotova stvar.
Tako bi zaista i bilo da Lovrić nije izabran po starom Zakonu o obrani, prema čijim odredbama mandat načelnika GS OS RH traje 5 godina. Naime, prema članku 94. starog Zakona o obrani (NN 33/02 od 29. ožujka 2002. godine): „Načelnik Glavnog stožera imenuje se na razdoblje od 5 godina i može biti imenovan najviše 2 puta“. Lovrić je načelnikom GS-a imenovan 25. veljače 2011. godine, a odluka o imenovanju stupila je na snagu 01. ožujka iste godine. Na tom je mjestu naslijedio Josipa Lucića, koji kao načelnik GS OS RH nije odradio svoja puna 2 mandata, kako je dopuštao tada važeći Zakon o obrani (donesen u doba generala Petra Stipetića kao načelnika). Pred Lovrićem je, dakle, još jedna godina do kraja punog mandata. To nam je potvrdio i MORH preko svoje Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo:
„Sukladno članku 123. Zakona o obrani (NN 73/13), mandat načelniku Glavnog stožera OS RH istječe 29. veljače 2016. godine“.
Iako, naime, novi Zakon o obrani, donesen u ljeto 2013. godine, mandat načelnika GS OS RH ograničava na 4 godine (bez mogućnosti obnašanja punog drugog mandata), spomenuti članak 123. (ubačen u Prijelazne i završne odredbe) implicitno govori o aktualnoj situaciji:
„Osoba zatečena na dužnosti načelnika Glavnog stožera na dan stupanja na snagu ovog Zakona ostaje na dužnosti načelnika Glavnog stožera do isteka mandata na koji je imenovana u skladu s odredbama Zakona o obrani („Narodne novine“, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.)“.
No, tako pozicioniran kraj mandata aktualnog načelnika GS-a sa sobom donosi neke nove probleme. Dok je jasno da tu neće biti ikakvih promjena prije predsjedničke inauguracije Kolinde Grabar Kitarović – i nakon tog dana bi teško bilo zamisliti tijek sukoba oko ovog imenovanja koje će se provoditi u skladu s odredbama novog Zakona o obrani iz 2013. godine. Naime, dok prema tom propisu (članak 7. Zakona o obrani) u ovlasti Predsjednika RH spada i mogućnost razrješavanja dužnosti starog načelnika GS OS RH „izravno“, bez odgovarajuće suglasnosti Vlade RH, ta je suglasnost ipak nužna za imenovanje njegova nasljednika na čelu OS RH. Time, ako bi do razrješenja došlo bez prethodnog usuglašavanja čelnika na „dva brda“, uz teškoće pri pribavljanju potrebnih mišljenja saborskog Odbora za obranu, čitava bi situacija lako rezultirala ili zastojem funkcioniranja Odbora za obranu Hrvatskog sabora, ili duljim periodom upražnjenosti ove funkcije – što su sve prilično malo vjerojatni scenariji događanja. Zato, bitno je vjerojatnije da se spomenuti postupak kompletno pomakne prema kraju ove i početku iduće godine, kada ionako polagano završava mandat generala Drage Lovrića na čelu GS OS RH.
Ako gledamo varijantu s donošenjem ove odluke krajem tekuće godine, ovakav bi razvoj situacije čitav postupak internog odlučivanja o osobi Lovrićeva nasljednika pozicionirao pred kraj mandata aktualnog saziva Hrvatskog sabora, te usred kampanje za parlamentarne izbore. Iako još nije jasno za kada će točno biti sazvani idući parlamentarni izbori u Hrvatskoj, već je sada jasno da će krajem godine Sabor zasigurno raditi smanjenim ritmom (gdje ne bi čudilo ni da tijekom posljednjih mjeseci mandata izostane i ionako rijetko sazivanje saborskog Odbora za obranu). Tu se, naravno, postavlja pitanje konkretnog održavanja saslušanja kandidata pred saborskim Odborom za obranu, a onda i donošenja potrebnih mišljenja, gdje bi to lako bio jedan od posljednjih poslova Odbora za obranu u sadašnjem sazivu. Uz to, pridobivanje suradnje aktualne Vlade RH tražilo bi i politički kompromis predsjednice Grabar Kitarović s trenutnim nosiocima upravne vlasti oko osobe novoga načelnika GS OS RH. Imajući u vidu brojne neslužbene informacije o tome da se Vlada s predsjednikom države na odlasku već ranije dogovorila o Lovrićevom nasljedniku – i to još u vrijeme kada je vladalo sveopće mišljenje kako Ivo Josipović ne može izgubiti predsjedničke izbore – ako je to točno, postavlja se pitanje hoće li se izabrana predsjednica složiti s tim izborom, ili će insistirati na nekom svom (ili stranačkom) kandidatu. Ishod te dvojbe bi itekako mogao ovisiti o tome je li Kolinda Grabar Kitarović tijekom 2015. uspjela pronaći kakav-takav zajednički jezik s aktualnom Vladom (za koju zapravo i ne bi bilo nezanimljivo čitav postupak pokušati „progurati“ prije samih izbora, ne bi li početkom 2016. godine izbor novog načelnika već bio gotova stvar).
Na kraju, naravno, nije nemoguća ni opcija da čitav ovaj posao jednostavno bude kompletno odgođen za kraj veljače 2016. godine, kada prema navodima iz MORH-a završava mandat generala Drage Lovrića – i kada prilično sigurno govorimo o dobu nakon provedenih idućih parlamentarnih izbora. Takvo bi odugovlačenje izbornim pobjednicima moglo dati priliku da relativno nabrzinu (s novom Vladom RH, novim sazivom Sabora i novim Odborom za obranu) sami iznova odlučuju o osobi budućeg načelnika GS-a, s više ili manje obzira prema nekakvim promišljanjima „iz prošlog režima“. Uz to, ako bi se takav postupak i odužio preko 29. veljače 2016. godine, nije izvjesno da bi to predstavljalo stvarni problem. Dodatno bi vrijeme tada moglo biti dobiveno ponavljanjem prakse „v.d. načelnika GS OS RH“ (kakvu se moglo vidjeti od 16. siječnja do 28. veljače 2008. godine, kada je general Slavko Barić tu dužnost privremeno obavljao tijekom konzultacija o osobi novog načelnika GS OS RH).
Uzmu li se sve ove nedoumice u obzir, očito je da kraj mandata aktualnog načelnika GS OS RH i izbor njegovog nasljednika sada dolaze u jedno prilično nezgodno vrijeme. No, ta će situacija biti još i mnogo gora za četiri godine, s istekom četverogodišnjeg mandata idućeg načelnika GS OS RH. Te 2020. godine bi se s redovitom promjenom na vrhu Glavnog stožera mogli ugrubo poklopiti i ciklusi parlamentarnih, ali i idućih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Time je izgledno da će čitav postupak donošenja odluke o budućim načelnicima Glavnog stožera, koliko god bio bitan za hrvatski sektor obrane, ubuduće barem dijelom postati taocem ionako pretjeranog predizbornog folklora u Hrvata.
