U jeku afere MiG-ovi, nabave Panzerhaubitza i poništavanja natječaja za izgradnju OOB-a, Ministarstvo obrane je po drugi put za redom predstavilo „Izvješće o provedbi mjera iz Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije“. Radi se o redovitom godišnjem izvješću, koje je prošloga tjedna pred saborskim Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije predstavio ministar obrane Ante Kotromanović. Za razliku od prošlogodišnjeg izvješća, koje je bilo gotovo pa uvodno, upoznavanje sa svim i svačim iz obrambenog sektora, u ovogodišnjem Izvješću težište je na javnim nabavama, i (nešto manje) na mjerama poduzetima u prošlom razdoblju za sređivanje brojnim problema u funkcioniranju Ministarstva obrane i OSRH.
Reforma sustava javne nabave
Zbog povećanja kapaciteta i sposobnosti ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane, bivši sektor za nabavu unutar Uprave za materijalne resurse (M3) dobio je status samostalnog sektora. Svi djelatnici Samostalnog sektora za javnu nabavu MORH-a završili su specijalističke programe za usavršavanje na području javne nabave, položili su ispit iz zakonske regulative koja propisuje područje nabava, te za svoj posao posjeduju i certifikate Ministarstva gospodarstva.
U siječnju ove godine, na temelju Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti, donesena je Uputa o provedbi postupaka javne nabave. Kroz tu Uputu se regulira niz stvari – od postupaka koji se odnose na planiranje nabave, preko izrade godišnjih planova nabave, do načina nabave roba, radova i usluga. Uputa se primjenjuje i na aktivnosti procesa nabave roba i usluga u inozemstvu, budući se van granica RH puno nabavlja za potrebe OS RH u mirovnim operacijama. Uputom je razrađen i postupak tzv. bagatelne nabave, odnosno u slučajevima kada je procijenjena vrijednost nabave manja od 200 tisuća kuna za robu i usluge, odnosno 500 tisuća kuna za rad (kako propisuje izmijenjeni Zakon o javnoj nabavi).
Kako je do sada već u nekoliko navrata naglašavao, ministar obrane Kotromanović posebno je ponosan na otvaranje postupaka nabave:
„Od nekadašnjih preko 50 posto nabava po izuzeću, koliko su bili predmeti nabave u planu nabave označeni stupnjem tajnosti u 2011. i 2012. godini – taj postupak je u 2013. smanjen na 12 posto. U 2014. to smo uspjeli sada smanjiti na 6 posto. U ciframa, u novcima, to izgleda ovako – 2011. smo po izuzeću, znači po tajnosti, u predmetima procesa nabave proveli postupke u vrijednosti od 870 milijuna kuna. U 2012. to je bilo 840 milijuna kuna. U 2013. godini 154 milijuna kuna, a u 2014. – 96! I vidite, nama je tendencija da to pada – i to će pasti svega na nekoliko posto, zato što smatramo da svaki postupak mora biti transparentan… Ali određeni dijelovi – ako ćemo mi sada na naš obalni brod stavljati određene sustave koji mislimo da moraju bit tajni – oni će bit’ tajni. Ali postupak nabave mora biti transparentan.”
Prošle godine po prvi puta je napravljen godišnji plan nabave za sljedeću, 2014. godinu, i to je pravilo koje će vrijediti i ove i svih narednih godina. Do 15. rujna ove godine bit će zaključene sve nabavu za tekuću 2014. godinu – što je velika novost jer se do sada dosta stvari nabavljalo pred sam kraj godine. Kotromanović je najavio i do će se do kraja ove godine početi provoditi i postupci nabave za iduću godinu, kako bi se suzbila kašnjenja, jer “za neke stvari ne možemo provesti postupak nabave jedino u tekućoj godini”.
Tijekom prošle godine realizirano je oko 900 predmeta nabave, od čega je nekoliko njih vrlo velike vrijednosti. Tu je Kotromanović izdvojio kapitalni remont i produženje životnog vijeka helikoptera Mi-8, produženje resursa i nabavu aviona MiG-21, projekt izgradnje obalnog ophodnog broda, izgradnju smještajnih objekata u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji te skladišta u kompleksu „Hrvatski ždral“ u Doljanima, zamjenu infrastrukture u zračnoj bazi Pleso, nabave daljinski upravljanih oružnih sustava za borbena oklopna vozila, kao i borbenih odora. I uz ovako velike projekte, a i troškove koji uz njih idu, postignuta je i određena ušteda u odnosu na inicijalne cijene. Prema MORH-ovoj procjeni, na provedenim postupcima javne nabave u 2013. godini uštedjelo se više od 100 milijuna kuna – ponajviše kroz pregovarački postupak, za što je ministar obrane posebno pohvalio načelnika Samostalnog sektora za javnu nabavu Branka Pribolšana.
„Početna cijena je bila za remont helikoptera – 115 milijuna kuna. Mi smo kroz pregovarački postupak došli do konačne cijene od 83,5 milijuna kuna. Oko 30 milijuna kuna smo uštedjeli. Jedan primjer. Dečki prije mene su kupili 56 strojnica 12,7 – koje nam trebaju za naš završetak Patrie – za 170 milijuna kuna s PDV-om. Mi smo, četiri godine kasnije, od istog proizvođača, kupili 58 strojnica… znači, dvije više… za 140 milijuna kuna. Nitko nas nije pohvalio zbog toga. Moji kolege, koji su radili, nisu napravili konferenciju za tisak, pa rekli “Vidite kako je to dobro napravljeno!”… A ja se pitam – zašto je to tako? Zašto je toliko bila velika? Zašto smo mi uspjeli uštedjeti 30-ak milijuna kuna? To nitko nije postavio pitanje. Ni novinari!”,
rekao je Kotromanović pred članovima Nacionalnog vijeća, napominjući kako su se ušteđena sredstva reinvestirala u nabavu odora, nove jurišne puške, i izgradnju infrastrukture.
Preuzevši Ministarstvo obrane nakon parlamentarnih izbora krajem 2011., Kotromanović je zatekao mnoge nezavršene projekte velikih vrijednosti. Zbog toga je u MORH-u osnovan Odbor za nadzor i kontrolu, koji sudjeluje u procesu odlučivanja i upravljanja projektima, a po istom pitanju aktivnija je i MORH-ova unutarnja revizija:
“To su dobri dečki, njih ima sedmorica, i jako su nam puno pomogli. Slušamo ih – što učiniti, što napraviti da poboljšamo naše poslovne procese. Za projekte koje smo zatekli nezavršene – recimo, jedan projekt… 20 milijuna kuna, “Vojna iskaznica”. Godinu dana bivši ministar se nije ni usudio taknuti u to. Nije znao što će napraviti, a mi smo morali odlučiti. Pitali smo i Državno odvjetništvo – hoćemo li izgubiti 20 milijuna kuna, za vojnu iskaznicu… Znači, jedna iskaznica je koštala oko 1000 kuna. Ili ćemo taj projekt završiti, i napraviti nešto od njega – da bude od koristi za sve nas. “
Dok je “vojna iskaznica” nezavršen projekt, “minolovac” je završen, ali beskoristan:
“Niz projekata je bio tako. To nas je primoralo da napravimo metodologiju upravljanja razvojnim projektima, i svaki mjesec zamjenica ministra vodi, s zamjenicima načelnika Glavnog stožera, i stručne osobe… i pratimo svaki projekt, u kojoj je fazi. Imamo pravo donijeti odluku, o tome kako usmjeriti projekt. To su projekti od velike vrijednosti. Ne smijemo sada dozvoliti da nam projekt tipa “Minolovac” propadne – da 100 milijuna kuna bacimo u vjetar, a da brod leži, od ’99. ili 2000. godine. To je loše vođenje projekata. To je nebriga o državnom interesu, i to je nebriga o državnim sredstvima.”
S nekretninama u neobranom grožđu
Dok su javne nabave u obrani, posebice one velike, u fokusu javnosti, gospodarenje nekretninama – nije. Kako se čini, MORH-ove nekretnine najviše zanimaju Državni ured za reviziju, jer se radi o 20-godina nesređenog sustava.
“Do dan danas nije nam jasna pozicija, koliko imamo… Doduše, po drugi puta radimo popis imovine, u dvije godine. I nismo mogli detektirati točno popis nekretnina, popis garaža, popis poslovnih prostora. Tu radimo puno – da predajemo Državnom uredu za… DUUDI-u… Zato što smo vrijednost imovine – kad sam došao u Ministarstvo bila je negdje oko pedesetak… mislim 53 milijarde kuna, pa smo to spustili odmah za 14. Rasknjižili smo ono što je bilo, što nitko nije rasknjižio. Primjera radi… ‘9o i neke godine damo tri stana Ministarstvu kulture, u Splitu, HNK. Doslovce, do prije nekoliko dana mi smo te stanove vodili kod nas, da su to stanovi Ministarstva obrane. Čak smo plaćali pričuvu za to. I tako dalje, i tako dalje…”
Za sređivanje obrambenih nekretnina Kotromanović procjenjuje da mu je potrebno još godinu i pol dana, što nije upitno budući da je točno toliko ostalo još do kraja punog mandata ove Vlade. No da bi se u tom roku sredilo stanje, MORH je u pomoć pozvao Državno odvjetništvo, ne bi li se iole raščistilo stanje s nekretninama, kao jednim od prioriteta u obrambenom sustavu.
Kao da je prvi put….
Iako su nekretnine naslijeđene, a problem s njima vuku se još od početka ’90-ih, neshvatljivo je da se tek posljednjih godina postavlja pitanje posjedovanja i gospodarenja s njima. No nekretnine nisu jedine za koje se postavlja nosi sustav organizacije. Tako se Kotromanović pred Nacionalnim vijećem i njegovim predsjedateljem Vladimirom Šeksom pohvalio kako se od početka mandata ove Vlade, barem što se MORH-a tiče, radi na poboljšanju sustava financijskog upravljanja i kontrole, te na izradi brojnih planova – financijskih, plana prijma i izdvajanja osoblja, plana nabave, opremanja i modernizacije, pa do plana upravljanja vojnim nekretninama. Dok se Plan nabave do prije dvije godine nije ni radio na aktualan način, sada se njemu dodaje i analiza dijela koji se odnosi na sudionike procesa nabave. Počela se raditi i analiza troškova sudjelovanja u međunarodnim operacijama i misijama, analiza stanja nekretnina i vojne imovine, kao i analiza sustava dodataka na plaću za DVO, ističe ministar. Posebno se radi i analiza sudskih tužbi – u tu je svrhu formirano posebno povjerenstvo koje na terenu, u postrojbama OS RH, utvrđuje razloge podnošenja tužbi, ili kako Kotromanović kaže – “njihovo otkrivanje i sprečavanje”.
Sukladno preporukama Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu, preispitan je ugovor s Pleter uslugama d.o.o., u dijelu koji se tiče načina plaćanja režijskih i komunalnih troškova.
“To smo riješili u 8 dana, zato što nije lako odvojiti jedno brojilo, na Črnomercu, i postaviti neovisno brojilo, gdje ćemo imati točno potrošnju struje ili vode. Treba nam nešto vremena, ali stvarno pokušavamo, i trudimo se nešto napraviti”,
zaključio je ministar obrane Ante Kotromanović svoju prezentaciju Izvješća o provedbi mjera iz Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije.
