„Imigracijski problem je možda čak veći od onog financijskog!“ Tako je grčki ministar javnog reda Nikos Dendias na jednoj međunarodnoj televiziji branio slike s ulica Atene, koje su se tijekom vikenda proširile svijetom. U akciji ironično nazvanoj „Xenios Zeus“ po starogrčkom zaštitniku gostoljubivosti i gostiju, koju je policija provela ovog vikenda u Ateni, uhićeno je 6 tisuća ilegalnih imigranata. Od toga će njih 1600 biti deportirano iz Grčke, a prva tura od 88 ilegalaca već je u nedjelju vraćena u Pakistan. „Ne zaustavi li se ilegalno useljavanje, Grčka će doživjeti potpuni kolaps“, tvrdi Dendias.
Veća kriza, više imigranata, više rasističkih napada
„Jugoistočna vrata Europske unije“, kako Grčka voli sama sebi tepati, najpopularnija su ulazna točka za brojne migrante iz Azije i Afrike – čak 80 posto ilegalnih imigranata na putu u EU, švercom preko grčko-turske granice, pokušava se dokopati neke europske zemlje. Trenutni podaci govore kako Grčka ima oko 800 tisuća registriranih imigranata, te više od 350 tisuća onih bez papira. U zemlji koja je doajen bankrota, za njih nema velikog razumijevanja. Pogotovo nisu dobrodošli sada, kada su mnogi Grci ostali bez posla, a oni koji još uvijek rade suočeni su s drastičnim mjerama uštede. Većinsko raspoloženje je baš onakvo kakvo je opisao ministar Dendias: „Grčke ekonomske muke su takve da si ne možemo priuštiti invaziju imigranata. Imigracija je bomba na temeljima društva i države“.
Ilegalci, osim što troše socijalnu pomoć iz skučenog državnog proračuna, jeftina su, a time i opasna radna snaga. Nevladine organizacije upozoravaju na povećani broj rasno motiviranih napada – u samo 3 mjeseca, od travnja do srpnja, zabilježeno je 300-tinjak napada, uglavnom na migrante iz Južne Azije. U srpnju je i Human Rights Watch objavio izvještaj u kojem su dokumentirani deseci ksenofobičnih napada. Na krilima te, sve izraženije ksenofobije, na posljednjim se parlamentarnim izborima izdigla radikalno desna stranka Zlatna zora, koja je samo par dana prije policijske anti-imigrantske akcije dijelila hranu svojim gladnim i socijalno ugroženim sugrađanima. Jedini uvjet je bio – da im žilama kola prava grčka krv, i da to mogu dokazati napismeno!
Silom prilika ilegalni imigranti i „dobrovoljni povratnici“
Uz blagoslov i financijsku pomoć Europske unije, Grčka provodi program dobrovoljnog povratka imigranata u njihove matične zemlje. U prvih 6 mjeseci ove godine, na taj se način kući vratilo oko 3 500 imigranata, dok grčko Ministarstvo javnoga reda i tamošnja podružnica Međunarodne organizacije za migracije (International Organization for Migration – IOM) planiraju udvostručiti taj broj tijekom narednih 11 mjeseci. To, navodno, ne bi trebao biti problem, jer vlasti tvrde da je već sada 8 tisuća ilegalaca predalo zahtjev za uključenje u program dobrovoljnog povratka. Udvostručenje prate i financije – dok je povratak „dobrovoljaca“ Europska unija sufinancirala s 5 milijuna eura, za sljedeću fazu izdvojila je duplo, dakle – 10 milijuna eura. No s obzirom na ukupne brojke legalnih i ilegalnih migranata, „dobrovoljni povratnici“ su zapravo kap u moru (da ponovimo, Grčka – oko 800 tisuća registriranih imigranata, te više od 350 tisuća onih bez papira), pogotovo ima li se na umu da se dobar dio tih „dobrovoljaca“ ubrzo ponovno vrati svom migrantskome životu.
Prema podacima FRONTEX-a, europskog čuvara granica, u prvoj polovici 2012. godine detektirana je 21 tisuća ilegalnih imigranata na grčko-turskoj granici, što je oko 10 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo u lipnju ove godine zabilježeno je 4800 prelazaka granice, što je čak 33 posto više nego u lipnju 2011. Migranti, koji također prate godišnja doba (pa ih je zimi manje, a u proljeće i ljeti znatno više), od sredine travnja pojačano pristižu na grčko-tursku granicu – u prosjeku njih oko tisuću tjedno. Donedavno po broju vodeće migrante iz Sjeverne Afrike premašili su migranti iz Afganistana, Pakistana i Bangladeša. No, najveće povećanje dolazaka ove godine bilježe Sirijci – s rastom sukoba u toj zemlji drastično je porastao broj sirijskih građana koji pokušavaju ući u Grčku.
Prema FRONTEX-ovoj Mreži analize rizika (Frontex’s Risk Analysis Network – FRAN), broj dolazaka Sirijaca u prva tri mjeseca ove godine porastao je za 467 posto! To, međutim, ne znači da je pola Sirije pokušalo prijeći grčko-tursku granicu – radi se o tek 2 tisuće zabilježenih prelazaka u prvoj polovici godine – no, enormni postotak povećanja samo ukazuje na pogoršanje političko-sigurnosne situacije u toj zemlji. Zato i ne čude procjene da bi do kraja srpnja pri prelasku granice moglo biti zabilježeno ukupno i do 3 i pol tisuće Sirijaca. Izvršni direktor FRONTEX-a, Ilka Laitinen, početkom lipnja ove godine zavapio je kako se Grčka ne može sama boriti protiv povećanog priljeva ilegalnih imigranata, a dodatan je problem i činjenica da Turska odbija surađivati. Grčki problem nisu samo uhićenja i registracija ilegalaca, već i upravljanje brojnim ilegalnim migrantima koji ulaze u zemlju. Laitinen smatra da će pritom od velike pomoći biti i nova grčka azilantska služba.
Ilegalni imigranti nisu kriminalci
U strahu od mogućeg povećanog priljeva izbjeglica iz Sirije, grčke su vlasti nedavno bitno povećale broj čuvara na granici s Turskom. Krajem srpnja grčki je ministar javnoga reda, Nikos Dendias, objavio slanje dodatnih oko 1800 službenika na granicu s Turskom – kao dodatak na ondje već otprije prisutnih 600 graničara. Uz to, on je najavio i postavljanje 26 plutajućih barijera na pograničnoj rijeci Evros, a sve su to tek dodaci na plan kontrole nezakonitog prelaska granice, čiju osnovu čini gradnja 10-kilometarskog zida na grčko-turskoj granici. Riječ je o građevinskom poduhvatu teškom oko 3,2 milijuna eura, koji bi trebao biti dovršen u listopadu ove godine.
Uz sve probleme koji ih muče, Grcima ne trebaju još i ratne izbjeglice. No i to će vjerojatno doći pod lupu, baš kao i njihovo dosadašnje postupanje prema migrantima. Nevladine udruge, na čelu s Amnesty Internationalom, već su nekoliko puta prosvjedovale zbog grčkog nehumanog postupanja prema ilegalcima, posebno prema tražiteljima azila koje se tretira kao kriminalce. Indirektno je Grčka postala metom i europskog ombudsmana Nikiforosa Diamandourosa, inače Grka, koji već mjesecima istražuje krši li FRONTEX u svom postupanju osnovna ljudska prava. Nakon što se FRONTEX izjasnio da, naravno, sve radi po zakonu, Ombudsman je objavio „javne konzultacije“, pozvavši nevladine udruge i građane da daju primjere FRONTEX-ovog poimanja ljudskih prava. Iako Ured Ombudsmana izričito tvrdi da se ova „istraga“ ne odnosi ni na jedan konkretan slučaj, smatra se da je predmet Ombudsmanovog interesa upravo postupanje s migrantima na grčko-turskoj granici.