U slovenskom Ministarstvu obrane danas je održano predstavljanje slovensko-hrvatskog projekta “Cyber ​​​​Range Connect”, kojim Slovenija i Hrvatska postavljaju novu prekretnicu u području kibernetičke sigurnosti. Ove dvije zemlje uspostavile su tzv. “federaciju” poligona za kibernetičku obuku na platformi SimSpace, koja omogućuje zajedničku provedbu složenih vježbi bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu. Projekt uključuje i dvodnevnu vježbu “Cyber ​​​​Range Connect 25”, održanu 01. i 02. srpnja, tijekom koje su stručnjaci iz obje zemlje uspješno testirali tehnički rad veze između poligona za obuku i obranu kritične infrastrukture od kibernetičkih napada.

Projekt “Cyber ​​​​Range Connect” Kibernetičkog centra Ministarstva obrane Republike Slovenije i Zapovjedništva za kibernetički prostor Oružanih snaga Republike Hrvatske predstavlja važnu prekretnicu u području kibernetičke sigurnosti obje zemlje. Ideja za njega nastala je krajem 2023. godine, kada su Slovenija i Hrvatska prepoznale potrebu za inovativnim pristupom poboljšanju kibernetičkih sposobnosti. U veljači ove godine obje zemlje službeno su potvrdile početak projekta i plan provedbe istoimene dvodnevne vježbe, koja je danas uspješno završila, čime je potvrđen tehnički rad “federacije” kibernetičkih poligona.

Kako je objavilo slovensko Ministarstvo obrane, kibernetički poligon je tehnički složena, napredna i skupa infrastruktura, a Slovenija i Hrvatska imaju kibernetičke poligone istog proizvođača. U normalnoj upotrebi, kapacitet kibernetičkog poligona dovoljan je za nacionalne potrebe, ali za provedbu složenih i međunarodnih vježbi, mogućnosti pojedinog poligona su premale, a nadogradnja izuzetno skupa. Povezivanjem dvaju poligona uklanja se taj nedostatak i, bez dodatnih ulaganja, prevladavaju pojedinačna ograničenja nacionalnog kibernetičkog poligona.

Na predstavljanju same vježbe koje je pak održano u vojarni Petar Zrinski u Zagrebu, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik Drago Matanović je istaknuo:

“Ova bilateralna međunarodna vojna vježba, koja je nastala kao rezultat inicijative Zapovjedništva za kibernetički prostor i Ministarstva obrane Republike Slovenije daje svoj doprinos povezivanju kibernetičkih kapaciteta te razvoju i jačanju sposobnosti naših dviju zemalja na ovom zahtjevnom području.”

“Recentni događaji kojima je narušena globalna sigurnosna arhitektura ukazuju kako je kibernetički prostor posebno osjetljiva dimenzija”, kazao je državni tajnik Matanović i dodao kako se u njoj događaju ugroze koje mogu imati značajne posljedice po sigurnost kako zemalja EU tako i članica Sjevernoatlantskog saveza, priopćio je MORH.

Zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor brigadir Daor Dabo rekao je:

“Ova vježba je jednokratni događaj dogovoren tijekom intenzivne suradnje slovenskih i hrvatskih cyber eksperata a osmišljena je kao dokaz koncepta mogućnosti povezivanja više cyber poligona.”

Vježba “Cyber ​​​​Range Connect 25” temeljila se na izmišljenom scenariju u kojem je plavi tim – miješani tim koji istovremeno djeluje u obje zemlje – branio mrežu energetskih čvorišta u izmišljenoj regiji. Suočili su se s crvenim timom koji je provodio kibernetičke napade koristeći taktike, tehnike i postupke tipične za poznate kibernetičke aktere. Svrha vježbe bila je testirati interoperabilnost i učinkovitost “federacije” lokacija za kibernetičku obuku, a istovremeno ojačati sposobnosti za obranu kritične infrastrukture. Scenarij vježbe uspješno je virtualno povezao obje lokacije za obuku, tako da je korisničko iskustvo bilo isto kao da koriste jednu lokaciju za obuku.

Brigadir Dabo je najavio i daljnje korake u okviru ovog projekta:

“Unatoč tome što je ova vježba jednokratan događaj ona otvara široke mogućnosti daljnje suradnje kroz organizaciju i provedbu međunarodnih vježbi. Prvi takav planirani događaj je vježba Combined Adriatic Cyber Endeavour koja će biti održana iduće godine.”

Ovim projektom Slovenija i Hrvatska su među prvima u EU i NATO-u koje su uspostavile praktično funkcionalnu “federaciju” poligona za kibernetičku obuku, što predstavlja važan korak prema većoj regionalnoj sigurnosti i otpornosti. Naime, slovensko-hrvatski projekt ističe se jer je pokazao praktičnu izvedivost “federacije” u bilateralnom okviru, otvarajući vrata široj regionalnoj suradnji i mogućnosti uključivanja drugih zemalja, a ujedno jača poziciju obje zemlje kao inovatora u području kibernetičke obrane, priopćilo je slovensko Ministarstvo obrane.

*Photo: MORS/Bruno Toič, MORH/T.Brandt

Načelnik J-6 Zapovjedništva američkih snaga za Europu (US EUCOM), general-bojnik John H. Phillips, posjetio je u petak 23. veljače Oružane snage Republike Hrvatske, što je u srijedu (28. veljače) objavljeno na web stranici Oružanih snaga RH.

Generali Phillips i Tolić o cyber obrani (Photo: MORH/F.Klein)

Domaćin ovog posjeta bio je načelnik Uprave za komunikacijsko-informacijske sustave Glavnog stožera Oružanih snaga RH, brigadni general Ante Tolić. Tijekom razgovora naglasak je stavljen na daljnji razvoj suradnje sa SAD-om, strateškim partnerom Republike Hrvatske na području obrane, u podizanju razine sposobnosti obrane kibernetičkog prostora kroz provedbu zajedničkih seminara, tečajeva i vježbi te na povećanju interoperabilnosti komunikacijsko-informacijskih sustava.

U sklopu posjeta, general-bojnik Phillips obišao je Zapovjedništvo za kibernetički prostor, gdje mu je prezentirana misija te ključne aktivnosti u postrojbi. Tom prilikom američki general obišao je i Poligon za provedbu tečajeva i vježbi u kibernetičkom prostoru, Središte za nadzor kibernetičkog prostora te Satniju razmjestivog komunikacijskog modula koja je sastavni dio NATO KIS grupe, objavile su OS RH.

Inače sektor J-6 u okviru Američkih snaga za Europu nadležan je za kibernetičku sigurnost i cyber ratovanje, kako samih američkih snaga tako i saveznika.

Kako je danas, 19. rujna 2022. godine, iza 20 sati priopćilo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, na prostorima vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” preminuo je pripadnik Zapovjedništva za kibernetički prostor (ZzKP) Oružanih snaga RH.

Prema šturom službenom priopćenju, njemu je izgleda pozlilo nakon tamošnjeg rekreativnog trčanja, te je preminuo u ambulatni Hrvatskog vojnog učilišta na Črnomercu.

Prema navodima MORH, Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati provest će obdukciju preminulog, a ministar obrane Banožić, MORH i OS RH izrazili su i sućut obitelji.

U srijedu i četvrtak, 9. i 10. ožujka, u Hrvatskom je saboru provedena rasprava o dva Vladina prijedloga s područja obrane – (1) o sudjelovanju OS RH u novoj NATO aktivnosti „ojačane budnosti“, te (2) o specifičnim događanjima unutar jednog PESCO projekta, iz domene cyber-obrane. Najprije je u srijedu o tome raspravljao saborski Odbor za obranu, a potom su obje teme u četvrtak došle i na plenarnu sjednicu Sabora. U oba slučaja uvaženi saborski zastupnici pokazali su zavidnu dozu nonšalantnosti i neinformiranosti, pa se tako moglo čuti da je ministru obrane rođendan (što su mu onda i njegovi kolege iz HDZ-a srdačno i čestitali), ali ne i koje vojne specijalnosti će biti zastupljene u novo formiranoj NATO borbenoj skupini u Mađarskoj i hoće li, ne daj bože, vojni cyber-stručnjaci otići u Ukrajinu. Jer pod kriptičnim objašnjenjem o sudjelovanju u spomenutom PESCO-projektu (u kojem Hrvatska, usput budi rečeno, sudjeluje već dobre 2 godine) radi se upravo o tome.

I na Odboru za obranu i na plenarnoj sjednici u ime obrazlagatelja govorio je državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop. Po pitanju „Nacrta prijedloga odluke o sudjelovanju OS RH u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj“ Jakop je doslovno ponovio izlaganje ministra obrane Marija Banožića na sjednici Vlade od 2. ožujka, dodatno tek napomenuvši da je i Predsjednik Republike dao prethodnu suglasnost. Dok je HSLS-ov Darko Klasić izrazio žaljenje da se ne može dati i veći broj vojnika, što je navodno posljedica zanemarivanja OS RH – iako bi mogao biti svjestan kako se prije samo mjesec i pol više od ovoga broja pripadnika OS RH vratilo iz uspješne NATO misije u Poljskoj, tako da je to njegovo zanemarivanje izgleda najnovijega vijeka – na njegovo pitanje hoće li ovo dodatno angažiranje hrvatskih vojnika imati utjecaja na spremnost OS RH, Jakop je odgovorio:

„To nam ne ugrožava djelovanje OS RH, dapače – to sam u uvodnom dijelu rekao – to će dodatno razviti naše sposobnosti, prije svega što se tiče interoperabilnosti i sudjelovanja… Mi imamo vrlo pozitivna iskustva u sudjelovanju u sličnim operacijama koje nisu bile vezane za budnost, nego za prednju prisutnost – zato sam spomenuo i Poljsku i Litvu – i vjerujemo da će nam sudjelovanje u toj operaciji isto tako povećati interoperabilnost onih sastavnica koje tu budu“.

Željka Sačića zanimalo je gdje je nestala pričuva i koliko bi Mađarska izdržala napad kakav je zadesio Ukrajinu 24. veljače, da bi tek na pitanje vanjskog člana Odbora Davora Špoljarića o sastavu hrvatskih snaga za mađarsku borbenu skupinu saznali i nešto korisno te konkretno.

„Kada bi govorili o pješaštvu, onda bi broj od 70 bio mali. Znači, to je skupina koja bi mogla funkcionirati kao takva, da mi imamo dobrog predstavnika, ali i da ispunimo vlastite ciljeve. Tako da govorimo o stožernom osoblju, vodu Vojne policije, timu specijalnih snaga, timu za uklanjanje eksplozivnih naprava, medicinskom timu, taktičkom timu za civilno-vojnu suradnju i nacionalnom elementu potpore. Znači, to je takva skupina koja u biti može narastati, ali u konačnici da mi imamo feedback što se događa“,

izložio je Jakop načelni sastav prvog hrvatskog kontingenta za NATO „ojačanu budnost“ u Mađarskoj. No ta borbena skupina još uvijek nije do kraja definirana pa se ni ne zna koje još zemlje – uz Hrvatsku i Mađarsku – u njoj sudjeluju, no ono što se zna je da je Ministarstvo obrane RH za tu aktivnost namijenilo čak 38 milijuna kuna.

A onda, cyber-ratovanje!

Druga točka odborskog dnevnog reda bila je još kompliciranija – „Prijedlog odluke o sudjelovanju OS RH u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje EU ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti‘“. Vlada je ovaj prijedlog prihvatila na sjednici prošloga tjedna, a osim što se u prijedlogu odluke masivno podsjeća što je to PESCO i otkad Hrvatska sudjeluje u ovom konkretnom projektu, jedina novost je da se mijenja broj pripadnika OS RH koji sudjeluju u EU kibernetičkom timu za brzi odgovor. Naime, do sada je Hrvatska ondje imala jednog predstavnika iz Zapovjedništva za kibernetički prostor, a prema novoj odluci – sudjelovat će sa do 5 pripadnika OS RH. To je najavio i državni tajnik Jakop, ponovno ponovivši objašnjenje s Vlade. Članovima Odbora za obranu nije bilo čudno što se prijedlog za sudjelovanje u PESCO projektu Europske unije pojavljuje na njihovom dnevnom redu, iako to do sada nikada nije bio slučaj. Nikoga nije zaintrigirala ni činjenica da ih se pita za projekt koji je već godinama aktivan. Nije im bilo čudno ni kada je državni tajnik Jakop rekao:

„Mi u tome sudjelujemo još od 2017., sporazum postoji, ali sada se pokazala potreba da treba prijeći i granice… ne biti samo na vježbama ili nekim aktivnostima… onda normalno, svaki taj čovjek – da ne kažem hrvatski vojnik – mora to raditi u skladu sa zakonom. Tako da vas molim da se ta odluka podrži kako bi ti ljudi imali legitimitet u obavljanju svojih zadaća“.

Bez rasprave, bez ijednog pitanja, članovi Odbora jednoglasno su dali zeleno svjetlo.

Ništa detaljnije objašnjenje nije dano ni na plenarnoj sjednici Sabora, gdje je zastupnike više zanimalo ima li kakva vojna školica za cyber-ratnike, nego o čemu se tu zapravo radi. A radi se o sljedećem…

Kako je portal Obris.org već pisao, ministri vanjskih poslova Europske unije na sastanku 21. veljače ove godine postigli su dogovor o pokretanju vojne savjetodavne i obučne misije u Ukrajini. Riječ je o pomoći EU za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti, koja će se provesti kroz PESCO projekt „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“ (Cyber Rapid Response Teams – CRRTs) u kojoj sudjeluje Litva kao nositeljica projekta, te Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i – Hrvatska. Litavsko Ministarstvo obrane 23. veljače je objavilo da je upravno Vijeće CRRT-a potvrdilo aktiviranje sposobnosti za cyber brzi odgovor za podršku Ukrajini:

„Litva, Nizozemska, Poljska, Estonija, Rumunjska i Hrvatska odgovorile su na zahtjev Ukrajine i aktivirale Tim za brzi odgovor kako bi pomogle ukrajinskim institucijama“,

rekao je tada zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius, dodavši: „Razmatramo raspoređivanje CRRT u Ukrajinu“. Na dan ruskog napada na Ukrajinu, 24. veljače, Europska obrambena agencija objavila je da je po prvi puta sposobnost razvijana u okviru PESCO-projekta aktivirana u operativnom kontekstu:

„Na zahtjev Ukrajine, CRRTs su aktivirani kako bi pomogli suočavanju ukrajinskih institucija s izazovima cyber-sigurnosti“,

stoji u objavi Europske obrambene agencije od 24. veljače.

Ukrajina je, dakle, pomoć zatražila od Europske unije, a Europska unija onda od zemalja koje sudjeluju u PESCO-projektu razvoja sposobnosti u cyber-obrani i kibernetičkih timova za brzi odgovor, pa i od Hrvatske. Upravo o tome se radi u Vladinom prijedlogu koji je upravo pred Saborom i što nitko od predlagatelja uopće nije spomenuo, niti su standardno neinformirani saborski zastupnici išta o tome pitali. A ono što je trebalo pitati proizašlo je iz jedne rečenice MORH-ovog državnog tajnika – ako se sada u tom PESCO projektu pokazala potreba za prelaskom granice pripadnika OS RH, idu li oni u samu Ukrajinu obučavati ukrajinske vojnike u borbi protiv cyber-napada, ili će to raditi iz neke druge države EU?! Jakop je u Saboru citirao pravila postupanja CRRT-a, gdje se izričito navodi da CRRT-tim „može pružiti potporu uz svoju fizičku prisutnost AKO je osigurana sigurnost pripadnika tima“, ili može raditi i iz neke druge zemlje EU.

S obzirom na sve to, postoje šanse da glasanjem za ovu odluku Hrvatski sabor zapravo otvara put da i pripadnici hrvatskog Zapovjedništva za kibernetički prostor u okviru EU CRRT odu u Ukrajinu, iako nije nevjerojatno ni da spomenuti tim sa svojim hrvatskim članovima Ukrajincima krene pomogati i iz Litve kao zemlje-nositeljice projekta, ili iz Rumunjske kao trenutne koordinatorice, ili pak iz Bruxellesa.

Europska unija je postigla preliminarni dogovor o poduzimanje vojne obučne misije u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Ukrajine nakon sastanka sa svojim EU-kolegama u ponedjeljak, 21. veljače. Do tog sporazuma dolazi u trenucima nakon što su SAD upozoravale na ruske namjere provedbe invazije u Ukrajini, državi koja je završila okružena s oko 200.000 ruskih i proruskih trupa. „Postigli smo sporazum s EU u načelu da će EU pokrenuti savjetodavnu i obučnu vojnu misiju u Ukrajini,“ rekao je Dmytro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, okupljenim novinarima. Kako je naglasio, ta „potpora“ ne obuhvaća „borbene snage“, već je „jedan novi element u suradnji Ukrajine i Europske unije.“ Uz sporazum o toj vojno-obučnoj aktivnosti, Europska unija je u ponedjeljak odobrila i hitni paket financijske pomoći za Ukrajinu, vrijedan 1,2 milijarde eura, a pripremila je i sankcije koje će biti uvedene prema Ruskoj Federaciji u slučaju invazije. Ukrajinski ministar Kuleba opisao je sporazum o obučnoj misiji kao „novu stranicu u našim odnosima.“

Pritom, treba napomenuti da je potpora Europske unije zapravo iznimno ograničena po svom opsegu i zasigurno neće eliminirati prijetnje s kojima se susreću ukrajinske Oružane snage od ruskih i proruskih snaga nagomilanih oko svojih granica. Pa ipak, to je korak u smjeru koji je Ukrajina tražila već mjesecima. Još prošle godine Ukrajina je tražila pomoć EU u provedbi reformi za svoj profesionalni vojni obrazovni sektor, kažu diplomati. EU-dužnosnici tada su razmatrali molbu iznesenu u seriji sastanaka održanih od rujna do prosinca 2021. Europska vanjskopolitička služba (EEAS), diplomatska grana čitavog europskog bloka, na tu je temu onda proizvela i nekoliko opcija postupanja. Jedna od opcija bila je da se jednostavno financira misiju iz već postojećeg fonda teškog 5 milijardi eura – „Europskog instrumenta mirovne pomoći” (European Peace Facility – EPF), fonda odvojenog od redovnog EU proračuna, namijenjenog jačanju EU međunarodne vojne prisutnosti. Ponešto opsežnija opcija govorila je o pokretanju namjenske EU vojno-civilne obučne misije u Ukrajini. U teoriji, opcija financijske pomoći više je bila usmjerena prema osiguravanju opreme, dok bi se pokretanje obučne misije više fokusiralo na obuku, vjerojatno tu uključujući i veći broj ljudi. Njemačka je podržavala prvu opciju, dok su se baltičke države zalagale za onu drugu, širu opciju, objašnjavali su diplomati.

Dmiytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, zadovoljan je dogovor s EU

U tipičnoj EU-maniri, konačno postignuti dogovor je svojevrsni kompromis. Za sada plan je ojačati ukrajinsko profesionalno vojno školstvo, koristeći već spomenuti EPF fond od 5 milijardi eura, no dužnosnici su pridržali i mogućnost transformiranja ove aktivnosti u punu obučnu misiju u neko buduće doba. Iako je ovakav ishod samo ograničen korak u odgovoru na ruske agresivne poteze, on ipak donekle zadovoljava ukrajinske zahtjeve. Tijekom sastanka ministara vanjskih poslova EU, održanog u ponedjeljak 21. veljače, Kuleba je izjavio da je „pozvao svoje EU kolege da Ukrajini daju europsku perspektivu“. U EU-dokumentu s početka veljače ove godine, čiji su prijedlog vidjeli novinari, razmatrao se prijedlog kako bi EU mogla na teren poslati „djelatne časnike, umirovljeno vojno osoblje, i/ili civilne eksperte.“ Ipak, prema diplomatskim izvorima, EU bi u najboljem slučaju na teren slala tek vrlo mali broj dužnosnika.

„Parametri ove misije i vrijeme njezina raspoređivanja tek će se precizirati, ali odluka je načelno donesena. (…) Još jednom naglašavam: misija će biti savjetodavna i obučna, to nisu borbene postrojbe. No, iznimno je važno da je ova inicijativa došla do kraja. Dugo smo radili s prijateljima u EU kako bi se to ostvarilo”,

zadovoljno je izjavio ukrajinski ministar vanjskih poslova. Na kraju su ovu kompromisnu opciju podržale i baltičke republike, barem se to može razaznati iz izjave litavskog ministra obrane.

„Pozdravljamo dogovor postignut unutar EU-a o pružanju dodatne potpore Ukrajini raspoređivanjem vojnih savjetnika koji će pomoći reformama i ojačati Oružane snage Ukrajine svojom stručnošću. Litva je aktivno podržala ovaj zahtjev Ukrajine, zajedno s državama članicama istomišljenicima, i namjerava aktivno doprinijeti ciljevima ove misije”,

rekao je ministar nacionalne obrane Litve Arvydas Anušauskas nakon što je Vijeće za vanjske poslove u Bruxellesu objavilo da je postignut sporazum o raspoređivanju vojnih i civilnih savjetnika u Ukrajini.

Hrvatska u angažmanu CRRT za Ukrajinu

Osim ove misije, Europska unija priprema još jednu pomoć Ukrajini – kako je rekao Kuleba, Ukrajina je već ranije poslala pismo Europskoj uniji o konkretnim koracima za jačanje kibernetičke sigurnosti Ukrajine, te je konačno dobila pozitivan odgovor o spremnosti EU da pomogne po ovom pitanju. Ukrajinski ministar je istaknuo da se moderni rat ne odnosi samo na tenkove, topništvo i zrakoplove, već i na konkretna djelovanja u kibernetičkom prostoru, te da će od Europske unije dobiti sustavnu pomoć za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti. To je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Unije potvrdio i povjerenik EK za vanjske poslove i obranu Josep Borrell:

Josep Borrell u Zagrebu 2020. na sastanku ministara obrane EU

„Povećat ćemo svoju potporu protiv cyber-napada i u borbi protiv dezinformacija. Poslat ćemo misiju stručnjaka da pomognu Ukrajini da se suoči s cyber-napadima”.

Neslužbeno se tu već govori o slanju Tima za brzo djelovanje u kibernetičkom prostoru (Cyber Rapid Response Team – CRRT), što bi bilo prvi puta da jedan europski obrambeni projekt bude aktiviran u stvarnom okruženju. Radi se o jednom od PESCO projekata, ustrojenom 2019. godine, na čelu s Litvom, u kojem sudjeluju i Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, te Hrvatska, u kojoj su ove navedene zemlje i potpisale akt o pristupanju projektu tijekom hrvatskog predsjedanja EU u ožujku 2020. godine.

Litva se od početka ove godine aktivno zalaže za aktiviranje CRRT-a kao pomoći Ukrajini, što je prema pravilima projekta moguće u slučaju kibernetičke ugroze velikih razmjera ili kao potpora cyber-obrani Europske unije. U siječnju ove godine o mogućnosti angažmana CRRT-a razgovarali su zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius i zamjenik ministra obrane zadužen za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju te digitalizaciju Ukrajine Oleg Gaiduk, pri čemu su se obojica složila kako postoji i mogućnost jačanja suradnje kroz Regionalni centar za kibernetičku obranu, otvoren prošloga ljeta u Kaunasu. Zahvaljujući stručnjacima iz Litve, SAD-a, Gruzije i Ukrajine, taj regionalni centar doprinosi cyber-sigurnosti kritične infrastrukture u cijelog regiji. O angažmanu CRRT-a u Ukrajini govorilo se i na njegovom godišnjem sastanku početkom veljače ove godine, kada je prepoznat kao instrument Europske unije za pomoć Ukrajini. Izvješćujući o zaključcima sastanka, litavski zamjenik ministra obrane Margiris Abukevičius rekao je kako bi pri takvom angažmanu CRRT-a pomogle i druge zemlje – Belgija kao zemlja-promatrač u projektu, te Češka, Španjolska, Gruzija i SAD, no prema aktualnim izjavama – čini se da do takvog proširenja ipak neće doći. „PESCO projekt CRRT predvođen Litvom, kao i uzajamna pomoć u projektu kibernetičke sigurnosti, jedan je od najuspješnijih PESCO projekata, a ujedno je i projekt koji je postigao najveći napredak”, pohvalio se tada Abukevičius.

Potpisivanje suradnje u CRRT PESCO projektu u Zagrebu u ožujku 2020.

Prema današnjim još uvijek neslužbenim informacijama, novoformirani CRRT će činiti 8 do 12 stručnjaka iz Litve, Hrvatske, Poljske, Estonije, Rumunjske, te Nizozemske, kako bi pomogli obraniti Ukrajinu od cyber-napada. „Vidimo da su cyber-mjere važan dio ruskog hibridnog djelovanja”, citira BBC neimenovanog dužnosnika CRRT-a. Stručnjaci CRRT-a bit će opremljeni zajednički razvijenim cyber-alatima, napravljenim za otkrivanje, prepoznavanje i rješavanje posljedica cyber-prijetnji. Tim za Ukrajinu trebali bi činiti raznoliki cyber-stručnjaci, specijalizirani za odgovor na incidente, forenziku, procjenu razine ranjivosti i spremni za reakciju na različite scenarije. U Hrvatskoj o njenom sudjelovanju u CRRT-u za Ukrajinu službeno još nema ni govora, no pitanje je kako će ta namjera proći kod predsjednika RH Zorana Milanovića. Naime, Hrvatska je do sada u CRRT-u doprinosila s jednim stručnjakom iz relativno novog Zapovjedništva za kibernetičku sigurnost, a predsjednik Milanović je do sada vrlo žustro bio protiv slanja ikakvih hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Bit će zanimljivo pratiti odnosi li se to i na jednog pripadnika Tima za brzi odgovor, ili samo na veći broj pripadnika OS RH u slučaju neke obimnije misije, odnosno hoće li Europska unija u konačnici uopće poslati cyber-tim na užareni ukrajinski teren ili će se raditi „od doma”.

Gotovo mjesec dana nakon što je na sjednici hrvatske Vlade bila dana suglasnost Ministarstvu obrane za ulazak u višegodišnji projekt opremanja tzv. „Centra za sigurnosne operacije“ i njemu pripadajućeg „Mobilnog tima za odgovor na kibernetičke prijetnje“, sada o ovoj temi saznajemo i nešto više. Budući da je riječ o projektu koji se izvodi u suradnji SAD-a i RH, ne čudi da su dodatne informacije došle današnjim tematskim priopćenjem Veleposlanstva SAD u Zagrebu. U priopćenju SAD kažu da je potpisan sporazum vrijedan oko 5 milijuna USD o pokretanju „Centra za operacije na području kibernetičke sigurnosti“, te „Mobilnog tima za odgovor na kibernetičke incidente“. Ovom novom vojnom infrastrukturom jačaju se obrambene sposobnosti Hrvatske, budući da će ona i njeni stručnjaci ubuduće štititi mrežne resurse Ministarstva obrane i OS RH.

Kako se već čulo krajem rujna, u ovom poduhvatu američka strana daje Hrvatskoj 4,2 milijuna USD, dok Hrvatska osigurava preostalih oko 760.000 USD te snosi plaćanje PDV-a za sve to, u ovoj i dvije nadolazeće godine. Projekt obuhvaća unapređivanje postojećeg hrvatskog Zapovjedništva za kibernetički prostor i to transferom tehnologije, opreme i dodatne obuke potrebne za njegovo bolje djelovanje. Ovaj bi poduhvat trebao rezultirati iskusnim ljudstvom hrvatskih specijalista koji će voditi i uvježbavati novu generaciju stručnjaka za kibernetičku sigurnost u okviru obrambenog sektora, dajući time Hrvatskoj sposobnost sprečavanja budućih napada na ovom novom bojnom polju. U uspostavi i radu hrvatskog Zapovjedništva za kibernetički prostor Hrvatskoj je pomogla i Nacionalna garda Minnesote u okviru postojećeg „State Partnership Programa“ obrambene suradnje.

„Sjedinjene Američke Države i Hrvatska su ozbiljne po pitanju kibernetičke sigurnosti. Mi blisko surađujemo u borbi protiv kibernetičkih prijetnji i globalno“, rekao je Robert Kohorst, veleposlanik SAD u Hrvatskoj. On je još i dodao: „Ovaj novi Centar za kibernetičke operacije štitit će mreže hrvatskog Ministarstva obrane. Partnerstvo na području obrane između SAD i Hrvatske time dodatno suštinski i ustrajno napreduje“.

Ovaj projekt na području cyber-sigurnosti samo je nastavak niza postojećih programa vojne pomoći koje SAD pružaju Hrvatskoj kroz obuku, donacije opreme i pružanje specijalističkih obrazovanja na raznim američkim vojnim školama. Kako napominju iz Veleposlanstva SAD, u samo proteklih 10 godina Hrvatska je dobila preko 700 milijuna USD, kojima su SAD poduprle vojnu modernizaciju i razvoj obrambenih sposobnosti u Hrvatskoj.

Prošloga petka, 29. svibnja, u Središtu za obuku Zapovjedništva za kibernetički prostor (ZzKP) okončan je prvi tečaj iz programa CISCO Akademije – IT Essentials. Tečaj je počeo 11. svibnja, nakon ublažavanja epidemioloških mjera, a pohađalo ga je 7 pripadnika Satnije za KI potporu operacijama.

Oni su se tijekom tri tjedna, koliko traje tečaj, upoznavali s principima rada računala, osposobljavanja za sastavljanje računalnih komponenti, instalaciju softvera te otklanjanje hardverskih i softverskih problema. Uvjeti za pohađanje tečaja bili su poznavanje osnova rada na računalu, kao i minimalno znanje engleskog jezika od 75% prema ALCPT standardu, budući da su svi nastavni materijali te završni ispit online na engleskom jeziku. Završno testiranje provedeno je u dva dana prema CISCO standardu, a sastojalo se od (1) online testiranja na CISCO platformi te (2) praktičnog ispita znanja od ovlaštenog instruktora iz ZzKP-a.

Zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor, brigadir Daor Dabo, istaknuo je po završetku tečaja kako je ovo tek prvi korak u nizu stručnih osposobljavanja i odličan temelj budućeg profesionalnog razvoja pripadnika ZzKP u funkcionalnom području KIS-a. Tečaj je organizirao i proveo skupnik Dejan Dundović iz Središta za obuku u razvoju i promociji roda veze u OS RH, a najboljom polaznicom tečaja proglašena je skupnica Tajana Maloić. „S obzirom da sam tek nedavno postala pripadnica postrojbe, prilikom pohađanja ovog tečaja susrela sam se s mnogo novih pojmova. Tečaj mi je bio izuzetno zanimljiv i poučan, te ću ga iskoristiti kao dobar temelj za daljnji razvoj u IT području“, zaključila je skupnica Maloić.

Ovaj tečaj će od sada biti sastavni dio Kataloga tečajeva, te jedan od temelja tijekom specijalističke vojne obuke (SVO) i procesa prekvalifikacije te verifikacije vojnika i dočasnika Oružanih snaga RH u rod veze. U fokusu ove trotjedne obuke bilo je stručno osposobljavanje pripadnika ZzKP-a, te podizanje pojedinačnih znanja lokalnih tehničara i pripadnika Satnije za KI potporu operacijama.

No, kao što se ovdje može zaključiti – na djelu je i određena zamjena teza. Naime, ovaj tečaj kojim se u 70 sati nastave s instruktorom polaznicima daju osnove rada u tehničkoj sferi informatičke struke, našao se ovdje podveden pod širu etiketu “kibernetičkog prostora”. Pa ipak, u okvirima CISCO Akademije spomenuti tečaj “IT Essentials” spada u bazičnu granu “OS&IT”, koja obuhvaća ukupno 6 tečajeva (2 početna, 2 srednja i dva napredna), od čega se njih 4 bave obukom za rad u Linuxu. Ovaj je okvir odijeljen od grane CISCO-tečajeva “Cybersecurity” koja obuhvaća 5 tečajeva (jedan početni, dva srednja i dva napredna), i grane “Networking” s ukupno 9 tečajeva (6 tečajeva srednje razine i još tri visoke razine). Sam tečaj “IT Essentials” daje “vještine potrebne za početne razine IT poslova” i reklamira se navodom “No prerequisites or computer knowledge required“, s tim da tek otvara opciju pristupanja polaganju A+ certifikata (početnog za informatičke tehničare, trajanja 3 godine). Dok je ovo jedini certifikat u okviru CISCO Akademije koji se polaže izvan njenog okvira, pri američkoj industrijskoj udruzi CompTIA – nije jasno da li spomenuti “praktični ispit znanja od ovlaštenog instruktora iz ZzKP-a” zapravo daje ovaj međunarodni certifikat. Osim toga, dok nije sporno da skoro svakoj organizaciji u današnje doba treba IT tehničara, žalosti da se pod pomodnom etiketom “kibernetičkog prostora” zapravo ne čuje češće i o naprednijim oblicima informatičkih obuka. Naime, laici bi od “Zapovjedništva za kibernetički prostor” ipak očekivali naglasak na bavljenju informatičkom sigurnošću i mrežama, a onda i “kibernetičkim ratovanjem” – još jednom od popularnih etiketa koje mnogi spominju, a tek malobrojni prakticiraju.

Otvorenje CISCO Akademije 2010. godine

Inače, CISCO Akademija započela je s radom u Ministarstvu obrane prije punih 10 godina. Naime, u siječnju 2010. na HVU je započeo prvi ciklus izobrazbe u sklopu tada novootvorene CISCO Akademije mrežnih tehnologija, a prvom 10-tjednom tečaju (u trajanju od 280 radnih sati) pristupilo je 12 polaznika iz MORH-a i OS RH. Voditelj CISCO Akademije pri Hrvatskom vojnom učilištu bio je tadašnji ravnatelj HVU, general bojnik Mirko Šundov, donedavni načelnik GS OS RH.

*Photo:  ZzKP