Od prvog ožujka ove godine plaće djelatnih vojnih osoba bitno će porasti, najavili su na današnjoj 287. sjednici Vlade premijer i ministar obrane. Dio je to reforme plaća za državne i javne službenike, čiji je dodatak  za posebne kategorije – od pravosudnih policajaca do pripadnika OS RH – danas usvojen i stupit će na snagu za tjedan dana. Osnovna ideja ove reforme je, tvrde članovi Vlade, ispravljanje nepravde te prioritetno povećanje plaća onima kojima je ona do sada bila najniža. Kako je uvodno rekao premijer Andrej Plenković:

„Ovo je najveće povećanje plaća u Hrvatskoj vojsci nakon niza godina. Dapače, Hrvatska vojska je doživljavala u vrijeme nekih ranijih vlada i smanjenja plaća, a mi smo Vlada koja i inače – u odnosu na 2016. i proračunska izdvajanja kad je proračun za Ministarstvo obrane i naše Oružane snage bio oko 550 milijuna eura – sada smo toliko povećali proračun da on iznosi 1,18 milijardi eura. Cijelo vrijeme smo – osobito reformom u našem prvom mandatu – vratili hrvatskog vojnika u središte naše obrambene politike i vratili mu materijalna prava koja su mu ranije bila oduzeta, i sa određenim dodacima kompenzirali nepravdu u smislu ne-povećanja plaća. Ova reforma sada to u potpunosti mijenja i vidite po različitim činovima u Hrvatskoj vojsci koliko rastu plaće ljudima u našim Oružanim snagama. Zasluženo, jer želimo da mladi također biraju i vojni poziv kao jedan  od onih poziva koji se odnosi na državnu službu i mislim da će i oni itekako biti zadovoljni sa ovom reformom“.

Plenković je na kraju ukratko rekapitulirao osnovne novosti reforme plaća:

„Podsjećamo: privremeni dodatak na najniže koeficijente – lipanj ’23.-ožujak ’24. 300 milijuna eura, povećanje osnovice za 5% u listopadu ’23. 298 milijuna eura, božićnica – povećanje s 232 na 300 eura – 17 milijun eura, novo pravo – uskrsnica koje prije nije bilo pa je to svježih 25 milijuna eura, od prosinca ’23. do ožujka ’24.  prosječno povećanje za 14,7 milijuna eura (krivo, misli na postotak, op.a.) – težina ove reforme 920 milijuna eura, povećanje plaća u Hrvatskoj vojsci – 70 milijuna eura. Ukupan trošak ove reforme – državne službe, javne službe, Hrvatska vojska,  sigurno-obavještajni sustav – 1.063 milijarde eura više za plaće ljudi u državnom i javnom sektoru. Najveće povećanje u povijesti, najkvalitetnije ujednačavanje ikada, poticaj ljudima za njihov rad, za njihov  trud“.

Nakon svojih kolega, ministara Malenice, Piletića i Božinovića, i ministar obrane Ivan Anušić obrazložio je promjene u svom resoru, odnosno Prijedlog uredbe o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe:

„Od početka mandata ove Vlade čovjek – naš vojnik i mornar, dočasnik i časnik – u središtu su obrambenog sustava te su donesene brojne mjere za poboljšanje njihovih materijalnih prava, uvjeta života i rada. Daljnje populariziranje vojnog poziva i ostanka u vojnog službi, materijalni status i poboljšanje standard vojnika  u fokusu su ove vlade. U tom smislu, kao jedna od najvažnijih mjera su koeficijenti osobnog čina za izračun plaće djelatnih vojnih osoba koje danas predlažemo ovom uredbom. Važno je istaknuti da se koeficijenti osobnog čina za djelatne vojne osobe nisu mijenjali od 2008. godine, odnosno te koeficijente je Vlada 2014. godine čak i umanjila za 3 posto. U mandatu naših vlada od 2016. godine do danas osnovica za plaću djelatne vojne osobe povećala se za 40 posto. Zato predlažem da se koeficijent vojnika i mornara izjednači i ujednači sa policajcima – s trenutačnih 1,164 poveća na 1,6, čime bi osnovna plaća vojnika i mornara porasla. Riječ je o povećanju koeficijenata od 40%. U prijedlogu novih koeficijenata vodili smo se načelom da oni koji su u obrambenom sustavu imali najniže plaće dobiju najveće povećanje, tako da su najviše uvećani najniži koeficijenti naših vojnik i mornara. Vlada je u lipnju prošle godine odlučila i o isplati privremenog dodatka na plaću djelatnim vojnim osobama u iznosu i pod uvjetima koji su određeni tada odlukom Vlade, koja se odnosila na državne i javne službenike. Time je tako dodatno poboljšala materijalni položaj djelatnih vojnih osoba s najnižim primanjima do donošenja ove uredbe“.

Iako Vlada u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nije objavila prihvaćeni „Prijedlog uredbe o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe“, iz prezentacije koja je pratila izlaganje premijera Plenkovića moglo se iščitati o kakvim se povećanjima radi. Iako se radi o bruto plaći, vidljivo je da najveće povećanje neće dobiti najobičniji vojnik, kojem će bruto plaća porasti s 1.103 na 1.515 eura (odnosno osnovna neto plaća vojnika i mornara sa 816 eura raste na 1.080 eura), već DVO u činu skupnika – s postojećih 1.240 na 1.800 eura. Prosječno povećanje bruto plaća je oko 500 eura, no ne za sve – tako će npr. bojniku/kapetanu korvete bruto plaća porasti za nešto manjih 439 eura, što je drugo najmanje povećanje. Ipak, još manje povećanje čeka budućeg načelnika GS OS RH, jer prema novoj Vladinoj reformi plaća general zbora/admiral dobit će povećanje bruto plaće od svega 62 eura, odnosno s postojećih 5.053 plaća će mu skočiti na 5.115 eura.

U četvrtak navečer Vlada je objavila i dokument s novim koeficijentima. Tako što se DVO tiče, koeficijenti osobnog čina iznose:

1. general zbora/admiral – 5,40

2. general-pukovnik/viceadmiral – 5.15

3. general-bojnik/kontraadmiral – 4,40

4. brigadni general/komodor – 3,80

5. brigadir/kapetan bojnog broda – 3,15

6. pukovnik/kapetan fregate, pukovnik vojni specijlist glazbene struke, kapetan fregate vojni specijalist glazbene struke –      2,70

7. bojnik/kaapetan korvete, bojnik vojni specijalist/kapetan korvete vojni specijalist – 2,50

8. satnik/poručnik bojnog broda, satnik vojni specijalist/poručnik bojnog broda vojni specijalist – 2,30

9. natporučnik/poručnik fregate, natporučnik vojni specijalist/poručnik fregate vojni specijalist – 2,25

10. poručnik/poručnik korvete, poručnik vojni specijalist/poručnik korvete vojni specijalist – 2,20

11. časnički namjesnik – 2,30

12. stožerni narednik/stožerni narednik vojni specijalist – 2,20

13. nadnarednik/narednik vojni specijalist – 2,10

14. narednik/narednik vojni specijalist -2,00

15. desetnik/desetnik vojni specijalist – 1,95

16. skupnik/skupnik vojni specijalist – 1,90

17. razvodnik – 1,80

18. pozornik – 1,75

19. vojnik/mornar – 1,60

Vlada je ovih dana široke ruke što se obrane tiče. Najprije je uplatila 2,3 milijarde kuna za prvu ratu za borbene avione, a potom je odlučila uliti i dodatne milijuna Brodosplitu za projekt izgradnje obalnih ophodnih brodova. Naime, na svojoj posljednjoj 87. Sjednici od 2. prosinca Vlada RH usvojila je „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna RH u 2022. i 2023. godini za nabavu obalnih ophodnih brodova“. Iza ovog povećeg naslova ne krije se ništa drugo nego pokrivanje poskupljenja troškova izgradnje OOB-a u Brodosplitu.

Ministar financija Zdravko Marić bio je po tom pitanju vrlo kratak:

„Ministarstvo obrane potpisalo je Ugovor o gradnji 5 obalnih ophodnih brodova s dobavljačem Brodosplit, Brodogradilište specijalnih objekata, ukupne vrijednosti 396 milijuna 94 tisuće kuna s PDV-om. U međuvremenu došlo je do značajnije… obzirom da to… povećanja cijena energije, rada, materijala i opreme. Mijenjana je ugovorena vrijednost, na 431 milijun 285 tisuća 916 kuna 75 lipa. Jedan dio ugovora je konzumiran do sada. Mi sada, s ovom odlukom, za ovu razliku u cijeni… traže, naravno, suglasnost za preuzimanje obveza tereta proračuna idućih godina. Za ovu godinu su osigurani 1 milijun 388 tisuća 798 kuna i 97 lipa, a za razliku sredstava u iduće dvije godine Ministarstvo obrane traži suglasnost Vlade za iznos od 37 milijuna 819 tisuća 11 kuna i 64 lipe“.

Ni ministar obrane Mario Banožić nije bio rječitiji:

„Hrvatska vojska uz svoju temeljnu zadaću i misiju koristi se kao pomoć u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Obalna straža Republike Hrvatske, ustrojena u okviru Hrvatske vojske, nadležna je za provedbu nadzora i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, i pruža potporu državnim tijelima u provedbi  zadaća na moru. Izgradnjom obalnih ophodnih brodova dodatno će se unaprijediti i sposobnost Obalne straže u provedbi njezinih zadaća. Prototip obalnog ophodnog broda, izgrađen je i predan na korištenje Obalnoj straži u prosincu 2018. godine. Trenutačno se paralelno grade 4 obalna ophodna broda. U skladu sa dinamičkim planom gradnje, tri broda serije trebala bi biti isporučena u 2022. godini, a četvrti brod u 2023. godini. Za provedbu tih radnji, i za sklapanje dodatka ugovora o gradnji, potrebna je ova odluka, te predlažem da je Vlada donese“.

Vlada je, naravno, jednoglasno donijela ovu odluku.

Prema planu, manji dio od upravo odobrenih 37,8 milijuna bit će isplaćen Brodosplitu sljedeće 2022. godine, i to 12.606.337,24 kn, dok će duplo veća svota – 25.212.674,40 kn – biti isplaćena 2023., kada bi projekt, navodno, trebao biti napokon dovršen. Sredstva radi uvećanja ugovorne cijene u iznosu od 1.388.798,97 kn za plaćanje obveza u 2021. godini osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu na pozicijama Ministarstva obrane, kapitalnom projektu K545044 „Obalni ophodni brodovi“, izvoru financiranja 11 „Opći prihodi i primici“, na skupini računa 422 „Postrojenja i oprema“.

U obrazloženju Ministarstva financija podsjeća se da je Ministarstvo obrane RH potpisalo 2. prosinca 2014. Ugovor o gradnji obalnih ophodnih brodova s dobavljačem „Brodosplit – brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.“ iz Splita, pri čemu se splitski graditelj obvezao izgraditi i predati Ministarstvu obrane pet brodova po ukupnoj cijeni od 396.094.250,00 kn (s PDV-om). U to ime Ministarstvo obrane je napravilo otplatni plan, i to tako da se 2015. plati iznos od 50.124.750,00 kn, 2016. iznos od 70.187.125,00 kn, 2017. iznos od 162.020.625,00 kn i 2018. iznos od 103.161.750,00 kn. Budući da su se rokovi izrade prototipnog obalnog ophodnog broda produljili, a posljedično i rokovi isporuke brodova u seriji, sklopljena su četiri aneksa Ugovora: (1) „Ugovor o izmjeni Ugovora broj: UG-201-14-0862/1“ od 26. listopada 2015., (2) „Ugovor o izmjenama i dopunama Ugovora broj: UG-201-14-0862/2“ od 21. prosinca 2015., (3) „Ugovor o izmjenama Ugovora broj: UG-201-14-0862/3“ od 17. siječnja 2018. i (4) „Ugovor o izmjeni i dopuni Ugovora broj: UG-201-14-0862/4“ od 17. veljače 2020.

Sklapanjem „Ugovora o izmjenama Ugovora broj: UG-201-14-0862/3“, od 17. siječnja 2018. godine, graditelj se obvezao izgraditi i predati Ministarstvu obrane pet brodova po ukupnoj cijeni od 392.078.106,14 kn (s PDV-om). S obzirom da je došlo do povećanja troškova energije, rada, materijala i opreme, zbog čega su ugovorne strane suglasno angažirale sudskog vještaka prema čijem nalazu je došlo do povećanja troškova od 21,85 %, što predstavlja razlog za uvećanje ugovorne cijene u iznosu od 10 % iz članka 4. Ugovora, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi. Ministarstvo obrane i „Brodosplit – brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.“ usuglasili su potrebu izrade Prijedloga ugovora o izmjeni i dopuni Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova UG-201-14-0862/5, kojim ukupna cijena za pet brodova sada iznosi 431.285.916,75 kn (s PDV-om) što predstavlja povećanje u ukupnom iznosu od 39.207.810,61 kuna.

Vlasnik i predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak početkom prošle godine ustvrdio je da je gradnja OOB-ova za potrebe Ministarstva obrane, HRM i Obalne straže neisplativa, jer se radi o cijeni od oko 60-ak milijuna kuna bez PDV-a po brodu. No nije to problem kada se radi za hrvatsku državu, rekao je Debeljak, uz nadu da će se realna cijena postići tek gradnjom za izvoz. Ovom zadnjom promjenom cijena po komadu je stigla na otprilike 69 milijuna po komadu, bez PDV-a, a hoće li to biti i konačni iznos tek treba vidjeti.

No prema tom planu s početka 2020.godine, i dinamika isporuke OOB-ova bila je prilično drugačija od postojeće. Tadašnji ministar obrane Damir Krstičević najavio je da će do Dana HRM-a u rujnu ove godine Brodosplit predati 2. OOB, sljedeće 2022. – još dva, a onda 2023. – kao posljednje godine u projektu izgradnje 5 OOB-ova za HRM i Obalnu stražu – posljednji, 5. brod. U kolovozu 2020. u Brodosplitu se započelo s rezanjem limova za naredna dva OOB-a, za koje je onda položena kobilica u rujnu te godine, da bi se potom u studenom 2020. iz splitskog škvera pohvalili s polaganjem kobilica za četvrti i peti OOB.

Aktualni ministar obrane Mario Banožić do sada je u više navrata razgledavao prototip OOB-31 „Omiš“. U lipnju ove godine Banožić je u pratnji načelnika GS, admirala Roberta Hranja, i zapovjednika HRM, kontraadmirala Ive Raffanellija, ponovno razgledao OOB, nahvalio ga, ali spomenuo i neke od brojnih preinaka koje je ovaj projekt doživio kroz godine svoga nastajanja te provedbe.

Ministar Banožić i admiral Hranj obišli obalni ophodni brod Obalne straže RH “Omiš” (Photo: MORH/ F. Klen)

„Riječ je o prototipu, na koji je… u samoj izgradnji prolazio niz preinaka… bilo je tu i zahtjeva, i… s obzirom da je riječ o periodu kad je brod projektiran, još 2014. godine… osobito po pitanju informatike, odnosi se na nekave preinake… također, u samom testiranju je bilo određenih preinaka na samim motorima… Sve u svemu, dobili smo jedan brod, koji su… s kojim smo svi zadovoljni… način na koji je izveden. I očekujemo da i ostala četiri broda budu jednako kvalitetna kao što je ovaj“,

rekao je ministar, a u dotjeranoj formi prenijelo Ministarstvo obrane u priopćenju od 15. lipnja 2021. Tom prilikom Banožić je pojasnio i očekivanu dinamiku isporuke brodova koja je definirana ugovorom. Naime, Banožić je najavio isporuku sljedećeg broda za rujan ove godine, baš kako je to tvrdio i Krstičević lani, da bi onda svakih šest mjeseci stigao po još jedan brod, čime bi kompletan proces završio u rujnu 2023. godine.

„Sama dinamika je riješena glavnim ugovorom, i nadam se da će se ona poštivat. Odnosno, da ćemo već slijedeći brod imati u rujnu ove godine. Iza toga, svakih šest mjeseci po još jedan brod. I da, na taj način, sa rujnom 2023. godine… završili kompletan taj proces. Ono što bi trebalo biti, je da je… jedna uistinu referenca, i za Brodosplit, kao izvođač radova, i za sve one koji su sudjelovali na tom brodu… jel, ovo što mogu reć… u našem bilateralnim sastancima sa mnogim zemljama imamo uistinu dosta upitanja po… za izgradnju obalnih ophodnih brodova, odnosno, interesa da bi i vojske drugih zemalja koristile obalni ophodni brod u svojima…“,

rekao je Banožić.

No, ovogodišnji rujan je došao i prošao, a još jednog obalnog ophodnog broda još nema, kao ni naznake kada će zaista biti isporučen. Nema naznaka ni oko dileme hoće li Brodosplit zbog novog kašnjenja platiti još dodatnih penala. U Ministarstvu obrane i dalje se nadaju da će svi brodovi biti gotovi i predani do Dana HRM-a u rujnu 2023. godine, a u međuvremenu „tankaju” u Brodosplit dodatne milijune kuna.

——————

——————

Kao da posljednjih 30 sati nije bilo dovoljno drame na brojnim požarištima u Dalmaciji, danas malo iza podneva još ulja na vatru dodala je i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Ona je iz Salzburga, gdje se našla na trilaterarnom sastanku s predsjednicima Austrije i Slovenije, poručila da je vojsku trebalo poslati ranije na požarište:

„Jučer sam… zadnji put, kasno razgovarala… mislim negdje oko 11 sati navečer, s gradonačelnikom. Dogovorili smo se… Danas se, upravo nakon ovog susreta… nakon ovog sastanka putujem u Split, i vidjet ću na terenu što i kako je bilo, što se događalo. Jedan od velikih problema, naravno, bili su vremenski uvjeti, odnosno bura koja nije dopuštala da Canadairi i ostala… i ostale letjelice koje se bave gašenjem požara polete. I, zbog toga su se požari i širili. Međutim, svakako treba napraviti i istragu – što je dovelo do toga da su se tako brzo i naglo proširili i spojili u jedan. Gradonačelnik mi je rekao da nije sasvim zadovoljan… kako su stvari funkcionirale na terenu, u smislu koordinacije. Moje osobno mišljenje – da je vojska mogla izaći na teren i ranije, jer iako oni nisu obučeni niti opremljeni kao vatrogasci, za gašenje požara… Ipak, čini mi se da je opseg požara bio takav da je doista trebala svaka ruka. I zbog toga sam zahvalna i svim građanima koji su sudjelovali u gašenju požara, i u branjenju naseljenih mjesta. Međutim, detaljnije ću vam moći reći tek poslije podne, kad vidimo na terenu što se doista zbivalo… A, mislim da je ovo svakako proces “naučenih lekcija”, koje možemo i moramo primijeniti u pogledu naše nove Strategije nacionalne sigurnosti, kako bismo osigurali da tijela koja su zadužena za odgovaranje na ovakve urgentne situacije… da ne djeluju kao sustav silosa, već da djeluju u sinergiji, i da se međusobno nadopunjavaju, i na taj način budu najučinkovitiji“,

prenijela je Hrvatska televizija širu izjavu Kolinde Grabar Kitarović.

Ta je izjava došla nakon što je premijer Andrej Plenković sudjelovao na sastanku Kriznog stožera u Splitu, te potom pohvalio aktere na terenu za dobro odrađen posao:

„Sustav je reagirao upravo onako kako je trebao reagirati. Glavni koji reagiraju su vatrogasci, županijsko zapovjedništvo, koje ima cjelovitu informaciju što se događa u cijeloj županiji. Prema potrebi procjenjuje se koliki je potreban dodatni angažman. Nije bilo nikakve stihije. Dobro je da ljudi koji žele pomoći mogu pomoći, ali to mora biti u koordinaciji. Jako je važno da kod gašenja požara unatoč dobroj volji mnogih koji bi voljeli pomoći ne dođe do kaotične situacije. Ovo je postalo atraktivno jer je sam Split u pitanju, sve nadležne službe reagiraju kvalitetno i dobro.“

Predsjedničine izjave, koje osim što sugeriraju osobni i politički stav, nemaju posebnog utjecaja na raspoređivanje OS RH u mirnodopskim situacijama, teško su pogodile ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića koji je podnio ostavku na ove funkcije.

„Zahtjev za angažman vojske daje Glavni vatrogasni zapovjednik. Tek na njegov zahtjev angažira se vojska. Ja do danas nisam primio njegov zahtjev. Ali sam zajedno s načelnikom Glavnog stožera stavio sto vojnika u pripravnost i u trenutku kad je bilo najpotrebnije smo ih angažirali. Predsjednica je Vrhovna zapovjednica i ona je mogla zatražiti angažiranje vojske u svakom trenutku“,

rekao je Krstičević, za kojeg još uvijek nije sigurno da li je stavio mandat na raspolaganje ili je podnio neopozivu ostavku.

Potom se opet za Jutarnji list iz Austrije javila predsjednica RH:

„Jako sam iznenađena da je ministar Krstičević ponudio ostavku, ona je apsolutno neprihvatljiva. On je odličan ministar i jako dobro radi svoj posao te ne snosi odgovornost za to što se dogodilo. Vojska ne može sama izaći na teren već mora biti pozvana. I u ovoj situaciji odgovornost imaju oni koji su na terenu krivo procijenili situaciju i prekasno pozvali u pomoć vojsku. Iako su znali da im je ona cijelo vrijeme na raspolaganju. Vojska je u konačnici odradila jako dobar posao.“

Upravo je u tijeku i press-konferencija premijera Plenkovića, zakazana za 16:30, koji je već na početku izjavio da “ne prihvaća ostavku ministra obrane“, te dalje objašnjava tijek događaja od jučer i jutros.

Iz Salzburga se bolje vidi

Nije prvi puta da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović daje paušalne izjave za koje, vjerojatno, misli da će joj donijeti dodatne političke bodove. Prisjetimo se samo njenih stavova oko obilježavanja 20. godišnjice VRO „Oluja“, kada je iz političkih razloga pokušala preuveličati svoje mirnodopske ovlasti i po svaku cijenu osujetiti planove tadašnje Vlade za obilježavanje VRO „Oluja“ svečanim mimohodom OS RH. Kao i tada, tako i sada, prema Ustavu i Zakonu o obrani, predsjednica i vrhovna zapovjednica OS RH u miru zapovijeda OS RH preko ministra obrane. Da je kojim slučajem proglašeno stanje neposredne ugroženosti, a nije, predsjednica države prema zakonu i Ustavu izravno izdaje zapovijedi načelniku GS OS RH. Jednako tako, do sličnog je sukoba onda došlo i u jesen te iste 2015. godine, ali po pitanju reagiranja Republike Hrvatske na krizu izazvanu dolaskom izbjegličkoga vala na međunarodne granice RH. I tada je Vlada opet krenula jednim putem (otvoreno primanje izbjeglica i olakšavanje njihovog nastavka puta), dok su se tadašnja oporba i službeni Pantovčak više zalagali za podizanje ograda na granicama Hrvatske – što je rezultiralo političkim sukobljavanjem Vlade i Predsjednice, ovoga puta u kontekstu upravljanja krizom, što je politički kontekst koji se i danas neočekivano našao u prvome planu. Nažalost, kako stvari trenutno stoje, Predsjednica bi baš kao i 2015. godine zbog jeftinog populizma mogla izgubiti još koji politički bod.

Nema sumnje da je ministar obrane preemotivno reagirao, no ostane li pri svojoj odluci o ostavci – mogao bi u pitanje doći ključan projekt njegovog čitavog mandata – natječaj i nabava novog borbenog zrakoplova za RH. Krstičević je trenutno u poziciji da može još malo čekati i time si dodatno ojačati političku poziciju, te da nakon toga, uz nagovaranje i komplimentiranje svom dosadašnjem radu, demonstrativno povuče ostavku. Time bi zacementirao svoju poziciju jednog od najjačih, ako ne i najjačeg člana aktualne Vlade.