Nakon samo 24 sata otkako je hrvatski Canadair CL-415 upućen u srijedu 23. srpnja 2025. godine u Albaniju radi pružanja pomoći u gašenju požara, u četvtrak 24. srpnja vratio se u matičnu bazu u Zemuniku. Tim koji je bio angažiran na gašenju požara na području Albanije sastojao se od jedne posade predvođenom kapetanom bojnikom Ivicom Markačem i kopilotom bojnikom Kristijanom Bilićem te tehničarom letačem stožernim narednikom Markom Višićem.

Kapetan aviona Canadair CL-415 bojnik Ivica Markač po povratku je istaknuo:

“Ovo iskustvo uz humanitarnu dimenziju pružanja pomoći u drugim zemljama, pridonosi i promociji ugleda i sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske u svijetu. Dobra obučenost, priprema i spremnost pomoći narodu nama prijateljske Albanije u gašenju i saniranju požara rezultirali su odlično obavljenom zadaćom koja je pred nas stavljena. Veliki broj zahvala i divljenje uputili su nam građani Albanije koje smo susretali poslije gašenja požara.”

Hrvatsku posadu CL-415 u albanskoj bazi Farkës posjetio je i ministar obrane Pirro Vengu, koji im je zahvalio na trudu i hrvatskom brzom odgovoru na albanski poziv u pomoć temeljem aktivacije EU mehanizma civilne zaštite.

Rad hrvatskog protupožarnog aviona vidljiv je i na Flight Radaru

Hrvatski protupožarni avion gasio je tijekom četvrtka požar u regiji Dibër/Debar, baš kao i 2 helikoptera H225M mađarskih Zračnih snaga.

“Ova podrška, u okviru Mehanizma civilne zaštite Europske unije, dokaz je bliske suradnje i snažne solidarnosti između Albanije, Mađarske, Hrvatske i EU u suočavanju s prirodnim izvanrednim situacijama. Maksimalna budnost u nadolazećim satima i danima. I jednako tako maksimalno poštovanje prema 1300 civilnih i vojnih djelatnika angažiranih u borbi protiv plamena i ekstremnih temperatura,“

objavio je albanski ministar obrane Pirro Vengu na društvenim mrežama.

Ovo je ujedno prvi put da su protupožarne snage Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s avionom Canadair CL-415 bile angažirane u Republici Albaniji. Kako je portal Obris.org nedavno objavio, Albaniju već više od mjesec dana muče šumski požari, pri čemu ta zemlja ne bira sredstva s kojima ih suzbija i nadzire.

Ovih se dana iz Hrvatske gorske službe spašavanja čuju vapaji zbog nedostatka helikopterskog prijevoza za spašene i unesrećene.

HGSS i HRZ do sada su uvijek odlično surađivali (Photo: HGSS)

Prvi je to pitanje potegnuo pročelnik HGSS-a Marko Andrić, rekavši za N1 kako je HGSS Makarska prošli tjedan spašavala maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao sigurno spustiti, te je završio iscrpljen i dehidriran pod direktnim suncem. Iako je u ovom slučaju zatražena helikopterska podrška, ona je izostala jer, kako je HGSS-u rečeno na zadnjem sastanku u MORH-u, „resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća“. Unatoč odličnoj suradnji s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna te da trenutačno „nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području“. Naime, ni  MUP-ovi helikopteri trenutno ne lete za potrebe traganja i spašavanja.

„Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena“,

rekao je Andrić, dodavši da je zbog ovog gorućeg problema HGSS zatražio i sastanak s premijerom Plenkovićem.

O ovom  je problemu za Dubrovački list progovorio i Josip Tomašić, pročelnik HGSS-ove Stanice Orebić:

HGSS Orebić najviše traži helikopter za spašavanja na Sv. Iliji (Photo: HGSS)

„HGSS više od 30 godina provodi helikopterska spašavanja u Hrvatskoj. Svaki dan spašavamo i obučavamo se, nula do 24 sata, 365 dana na području čitave države. No, nedostaje nam sustavna dostupnost helikoptera za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja. Dosad smo imali izvrsnu suradnju s MORH-om, no oni nemaju više resurse. Bez sustava helikopterskog spašavanja, ugrožena je sigurnost unesrećenih, ali i spašavatelja“.

Izjave vodećih ljudi HGSS-a samo potvrđuju glasine koje se već neko vrijeme čuju iz HRZ-a – o tome da su resursi helikoptera Mi-171 Sh potrošeni prije očekivanog. Zbog toga HRZ i njegov zapovjednik, general Michael Križanec, ubrzano traže rješenje – kako i čime što prije zamijeniti preostale ruske helikoptere. Ukupno 10 helikoptera Mi-171 Sh zadnji put je na remontu bilo u vrijeme ministra obrane Damira Krstičevića. Iako je sam remont bio vrlo kontroverzan, 2019. po povratku iz ruskog grada Čita, gdje su obavljani radovi, od zapovjednika HRZ-a čulo se da su na ovaj način „ešice“ dobile još 8 godina međuremontnog resursa, odnosno 2.000 sati naleta raspoloživih na svakom helikopteru. Budući je godišnji sat naleta tada bio između 150 i 200 sati po helikopteru, u tom trenutku nisu se očekivali nikakvi problemi do isteka ovog razdoblja. Međutim, tijekom ovih 6 godina puno se stvari promijenilo.

Još početkom prošle godine, general Križanec je pred saborskim Odborom za obranu upozorio da 2026. i 2027. dolazi vrijeme za remont 10 helikoptera Mi-171, ali je veliko pitanje hoće li tog remonta uopće biti.

„Ja ne mogu reći, predložiti da se remontiraju, jer ne znam gdje. Pitanje dobavnih lanaca za pričuvne dijelove i usluge iz Rusije – narušeno! Nemogućnost plaćanja toga – narušeno! I cijena! Za neke segmente, elemente ili dijelove tih helikoptera cijene su porasle i do 300% u ovom trenu, ako su uopće dobavivi. Znači, ’26.-’27. Je ona godina kada bi se trebali odlučiti da li ćemo još produžit nešto… Pratimo i gledamo kako se ponašaju naši saveznici – u istom su problemu kao i mi, i oni trebaju neku tranziciju preživjeti. Iako se naručili zapadne helikoptere – i oni moraju čekati, čekat ćemo i mi. Znači, zasad ih se ne odričemo, koristit ćemo ih maksimalno dugo da bi ova tranzicija na zapadne helikoptere bila što bezbolnija i da ne izgubimo sposobnosti vojne, i drugo – potpore civilnom institucijama“,

rekao je general Križanec saborskim zastupnicima u veljači 2024. godine.

Upoznati s ubrzanim trošenjem resursa helikoptera Mi-171, o njihovoj zamjeni nekim drugim helikopterima pitali smo početkom svibnja ove godine i ministra obrane Ivana Anušića. On nam je na velikogoričkoj zrakoplovnoj manifestaciji AIRVG odgovorio:

„Helikopteri su… u ovom trenutku potpisani ugovori sa Sjedinjenim Američkim Državama i uskoro očekujemo isporuku 8 Black Hawkova. Četiri su Black Hawka trenutno u Oružanim snagama i imat ćemo također kompletnu eskadrilu Black Hawkova kao i popunjenost i helikoptera kao takvih u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu“.

No do dolaska novih Black Hawkova treba  još pričekati, a „ešicama“ ubrzano curi vrijeme. Čak toliko da je sredinom 2025. – prema aktualnim svjedočenjima iz HGSS-a – došlo do redukcije dijela relativno bitne i jako za širu javnost vidljive potpore civilnim institucijama.

Među ostalim, kao trinaesta točka dnevnog reda na zadnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, na repertoaru se u četvrtak, 10. lipnja 2021. našlo i pitanje rastavljanja ekspedicijskog kampa postavljenog pokraj zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava. Ovu temu je na 62. sjednici Vlade RH obrazlagao ministar obrane Mario Banožić, koji je taj posao spakirao u pola minute riječima:

“Vlada Republike Hrvatske, u 19. ožujka 2020. godine, donijela je odluku o pružanju pomoći Hrvatske vojske Ministarstvu zdravstva zbog pandemije bolesti Covid-19. U skladu s tom odlukom, na prostoru ispred Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu postavljen je samoodrživi ekspedicijski kamp i šatori tipa „Aljaska“ (!?!). S obzirom na povoljan razvoj epidemiološke situacije, predlaže se demontaža samoodrživog ekspedicijskog kampa i šatora. Za provedbu ove odluke zadužuje se Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravstva. Predlažem da Vlada donese ovu odluku“.

Ako pogledamo i dokumente objavljene tim povodom, nema ni ondje mnogo više. Postavljanje samog kampa predstavljalo je odgovor obrambenog resora na traženje Ministarstva zdravstva za potporom pri osiguranju dodatnih smještajnih kapaciteta u KB Dubrava, “u skladu s potrebom provedbe mjera zaštite pučanstva tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i osiguranja odgovarajuće zdravstvene zaštite oboljelim pacijentima“. Situacija se sada promijenila (1) s obzirom na povoljan razvoj epidemiološke situacije, (2) smanjenje broja hospitaliziranih pacijenata i (3) reorganizaciju bolničkih kapaciteta KB Dubrava nakon adaptacije objekata A i B, pa je Ministarstvo zdravstva predložilo da se demontira samoodrživi ekspedicijski kamp i njegovi šatori tipa Alaska. Tim je temeljem onda i donesena odluka “Prijedlog odluke o postupanju s vojnom opremom danoj na korištenje Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu“. Njome je formalno izvan snage stavljena “Odluka o pružanju pomoći Oružanih snaga Republike Hrvatske Ministarstvu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2” od 19. ožujka 2020. godine, a nova je odluka na snagu stupila danom donošenja, dakle, u četvrtak 10. lipnja. Sama provedba demontiranja u praksi je podijeljena na dva resora – Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravstva. Dok MORH posljednjih dana nije našao za shodno objaviti išta relevantno o tijeku tog posla, o toj su temi novinari kod spomenute KB Dubrava još istog tog četvrtaka uhvatili ministra zdravstva Vilija Beroša – i od njega dobili slijedeću izjavu:

“Za većinu nas koji smo u ovoj priči od početka, današnji dan je emotivan. Iza nas je težak period u kojem smo pokazali koliko zdravstveni sustav i djelatnici mogu podnijeti. Djelatnici ove bolnice su na svojim leđima iznijeli najteži teret pandemije. Sretan smo što svjedočimo reaktivaciji KB Dubrava i povratku njenoj prvobitnoj funkciji. Srećom, vojni šatori nisu bili upotrebljeni, ali mogli su biti”.

Pri tome, iako se još u petak, 11. lipnja, čulo o početku radova na rastavljanju spomenutog samodostatnog ekspedicijskog kampa Oružanih snaga RH, u ponedjeljak 14. lipnja kamp je još na mjestu, bez naznaka opsežnijih radova koje se valjda uskoro očekuje.

15 mjeseci bez ijednog korisnika

Slušajući sve ovo, teško je ne zamijetiti tri zanimljive činjenice. Kao prvo, iako posljednjih dana stanje po pitanju bolesti Covid-19 nije niti izbliza tako dobro kao lani u isto vrijeme – sada je ipak ocijenjeno da spomenuti ekspedicijski kamp više nije potreban kod donedavno glavne Covid-bolnice u državi. Naime, taj kamp nije rastavljan 12. lipnja 2020. godine kada nije zabilježen ni jedan novi slučaj zaraze na 115 testiranih, na bolničkom liječenju je bilo 6 osoba, od toga ni jedna na respiratoru, a mrtvih je bilo ukupno 107 – no njega se rastavlja u doba kad je 12. lipnja 2021. bilo zabilježeno 125 novih slučajeva na 4.701 testiranih, uz 408 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga njih 35 na respiratoru, te mrtvih ukupno 8.132 (od toga 9 u periodu od 24 sata). Kao drugo, u gotovo 15 mjeseci stajanja u stanju pripravnosti, resursi ekspedicijskog kampa kod KB Dubrava nisu uopće bili korišteni. Dakle, ovaj specijalizirani resurs, demonstrativno postavljen samo 8 dana od proglašenja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj (kojom je ministar Beroš mobilizirao sve resurse zdravstvenoga sustava) u više je navrata bio kulisom za medijske nastupe niza ministara – kako sada već bivšeg ministra obrane Krstičevića, tako i samog Beroša – te premijera i predsjednika države, iako nikad nije primio ni jednog pacijenta. Takvo postupanje s resursima prvenstveno podsjeća na situaciju iz tog istog potresima i epidemijom obilježenog proljeća – kada je stotinjak ljudi pod vodstvom Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grad Zagreb jednako uzaludno postavilo svoje šatorsko naselje za oko 500 osoba na Trgu Franje Tuđmana, tijekom 22. ožujka 2020. godine, ubrzo nakon potresa – naselje koje isto nije bilo privedeno svrsi, ali je onda i relativno brzo bilo demontirano u tišini. No, ovakvo bi se ponašanje još i moglo objasniti situacijom neposredne ugroze da Ministarstvo obrane RH u međuvremenu nije skupilo i još nekoliko prigoda kada se širom Zagreba postavljalo vojne šatore koji su onda ostavljeni da bez korisnika mjesecima propadaju na otvorenom – kao (1) 15 polja šatora tipa M70 s pripadajućim poljskim stolovima i klupama na tri lokacije u dvorištu Medicinskog fakulteta na Šalati 27. listopada 2020. godine, ili (2) šest polja šatora M70 s 12 stolova i 24 klupe kod Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 10. studenog 2020. godine. Tu su formalno bile knjižene aktivnosti “pomoći institucijama civilnog društva u borbi protiv epidemije koronavirusa SARS-CoV-2“, vojna oprema je bila postavljena i ostavljena, osim ako nije trebalo naknadno priskakati u pomoć (kao 10. prosinca 2020. godine u slučaju urušavanja 6. studenog 2020. postavljenog vojnog šatora “Alaska” u krugu Opće bolnice Varaždin). Kao treće, ako spomenuti resursi ponekad i nisu bili od velike koristi bolesnicima ili studentima, višestruko su dobro poslužili za promociju Vlade i ministara – kako oni kod KB Dubrava krajem ožujka 2020. godine, tako i oni kod Bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj krajem listopada 2020. godine.

Danas do podneva izmješteni su građani Petrinje koji su nakon potresa od 6,2 privremeni smještaj našli u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji. Kako je potvrdio glasnogovornik Medvedovog Stožera, Mladen Pavić, „u petak prijepodne završeno je premještanje na sigurno 338 osoba iz zgrade u vojarni u Petrinji, u kojoj je od razornog potresa organiziran prihvatni centar za stanovnike i štićenike domova za starije. U vojarni je bilo 338 ljudi ukupno, od toga 116 štićenika doma za starije i nemoćne iz Petrinje i 222 domicilna stanovnika“. Štićenici petrinjskog Doma, teško oštećenog u potresu, smješteni su u domove za starije u Ličko-senjskoj županiji i gradu Zagrebu, te u lječilištu u Topuskom. Akcija premještanja starijih osoba započela je još sinoć,kada je u Topusko premješten dio štićenika Doma za starije i nemoćne osobe, a završen je danas prije podne, potvrdio je načelnik Stožera civilne zaštite Sisačko-moslavačke županije Roman Rosavec. Pripadnici OS RH sudjelovali su u jučerašnjem premještanju prvih 50 nepokretnih osoba, a nastavili su s angažmanom i jutros na premještanju daljnjih 60 starijih ljudi. Njihovo je premještanje bio prioritet, budući da vojarna nije prikladna za smještaj nepokretnih, starijih i nemoćnih osoba.

Evakuacija korisnika petrinjskog staračkog doma (Photo: HKoV)

Preostala 222 stanovnika Petrinje nisu premještani van grada, već su samo iseljeni iz zgrade vojarne u kojoj su do sada boravili i smješteni su u drugu zgradu unutar vojarne. Pavić je napomenuo da su civili iseljeni zbog mogućeg statičkog poremećaja zgrade uslijed učestalih potresa: „Na toj zgradi vojarne ne radi se o naročitim, oku vidljivim oštećenjima, ali zbog mogućeg statičkog poremećaja vojarne, statičari su preporučili iseljenje osoba jer je riječ o velikom broju ljudi u jednom objektu“. Oštećenja su nastala u pojedinačnim potresima i kumulativno u naknadnim podrhtavanjima tla, koji i dalje tresu Petrinju i okolicu, što je u specijalnoj radijskoj emisiji „Hrvatski radio za Banovinu“ jutros potvrdio i drugi šef Stožera civilne zaštite Tomo Medved. Zbog kontinuiranih podrhtavanja u Petrinji i okolici, istaknuo je Medved, dolazi do novih oštećenja već oštećenih objekata, zbog čega statičari moraju neprestano obnavljati svoje procjene o oštećenjima. Medved je ujedno potvrdio i da su oštećeni objekti u petrinjskoj vojarni.

Još jučer je u programu televizije N1 ministar obrane Mario Banožić izjavio da su u vojarni u Petrinji nastala određena oštećenja:

„Nažalost, mi smo danas sa statičarima utvrdili da su nastala oštećenja na pojedinim našim objektima tako da ćemo morat ići na smanjenje broja ljudi i to ćemo napraviti u suradnji s ostalim civilnim institucijama da dio ljudi jednostavno preuzmu na sebe, pogotovo ovaj dio koji su vezani za staračke domove, da oni budu adekvatni unutar drugih staračkih domova… Na taj način pokušat čim prije pristupit sanaciji jer vidimo koliko je bila potreba takvih objekata na takvom jednom području kao što je bila petrinjska vojarna. Ona je u konačnici postala u jednom trenutku spas“.

Glasnogovornik Medvedovog Stožera Mladen Pavić jutros je rekao da objekti s oštećenjem neće dobiti crvenu naljepnicu, te da se radi o preventivnom iseljenju civila. Ministarstvo obrane u današnjem priopćenju napominje da se radi o „oštećenjima kao što je napuknuće žbuke“, te da će se sanaciji oštećenja pristupiti odmah: „Na terenu su angažirane stručne službe koje u suradnji s projektantima, statičarima i konstruktorima obavljaju detaljniji pregled objekata petrinjske vojarne kako bi se u konačnici mogli poduzeti daljnji koraci u cilju otklanjanja nastalih oštećenja“.

Zanimljivo je da o svemu tome ravnatelj civilne zaštite i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut ne zna ništa. On je, naime, jutros razgovarao s novinarima o potrebama i već riješenim zamjenskim smještajem za građane na potresom razorenim područjima, te je na pitanje novinara ima li još ljudi vojarni rekao: „U vojarni ljudi? Ima, kako ne“. Na opasku novinara da su iz MORH-a izvijestili da je u tijeku evakuacija jer su objekti oštećeni, Trut je odgovorio: „Ako su vas iz MORH-a obavijestili, izvijestili, to je valjda njihova informacija. Ja nemam tu informaciju“. „Ja nemam trenutno tu informaciju“. ponovio je Trut još jednom na novinarsko insistiranje o stanju u petrinjskoj vojarni. To je zoran primjer dvovlašća u Stožeru civilne zaštite, na koji smo upozoravali kada je početkom tjedna objavljeno da se unutar Stožera formira dodatno tijelo s dodatnim članovima i novim predsjedavajućim.

Inače, prema Trutovim riječima, prehranu na petrinjskom području preuzet će u potpunosti Crveni križ i najvjerojatnije državna tvrtka Pleter, no nije rekao kada će to biti, budući se tek izrađuju kriteriji po kojima će se moći dobivati kuhani obroci. Podsjetimo da sve od prošlotjednih potresa barem dio kuhanja hrane i dalje obavljaju samoorganizirani dragovoljni kuhari, koji su ostavili svoje ionako zatvorene restorane i priskočili na mjesto katastrofe.

Petrinja – vojarna za 21. stoljeće

Vojarna „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji najmodernija je vojarna u sastavu OS RH, zbog čega joj se godinama tepa da je „vojarna za 21. stoljeće“. Njena modernizacija teče već punih 15 godina – započela je 2006. godine u vrijeme mandata ministra obrane Berislava Rončevića, a prema tadašnjim planovima trebala bi završiti ove godine. Još 2015. godine na portalu Obris.org upozoravali smo na besmislenost ovakve višedesetljetne izgradnje i modernizacije, jer kao što smo tada rekli – kada 2021. dođe kraju rekonstrukcija i modernizacija petrinjske vojarne, ona će zbog zuba vremena i aktivnog korištenja taman biti spremna za novu obnovu i modernizaciju. Nažalost, dogodilo se da su tome 28. i 29. prosinca pridonijeli i jaki potresi s epicentrom nedaleko od Petrinje.

Za to vrijeme na Krešimircu…

Ulaz u MORH nakon potresa 29.12.2020. (Photo: MORH/Twitter)

Uzgred budi rečeno, potres koji se dogodio 29. prosinca 2020. ponovno je oštetio i središnju zgradu Ministarstva obrane na Krešimirovom trgu. MORH o tome uglavnom šuti – osim male crtice na svom Twitter računu gdje je napomenuo da su “unatoč velikoj materijalnoj šteti sve djelatnice i djelatnici MORH-a i OS RH dobro i nalaze se na sigurnom“, ali je zato stidljivo u jednu od galerija fotografija uključio i fotografije zgrade neposredno nakon potresa. Naime, uslijed potresa, pred sam ulaz u MORH pao je komad zida i pukom srećom nije nikoga ozlijedio, iako na tom mjestu često znaju stajati vojni policajci, vozači, i drugi djelatnici i posjetitelji Ministarstva obrane.

Taj dio zida iznad ulaza već je bio prilično oštećen u zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020., no nije bio saniran. To smo primijetili i početkom studenog, kada je ministar Banožić davao izjavu o tada aktualnom sukobu s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, dok je jučer prilikom Banožićevog gostovanja na N1 bila uočljiva policijska traka koja onemogućava kretanje u blizini oštećenog MORH-ovog sjedišta.

Ulaz u MORH, stanje 02. studenog 2020. (Photo: Obris)

Ulaz u MORH, stanje 29. prosinca 2020. (Photo: MORH/J.Kopi)

Vlada RH je svoju prvu ovogodišnju sjednicu, a ukupno 35. po redu, u potpunosti posvetila posljedicama razornih potresa koji su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili Sisačko-moslavačku županiju i okolna područja. Župani stradalih županija, kao i predstavnici svih resora preko dva puna sata podnosili su izvješća o stanju i učinjenom na području pogođenom potresom. Za razliku od većine drugih ministara, šturo i prilično općenito ministar obrane Mario Banožić izvijestio je o angažmanu Oružanih snaga RH.

„U skladu sa svojom ustavnom zadaćom Oružane snage RH su se odmah nakon potresa angažirale u pomoći stanovništvu na području Sisačko-moslavačke županije, odnosno u gradovima i općinama na tom području. Od trenutka kada je potres pogodio to područje pa zaključno s današnjim danom angažirano je oko 100… 1.100 pripadnika Hrvatske vojske.

Hrvatska vojska bila je angažirana na zadaćama uklanjanja ruševina, čišćenja objekata, prometnica, javnih površina sa svom potrebnom mehanizacijom i materijalno-tehničkim sredstvima. Hrvatska vojska, uz ljudstvo na terenu, stavila je na raspolaganje materijalno-tehnička sredstva, i to: cjelodnevne obroke, vodu, krevete, deke, šatore, vreće za spavanje, agregate i terenske kuhinje. Obavljali smo sanitetski prijevoz starijih i nemoćnih, helikopterski prijevoz pacijenata iz petrinjske i sisačke bolnice u zagrebačke bolnice, kao i prijevoz pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja u provedbi njihovih zadaća. Za navedene zadaće je bilo angažirano 5 helikoptera HRZ-a, te vojni sanitetski timovi. Hrvatska vojska obavljala je evakuaciju civilnog stanovništva, a za dio njih osiguran je smještaj i prehrana, odnosno njihovo zbrinjavanje u vojarni ‘Pukovnik Predrag Matanović’ u Petrinji. To zbrinjavanje osigurano je za štićenike doma za starije i nemoćne u Petrinji, te za lokalno stanovništvo koje je ostalo bez domova. Tako smo osigurali smještaj i prehranu za oko 400 osoba dnevno.

Hrvatska vojska je i dalje na terenu te daje potporu i pomoć nadležnim tijelima u čišćenju prometnica, prijevozu i postavljanju šatora i stambenih kontejnera, te pomoć Hrvatskom crvenom križu u podjeli humanitarne pomoći. Korištenjem dronova i besposadnih zrakoplovnih sustava Hrvatska vojska provodi snimanje kritične infrastrukture u svrhu izrade za nadležna tijela preliminarne procjene nastale štete. Ministarstvo obrane i OS RH i dalje su u okviru svojih mogućnosti na raspolaganju stanovništvu i lokalnoj zajednici na području pogođenom potresom“.

Uoči Vladine sjednice ministar Banožić bio je ponešto razgovorljiviji, pa je tako novinarima rekao:

U roku od 24 sata OS RH su raščistile prometnice u centru Petrinje (Photo: Damir Skok)

„Hrvatska vojske uključila se odmah prvu večer u stabilizaciju sustava, omogućavanje prohodnosti cesta i uklanjanja dijelova građevina i građevinskog materijala, i omogućila ostalim službama i institucijama kako bi mogle ući u središta gradove i pojedina naselja Sisačko-moslavačke županije. Istu večer Hrvatska vojska je primila 380 civila u vojarnu i svakog dana skrbi o 400 ljudi koji povremeno dolaze noćiti u vojarnu.

Prvu noć nakon potresa dronovima i termovizijskim kamerama pretraživan je teren kako bi se pronašli unesrećeni ljudi koji su ostali zatrpani u srušenim kućama, a angažirano je i pet helikoptera radi evakuacije. U suradnji s vatrogascima i policijom Oružane snage sudjelovale su u dostavi potrepština, deka, pokrivača, hrane i vode kućanstvima, a HV je dostavljala i kontejnere za smještaj gdje je bio moguć pristup“,

izjavio je Banožić uoči današnje podnevne sjednice Vlade, najavivši ujedno da OS RH ostaju i dalje na usluzi kroz operativno središte u Petrinji. Upravo u posljednjih tjedan dana vidi se korist koju ima Petrinja kao grad u kojem je bazirana jedna od najvećih vojarni Oružanih snaga, s jakim ljudstvom i relativno brojnom mehanizacijom.

Pomoć Obavještajne pukovnije i Eskadrile transportnih helikoptera

Odmah nakon najsnažnijeg potresa, onog od 6,2 po Richteru u utorak 29. prosinca, u okviru namjenskih snaga OS RH pod zapovjedništvom zapovjednika HKoV-a generala Borisa Šerića angažirana je Obavještajna pukovnija koja je sa svojim besposadnim sustavima krenula snimati objekte i oštećenja, te je bila informacijska potpora snagama na zemlji kako bi se odredile kritične točke i detektirale možebitne zatočene osobe. Momentalno su prekinute i zadaće u okviru međuresorne suradnje, te su na njima angažirane besposadne letjelice Orbiter 3 preusmjerene na potresom pogođeno područje. Ovakva geo-informacijska potpora uključivala je i dojave povremenih zastoja u prometu, kako bi se lakše regulirali opskrbni pravci. Druga faza angažmana Obavještajne pukovnije važna je za civilne institucije, budući će se besposadnim letjelicama sustavno snimati gradovi i naselja, kako bi se preklapanjem s geodetskim orto-foto snimcima i adresnim modelima dobio prostorni pregled oštećenih objekata.

Članovi splitskog HGSS-a na putu za Petrinju odmah nakon razornog potresa (Photo: HGSS Split)

Dežurna letačka posada 395. eskadrile transportnih helikoptera 93. krila HRZ-a u službi traganja i spašavanja zadnji put bila je angažirana tijekom potresa na području Sisačko-moslavačke županije u utorak, 29. prosinca 2020. godine pri čemu su iz vojarne “Knez Trpimir” kod Divulja s dva helikoptera Mi-8 MTV1 prevezli 35 pripadnika HGSS-a i dva potražna psa do Petrinje. Oni su 30. prosinca 2020. godine nakon izvršene hitne intervencije spašavanja unesrećenih iz ruševina u području pogođenim potresom izvršili i povratak pripadnika HGSS te njihovih pasa nazad u vojarnu kod Divulja. Tada je prilikom prevoženja pripadnika HGSS-a ostvareno nešto manje od četiri sata naleta u četiri leta.

Vojska će izlaziti na teren kao i do sada, najavio je ministar obrane Mario Banožić, dodavši da se „Hrvatska vojska stavlja na raspolaganje Stožeru, te da će imenovati osobe ispred Ministarstva obrane i Oružanih snaga koje su dobro upoznate s operativom“.

U subotu, 02. siječnja, u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji započelo je cijepljenje protiv bolesti COVID-19 pripadnika OS RH i civila koje su na dobrovoljnoj osnovi proveli djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kriza ide, vojska radi, a papiri kasne

Centar Petrinje 30. prosinca 2020. godine (Photo: Damir Skok)

Za kraj, treba napomenuti i kako ovo relativno masivno angažiranje snaga OS RH nije ni neuobičajeno, niti neočekivano. No, u svjetlu na Vladi RH usvojenog „Prijedloga odluke o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom“ kojim se stanje katastrofe danas proglasilo za područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, tek 4. siječnja 2021. su zapravo ostvareni formalni preduvjeti za angažiranje OS RH u krizi nastaloj potresima od 28. i 29. prosinca. Naime, članak 15 Zakona o sustavu civilne zaštite u svom prvom stavku kaže:

„Kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Ministarstva, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija“.

Dakle, prvo dolazi proglašenje katastrofe, pa saznanje da snage civilnih institucija nisu dovoljne, a onda prijedlog Ministarstva (unutarnjih poslova Republike Hrvatske) o aktiviranju snaga OS RH. Pa ipak, kao i u brojnim drugim situacijama, u Hrvatskoj prvo bude kriza, pa onda na poslu odmah završe pripadnici Hrvatske vojske, a formalne preduvjete za njihovo angažiranje na državnoj razini sastavlja se naknadno, možda baš tjedan dana kasnije, valjda ako to nekome baš slučajno ispadne bizarno zanimljivo ili iz nekog razloga naknadno važno.

Nakon kratkotrajne ljetne pauze, vojni resursi ponovno su u pogonu kada je u pitanju borba protiv koronavirusa.

Od prošloga tjedna ponovno je u pripravnosti ekspedicijski kamp u dvorištu KB Dubrava. Iako je bolnica u Dubravi na par mjeseci otvorila svoja vrata za koliko-toliko normalno poslovanje s pacijentima i bolesnicima, od 30. kolovoza u njoj je ponovno otvorena COVID bolnica. Prema riječima doktora Ivice Lukšića, koordinatora bolničkog liječenja oboljelih od bolesti COVID-19, u Dnevniku Nove TV od nedjelje, 30. kolovoza, za prijam bolesnika spremno je bilo 40 respiratora i 80 kreveta. Ovaj anti-COVID odjel zamišljen je kao rezerva za Kliniku Fran Mihaljević, a prvi pacijent stigao je već idućeg dana, u ponedjeljak 31. kolovoza. Osim toga, za prihvat COVID-pacijenata spreman je u ekspedicijski kamp, kojeg su pripadnici Bojne za opću logističku potporu iz Zapovjedništva za potporu počeli postavljati 19. ožujka i završili ga za dva dana. Kamp se sastoji od 20 smještajnih šatora, odnosno ukupno 200 kreveta, i opremljen je za terapije kisikom. Ovi kapaciteti ostali su netaknuti do danas, a trebali bi se aktivirati kao rezerva rezerve.

Vojni šatori na Križinama (Photo: ZzP/J. Šindler)

U petak, 4. rujna, pripadnici Zapovjedništva za potporu postavili su dva šatora tipa Alaska u dvorištu Kliničkog bolničkog centra Split – Križine, točnije ispre Hitnog internističkog prijema. Šatori s ukupno 20 ležajeva (po 10 u svakom šatoru) postavljeni su na zahtjev KBC-a Split radi zdravstvenog zbrinjavanja oboljelih od bolesti COVID-19, a prava im je svrha – opservacija pacijenata koji čekaju rezultate testova na koronavirus. Na ovoj je zadaći bilo angažirano 14 pripadnika Bojne za opću logističku potporu ZzP-a, a osigurano je i stručno osoblje za praćenje ispravnosti rada tijekom epidemioloških mjera.

Osim šatora, u pripravnosti su i vojni epidemiolozi. To je u dva navrata – 26. i 28. kolovoza – potvrdio dr. Krunoslav Capak na press-konferencijama Stožera civilne zaštite. Upitan o mogućem zapošljavanju dodatne radne snage za potrebe testiranja, Capak je na pressici održanoj 26. kolovoza odgovorio:

„Mi smo ovih dana uključili vojne epidemiologe. Vojske ima 5 epidemiologa koji su završili specijalizaciju iz epidemiologije i djeluju inače u okviru vojske, i imaju licencu za rad. U međuvremenu smo mi, evo, jednu epidemiologicu zamolili za pomoć na području Ličko-senjske županije gdje smo imali kritičnu situaciju samo s jednim epidemiologom. Naravno, koristit ćemo i dalje vojne epidemiologe kad god njima dopusti situacija u vojsci da nam pomognu, i idemo paralelno na ove doktore medicine završene. A naravno tu su i drugi zdravstveni djelatnici koji nam mogu pomoći u epidemiologiji, za koje je u međuvremenu utvrđeno da ih ima na Zavodu za zapošljavanje – to su diplomirani sanitarni inženjeri, diplomirane medicinske sestre, itd, za koje sada pokrećemo… Naime, zavodi za javno zdravstvo su plaćeni od HZZO-a temeljem timova… popunjavanja timova… pa sad trebamo dogovoriti na koji način ćemo tu pomoć timovima valorizirati i na koji način će oni biti plaćeni. To je sve pitanje nekoliko dana da se to riješi, ja se nadam da ćemo već od sljedećeg tjedna imati neko konkretno rješenje i pomoć na području javnoga zdravstva“.

Dva dana kasnije, 28. kolovoza, na pitanje hoće li se poslati pomoć epidemiolozima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Capak je ponovio svoj raniji odgovor:

„U ovom trenutku oni to nisu zatražili. Oni su inače županija koja ima najveći broj epidemioloških timova u Hrvatskoj. Ukoliko je to potrebno i oni zatraže – mi naravno imamo mogućnosti da im pružimo tu pomoć. Postoji 5 vojnih epidemiologa koji su aktivni, koji imaju licencu za rad. U ovom trenutku je jedan vojni epidemiolog u Ličko-senjskoj županiji, u Gospiću pomaže njima, a drugi su spremni također uskočiti kad to bude potrebno, a imamo i nešto rezervi u drugim županijama gdje je situacija bolja, koje također možemo uputiti. Potrebno je samo da Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije uputi zahtjev za to“.

Inače, vojni epidemiolozi djeluju u sklopu Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu Vojnog zdravstvenog središta Zapovjedništva za potporu. Odjel je za potrebe praćenja epidemije bolesti COVID-19 u OS RH organiziran u 5 epidemioloških timova i dva analitička tima u Zagrebu i Splitu, a prilikom njihovog susreta s tadašnjim ministrom obrane Damirom Krstičevićem i načelnikom GS OS RH admiralom Hranjem 15. svibnja moglo su čuti da su od 20. ožujka 4 epidemiologa Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu stavljena na raspolaganje zdravstvenom sustavu RH. Sada se, izgleda, situacija donekle promijenila budući je, prema riječima Krunoslava Capaka, svih 5 vojnih epidemiologa u pripravnosti kako bi pomogli svojim civilnim kolegama.

Sutra, 22. travnja, bit će točno mjesec dana otkako su Zagreb prodrmala dva velika potresa, magnitude 5,5 i 4,8 stupnjeva po Richteru. Seizmološka služba objavila je prošloga tjedna da je od tog 22. ožujka pa do 14. travnja zabilježeno gotovo 1.000 potresa jačih od 1,3, i to oko 145 potresa koje su osjetili i građani (magnitude iznad 1.3), dok su seizmografi zabilježili još oko 850 potresa magnituda manjih od 1.3. Epicentar prvog i najjačeg potresa bio je u Markuševcu, na lokaciji 45.85°N 16.03°E, sjeverno od KB Dubrava.

Potres je uzrokovao velike štete. Medijima su najzanimljivije bile one u strogom centru Zagreba, gdje je stradao niz povijesnih zgrada, no ogromna su oštećenja nastala i na periferiji podno Medvednica. uključujući sam Markuševec, Čučerje, Vidovec, i dalje prema Sesvetama i Kašini. Već nekoliko sati nakon potresa u centru Zagreba bili su razmješteni pripadnici OS RH kako bi interventno očistili prve ruševine i osposobili prometnice u srcu grada. Angažman OS RH nastavljen je i u narednim danima, a pripadnicima HKoV-a (bojne Tigrovi i Gromovi, te Inženjerijske pukovnije), kao i Zapovjedništva za potporu, pridružili su se i pripadnici Gardijsko oklopno-mehanizirane brigade na čelu sa zapovjednikom Vojno-obavještajne satnije bojnikom Mariom Maslovom, koji su dronovima snimali stanje u samome centru grada, kao i područja u podsljemenskoj zoni (Markuševec i Čučerje), te u Zagorju.

Rasjed ili ipak samo klizište?

Premijer Plenković u posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji, 28. ožujka 2020.

Bojnik Mario Maslov, zapovjednik Vojno-obavještajne satnije koja je sudjelovala i u prošlotjednom spektakularnom skidanju oštećenog sjevernog tornja Zagrebačke katedrale, upoznao je s angažmanom pripadnika svoje postrojbe u subotu, 28. ožujka 2020. godine, i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministra obrane Damira Krstičevića, te ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, koji su tada obilazili područja Hrvatskog zagorja stradala u potresu. Tom je prilikom bojnik Maslov izjavio: „Posljednja dva dana angažirani smo na području Gornje i Donje Stubice gdje provodimo snimanja iz zraka. Osim zračnog snimanja, u ovom slučaju koristili smo i georadar koji imamo na korištenje temeljem suradnje, odnosno Sporazuma s Ministarstvom hrvatskih branitelja u potrazi za nestalim osobama. Koristili smo ga kako bi obradili područje gdje postoje opasna klizišta, kao što je recimo na području Čučerja i u selu Slani Potok. Upravo je u tijeku obrada te lokacije s georadarom i vjerujemo da ćemo do sutra završiti sa svim izviđanjima“. Zračnim snimanjem i izviđanjem iz zraka s besposadnim sustavima i georadarom prikupljeno preko 200 gigabajta materijala, tijekom oko 30 sati koliko je u zraku proveo njihov besposadni sustav, letjelica multirotor-dron.

Jedna od fotografija za koju se tvrdilo da prikazuje sam epicentar potresa

Upravo jedan od 3 objavljena filmića koje su tada snimili vojni dronovi ovih je dana naišao na kritiku zagrebačkog seizmologa Tomislava Fiketa, zamjenika rukovoditeljice Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. On se u razgovoru za Nedjelji Jutarnji (tekst „Što smo naučili – mjesec dana je prošlo od potresa u Zagrebu, a seizmolog Tomislav Fiket otkriva nam što se sve do sada saznalo“, objavljen 19. travnja 2020. godine) dotaknuo i nekih tumačenja snimki koje je objavilo Ministarstvo obrane. Novinar Krešimir Žabec primijetio je tom prilikom da su se nakon zagrebačkog potresa u javnosti pojavile fotografije rascijepljene zemlje u području epicentra, te kako su djelatnici MORH-a „na jednoj snimci s područja Čučerja označili prostor navodnog središta rasjeda tla“, što je potkrijepljeno podatkom kako su „kuće iznad te linije gotovo netaknute, a ispod poprilično oštećene“, što su vrlo brzo demantirali geolozi objasnivši da je riječ o aktiviranju novih klizišta i širenju već poznatih. I zaista, brzo nakon potresa na društvenim su se mrežama pojavile fotografije (uglavnom uvijek iste) za koje se tvrdilo da prikazuju sam epicentar potresa – jedni su tvrdili u Markuševcu, a drugi u Čučerju, a kojima su donekle za pravo dale i snimke iz dronova objavljene na MORH-ovom YouTube kanalu.

Na te opaske novinara Jutarnjeg lista seizmolog Tomislav Fiket je rekao: „Nije to rasjed, nego su klizišta. Isto se tiče i snimanja MORH-ovim dronom. Kolege geolozi su odmah reagirali na zaključke da je riječ o rasjedu. Nezgodno je kad se nedovoljno stručne osobe upuštaju u analizu površinskih tragova nakon potresa za koje je potrebna ekspertiza i iskustvo“. Sporna snimka, na kojoj su kuće „iznad“ i „ispod“ te takozvane linije rasjeda, odnosi se na lokaciju Medvedski breg između Markuševca i Čučerja, na kojem je zaista pola sela vrlo teško stradalo. Vojska je to protumačila kao „vjerojatno sjedište rasjeda“, koji se širi lijevo i desno, što objašnjava i razlike u stupnju oštećenosti tamošnjih kuća. No, geolozi dobro znaju položaje rasjeda koji prijete Zagrebu, pri čemu je najopasniji ovaj koji prolazi prostorom Čučerja, Markuševca i sjevernom Medvednicom, dodao je seizmolog Fiket, uz nadu da će Seizmološki zavod u suradnji s MUP-om, Geodetskom upravom i Rudarskom-geološko-naftnim fakultetom u budućnosti uspjeti realizirati projekt nabave seizmoloških i akcelegrafskih uređaja.

Nakon što je 22. ožujka potres razrušio južni i teško oštetio sjeverni toranj Zagrebačke katedrale, danas su pripadnici OS RH u suradnji s alpinistima uspješno uklonili taj preostali toranj i tako otvorili put za obnovu zagrebačke prvostolnice. Zamolbu za pomoć uputio je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, a pripreme Inženjerijske pukovnije i Vojno-obavještajne satnije trajale su protekla dva tjedna. Završni radovi započeli su jutros oko 10 sati, da bi samo miniranje, uz nekoliko odgoda, konačno bilo provedeno koju minutu prije 18 sati.

Kako je nakon prve faze današnjih radova objasnio pukovnik Miroslav Car, načelnik stožera i zamjenik zapovjednika Inženjerijske pukovnije:

„Izvršili smo bušenje kamena s ciljem oslabljivanja sedrenih klinova u samom vijencu tornja između 72. i 73. reda sjevernog tornja, odnosno sjevernog zvonika. Izvršili smo punjenje eksplozivom i sa električnim detonatorskim kapislama smo ‘naoružali’ te pukotine, odnosno bušotine, i začepili smo sa plastičnim kitom jednim dijelom, koji stvara začepljenje i sprečava izlazak detonacije suprotno od onog gdje mi želimo. Taj dio je odrađen za sada u redu. Problema je bilo gore zbog vjetra i vremenskih prilika, ali u svakom slučaju stabilizirali smo to gore i odradili smo taj dio. Također smo nateznu sajlu koja se nalazi u centralnom dijelu tornja od vrha prema dolje, koja je neke težine od 2,5 tone, isto tako ‘naoružali’ i sad očekujemo završetak radova od firme, postavljanja sajli za podizanje tornja i onda ćemo kontrolirano – koncentriranim eksplozivnim otpucavanjem – dobiti trenutno pucanje svih eksploziva koji su postavljeni tako da se sigurno odvoji gornji dio tornja od donjeg nosećeg dijela vijenca, odnosno nosećih stupova koji su oštećeni. Do tih oštećenja je došlo uslijed potresa 22. ožujka, došlo je do zakretanja gornjeg dijela tornja i lomljenja nosećih stupova u 72. redu sjevernog tornja“.

Osim pukovnika Cara, koji je u tom poslu bio ispomoć i nadzor, postavljanje i učvršćivanje eksploziva na visini od oko 95 metara obavila su 3 pripadnika specijalne postrojbe za uklanjanje eksplozivnih naprava iz sastava Inženjerijske pukovnije. Sam gornji dio tornja težak je između 25 i 28 tona, zbog čega se čekao dolazak posebne dizalice koja ima dovoljan kapacitet za podići toliku masu i potom je sigurno spustiti u dvorište Nadbiskupskog dvora.

Za miniranje sjevernog tornja katedrale korišten je eksploziv pentrit, i to ukupno 48 grama, objasnio je pukovnik Miroslav Car:

„Imamo ukupno 9 rupa (vanjskog dijela i nutarnjeg dijela ) – 6 rupa vanjskog dijela, i unutar tornja 3 rupe plus sajla. Znači, na vanjske rupe smo stavljali po 3 grama pentrita plus 1 gram u električnoj detonatorskoj kapisli, i na nutarnji dio smo stavili 5 grama pentrita plus 1 gram na električnoj detonatorskoj kapisli. Sama sajla tega, odnosno natega toga u tornju… je stavljeno koncentrirano punjenje 15 grama pentrita“.

Eksploziv se postavljao iznad oštećenog dijela tornja, kako bi se neoštećeni dio mogao sigurno ukloniti do obnove tornja i njegovog vraćanja na staro mjesto.

I količina i način postavljanja eksploziva rezultat je višednevnih ispitivanja:

„Tu se uključio i Rudarsko-geološko-naftni fakultet sa profesorom Dobrovićem i prof. Bohanecom, gdje smo više dana ispitivali učinke eksploziva na materijal same crkve, znači same Katedrale, koji je pao dole, jel, da bi dobili te optimalne količine eksploziva i stvorili što manju štetu na ovom ostalom dijelu tornja. I to smo uspjeli. Vrlo male količine eksploziva se koriste u ovom cijelom procesu“.

Dio ekipe za uklanjanje sjevernog tornja Zagrebačke katedrale (Photo: MORH/F. Klen)

Opaljenje svih bušotina bilo je istovremeno, kako bi se izbjegli eventualni lomovi i dodatna veća oštećenja.

„Izvršit ćemo opaljenje tako da se oslobodi u tom trenutku gornji dio tornja, da dizalica koja će držat njega pod jednim određenim opterećenjem lagano odvoji gornji dio tornja, a ovaj donji dio tornja dečki su – znači ono što je popucalo – sa sajlama i sa gurtnama učvrstili, i očekujemo da neće doći do pada tog donjeg dijela“,

rekao je jutros pukovnik Car, dodajući kako je 100 posto uvjeren da neće doći do bilo kakvog izvanrednog ili neplaniranog događaja ili oštećenja. Nekoliko sati kasnije sam vrh sjevernog tornja Katedrale uklonjen je upravo prema opisanim planovima i očekivanjima. U samom trenutku opaljenja mogao se vidjeti prvo bijeli pa crni dim, dok je samo oko dobre kamere moglo uočiti i nešto rasprskanih komadića kamena – naime, zaštitna folija omotana u više slojeva oko donjeg i gornjeg dijela sjevernog tornja sprečavala je veće odbacivanje fragmenata kamene mase.

Sam trenutak opaljenja (Photo: MORH/F.Klen)

Sve ove radove tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana pratila su šestorica pripadnika Vojno-obavještajne satnije, koji su pomoću dronova nadzirali sam toranj, kao i mjesto detonacije, u perimetru od 380 metara. Nakon same eksplozije, dronovima su provjerili uspješnost miniranja, a tek nakon toga je započelo uklanjanje samog vrha sjevernog tornja.

Na licu mjesta pripadnicima Inženjerijske pukovnije, Vojno-obavještajne satnije, alpinista i svima onima koji su radili na ovom izuzetnom poslu čestitao je načelnik GS OS RH, admiral Robert Hranj.

„Možda je bio malo dug, svakako bio je složen i na momente jako napet. Imali smo prilike vidjet da i… široka paleta igrača, sudionika – od volontera, od hrabrih planinara, policije, privatnih kompanija, pa na kraju i Hrvatske vojske – da djeluju zajedno, koordinirano, i u sinergiji. Ja bih rekao, u pravom duhu koncepta domovinske sigurnosti, mogu odrađivati tako složene zadaće kao što je bila ova danas. Ja vjerujem da smo svi danas pokazali da smo u svom području vrhunski uvježbani i osposobljeni. Hrvatska vojska je pokazala da može sudjelovati i u tako složenoj zadaći kao što je bila ova danas. Ja ne vjerujem da je itko ikad pokušao nešto slično – 25 tona skinuti sa 95 metara visine. Hrvatska vojska, njezini inženjerci, su precizno – gotovo kirurški – odvojili toranj malim punjenjima eksploziva. A pripadnici vojno-obavještajne satnije, iz Hrvatske kopnene vojske, cijelo vrijeme su svojim bespilotnim letjelicama davali vrlo precizan uvid, i omogućili su onima koji su bili nadležni za upravljanje operacijom – vrlo detaljnu i trenutnu kontrolu nad operacijom. Evo, još jednom bi se zahvalio svim sudionicima, i vjerujem da su svi danas pokazali da zavrjeđuju našu zahvalnost“.

Photo by MORH/F.Klen i OBRIS.org/Marko Štengl

Nakon što je u rano jutro nedjelje 22. ožujka veliki potres pogodio Zagreb, u pomoć su pohrlile i Oružane snage Republike Hrvatske. Njeni su pripadnici u samo nekoliko sati krenuli raščišćavati prostor centra grada, da bi se onda posao proširio i na pomoć pri saniraju šteta na zagrebačkim ulicama, prometnicama i na ulazima zgrada u užem i širem središtu hrvatske metropole. Rad pripadnika OS RH obavljan je u koordinaciji sa sustavom civilne zaštite, zagrebačkim gradskim vlastima, te Javnom vatrogasnom postajom grada Zagreba. Tijekom ovog djelovanja ukupno je bilo angažirano 420 pripadnika OS RH, uz 10 inženjerijskih strojeva (od toga šest utovarivača i četiri istovarivača). Ovo je djelovanje dovršilo danas, u utorak 24. ožujka.

———————-

———————-

„Prvi dan na terenu je bilo 250 pripadnika Hrvatske vojske, a drugi dan njih 170. Vojnici su bili angažirani na sanaciji šteta na zagrebačkim prometnicama i nogostupima, izvlačili su šutu iz haustora i dvorišta. Jučer su u poslijepodnevnim satima uspješno završili svoju zadaću“, opisao je dio djelovanja brigadni general Tihomir Kundid, načelnik stožera – zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. Na pomoći se zahvalio i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba: „Hvala pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci, ne treba puno govoriti nego da smo zajedno u ratu i miru i izvanrednim situacijama. Zajedno smo najjači“.

Gostujući jučer u Dnevniku Nove TV, načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj izjavio je da aktualno povlačenje vojske sa zagrebačkih ulica ne znači i potpuno završavanje zadaće. Naime, OS RH ostaju u stanju visoke spremnosti: “150 vojnika spremno je na tri lokacije“, najavio je admiral Hranj.

Pri tome treba napomenuti da ovo nije bilo sve. Naime, pripadnici Oružanih snaga pružili su pomoć bolesnicima i bolnicama u Zagrebu, točnije (1) Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj i (2) Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Konkretno, sudjelovali su u preseljenju nedonošćadi i opreme iz Petrove bolnice u nedjelju, a ispred bolnice Dr. Fran Mihaljević podigli su tri šatora Alaska za potrebe ove specijalizirane medicinske institucije – slično većim elementima ekspedicijskog kampa kojeg su tek koji dan ranije postavili kod KB Dubrava u okviru kampanje suzbijanja pandemije bolesti Covid-19. Osim toga, pripadnici Zapovjedništva za potporu su u ponedjeljak, 23. ožujka, bili angažirani na lokaciji Jurjevska ulica u Gračanima, gdje su pružili potporu Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Zagreba pri uklanjanju razrušenih dimnjaka na stambenih objektima.

Nastavio se angažman OS RH i u KB Dubrava. Pripadnici Zapovjedništva za potporu danas su započeli s gradnjom tzv. komunikacijskog tunela unutar samoodrživog ekspedicijskog kampa ispred KB Dubrava koji će izravno povezati bolnicu sa šatorskim naseljem. Njima će se sutra pridružiti i pripadnici Inženjerije kako bi do kraja tjedna komunikacijski tunel dužine 350 metara. Pripadnik Bojne za opću logističku potporu Zapovjedništva za potporu, natporučnik Vedran Jemrić, pojasnio je detalje izgradnje komunikacijskog tunela: “Komunikacijski tuneli bi povezivali ulaz do bolnice, dok će i šatori tipa Aljaska biti povezani, odnosno bit će uspostavljena komunikacija između svih šatora kako bi se pacijenti unutar kampa mogli voditi kroz natkriveni prostor. Inače je za ovu zadaću u normalnim uvjetima potrebno deset dana, a mi se nadamo da ćemo do kraja tjedna uspjeti riješiti i ovu zadaću. Sve svoje resurse smo prebacili ovdje.”

Jučer je ispred šatorskog naselja postavljen rezervoara s 10 000 litara medicinskog kisika za respiratore u KB Dubrava. Ministar zdravstva Vili Beroš na svom se Twitteru pohvalio da su ove nove instalacije postavljene u vrlo brzom roku: “Možda nismo brzi kao Kinezi, ali nismo ni sporiji.”

Zagrepčane je jutros probudio vrlo jak potres – u 6:24 sati osjetilo se vrlo jako podrhtavanje praćeno potmulom grmljavinom – seizmografi su zabilježili jačinu potresa od 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Potom je u 07.01 sati uslijedio drugi, nešto slabiji – „samo“ 4,8, te u 07:41 – treći od 3,4 prema hrvatskim podacima. Intenzitet prvog potresa u epicentru – Markuševcu na obroncima Medvednice – bio je VII. stupnja MCS ljestvice. No osim ta tri, Seizmološka služba je do 10:15 sati zabilježila još 5 potresa magnitude veće ili jednake 2, a tlo je nastavilo podrhtavati sve do sada. Najviše štete pretrpio je sam centar Zagreba, a već među prvim vijestima bila je ona o uništenju vrha jednog od tornjeva Zagrebačke katedrale. Zagrebačka policija je do 11 sati registrirala ukupno 66 oštećenih objekata i 23 osobna automobila – oštećene su Zagrebačka katedrala i crkva u Palmotićevoj ulici, a na području Dubrave, uz dojave o oštećenjima više objekata, oštećena je i crkva u Čučerju. Oštećena je i zgrada Hrvatskog sabora, koji se neće koristiti do daljnjega, kao i Crkva svetog Marka te dio zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tijekom potresa, u stanu u Đorđićevoj ulici teško je ozlijeđeno dijete rođeno 2004. godine. Iako je zagrebačka Hitna pomoć najprije potvrdila da je riječ o smrtnom stradavanju pod ruševinama, nakon uspješne reanimacije djetetu je pružena liječnička pomoć u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj. Nažalost, pacijent je i dalje kritično. Prema navodima Ravnateljstva civilne zaštite ukupno su ozlijeđene tri osobe u Krapinsko-zagorskoj županiji, 11 u Zagrebu, i 3 u Zagrebačkoj županiji.

Jutrošnji potresi od 06:24 do 10:15 (Izvor: Seizmološki savod)

Osim u Zagrebu, potres se osjetio i u Varaždinu, Rijeci i Slavonskom brodu, a iako je Hrvatska bila najviše pogođena, cijeli niz manjih potresa – točnije ukupno 41 – jutros je tresao tzv. euro-mediteransku liniju sve do Turske, a i dalje do Kaspijskog jezera.

Dva sata nakon prvog i najjačeg potresa, državni vrh se u 8:30 okupio na čelu s premijerom Plenkovićem i predsjednikom Milanovićem u zagrebačkim prostorima Nacionalne sveučilište knjižnice. Nakon sastanka oni su se uputili u najteže stradali dio gradskoga centra. „Ovo je bio najveći potres u proteklih 140 godina. Angažirali smo Hrvatsku vojsku i sve nadležne službe grada Zagreba da pomognu u raščišćavanju,“ izjavio je premijer Plenković tijekom obilaska. Vojska je angažirana temeljem naloga ministra obrane Damira Krstičevića, a pripadnici Zapovjedništva za potporu pružaju pomoć bolesnicima i pomažu bolnicama u Zagrebu, Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj i Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević kako bi se stanje što prije normaliziralo. Ispred bolnice Dr. Fran Mihaljević Oružane snage RH podižu tri šatora. Prema riječima doktorice Alemke Markotić, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti, još se nije pojavila potreba za premještanjem pacijenata iz te bolnice:

„Sve je pod kontrolom, ljudi su dobro odreagirali. Vojska i grad Zagreb nam intenzivno pomažu, zajedno s Ministarstvom, sa Vladom, sa svima… Dakle, svi su odmah, praktično u nekoliko minuta odreagirali. Vidite da vojska postavlja grijane šatore – tu će biti privremeno smješteni bolesnici, u dva kontejnera su već smješteni koje je Grad uputio. Prema tome, sve je pod kontrolom. Sad se provjerava stanje zgrada – nama laicima naoko se čini da nema nekih većih oštećenja i bit će dobro ako je tako. Prema tome, ako je tome tako, onda nema nikakvog raseljavanja nikoga i ničega“.

Tri vojna šatora Alaska za oko 30 potencijalnih pacijenata

U Petrovoj bolnici su pripadnici OS RH zajedno s članovima zagrebačke navijačke organizacije Bad Blue Boys pomagali u selidbi inkubatora s prerano rođenom djecom i novorođenčadi.

Odmah po stavljanju vojske na raspolaganje, sedamdeset pripadnika Hrvatske kopnene vojske iz sastava Inženjerijske pukovnije i mehanizirane bojne Tigrovi i Gromovi izišlo je na teren u centar Zagreba kako bi pomogli u sanaciji posljedica snažnog potresa na potezu od Trga bana Jelačića Ilicom do zapadnog dijela grada. No ubrzo su te snage i pojačane, pa je tako u podne u središtu Zagreba angažirano ukupno 150 pripadnika HKoV-a, a taj se broj postupno popeo na 230, pa 250 vojnika.  Prema riječima generala Tihomira Kundida, zamjenika zapovjednika HKoV-a, dodatne snage premještene su u vojarnu „Croatia“, te su spremne za djelovanje čim to zatraži Stožer civilne zaštite. Ukupno je u stanju spremnosti još dodatnih 300 vojnika. Angažirani su i inženjerijski strojevi te istovarivači koji otpalu fasadu i crijepove utovaruju i odvoze iz središta grada. „Tijekom dana, vjerujem da ćemo očistiti središte grada. Vojska je angažirana u Ilici, Jurišićevoj ulici, na Kaptolu i na Dolcu. Nakon toga će se disperzirati u šire središte grada i raščistiti sve ruševine“, rekao je general Kundid, dodavši da je vojska uvijek spremna:

„Priroda je nepredvidiva i na nju ne može nitko utjecati. Međutim, Hrvatska vojska ima razrađene planove za sve izvanredne situacije. U tom kontekstu ima svoje protupotresne snage koje se angažiraju kada se dogodi situacija poput ove  jutros. Također, za sve ostale elementarne nepogode Hrvatska vojska ima razrađene operativne planove, kako i na koji način se ona angažira, i to je razlog da se u vrlo kratkom vremenu može angažirati veći broj vojnika,  kao i oprema koja je potrebna u skladu s elementarnom nepogodom“.

Stožer civilne zaštite podsjeća sve građane da su na snazi stroge mjere zbog epidemije koronavirusa, te da se, unatoč jutrošnjim događajima, građani trebaju pridržavati mjera o socijalnoj distanci od 2 metra i nošenju zaštitnih maski. Građanima su na raspolaganju i tri mjesta za preuzimanje tople hrane i pića, smještena na Zrinjevcu, Mažuranićevom i Trgu francuske revolucije, kao i privremeni smještaj u studentskom domu u Cvjetnom naselju.

Grad Zagreb uveo je besplatnu telefonsku liniju 0800 8805 za građane izravno pogođene današnjim potresom – na taj se broj prije svih mogu javiti građani koji su ostali bez svojih domova ili su u potresu teško oštećeni, kako bi im se osigurala adekvatna pomoć u najkraćem mogućem roku. Sve prijave oštećenja primaju se i na email: uhs@zagreb.hr.