Prije punih mjesec dana, točnije 25. srpnja ove godine, tijekom godišnjeg odmora na otoku Visu priveden je pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, zajedno sa svojom djevojkom, državljankom Srbije iz Kosovske Mitrovice. Pilot je potom pušten, dok mu je djevojka – moguće zbog nevažećih dokumenata – završila u Tranzitnom prihvatnom centru za strance u Trilju. Nakon pomnije provjere mobitela, jučer je par ponovno priveden, ovoga puta zbog ozbiljnije stvari. Kako saznaje portal Index, dvojac je priveden pod optužbom za špijunažu, a postupak provode civilna i vojna policija, kao i Europol. Nakon što je ovaj par ispitan u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, trenutno se čeka odluka istražnog suca o određivanju pritvora.

Pilota HRZ-a se za sada tereti da je kao pripadnik Oružanih snaga RH i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, u kojem svojstvu je sudjelovao i u NATO misiji KFOR na Kosovu, odavao informacije o kretanju postrojbi KFOR-a, ali i o sigurnosnoj situaciji na sjeveru Kosova. Njegova djevojka te je informacije navodno prosljeđivala čelnim ljudima Srpske liste, stranke Srba na Kosovu, usko vezane s vladom Srbije u Beogradu. Istražitelji ih sumnjiče za 4 kaznena djela. MUP i MORH za sada još uvijek o svemu šute.

No ono što upada u oči je da je „razmjena“ informacija navodno trajala zadnje 3 godine. Ponovno se postavlja pitanje sigurnosnih provjera i rada VSOA-e. Kao i u nedavnom slučaju egzekutora iz Počasno-zaštitne bojne, čini se da se ovdje opet radi o masivnom zakazivanju sustava. Nažalost, ovoga puta bruka je prešla hrvatsku granicu.

Sabor  je (napokon) potvrdio odliku o slanju naših vojnika u NATO misije, ali ne i u NSATU! Možemo reći “napokon”, jer je Hrvatski sabor  u petak, na Sv. Nikolu, potvrdio dvanaest Vladinih prijedloga o slanju hrvatskih vojnika u misije, operacije i aktivnosti u druge države, dok se o odluci o slanju časnika u NATO aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) nije glasalo, te je ona i dalje na čekanju. Za aktivnost NSATU, koja se održava u njemačkom Wiesbadenu, predsjednik Republike Zoran Milanović nije dao prethodnu suglasnost, pa je Vlada tu odluku morala prebaciti na 2/3 većinu saborskih zastupnika, odnosno na njih 101 koji bi morali dignuti ruku za Vladin prijedlog, a kontra mišljenja predsjednika RH. “Još se nisu stekli uvjeti za glasovanje o NATO-ovoj aktivnosti NSATU, očito da treba dodatnih pojašnjenja predstavnicima oporbe da razumiju o čemu se radi“, poručio je nedavno premijer Andrej Plenković. Sukob na relaciji Predsjednik Vlade i Predsjednik Republike tj.  vladajućih s oporbom oko te teme traje od početka listopada, a nije pomogao ni dolazak v.d. zamjenika Gladnog tajnika NATO-a Borisa Rugea u Sabor na pojašnjenja o NSATU aktivnosti.

Portal Obris.org još je 28. studenoga upozoravao da su misije pripadnika Oružanih snaga RH u biti talac političkih igara oko NSATU-a. Naročito smo tada naglasili da je hrvatska Vlada još na svojoj 28 sjednici, 3. listopada usvojila nacrte odluka o sudjelovanju pripadnika naših Oružanih snaga u inozemstvu, dok ih je Sabor stavio ad acta. I samo glasanje u Saboru 06. prosinca ostalo je u sjeni političkih igara oko imenovanja sudaca Ustavnog suda, izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića te predizborne kampanje za Predsjednika Republike krajem godina. Ne trebamo podsjećati da je Predsjednik RH ujedno i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.

Sabor je 06.prosinca jednoglasno potvrdio sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu NATO-ove aktivnosti prednjih kopnenih snaga, u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu i u misiji potpore miru “NATO misiji u Iraku”. Točka o NSATU nije ni uvrštena u glasovanje, no jest 12 ostalih odluka o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije, za koje je predsjednik Republike dao suglasnost. Potvrđeno je i sudjelovanje u operaciji potpore miru “Sea Guardian” u Sredozemlju, u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji koalicijskih snaga “Inherent Resolve”, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR – ATALANTA“, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR MED IRINI“, kao i u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda. Potvrđena je također odluka o prelasku granice Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, kao i odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini. Temeljem saborske potvrde, hrvatski vojnici bit će upućeni i na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Misije, operacije i aktivnosti – što je Sabor izglasao

Sudjelovanje OS RH u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga: tijekom 2025. i 2026. do 170 pripadnika OS RH s borbenim oklopnim vozilima, razmješteni u Republici Poljskoj pod vodstvom SAD-a. Jednako tako, izglasano je u ovom vremenskom razdoblju i upućivanje do 120 pripadnika OS RH, uključujući i haubičku bitnicu, u Litvu, i to pod vodstvom SR Njemačke. U Mađarskoj može biti razmješteno do 220 hrvatskih vojnika (pod vodstvom Mađarske), a MORH predlaže povećanje broja pripadnika kako bi se omogućilo “povremeno slanje pješačke satnije radi  uvježbavanja i integracija snaga.” U Bugarsku se upućuje do 10 pripadnika OS RH pod vodstvom Italije, i to je ujedno i najmanji angažman u okviru aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga (NATO forward Land Forces), što je naziv zanekadašnje aktivnosti ojačanja Prednje prisutnosti (eFP).

Sudjelovanje OS RH u misiji potpore miru,,NATO MISIJI U IRAKU”: upućuje se do deset pripadnika OS RH, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2025. i 2026. godine s mogućnošću rotacije.

Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu: nastavak angažmana do 200 pripadnika OS RH s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.

Sudjelovanje OS RH u  aktivnosti  Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije. Angažman u ovoj skupini nastavlja se po istom modelu kao i do sada – u suradnji s Mornaricom Talijanske Republike.

Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru,,SEA GUARDIAN” u Sredozemlju: kao i do sada, i u narednom 2-godišnjem razdoblju predviđeno je upućivanje do 35 pripadnika OS RH i brod Hrvatske ratne mornarice.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EUNAVFOR – ATALANTA”: do 25 pripadnika Oružanih snaga RH/HRM u 2025. i 2026. godini, uz mogućnost rotacije.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Koalicijskih snaga,,INHERENT RESOLVE”: popunjavanje do tri stožerne pozicije u zapovjedništvu operacije u Kuvajtu i Iraku.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EU NAVFOR MED IRINI”: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije.

Što se tiče operacija potpore miru Ujedinjenih naroda, jednoglasno je podržano sudjelovanje OS RH u operaciji UNIFIL (Libanon) – do 3 pripadnika OS RH, u operaciji MINURSO (Zapadna Sahara) – do 5 pripadnika, te u operaciji UNMOGIP (Indija i Pakistan) – do 9 pripadnika OS RH.

Sabor je također izglasao i odluku o o prelasku granice RH oružanih snaga država članica NATO i OS RH angažiranih u
okviru modela snaga NATO-a u 2025.  i 2026. godini, i to za one snage koje su u spremnosti u roku do 10 dana. Jednako tako je izglasana i slična odluka o prelasku granice RH za oružane  snage članica EU i RH angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini.

Konačno, kako je već praksa nekoliko godina, uz misije i operacije veže se i odluka o upućivanju pripadnika OS RH na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. Tako se, prema odluci Sabora, u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a može istodobno uputiti najviše 120 pripadnika OS RH.

Povratak iz “Sea Guardiana”

Doček RTOP “Dubrovnik” u luci Lora (Photo.HRM)

Inače, istovremeno dok se u Saboru glasalo o nastavku misija, u petak, 6. prosinca dolaskom raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” u luku Lora u Splitu završilo je sudjelovanje 10. hrvatskog kontingenta u NATO vođenoj operaciji “Sea Guardian”. U prilog doprinosu Republike Hrvatske savezničkim naporima osiguranja zajedničke sigurnosti na moru, 10. hrvatski kontingent je u području srednjeg Mediterana od početka studenog ove godine sudjelovao u aktivnostima podupiranja borbe protiv terorizma, stvaranja cjelovite pomorske situacijske slike, identifikacije potencijalnih prijetnji, njihovog praćenja i otkrivanja te razmjene podataka. Zapovjednik raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” je poručnik bojnog broda Dino Čobo, dok je u svojstvu zapovjednika 10. hrvatskog kontingenta, u čijem sastavu je bilo 33 pripadnika, bio kapetan korvete Silvijo Bosančić. On je tom prilikom rekao kako je “u protekla četiri tjedna i nakon prevaljenih 4,500 NM raketna topovnjača “Dubrovnik” i pripadnici kontingenta uspješno su ostvarili zadane ciljeve na području srednjeg Mediterana. Hrvatski mornari pod hrvatskim stijegom još jednom su dokazali da imaju zahtijevane sposobnosti izvršenja zadaća u NATO vođenim operacijama.”

Ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid danas su boravili na Kosovu – posjetili su pripadnike 40. HRVCON-a u NATO operaciji KFOR u Republici Kosovo, te su se sastali sa zapovjednikom KFOR-a, general-bojnikom Özkanom Ulutaşom, zapovjednikom Regionalnog zapovjedništva Zapad, pukovnikom Francescom Ferrarom, kao i s kosovskim ministrom obrane Ejupom Maqedoncijem. Hrvatski kontingent na Kosovu trenutačno broji 149 pripadnika i pripadnica, koji su razmješteni na tri lokacije – u kampu „Film City“ u Prištini, kampu „Villaggio Italia“ u Peći, te na APOD Slatini između Prištine i Kosovske Mitrovice. Hrvatski gosti obišli su hrvatske vojnike na lokacijama u Prištini i Peći.

„Iznimna mi je čast što sam danas ovdje, ispratio sam vas u Hrvatskoj kad ste odlazili na Kosovo. Hrvatska je ponosna na vas i vi ste najbolje što Hrvatska ima. Hrvatski vojnik gdje god je došao u misiju, pokazao je kvalitetu i primjer je drugim vojnicima. Vaši prethodnici su stvarali državu i naša vojska je od Domovinskog rata izrasla u pravu, opremljenu vojsku, sposobnu odvraćati“,

poručio je ministar obrane Anušić. U istom tonu bio je i načelnik Glavnog stožera, general-pukovnik Tihomir Kundid, kojemu je ovo bio prvi međunarodni posjet otkako je na ovoj dužnosti. „Vjerujem da se uspješno nosite sa svim zadaćama. Iskustvo ove misije dat će vama i vašim postrojbama dodatnu profesionalnu dimenziju“, rekao je general Kundid, uručivši potom Zlatnu medalju brigadnom generalu Johnu Bozicevicu, načelniku stožera KFOR-a.

U kampu „Film City“ u Prištini ministra Anušića i generala Kundida primio je zapovjednik KFOR-a, general-bojnik Özkanom Ulutaş. Razgovarali su o najnovijim sigurnosnim događanjima, a zapovjednik KFOR-a izvijestio je goste o aktivnostima KFOR-a pod njegovim mandatom UN-a i pozdravio dugogodišnje i vrijedne doprinose hrvatskih vojnika misiji i regionalnoj stabilnosti.

Osim s hrvatskim vojnicima, Anušić i Kundid sastali su se u kampu „Villagio“ u Peći i sa zapovjednikom Regionalnog zapovjedništva Zapad (RC-W), pukovnikom Francescom Ferrarom. Pukovnik Ferrara istaknuo je doprinos hrvatskog osoblja svakodnevnim naporima Regionalnog zapovjedništva KFOR-a Zapad, dok je general Kundid naglasio profesionalnost hrvatskih vojnika i njihovu predanost potpori aktivnostima KFOR-a kako bi se osiguralo sigurno i zaštićeno okruženje za sve zajednice na Kosovu.

U Prištini su se general Kundid i ministar Anušić sastali s ministrom obrane Kosova, Ejupom Maqedoncijem, te sa zapovjednikom kosovskih snaga sigurnosti, general-pukovnikom Bashkimom Jasharijem. Sastanku su prisustvovali i zamjenik ministra obrane, Shemsi Syla, direktor Uprave za obavještajno-sigurnosne poslove, general-bojnik Gëzim Hazrolli, načelnik stožera KSS brigadni general Ilir Qeriqi, hrvatska veleposlanica na Kosovu Danijela Barišić, kao i drugi visoki dužnosnici i vojni dužnosnici obiju zemalja. Na sastanku se razgovaralo o sigurnosnoj situaciji u zemlji i regiji, službi hrvatskih postrojbi u okviru KFOR-a, obrambenim kapacitetima Kosova te vojnim pravcima na kojima bi se mogla povećati suradnja Kosova i Hrvatske. Bilateralna obrambena suradnja Hrvatske i Kosova usmjerena je na prijenos iskustava iz raznih funkcionalnih područja u cilju potpore pristupanja Republike Kosovo euroatlantskim i regionalnim organizacijama te inicijativama. Ujedno se razgovaralo i o transformaciji Kosovskih sigurnosnih snaga (KSS) u Oružane snage RK (OSRK) te njihovom jačanju.

„Hrvatska u potpunosti stoji uz Kosovo, podržavamo vaše pravo na neovisnost. Svoje znanje i iskustvo, budući da je RH članica EU i NATO-a i svih ostalih integracija, stavit ćemo vam na raspolaganje kako bi Republika Kosovo što lakše prebrodila sve prepreke i ostvarila željena članstva“,

rekao je ministar Ivan Anušić.

Ministar Ejup Maqedonci istaknuo je da Kosovo i Hrvatska dijele dugu zajedničku prošlost kao prijatelji, saveznici i partneri, a odnosi između dviju zemalja nastavit će se razvijati u skladu s „našim ciljevima mira, stabilnosti i sigurnosti“. Maqedonci je zahvalio svom hrvatskom kolegi na dosadašnjoj potpori u području obrane, školovanja i obuke vojnika KSS, te ga je zamolio za potporu naporima za članstvom Kosova u Jadranskoj povelji.

Photo: KFOR, Ministarstvo obrane Republike Kosovo

Dvije himne, 2 podizanja zastave, 2 pozdrava domovini, 2 samozadovoljna političara… Tako je danas 131 pripadnik Motorizirane pješačke satnije oklopno-mehanizirane bojne „Puma“ i Obavještajne pukovnije (koji čine glavninu snaga 38. HRVCON-a) ispraćen u NATO operaciju KFOR na Kosovu. Njihova će zadaća u trenutno prilično trusnoj kosovskoj republici trajati 6 mjeseci, uključujući Božić i Novu godinu, te Uskrs 2023. No umjesto da pred put još jednom izgrle svoje partnere, djecu i roditelje, morali su se 2 puta postrojavati, 2 puta strpljivo slušati iste ili slične fraze, i 2 puta se praviti kao da je sve to potpuno normalno.

Glavni krivci za ovu suludost su predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Zoran Milanović te aktualni ministar obrane Mario Banožić. Ni jednom ni drugom nije bilo neugodno zbog današnje situacije. Štoviše, Milanović je ustvrdio da „njemu nikad nije neugodno“, dok je Banožiću „bila čast što sam danas došao ovdje“. I nastavak njihovih izjava bio je u istom revijalnom tonu. U slučaju samo jednog ispraćaj, Banožić na njemu ne bi smio govoriti, rekao je Milanović:

Predsjednik Zoran Milanović s pripadnicima 38. HRVCON-a (Photo: UPRH/Tomislav Bušljeta)

„On nije izbačen iz protokola, ali s obzirom da je neke ljude izbacio iz službe, da maltretira vojnike… Ali po koji put, pobogu, mi o tome pričamo?! Dakle, čovjek se voli iživljavati na onima koji su slabiji, naoko, ljude gazi, tjera ih u penziju protuzakonito, onda kad ih sud vrati – on to ne poštuje… Tu ga podržava njegov šef, odakle svi problemi dolaze, a vi mene pitate je li mi neugodno?! Meni je žao što su vojnici stajali sat-dva duže, to su prekaljeni ljudi, profesionalci, ali nema potrebe da stoje dva puta, a onda to možemo nazvati nekom vrstom sitne prevare, odnosno generalne prevare, odnosno generalne probe, ali generalne samo zato što su tu bili generali, jer on je generalne sramota“.

Banožić je, pak, morao objašnjavati da njegova nazočnost na alternativno organiziranom ispraćaju nije odgovor na Milanovićev ispraćaj:

Ministar Mario Banožić s pripadnicima 38. HRVCON-a (Photo: MORH/F.Klen)

„Dakle, ja nisam odlučio jučer doći… Kada smo čekali da Ured predsjednika, s obzirom da izdaje nekakve naredbe i zapovijedi koje ja i dalje ne vidim utemeljenje na zakonu, i dovodi Glavni stožer u jednu nezgodnu poziciju da kao Vrhovni zapovjednik da mu poslože kontingent… Ja kad vidim šta je sve na kraju složeno tada vidim trenutak u kojem mogu doć’, pristupiti, a da pri tome ne naštetim niti vama medijima, isto tako niti vojsci. To je bilo u ovom trenu. Dakle, moj dolazak nije bio definiran jučer, nego onog trena kada se vidilo kako će program izgledati“.

Tako je Banožić objasnio činjenicu da je unutar samo par sati nakon najave iz Ureda predsjednika o današnjim aktivnostima Milanovića u Varaždinu naknadno stigla i najava Ministarstva obrane o još jednom svečanom ispraćaju 38. HRVCON, na kojem će sudjelovati i ministar obrane Banožić.

U nastavku obostranog nabacivanja optužbama, Banožić je prozvao Milanovića da koristi vojsku za napade na Vladu, a Milanović je prozvao Banožićevog šefa, premijera Plenkovića, koji dozvoljava i potiče kriminalno ponašanje ministra obrane. Nakon popodnevne sjednice Predsjedništva HDZ-a, prozvani premijer Plenković očekivano je stao na stranu svog ministra obrane:

„Vojsku nije dobro privatizirati… Ministar obrane je ministar obrane i treba raditi svoj posao onako kako to njemu nalaže zakonski okvir i nadležnosti. Ne dolazi u obzir da ministar obrane izostaje s važnih događaja, a zato što bi to tako htio predsjednik Republike. Ja mislim da nije dobro da postoje dva ispraćaja, ali budući da dolazi do evidentnoga šikaniranja, marginaliziranja i vrijeđanja ministra od strane predsjednika smatram da je to apsolutno neprihvatljivo i ministar s punim pravom, kao netko tko je nadležan i tko će pratiti detaljno što se zbiva s još jednom misijom hrvatskih vojnika u sklopu KFOR-a, ima sav naslov da se sa njima pozdravi i da im kaže ono što želi reći i s te strane će on raditi svoj posao. A što se tiče predsjednika… Dakle, ta vrsta nekakve privatizacije i pretvaranja događaja na kojima su nazočni pripadnici Hrvatske vojske u mjesto na kojem će on vrijeđati ministra, raditi enorman, neprihvatljiv, zastrašujući pritisak na DORH, jednostavno su neprihvatljivi. Dakle, neprihvatljivi su i treba ih osuditi“.

To je prvi puta da je javnost mogla „uživati“ u dvostruko organiziranom događanju s istim povodom. Posljednjih mjeseci to se – što se tiče Ministarstva obrane – uglavnom događalo iza zatvorenih vrata dvorana na Krešimirovom trgu, a što se pak tiče Ureda predsjednika – u vojnim objektima od Črnomerca nadalje. Ovih se dana jednako svečano mogu obilježiti i dvije godine svađa, sukoba i optužbi na relaciji Vrhovni zapovjednik – ministar obrane. U ove dvije godine njihovi odnosi počeli su se prelamati i na Oružanim snagama RH – umirovljenja, izostanak imenovanja na više i najviše zapovjedne dužnosti, neisplata dnevnica, a danas, eto, po prvi puta i dvostruko, iako protokolarno događanje. Sveto kao da se ispraćaj organizira radi Milanovića i Banožića, a ne radi vojnika koji će narednih pola godina provesti izvršavajući jednu od osnovnih misija OS RH. Danas je bilo posebno tužno vidjeti i načelnika GS OS RH, admirala Roberta Hranja, koji je svojom prisutnošću na oba događanja legalizirao ovakvu vrstu dualiteta. A on će, po svemu sudeći, postati predmetom novog sukoba predsjednika i ministra već krajem ove godine, kada se očekuje da će ministar Banožić pokrenuti postupak Hranjevog micanja sa čela Glavnog stožera.

Kako je MORH tek danas objavio, u petak je na poligonu Gašinci došlo do nezgode u kojoj je ozlijeđen pripadnik Hrvatske kopnene vojske. U priopćenju Ministarstva obrane ne ulaze u velike detalje:

“Pripadnik Hrvatske kopnene vojske tijekom obuke za upućivanje u operaciju potpore miru KFOR 1. srpnja 2022. godine na vojnom poligonu Gašinci kod Đakova zadobio je opekline II. stupnja prilikom rukovanja eksplozivnom napravom.

Nakon pružene primarne medicinske skrbi, upućen je na bolničko liječenje.

Okolnosti događaja se utvrđuju.”

U tijeku je inače obuka za pripadnike budućeg, 38. po redu hrvatskog kontingenta u NATO operaciji KFOR na Kosovu.

No, naknadno je  ispalo da MORH u svom priopćenju nije rekao baš potpunu istinu. Naime, kako je za Novu TV saznala Ivana Pezo Moskaljov, nije ozlijeđen vojnik koji je bio na obuci, već instruktor koji je obuku provodio: “Ozlijeđeni pripadnik Hrvatske vojske nije dio tima koji se obučava za odlazak u operaciju potpore miru KFOR, nego je dio tima koji je zadužen za provođenje obuke i ocjenjivanje pripadnika kontingenta. Rukovao je vježbovnim imitacijskim sredstvom koje sadrži određenu količinu eksploziva”, stoji u odgovoru koji je Nova TV dobila od MORH-a.

Zbog opeklina 2. stupnja, koje se kaarakteriziraju kao teška tjelesna ozljeda, ozlijeđeni instruktor prebačen je u zagrebačku Kliniku za traumatologiju u sastavu KBC “Sestre milosrdnice”.

Prvog radnog dana prošloga tjedna, u ponedjeljak 16. svibnja, u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ svečano je ispraćen 37. hrvatski kontingent u NATO operaciju KFOR u Republiku Kosovo. Time je na neki način obilježena i godinu dana otkako Hrvatska na Kosovu djeluje sa čak jednom satnijom te nešto tehnike, prije svega MRAP-ova kojima je to ujedno i prvo pojavljivanje u nekom hrvatskom kontingentu.

Ispraćaj 37. HRVCON-a na Kosovo (Photo: UPRH/M.Beljan)

Samo 2 dana kasnije, Odnosi s javnošću NATO-operacije KFOR objavili su zanimljivije fotografije s vježbe u kojoj helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva igra važnu ulogu. Naime, u srijedu 18. svibnja KFOR je davao podršku vježbi traženja i spašavanja (SAR) pod vodstvom Velike Britanije. Vježba je održana u obučnom centru u Pomozotinu nedaleko Prištine pod vodstvom Međunarodnog tima za traganje i spašavanje Ujedinjene Kraljevine (United Kingdom International Search and Rescue – UKISAR) i uz tijesnu suradnju sa Kosovskim snagama sigurnosti. Timovi su iskusili sposobnosti helikopterskog transporta KFOR-a, uz korištenje njegove zračne luke za iskrcavanje (Aerial Porto f Debarkation – APOD) za raspoređivanje timova i pripadajuće opreme na mjesta vježbe unutar područja djelovanja KFOR-a. Obučne su aktivnosti pomno evaluirali SAR-stručnjaci iz Nizozemske. Raspoređivanje tzv. „heavy“ tima Britanci su u suradnji s kosovskim SAR-osobljem pripremali tjedan dana ranije. Naravno, kako je već tradicionalno, o svemu ovome se od Ministarstva obrane Republike Hrvatske službeno nije čulo ni riječi.

Glavnu zračnu podršku vježbi je davalo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Trenutno se u NATO operaciji KFOR nalazi treća, odnosno C rotacija zračne sastavnice 36. hrvatskog kontingenta, koja je put Kosova otišla 18. ožujka ove godine, i to iz vojarne „Knez Trpimir“ iz Divulja.

*Photo: KFOR

Od ovoga tjedna hrvatski kontingent u NATO operaciji KFOR na Kosovu bitno je ojačan. Najprije je u nedjelju, 16. svibnja, na Kosovo stigla A-rotacija zračne sastavnice 35. hrvatskog kontingenta – nju čine pripadnici 194. eskadrile višenamjenskih helikoptera 91. krila HRZ-a i helikopter Mi-171Sh. U ponedjeljak (17. svibnja) je, pak, iz gospićke vojarne „9. gardijske brigade Vukovi“ put Kosova ispraćena Motorizirana satnija OS RH koja čini većinu 35. HRVCON-a u KFOR-u. Ova satnija broji 99 pripadnika (od čega je 10 žena) i na Kosovu će djelovati u sastavu multinacionalne bojne, zajedno s pripadnicima OS Austrije, Italije i Slovenije. Vodeća nacija je Italija.

“U području operacije provodit će zadaće održavanja sigurnog i stabilnog okružja, patrole nazočnosti i osiguranja značajnih objekata. Na temelju pokazanih rezultata preduputne obuke i provedenog ocjenjivanja, siguran sam da će svoju zadaću izvršiti u potpunosti. Svaka provedba zadaća u međunarodnom okružju, pa tako i ova zadaća, prilika je za stjecanje i razmjenu novih iskustava i sposobnosti, te od pripadnika satnije očekujem da po povratku iz operacije ta iskustva prenesu svojim kolegicama i kolegama čime će unaprijediti i povećati sposobnosti naših postrojbi za izvršenje dodijeljene im misije“,

rekao je na ispraćaju general Boris Šerić, zapovjednik HKoV-a. Zapovjednik motorizirane satnije je natporučnik Robert Kurevija, a osim ove postrojbe i pripadnika HRZ-a, ukupni 35. HRVCON čine i tim besposadnih sustava iz sastava Obavještajne pukovnije te logističko osoblje iz sastava Zapovjedništva za potporu. Na Kosovu će 35. HRVCON provesti narednih 6 mjeseci.

“Operacija nije jednostavna, složena je, zahtjevna, međutim uvjeren sam da su naši vojnici potpuno spremni za sve izazove koje ta operacija može pred njih postaviti. Nama je cilj da oni odrade svoju zadaću u skladu s mandatom operacije, i da nam se na kraju vrate živi i zdravi svojim obiteljima”,

izjavio je načelnik GS OS RH, admiral Robert Hranj.

Ovo je prvi puta da Hrvatska u NATO operaciju KFOR šalje znatniji broj vojnika, što je svojevrsna kompenzacija za lanjsko povlačenje iz NATO operacije u Afganistanu. Hrvatski sabor je u studenom prošle godine odobrio hrvatsko sudjelovanje u NATO operaciji na Kosovu s maksimalnim brojem do 150 vojnika, što Hrvatska ipak neće u potpunosti iskoristiti već, kao što je to uobičajeno, u operaciju šalje ipak nešto manji broj ljudi.

Bura u susjedstvu

No već i prije dolaska na Kosovo, iz Srbije su se čula negodovanja i žalopojke. Sve je počelo s posjetom hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana na Kosovo 6. svibnja, kada je s kosovskom kolegicom Donikom Gërvallom Schwarz prodiskutirao i status hrvatskih vojnika na Kosovu. Na press-konferenciji koja je uslijedila, Grlić Radman je najavio dolazak hrvatskih vojnika na Kosovo, te je potom i sam otišao u KFOR bazu “Film City” u Prištini kako bi obišao pripadnike 34. HRVCON-a i razgovarao sa zapovjednikom KFOR-a, generalom Francom Federicijem, koji je pohvalio doprinos hrvatskih vojnika i hrvatsku odluku o povećanju svog kontingenta s 40 na 150 pripadnika. “Republika Hrvatska nedavno je donijela odluku o povećanju svog vojnog kontingenta u sklopu mirovne operacije NATO-a na Kosovu. Operacija KFOR ima poseban značaj za Hrvatsku jer se nalazi u našem neposrednom susjedstvu, što može imati posebne implikacije na stabilnost cijele regije”, poručio je Grlić Radman iz Prištine. Već istoga dana javio se Aleksandar Vulin, sada srbijanski minister unutarnjih poslova, putem priopćenja tog Ministarstva. “Da li i koliko vojnika Hrvatska ili neka druga zemlja može imati u okviru KFOR-a odlučuje se u skladu s principima određenim Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN, a ne dogovorom ‘braće po oružju’. Ne sumnjam da bi Radman volio da može rasporediti okupacijske snage na prostoru Srbije, ali za to će mu trebati mnogo više od onog što s Kurtijem (premijerom Kosova, op.a.) može smisliti”, poručio je putem priopćenja ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, osvrčući se potom i na Radmanovu izjavu kako je Hrvatska protiv bilo kakvog prekrajanja granica: “Kada ministar države nastale razbijanjem SFRJ, a prije toga Kraljevine Jugoslavije, priča o nepovredivosti granica onda je jasno da se granice ne smiju mijenjati samo ako bi vodile ujedinjenju Srba. Licemjerje s kojima o nepovredivosti granica govore separatisti može se usporediti samo s onima koji traže da vikar ustaške vojske Alojzije Stepinac bude svetac zbog otpora ustašama. Ostaje još samo da nam se objasni zašto je moguće mijenjati granice 1941., 1991., 2008. godine, a poslije toga nije, i kako je cijepanje Srbije doprinos miru, a ujedinjenje Srba prijetnja stabilnosti”.

Već sljedećeg dana, prilikom posjeta Crnoj Gori, Grlić Radman pokušao je odgovoriti Vulinu, ustvrdivši kako ne zna zašto bi itko sa strane bio pogođen najavom o povećanju broja vojnika u NATO operaciji. “Ta nekakva antihrvatska histerija koja se u zadnje vrijeme pojavljuje iz Srbije nažalost je nepotrebna. S druge strane se donose političke odluke, je li, koje narušavaju hrvatsko jedinstvo u hrvatskoj zajednici u Vojvodini, odnosno Srbiji, stvaranjem tzv. umjetnog jezika bunjevačkog, a znamo da su Bunjevci pod-etnička skupina hrvatskog naroda. (…) Možda je generator svih tih pitanja prikrivanje pasivnosti srbijanske strane da hrvatskoj manjini u Srbiji osigura ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj”, rekao je Grlić Radman u Podgorici. Tu se onda uključio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je, obilazeći mobilne punktove za cijepljenje u Obrenovcu, nastavio na Vulinovom tragu: “Mi, naravno, želimo sa svima u okruženju, posebno s Hrvatskom, korektne odnose. Te izjave nisu izraz poštovanja prema Srbiji, pokušat ću da budem blag. Kada to kažete, ne možete da se pravite da ne znate da mi to smatramo svojim teritorijem, da tamo ima Srba koji pamte tragična stradanja”. Pitao se Vučić i zašto je nekom potrebno da sudjeluje, umjesto da odbije ponudu KFOR-a: “I sad vas ja pitam – zašto je to nekome bilo potrebno da se uopće hvali na takav način?! Zašto je nekome bilo potrebno da u tome sudjeluje? Bilo im je lakše da kažu – i ukoliko su dobili poziv KFOR-a, odnosno NATO-a – da kažu: ‘Nemojte nas, dobro je za regiju da mi u tome ne sudjelujemo’. Nažalost, oni su namjerno i s namjerom donijeli takvu odluku, pokušavajući dodatno poniziti Srbiju. Dobro, primili  smo poruku, razumjeli smo”, rekao je Vučić u petak, 7. svibnja, poručivši Srbima na Kosovu da neće biti novih “Oluja”: “Svi oni koji misle da će biti novih ‘Oluja’ i novog pogroma, i novog protjerivanja našeg življa – moja poruka im je, i moja poruka srpskom narodu na Kosovu i Metohiji je da se to neće dogoditi. A kad ja to kažem da se to neće dogoditi, to znači garanciju da se to neće dogoditi”.

Diskusiji se 8. svibnja pridružio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović – on je te subote iz Đakova, gdje je boravio povodom Dana grada, poručio: “Nije to nikakva provokacija Srbije. Srpske vlasti ne znaju kako da se izvuku iz te klopke u koju su sami upali prije 30 godina s Miloševićevim orgijanjem po Kosovu, koji je izazvao rat u Jugoslaviji, i ne znaju kako izaći iz toga. To je kao rad nedjeljom, ne, konstantno manipuliraju s tim. Ali rad nedjeljom je jedna benigna tema, a pitanje neovisnosti i položaja albanskog naroda je tema koja je dovela do rata i to nekoliko ratova”. Milanović je podsjetio da su OS RH na Kosovu već godinama, te da je prisutnost povećana nakon što su hrvatski vojnici napustili Afganistan. “Ja sam već potpisao tu zapovijed, ali sad da sam znao da ih to toliko smeta, možda bismo razgovarali, bez ruganja”, rekao je Milanović, dodavši da nije mislio da će “ljude u Beogradu, konkretno Vučića”, smetati povećana prisutnost hrvatskih vojnika na Kosovu, ali i da je reakcija srbijanskih dužnosnika “način da svoje birače drže u tenziji jednog nezavršenog rata, što rade već 30 godina”. “Hrvatski vojnici su prije svega tu da štite Hrvatsku. To im je glavna i jedina osnovna zadaća, a ovi drugi oblici suradnje su dobrodošli”, zaključio je Vrhovni zapovjednik OS RH.

No, NATO ustrajava

I taman kada se činilo da se ta tema pomalo smiruje, 13. svibnja ponovno se oglasio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić: “Srbija je iz obavještajnih izvora dobila informaciju da će jedna od velikih sila uskoro krenuti u službeno traženje povlačenja snaga KFOR-a i UNMIK-a s Kosova”, rekao je srbijanski predsjednik, tvrdeći da su u pitanju obavještajni podaci iz službenih izvora. Neobična je ta Vučićeva tvrdnja, uzme li se u obzir da pojedine zemlje, poput npr. Hrvatske i Sjeverne Makedonije, jačaju svoju prisutnost na Kosovu. No to je, čini se, bila tek Vučićeva uvertira za sastanak s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Vučić je u Bruxelles otišao u ponedjeljak, 17. svibnja, nakon sastanka inicijative Brdo Brijuni. U NATO priopćenju nakon susreta Vučić-Stoltenberg stoji da su glavne teme bile suradnja između NATO-a i Srbije, uloga Saveza u održavanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu, te sigurnosni trendovi u regiji. U izjavama nakon sastanka, Jens Stoltenberg jasno je naglasio kako NATO u potpunosti podržava normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, ali i da “KFOR osigurava stabilno i sigurno okruženje, i garantira slobodu kretanja kao dobrobit za sve zajednica na Kosovu, temeljem mandata koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti UN-a. NATO saveznici čvrsto su predani KFOR-u i njegovoj važnoj misiji”, naglasio je Stoltenberg.

Na izričito pitanje novinarke Pink TV-a o povlačenju KFOR-a s Kosova, Stoltenberg je naglasio kako “nema promjene u planovima, ni promjene u našoj predanosti KFOR-u.” Tu se i Vučić poklopio ušima: “Sve što je do sada napravljeno pod mandatom UN-a, a radile su NATO snage, naša je strana u velikoj mjeri podržala i nadamo se da će tako i ostati. I to je bilo, nadam se, samo moje neshvaćanje nekih službenih glasina, ali riječi Glavnog tajnika uvjerile su i mene i cijelu moju delegaciju da smo na dobrom putu i da imamo dobre mogućnosti u očuvanju spokoja i stabilnosti cijele regije”. Na red je potom došlo i pitanje o Hrvatskoj – novinarku Tanjuga zanimalo je da li je istina da je tendencija KFOR-a povećati broj vojnika koji dolaze iz NATO-članica smještenih u susjedstvu Srbije, te kako Glavni tajnik gleda na reakcije na hrvatsku najavu ojačanja snaga na Kosovu. Prvi je odgovorio Vučić, rekavši kako je upravo to bila tema na kojoj je on stvarno insistirao u razgovoru s “dragim Jensom”, koji mu je dao “sjajna objašnjenja i sjajne odgovore”. Podsjetivši da s vremena na vrijeme varira broj snaga kojima pojedini saveznici sudjeluju u operaciji KFOR, i to isključivo temeljem UN-ove Rezolucije 1244 Stoltenberg je naglasio: “Pozdravljam, naravno, i doprinos našeg NATO-saveznika, Hrvatske. I opet, oni djeluju pod potpuno istim mandatom, istim okvirom kao i sve ostale NATO snage i partnerske snage koje su dio KFOR-a. Dopustite mi, također, da dodam da se o bilo kojoj promjeni zadaća KFOR-a, o bilo kojoj promjeni okvira, moraju konsenzusom dogovoriti svih 30 saveznika. Dakle, pozdravljam opredjeljenje saveznika iz NATO-a da osiguraju snage i da nastave podržavati KFOR, uključujući slanje svojih vojnika u našu operaciju”.

Tako se, kao i puno puta do sada, pokazalo da Aleksandar Vučić za domaće potrebe izigrava pitbula, dok je vani potpuno druga priča. Hrvatsko jačanje angažmana na Kosovu iskorišteno je za jačanje dojma u Srbiji kako se, eto, Kosovo nikada neće zaboraviti i predati van matice Srbije, da bi se onda u sjedištu NATO-a hvalila srpska suradnja sa Savezom kroz Partnerstvo za mir, te postignuća srpske Vlade po pitanju financija i gospodarstva. Nije nezamijećen ostao ni poziv Stoltenbergu da posjeti Srbiju. S druge strane, Hrvatska je na Kosovu prisutna već gotovo 13 godina, tijekom kojih stvarno nije došlo do “destabilizacije Srbije i regiona”. Iako bi se štošta dalo primijetiti toj NATO-operaciji, činjenica je da ni Hrvatska na Kosovu ne djeluje samostalno ili samovoljno, niti je sam KFOR zamišljen za krojenje nekih novih granica.

Na vojnom poligonu „Gašinci“ kod Đakova, u utorak 27. travnja 2021. godine, održana je prezentacija drugog dijela vojne vježbe „Stabilnost 21/1“ kojoj su nazočili predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić, savjetnik Predsjednika za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, te drugi uzvanici. Današnje aktivnosti na Gašincima dio su vježbe koja je započela prošlog tjedna, a koja se provodi u okviru ciklusa pod zajedničkim nazivom „Hrvatski bedem 1991. – 2021.“. Kako je službeno objavljeno, čitav taj vježbovni niz službeno se odvija povodom 30. obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Unutar vježbe „Stabilnost 21/1“ ocjenjuje se operativna sposobnost sastavnica OS RH za provedbu dodijeljenih misija i zadaća u području razmještaja, a zbog epidemioloških mjera vježba se provodi na dvije lokacije. Prvi dio ove vježbe proveden je na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ na Slunju od 19. do 23. travnja ove godine – kada se certificiralo snage OS RH za NATO misiju u Poljskoj. Drugi dio, koji traje na „Gašincima“ od 26. do 30. travnja, fokusiran je na ocjenjivanje sastavnice Hrvatske kopnene vojske 36. hrvatskog kontingenta za sudjelovanje u misiji KFOR u Republici Kosovo. Sastavnicu, kao i cijeli kontingent, uglavnom čine pripadnici 1. oklopno-mehanizirane bojne Sokolovi Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a preostale sastavnice kontingenta – iz Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Zapovjedništva za potporu i drugih postrojbi – ocjenjuju se na drugim lokacijama. Što se čitavog većeg angažiranja OS RH na Kosovu tiče, riječ je o djelovanju koje je Vlada RH usvojila na svojoj 21. sjednici održanoj 19. studenog 2020. godine.

Nakon što su uzvanici danas dobili osnovne informacije i uvodni brifing o vježbi, vojnici su im na terenu prikazali reakcije na zasjedu i intervenciju snaga brzog odgovora. Nakon održane vojne vježbe Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske Milanovića novinari su pitali za dojmove o viđenoj vježbi. Rekao je da je vojna vježba odlična, a vojnički posao ocijenio je najtežim: „Ljudi za prosječnu plaću u blatu simuliraju, a u stvarnosti i stvarno pucaju i izloženi su pogibelji. Svaka čast za onoga tko se za nešto ovako odluči. Sve je profesionalno, a drugo da ne govorim da je to naša vojska bez koje ne bi bilo države“. Bez da se iole ozbiljnije osvrnuo na nedostatak ikakve ozbiljnije proslave velike ovogodišnje obljetnice OS RH, te ovakvo kombiniranje redovitih domaćih i međunarodnih vježbi, ministar Mario Banožić tek je zaključio:

„U okviru Hrvatskog bedema obilježavamo 30. obljetnicu Hrvatske vojske, ali isto tako, ocjenjujemo spremnost Hrvatske vojske za pojedine misije i zadaće. Danas smo vidjeli, kao što se i očekivalo da je spremnost pripadnika hrvatskog kontingenta za misiju KFOR na nivou i siguran sam da će naši pripadnici biti jako dobro pozicionirani među našim partnerima i saveznicima“.

U tom smislu, ministar je posebno naglasio i opremljenost pripadnika Hrvatske vojske opremom hrvatskih proizvođača vojne opreme, čime Ministarstvo obrane izravno daje podršku i promovira hrvatsku vojnu industriju.

Načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj rekao je, kako je danas provedeno ocjenjivanje 100 pripadnika hrvatskog kontingenta za sudjelovanje u NATO misiji KFOR. „Po prvi put od našeg sudjelovanja u operaciji KFOR, Hrvatska šalje i jednu satniju koja će u misiji imati važnu ulogu i širok spektar zadaća. Sveukupni kontingent sa sadašnjih 40-ak pripadnika brojit će ukupno, u skladu s Odlukom Hrvatskog Sabora, do 150 pripadnika“, rekao je admiral.

Zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general-pukovnik Boris Šerić rekao je da je vježba „Stabilnost 21/1“ jedna u nizu vježbi Hrvatske kopnene vojske, ujedno najavivši vježbu „Immediate response“, jednu od najsloženijih vježbi u okviru Hrvatskog bedema 1991.- 2021., koja će biti kulminacija obučnih aktivnosti Hrvatske kopnene vojske u prvom polugodištu. „Danas smo imali prigodu vidjeti samo jedan dio, jedan segment današnje obuke, odnosno formalnog ocjenjivanja kontingenta za sudjelovanje u misiji na Kosovu“, rekao je general Šerić te pojasnio da će pripadnici hrvatskog kontingenta u misiju KFOR biti upućeni u svibnju. „Upućivanje prethodnice planirano je oko 16. svibnja. Glavnina snaga uputila bi se u dva dijela. Bit će organiziran kontinuirani prijevoz, jedan dio će se prevesti brodovima, dok će se ljudstvo prevoziti najvjerojatnije kopnenim putem“, rekao je. Zapovjednik ocjenjivane satnije, natporučnik Marko Adžijević, istaknuo je ovom prigodom: „Iznimno sam zadovoljan, čast mi je kao zapovjedniku ove satnije vidjeti da su sve vrhunski odradili. Pripadnici su imali priliku pokazati sve što su naučili u proteklom periodu obuke i iznimno sam zadovoljan. Sve je prošlo besprijekorno“.

Pa ipak, iako se obuku za ovo predstojeće djelovanje iz OS RH najavljivalo još i lanjskog listopada, dakle preko mjesec dana prije nego li je Vlada o tome konačno odlučila, zanimljivo je vidjeti da se izgleda itekako ostvaruju tadašnje naznake o opsegu samog povećanog kontingenta OS RH na Kosovu, u vježbama posljednjih dana se vide samo MRAP vozila M-ATV, a ne i oklopnjaci Patria CRO, za koja se nagađalo da bi možda također mogla biti slana put radikalno ojačane hrvatske NATO misije na Kosovu.

Photo: Ured Predsjednika RH, MORH

Uoči sutrašnje provedbe drugog dijela vježbe „Stabilnost 21/1“, tijekom kojeg će se ocijeniti spremnost novog, pojačanog hrvatskog kontingenta za NATO misiju KFOR na Kosovu, treba spomenuti da zračna sastavnica 34. HRVCON-a (B-rotacija) ondje radi punom parom. No time se ni MORH ni OS RH ne hvale, ali se zato vijesti o vježbama međunarodnih snaga u KFOR-u (i njihove hrvatske sastavnice) mogu pronaći na mrežnim stranicama drugih oružanih snaga.

B-rotacija zračne sastavnice 34. HRVCON-a u misiji KFOR na Kosovo je stigla prije skoro šest tjedana, 14. ožujka 2021. godine. Sastavnicu čini 13. pripadnika 395. eskadrile transportnih helikoptera 93. krila HRZ-a, te dva helikoptera Mi-8 MTV1.

Mađarsko Ministarstvo obrane potom je zabilježilo da su mađarski vojnici, trenutno angažirani u NATO misiji na Kosovu, 6. travnja sudjelovali u helikopterskoj obuci. Prebacivanje snaga iz sastava Taktičke pričuvne bojne (KTRBN) uvježbavalo se u NATO kampu Novo Selo kod Vučitrna. Svrha vježbe bila je da vojnici u punoj taktičkoj opremi za suzbijanje nemira uvježbaju ispravno ukrcavanje i iskrcavanje iz helikoptera. Na Twitteru NATO KFOR-misije zabilježena je ista ova vježba, uz napomenu da je fokus bio na ukrcaj i iskrcaj snaga u Mi-8 sa ili bez upaljenih motora tih letjelica.

Još je zanimljivija objava na web-stranici Ministarstva obrane Armenije. Tamo je 22. travnja objavljeno kako su armenski vojnici u sastavu KFOR-a od 20. do 22. travnja proveli vježbu zajedno s predstavnicima drugih država koje također sudjeluju u spomenutoj NATO-misiji – a na priloženim fotografijama jasno se vidi helikopter Mi-8 s hrvatskim oznakama. Scenarij vježbe uključivao je oružani napad na štićeni objekt, što je zahtijevalo reakciju tima za brzi odgovor. Armenski vojnici uspješno su proveli svoju zadaću, pohvalilo se Ministarstvo obrane Armenije, za što su dobili pohvale i od nadležnih NATO zapovjednika.

I mađarsku i armensku vijest prate galerije fotografija na kojima je jasno vidljiva uloga pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva – no, eto, službeni izvori u domovini nemaju nikakvu potrebu pohvaliti se angažmanom i zadaćama naših snaga u toj NATO misiji. Nažalost, nije to prvi put!

*Photo: Honvedelem.hu i Ministarstvo obrane Republike Armenije

Prošloga petka, 26. veljače, u sklopu NATO misije KFOR na Kosovu održan je zrakoplovni obučni let, u kojem je sudjelovalo ukupno 6 helikoptera – po dva hrvatska Mi-8, švicarske Super Pume i američki UH-60M, koji trenutno djeluju u sastavu svojih nacionalnih kontingenata te NATO misije.

Helikopteri su poletjeli iz vojne zračne luke Slatina kod Prištine, potom su nadlijetali i spomenutu zračnu luku kao i kamp Bondsteel/Uroševac, te gradove Prištinu i Peć, da bi konačno sletjeli u sjedište KFOR-a, kamp Film City u Prištini. Vježba je kroz vježbovne manevre i komunikaciju poslužila za standardizaciju procedura planiranja i izvršenja zadaća. U priopćenju KFOR-a ističe se kako je ovom vježbom osigurano da „KFOR ostane snažna vojna snaga, spremna djelovati kao vjerodostojan faktor odvraćanja bilo kakvih prijetnji, i da održava svoje sposobnosti za izvođenje hitnih medicinskih zračnog izvlačenja u svakom trenutku“. U priopćenju se zaključuje i o neophodnosti stalne obuke te uvježbavanja kako bi se osiguralo da svi pojedini nacionalni kontingenti u NATO misiji na Kosovu djeluju na standardizirani način, osiguravajući sposobnost KFOR-a da u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odgovori na sve izazove sigurnosti tamošnjeg okruženja, te osigura i slobodu kretanja na brz te učinkoviti način, bilo zrakom ili kopnom.

Na Kosovu se, u NATO misiji KFOR, trenutno nalazi 34. hrvatski kontingent – 23. prosinca prošle godine na Kosovo je stigla A-rotacija zračne sastavnice 34. HRVCON-a koja broji 14 pripadnika HRZ iz sastava 395. eskadrile transportnih helikoptera 93. krila iz Zemunika, te dva helikoptera Mi-8 MTV1.

S prošlotjedne vježbe KFOR je objavio nekoliko atraktivnih fotografija, kao i kratak film.
——————-

——————-