<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Igor Dragovan &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/tag/igor-dragovan/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 20 Nov 2026 22:11:58 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Ivić: rebalansom se smanjio i udio u BDP-u</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/</link>
		<pubDate>Fri, 08 Nov 2019 16:58:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[MORH]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[OS RH]]></category>
		<category><![CDATA[proračun]]></category>
		<category><![CDATA[rebalans]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Ivić]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=60070</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Iako će se o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, kao i o prijedlogu proračuna za 2020. glasati tek sljedećeg tjedna, Hrvatski je sabor odradio rasprave na obje teme – u srijedu, 6. studenog, raspravljalo se o rebalansu, a u četvrtak, 7. studenog, o proračunu za sljedeću godinu. Saborski Odbor za obranu obje ove teme raspravio je u srijedu, 6. studenog, neposredno [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Iako će se o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, kao i o prijedlogu proračuna za 2020. glasati tek sljedećeg tjedna, Hrvatski je sabor odradio rasprave na obje teme – u srijedu, 6. studenog, raspravljalo se o rebalansu, a u četvrtak, 7. studenog, o proračunu za sljedeću godinu. Saborski Odbor za obranu obje ove teme raspravio je u srijedu, 6. studenog, neposredno prije početka rasprave o rebalansu ovogodišnjeg proračuna na plenarnoj sjednici Sabora.</p>
<h3>Problemi, problemi&#8230;</h3>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/img_3452_mala/" rel="attachment wp-att-60075"><img class="alignright size-medium wp-image-60075" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3452_mala-300x167.jpg" alt="" width="300" height="167" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3452_mala-300x167.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3452_mala-768x428.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3452_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3452_mala-99x55.jpg 99w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3452_mala-310x173.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Iako je inicijalno Odbor za obranu sazvan zbog rasprave samo o prijedlogu proračuna za 2020. godinu, te zbog izmjena i dopuna Zakona o službi u OS RH, naknadno je ubačena i treća točka dnevnog reda – rebalans ovogodišnjeg proračuna. To je ujedno bila i prva raspravna točka same 29. sjednice Odbora za obranu, održane u srijedu, 6. studenog. Umjesto ministra obrane Krstičevića, loše vijesti koje sa sobom nosi rebalans proračuna članovima Odbora priopćio je državni tajnik u Ministarstvu obrane, Tomislav Ivić.</p>
<p>Kao što smo i sami <a href="http://obris.org/hrvatska/rebalans-2019-modernizacija-u-slobodnom-padu/" target="_blank" rel="noopener">pisali, temeljem uvida u financijske dokumente Vlade RH i Ministarstva financija</a>, Ivić je potvrdio da rebalansom proračuna Ministarstvo obrane <strong>ostaje bez 260 milijuna kuna</strong>, pa umjesto s početnih 5,075 milijardi kuna MORH ove godine raspolaže s 4,815 milijardi kuna. Cjelina planiranog reza spada u „prvi izvor financiranja“ MORH-a (opći državni proračun) kojeg se planira na 4,552 milijardi kuna, dok bi „drugi izvor financiranja“ (ostali prihodi, među ostalim od prodaje vojne robe i usluga) trebao o kraja godine donijeti 263 milijuna kuna. Smanjenje ovogodišnjeg proračuna odražava se i na obrambeni udio u BDP-u, pa je s 1,74% BDP-a obrana pala na 1,68% (prema širem NATO računanju, koje obuhvaća i veteranske mirovine). Ivić je nadalje potvrdio da su razlog ovome smanjenju proračunskih novaca problemi modernizacije, jer dio ključnih projekata kasni, te će oprema predviđena za isporuku ove godine biti isporučena MORH-u i Oružanim snagama tek sljedeće godine.</p>
<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/mdpDR0jIwD0" width="560" height="315" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe><br />
&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;</p>
<p>No poseban je tu slučaj s <a href="http://obris.org/hrvatska/kako-napreduje-ponavljanje-kupovine-borbenih-aviona/" target="_blank" rel="noopener">nabavom višenamjenskog borbenog aviona</a>.</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/img_8666_mala-2/" rel="attachment wp-att-60083"><img class="alignleft size-medium wp-image-60083" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_8666_mala-300x155.jpg" alt="" width="300" height="155" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_8666_mala-300x155.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_8666_mala-106x55.jpg 106w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_8666_mala-310x160.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_8666_mala.jpg 604w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Projekt opremanja VBA u iznosu od 360 milijuna kuna u cijelosti je preraspoređen na način da je 260 milijuna kuna dano u uštede, a preostalih 100 milijuna je usmjereno za potrebe Ministarstva obrane“,</em></p></blockquote>
<p>pojasnio je Tomislav Ivić, spomenuvši kasnije i konkretnu računicu:</p>
<blockquote><p><em> „Za opremanje, modernizacija i izgradnja bilo je predviđeno u ovoj godini milijardu i 343 milijuna kn, novi plan je 933 milijuna kn – dakle, manje 406 milijuna kuna. Najvećim dijelom se to upravo odnosi na VBA, jer od tih 409 – 360 milijuna kuna se odnosi na VBA“. </em></p></blockquote>
<p>Iako je tu zapravo bio u pitanju rez od <strong>409.9 milijuna kuna</strong> (30,51 posto), to ne znači, ponovio je državni tajnik, da se odustalo od nabave borbenog aviona, štoviše, nabava je u postupku. U kakvom postupku – ukratko je objasnio Igor Dragovan, predsjednik Odbora za obranu, po novom i sam <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-rh-osnovala-meduresorno-povjerenstvo-za-borbene-avione/" target="_blank" rel="noopener">član Međuresornog povjerenstva za nabavu aviona</a>:</p>
<blockquote>
<div id="attachment_60077" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/img_3499_mala/" rel="attachment wp-att-60077"><img class="size-medium wp-image-60077" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala-300x227.jpg" alt="" width="300" height="227" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala-300x227.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala-768x580.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala-310x234.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3499_mala.jpg 1017w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Igor Dragovan i Anđelko Stričak &#8211; članovi Međuresornog povjerenstva za avione</p></div>
<p><em>„Proces je u tijeku, i sad se nalazimo u <a href="http://obris.org/hrvatska/meduresorno-povjerenstvo-zivi-smo-i-radimo/" target="_blank" rel="noopener">fazi finaliziranja nečega što je praktički natječajna dokumentacija</a> koja ide vrlo skoro u neko dogledno vrijeme, pretpostavimo nekih mjesec dana. I praktički tada počinje teći natječajni rokovi za završetak posla i samim time se cijela odluka oko toga prebacuje u idući godinu. Teško je to uopće i planirati dok se ne vide ponude“. </em></p></blockquote>
<p>Time se već ranije zadani rok pomaknuo prema samom kraju godine, pa će se s time u skladu i sagledavanje ponuda ponuđača pomaknuti prema sredini sljedeće godine, a eventualna odluka bi onda u najboljem slučaju mogla biti donesena <a href="http://obris.org/hrvatska/nabava-aviona-u-predizborno-vrijeme/" target="_blank" rel="noopener">u samom finišu parlamentarne predizborne kampanje</a>.</p>
<p>Od drugih važnih projekata planiranih pa odgođenih u ovoj godini spomenut je <a href="http://obris.org/hrvatska/upitan-nastavak-gradnje-oob-ova/" target="_blank" rel="noopener">OOB</a> i <a href="http://obris.org/hrvatska/bov-patria-elbit-kasni-s-duos-30l/" target="_blank" rel="noopener">DUOS za BOV Patria CRO</a>.</p>
<blockquote><p><em>„Izmijenjena je dinamika realizacije nekih kapitalnih projekata, poput borbenog oklopnog vozila, odn. opremanje s daljinski upravljivim oružnim stanicama. Naime, sklopljen je bio ugovor sa Izraelcima o isporuci 8 DUOS-a, međutim, oni neće biti isporučeni svi ove godine. Ove godine bi trebala biti isporučena 3 takva oružana sustava, a ostalih 5 će biti isporučeno u idućoj godini i plaćeno u idućoj godini, tako da će tu biti utrošeno 60 milijuna kuna manje od tog prvobitnog plana. Isto tako, značajna ušteda je, da tako kažem&#8230; i skidanje OOB-a u ovoj godini, s obzirom da su završila ispitivanja prototipa OOB-a i pokrenut je postupak za ugovaranje izgradnje prvog broda u idućoj seriji od 4 broda. Međutim, to neće biti završeno ove godine tako da se i tih 70 milijuna kuna prenamjenjuje“,</em></p></blockquote>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/img_3476_mala/" rel="attachment wp-att-60079"><img class="alignleft size-medium wp-image-60079" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3476_mala-300x221.jpg" alt="" width="300" height="221" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3476_mala-300x221.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3476_mala-768x566.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3476_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3476_mala-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3476_mala-310x228.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>rekao je Tomislav Ivić pred članovima saborskog Odbora za obranu. Smanjivanje novaca u rebalansu obrambenog proračuna pretrpjeli su i NATO integrirani sustav protuzračne obrane u ovoj godini, razvoj cyber sposobnosti, te <a href="http://obris.org/hrvatska/problemi-sustava-pezahe2000-u-hrvatskoj/" target="_blank" rel="noopener">opremanje dalekometnim topničkim sustavom</a>. Za komunikacijsko-informacijske sustave i potporu bilo je predviđeno 309 milijuna HRK, da bi se sada umanjila sredstva za 21 milijun tako da je novi plan 287 milijuna kuna. Na međunarodnoj suradnji bilo je predviđeno 66 milijuna kuna – to se sada smanjuje na 65, odnosno umanjenje je za 1,211 milijun HRK. Za gotovo 7 milijuna kuna smanjena su i sredstva za mirovne misije – plan je bio 141 milijun kuna, a u novom planu je za to ostalo 134 milijuna. Isto je i za korištenje OS za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu: od predviđenih 147 milijuna – uz smanjenje od 22 milijuna kuna – došlo se do novog plana od 125 milijuna kuna. Sve je ovo izneseno bez ulaska u objašnjavanje ikakvih razloga tih promjena.</p>
<h3>„Black Hawk“ – prvi javni spomen</h3>
<p>Od povećanja financijskih sredstava, Ivić je posebno istaknuo osiguranje novčanih sredstava za <a href="http://obris.org/hrvatska/breaking-news-rh-kupuje-dodatne-black-hawk-helikoptere/" target="_blank" rel="noopener">uvođenje u operativnu uporabu helikoptera Black Hawk</a> u iznosu od 175 milijuna kuna. No taj je financijska rashod u rebalansu proračuna za 2019. manje vidljiv, odnosno gotovo nevidljiv, jer nije dobio vlastitu stavku kao kapitalni projekt s vlastitim bazenom rezerviranih novaca, već se tu zapravo objašnjava inače nerazjašnjen porast planova za širu stavku „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima (A545042)“. Imajući u vidu koliko će teško biti ovu investiciju provesti kroz pravnu proceduru do kraja 2019. (i onda u tekućoj godini utrošiti te rezervirane novce), zanimljiva je bila opaska predsjednika Odbora za obranu Igora Dragovana – da Ministarstvo obrane još uvijek nije zatražilo mišljenje Odbora za nabavu helikoptera Black Hawk, <a href="http://obris.org/hrvatska/morh-dogovorio-helikoptere-black-hawk/" target="_blank" rel="noopener">prvenstveno ona dva iz donacije</a>, a kamoli i još kojeg dodatnog. Državni tajnik Ivić najavio je da će se ta tema uskoro naći pred Odborom, jer:</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/img_6788_mala-2/" rel="attachment wp-att-60081"><img class="alignright size-medium wp-image-60081" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_6788_mala-300x172.jpg" alt="" width="300" height="172" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_6788_mala-300x172.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_6788_mala-768x440.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_6788_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_6788_mala-96x55.jpg 96w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_6788_mala-310x178.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„To nismo ni mogli staviti u proceduru Odbora radi davanja mišljenja jer nismo imali LOA-u od Amerikanaca. Moramo imati ta pisma od Amerikanaca da bi to uopće mogli staviti u proceduru, da budemo sigurni da će se uopće posao realizirati. Zbog toga nije bilo na Odboru“.</em></p></blockquote>
<p>Dakle, premda 2. stavak 6. članka Zakona o obrani jasno definira kako saborski Odbor za obranu svoje mišljenje daje „<em>prije pokretanja postupka javne nabave</em>“, MORH ipak planira prema Vladi RH i prema saborskom Odboru za obranu ići tek nakon što LOA (Letter of Offer and Acceptance) stigne iz SAD, s već definiranim prijedlogom o višegodišnjem financiranju nabave helikoptera Black Hawk. Na opasku Dragovana da li se tu radi o dvije odvojene stvari – „<em>2 donirana i <a href="http://obris.org/hrvatska/state-department-odobrio-prodaju-uh-60-black-hawk-hrvatskoj/" target="_blank" rel="noopener">najavu kupnje 2 helikoptera</a></em>“, Ivić je potvrdio – „<em>Tako je</em>!“</p>
<h3>Dodatni rashodi</h3>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/sudske_presude-2/" rel="attachment wp-att-60085"><img class="alignleft size-medium wp-image-60085" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/sudske_presude-1-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/sudske_presude-1-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/sudske_presude-1-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/sudske_presude-1-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/sudske_presude-1.jpg 725w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Među stavke s povećanim financijskim sredstvima uvrštena je personalna potpora – povećanje od 124 milijuna (početno je bilo predviđeno 2,602 milijardi, a novi plan je 2,726 milijardi kuna), što ne čudi s obzirom koliko je puta fokus na kadrove naglašen među prioritetima Ministarstva. No, tu radikalno rastu i sredstva predviđena u 2019. godini za presude i ovrhe (stavka „Sudske presude i ovrhe (A545071)“) – čiji bi se iznos povećao za dodatnih 60 milijuna. Pri ovom posljednjem se ipak ne radi o drastičnom povećanju broja izgubljenih sudskih presuda, već o dugu Ministarstva obrane prema Poreznoj upravi. Naime, kako nam je pojasnio državni tajnik Ivić,</p>
<blockquote><p><em> „Riječ je o problemu koji je iz 2015. godine, gdje smo izgubili sudske sporove i morali smo isplatiti naknade onima koji su tužili MORH, a na te naknade nisu plaćeni doprinosi. I u ovoj godini smo poravnali ta sva dugovanja u tom smislu prema Poreznoj upravi“. </em></p></blockquote>
<p>Obuka i logistička potpora OS povećana je za 78 milijuna – bilo je predviđeno 464 milijuna kuna u proračunu za 2019. godinu, a izmjenama se povećava na 542 milijuna kuna. Pri tome nisu spomenute konkretne osnove ovog planiranog porasta.</p>
<h3>A što s dostizanjem 2 posto?</h3>
<p>Potpredsjednika Odbora za obranu Anđelka Stričaka zanimalo je postoji li projekcija kako doći do famoznih 2 posto BDP-a. Za razliku od nedavnog <a href="http://obris.org/hrvatska/rh-bez-plana-ulaganja-u-obranu-i-modernizaciju/" target="_blank" rel="noopener">Krstičevićevog priznanja da plana nema</a>, Ivić je u srijedu tvrdio da ga ima, samo je trenutno malo posustao zbog nerealizacije nekoliko velikih projekata.</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/ivic-rebalansom-se-smanjio-i-udio-u-bdp-u/attachment/img_3424_mala/" rel="attachment wp-att-60087"><img class="alignright size-medium wp-image-60087" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala-300x194.jpg" alt="" width="300" height="194" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala-300x194.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala-768x497.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala-85x55.jpg 85w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala-310x200.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/11/IMG_3424_mala-125x80.jpg 125w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Hrvatska je prihvatila obavezu da do 2024. poveća izdvajanje za obranu do razine od 2 posto, što je preporuka u okviru NATO saveza. Mi smo trenutno oko, evo čuli ste, da je plan bio 5 milijardi 075 milijuna kuna, što bi bilo 1,74 posto. Nažalost, smanjujemo plan za 264 milijuna kuna tako da je to 1,68 posto BDP-a. Dakle, mi nismo u biti daleko od tražene razine izdvajanja. Moram reći i to da RH je od svih zemalja članica NATO saveza čini mi se na 11. mjestu po postotku izdvajanja za obranu, dakle puno zemalja je ispod nas po tom postotku. Deset zemalja je ispred nas, samo nekoliko zemalja je na 2 i više posto izdvajanja BDP-a za potrebe obrane. Naravno da imamo plan kako dostići tih 2 posto – da se realizirao ovaj postupak nabavke borbenog aviona samo s tim bi bili već na 2 posto. Imamo i drugih projekata, poput evo i nabavke helikoptera Black Hawk koji će tome na svoj način doprinijeti, pa i neki drugi projekti i programi tako da ja vjerujem da ćemo mi biti do 2024. uistinu vrlo blizu tog postotka od 2 posto. Možda i više“,</em></p></blockquote>
<p>optimistično je najavio državni tajnik u Ministarstvu obrane.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Odbor za obranu &#8211; uvod u novu nabavu aviona</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/</link>
		<pubDate>Wed, 03 Jul 2019 20:13:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[borbeni zrakoplov]]></category>
		<category><![CDATA[Damir Krstičević]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[HRZ]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[javna nabava]]></category>
		<category><![CDATA[MORH]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[ratno zrakoplovstvo]]></category>
		<category><![CDATA[transparentnost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=57297</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Jutrošnja 26. sjednica saborskog Odbora za obranu bila je ujedno posljednja prije ljetne stanke, pa ni ne čudi da se na njenom dnevnom redu našlo čak 8 točaka. No najviše vremena, kao i medijske pozornosti, uzela je prva točka dnevnog reda, jednostavno nazvana – „Davanje mišljenja na projekt opremanja Oružanih snaga RH višenamjenskim borbenim avionom“. Iako se radi o [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Jutrošnja 26. sjednica saborskog Odbora za obranu bila je ujedno posljednja prije ljetne stanke, pa ni ne čudi da se na njenom dnevnom redu našlo čak 8 točaka. No najviše vremena, kao i medijske pozornosti, uzela je prva točka dnevnog reda, jednostavno nazvana – „<strong>Davanje mišljenja na projekt opremanja Oružanih snaga RH višenamjenskim borbenim avionom</strong>“. Iako se radi o rutinskoj stvari – mišljenju prije početka nabave veće od 5 milijuna eura – to je izostalo kod prvog pokušaja nabave borbenih aviona, kada se <a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-pljesak-za-nabavu-aviona/" target="_blank" rel="noopener">zakonski uvjetovano mišljenje Odbora zatražilo tek kada je postupak već debelo bio u tijeku</a>, a međunarodne ponude na stolu. Zato je današnja sjednica Odbora za obranu važna, jer ona ne samo da predstavlja početak postupka nabave, nego i MORH na taj način dokazuje da je ipak izvukao neke poučke <a href="http://obris.org/hrvatska/izraelska-delegacija-u-zagrebu/" target="_blank" rel="noopener">iz neuspješnog prvog pokušaja</a>.</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_0967_mala/" rel="attachment wp-att-57302"><img class="alignright size-medium wp-image-57302" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0967_mala-300x185.jpg" alt="" width="300" height="185" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0967_mala-300x185.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0967_mala-768x473.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0967_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0967_mala-89x55.jpg 89w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0967_mala-310x191.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Tražitelji tog prethodnog mišljenja – MORH i OS RH – došli su pred članove saborskog Odbora za obranu u prilično ambicioznom sastavu. Bio je tu ministar obrane Damir Krstičević s državnim tajnikom Ivićem i tajnikom Ministarstva Baraćem, te svojim specijalnim savjetnikom Kožulom, dok su OS RH predstavljali načelnik GS general zbora Mirko Šundov, direktor GS kontraadmiral Robert Hranj i zapovjednik HRZ brigadni general Mato Mikić. No osim Krstičevića i nakratko Šundova, nitko od njih nije govorio. Ministar obrane Krstičević uzeo je riječ na samome početku sjednice, naznačivši kako želi članove Odbora informirati o nastavku procesa nabave višenamjenskog borbenog aviona, te zatražiti mišljenje o „<em>ovom važnom projektu za Hrvatsku vojsku i hrvatsku državu</em>“.</p>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_0996_mala/" rel="attachment wp-att-57306"><img class="alignleft size-medium wp-image-57306" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0996_mala-300x285.jpg" alt="" width="300" height="285" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0996_mala-300x285.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0996_mala-768x729.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0996_mala-58x55.jpg 58w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0996_mala-310x294.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0996_mala.jpg 809w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>U kratkom podsjećanju na neslavnu propast prošlogodišnjeg natječaja, Krstičević je ponovio <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-konacno-o-cijenama-ponuda-za-vba/" target="_blank" rel="noopener">sve ono što se do sada čulo više puta</a> – da je problem nastao zbog nemogućnosti Države Izrael da od SAD-a ishodi „third party transfer“, da na to Hrvatska nije mogla utjecati, ali i da u tom postupku RH nije preuzela nikakve obveze i da nije pretrpjela nikakve štetne posljedice. „<em>Niti jednom radnjom u ovom procesu nije ugrožena stabilnost i održivost HRZ-a. Što se tiče izgubljenog vremena, najviše je vremena izgubljeno u 15 godina kada se ništa nije činilo po ovom pitanju, osim modernizacije, odnosno remonta MiG-a 21</em>“, rekao je ministar obrane, vrativši se na nešto aktualnija događanja. Tri tjedna nakon konačnog izraelskog „Ne“, MORH je 31. siječnja 2019. osnovao povjerenstvo za izradu analize i izvješća u vezi s postupkom nabave VBA, na čelu s direktorom GS OS RH, kontraadmiralom Robertom Hranjom, kao osobom koja nije sudjelovala u procesu nabave, te je time mogla objektivno i bez emocija analizirati cijeli postupak. Klasificirano izvješće od 80 stranica Krstičević je jutros <a href="http://obris.org/hrvatska/borbeni-avioni-strateska-trakavica/" target="_blank" rel="noopener">još jednom pokazao članovima Odbora za obranu</a>, pozvavši ih ponovo da dođu u MORH ako žele osobno dobiti uvid u njega.</p>
<h3>12 ili manje aviona, prioritet &#8211; obuka novih pilota</h3>
<p>Tri su osnovna razloga zašto MORH nakon siječanjskog fijaska ide u novi postupak nabave višenamjenskih borbenih aviona: <strong>(1)</strong> – Republici Hrvatskoj potreban je ovakav tip aviona, <strong>(2)</strong> – RH trenutno ima mali broj operativno raspoloživih aviona, a obuka pilota provodi se u sve ograničenijim mogućnostima, te<strong> (3)</strong> – i <a href="http://obris.org/regija/bjelorusija-donirala-4-zrakoplova-mig-29-srbiji/" target="_blank" rel="noopener">Srbija je našla načina da modernizira svoje zrakoplovstvo</a>. „<em>Situacija po pitanju stanja borbenog zrakoplovstva zahtijeva pametno, pažljivo, ali žurno djelovanje</em>“, rekao je Krstičević.</p>
<p>Vodeći se i nadalje brojem tri, Krstičević je najavio osnovne promjene u novom postupku nabave. <strong>Prva</strong> se odnosi na broj aviona:</p>
<blockquote><p>„<em>Podsjećam kako je u taktičko-tehničkoj studiji za VBA definirano 12 aviona. Ako ne možemo nabaviti 12 aviona, moguće je onda manje, pa postepeno onda doći do definiranog broja</em>“.</p></blockquote>
<p><strong>Druga</strong> promjena odnosi se na tijelo koje će provoditi postupak – umjesto dosadašnjeg Stručnog tima dobit ćemo „<em>Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona</em>“.</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_0994_mala/" rel="attachment wp-att-57304"><img class="alignright size-medium wp-image-57304" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala-300x229.jpg" alt="" width="300" height="229" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala-300x229.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala-768x587.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala-72x55.jpg 72w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala-310x237.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_0994_mala.jpg 1004w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Vijeće za obranu daje nam punu potporu da nastavimo s procesom nabave VBA, te predlaže Vladi da osnuje međuresorno povjerenstvo za nabavku VBA., sastavljeno od predstavnika Ureda predsjednice RH, Ureda predsjednika Vlade RH, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Međuresorno povjerenstvo bilo bi nadležno za pripremu i provedbu cijelog postupka nabave, te bi imalo zadaću predlagati Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka“, </em></p></blockquote>
<p>najavio je Krstičević, otklanjajući ovakvim načelnim nabrajanjem članova još primjedbi iz prethodnog pokušaja kupovine borbenih aviona. Vlada RH već sutra će donijeti Odluku o osnivanju povjerenstva, a ministar obrane je predložio da u sastav tog novog povjerenstva uđu i predsjednik, te potpredsjednik saborskog Odbora za obranu, Igor Dragovan i Anđelko Stričak, jer je, kako je rekao Krstičević, „<em>pitanje obrane i nabava VBA nadstranačko pitanje, koje traži potporu i pozicije i opozicije</em>“.</p>
<p><strong>Treća</strong> novost u ovom, drugom po redu pokušaju nabave borbenih aviona je i inkorporiranje opcije obuke pilota za VBA.</p>
<blockquote><p><em>„Paralelno s traženjem najbolje opcije VBA, međuresorno povjerenstvo bi istražilo i opciju za obuku pilota za VBA. te bi u vezi s tim predložilo Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka. Mlade pilote što prije moramo poslati vani na edukaciju, zato što mladi piloti danas malo lete. I to je sada najvažniji prioritet“, </em></p></blockquote>
<p>rekao je Krstičević, s kojim se nešto kasnije složio i general Šundov, također istaknuvši nužnost obuke novih pilota kao jedan od prioriteta. Ne ulazeći ni u kakve detalje van ovoga, Damir Krstičević tu je zaključio uvodni dio, prepustivši članovima Odbora za obranu da pitaju sve što ih zanima.</p>
<h3>Međuresorno povjerenstvo – mješavina predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti?</h3>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_1001_mala/" rel="attachment wp-att-57310"><img class="alignleft size-medium wp-image-57310" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala-300x190.jpg" alt="" width="300" height="190" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala-300x190.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala-768x485.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala-87x55.jpg 87w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala-310x196.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1001_mala-125x80.jpg 125w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>SDP-ovog Joška Klisovića zanimalo je nekoliko stvari. <strong>Prvo</strong> – kako će sa stručnjacima iz raznih ministarstava i drugih državnih tijela u istome povjerenstvu funkcionirati i dva saborska političara? „<em>Koja je točno uloga predsjednika i potpredsjednika saborskog odbora, i radi li se tu u stvari o pokušaju da se politička odgovornost za cijeli tijek procesa na neki način prebaci na političare koji dolaze iz Sabora?</em>“, pitao je Klisović, napomenuvši kako je predsjednik Odbora već član Vijeća za obranu, tijela koje djeluje na najvišoj političkoj razini, dok bi Vladino međuresorno povjerenstvo, kako je shvatio, odlučivalo na stručnoj podlozi. Usput je Klisović upitao i zašto jedno ovakvo povjerenstvo nije postojalo i u prvom postupku nabave aviona, te hoće li to tijelo unaprijediti ili usporiti novi postupak.</p>
<p>Klisovićev stranački kolega, Franko Vidović, nije mogao ne spomenuti <a href="http://obris.org/hrvatska/sabor-o-interpelaciji-grbin-vs-plenkovic/" target="_blank" rel="noopener">nezadovoljstvo odgovorima na SDP-ovu interpelaciju</a>, ali ga je zanimalo i vrlo konkretno – što zapravo znači kada ministar obrane govori o 12, a možda i manje aviona. „<em>Da li pričamo o novim avionima, jel&#8217; pričamo o avionima koji su korišteni – odnosno, o polovnim avionima? I koji bi to bio broj koji bi zadovoljio ovog momenta potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva?</em> “, pitao je Vidović. Ministar obrane osvrnuo se prije svega na dio o broju aviona:</p>
<blockquote><p><em> „Ono što je nama struka odredila (…) da nama treba 12 aviona. Znači, 12 aviona nama treba da bi mi rekli da Ratno zrakoplovstvo može izvršiti svoju zadaću – obrana suvereniteta, teritorijalnog integriteta i to je ta struka to procijenila. Ono što isto struka je rekla u okviru te taktičko-tehničke studije – da do toga možemo doći postupno. Znači, da možemo doć&#8217; postupno… Evo, i neke druge države dolaze postupno, znači i po pitanju sposobnosti i po pitanju broja aviona. (…) Ovaj je projekat… 30 godina će to trajati. (…) I taj dio broja aviona…možda 8, pa onda u nekoj drugoj varijanti 4… Ja sad tako kažem&#8230;“, </em></p></blockquote>
<p>probao je ministar Krstičević objasniti izjavu o 12 ili manje aviona, pokazujući tu <a href="http://obris.org/hrvatska/ninic-borim-se-do-zadnjeg/" target="_blank" rel="noopener">bitno više fleksibilnosti nego što je to bilo uobičajeno za vidjeti prije samo nekoliko mjeseci</a>. Što je ostalih opcija tiče, u igri je još uvijek novo ili korišteno, rekao je još Krstičević, ali to će odrediti međuresorno povjerenstvo.</p>
<p>Postupno do 12 aviona rješenje je koje zadovoljava nekadašnjeg SDP-ovca, a sada neovisnog Zdravka Ronka, baš kao što je zadovoljan i time što je propala nabava izraelskih F-16 Barak.</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_1019_mala/" rel="attachment wp-att-57312"><img class="alignright size-medium wp-image-57312" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1019_mala-300x259.jpg" alt="" width="300" height="259" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1019_mala-300x259.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1019_mala-768x662.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1019_mala-64x55.jpg 64w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1019_mala-310x267.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1019_mala.jpg 891w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Ja sam bio jedan od onih u Odboru koji sam se protivio nabavi onih izraelskih kanti&#8230; Mislim da se toga sjećate&#8230; Jest da sam na kraju glasao kao i vi svi drugi, zbog zajedništva, jedinstva i tako dalje&#8230; Ali sam se i tada zalagao za američki F-16, i to ću se zalagati i sada, prosto iz razloga što se zna šta je Amerika, koji su odnosi Hrvatske i Amerike, što je to Amerika nama dala&#8230; od onoga, pomoći, do NATO-a i tako dalje&#8230; da ja sad to ne širim&#8230; Tako da ću se ja i dalje zalagati za nabavu novog aviona, i to F-16, bez ikakvog ustručavanja“, </em></p></blockquote>
<p>najavio je Ronko, vrativši se na temu zbog koje se i javio za riječ.</p>
<blockquote><p><em> „Smatram osobno, smatram&#8230; to je moj stav&#8230; da Odbor ne bi trebao biti uključen u ovaj dio formacije međuresorskih&#8230; ministarstava koji će&#8230; povjerenstva koje će odraditi ovaj posao. Da bi Odbor trebao ostati nekako izvan. Na njega uvijek možete računati, i znate da ste uvijek imali jako dobru, izvrsnu potporu&#8230; a da bi Odbor trebao ostati negdje, u nekakvoj, hajde, nazovimo to – kontrolnoj i propitivačkoj funkciji. I, mislim da bi to bilo jedno od najboljih rješenja“,</em></p></blockquote>
<p>izjasnio se Ronko. Ministar obrane Damir Krstičević već se u uvodnom dijelu pohvalio kako bi ubacivanje članova saborskog Odbora za obranu u Vladino međuresorno povjerenstvo bilo „<em>prvi put da je Hrvatski sabor uključen u operativan dio rada</em>“, što je u kasnijoj raspravi pozdravio i Franko Vidović, jer „<em>neće oni odlučivati, koja vrsta aviona, kad i tako dalje&#8230; ali, moraju biti upoznati – jer, na kraju krajeva, koncepcija je da politika daje okvir, a struka ga ispunjava sadržajem</em>“.</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_1060_mala/" rel="attachment wp-att-57314"><img class="alignleft size-medium wp-image-57314" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1060_mala-300x211.jpg" alt="" width="300" height="211" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1060_mala-300x211.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1060_mala-768x540.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1060_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1060_mala-78x55.jpg 78w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1060_mala-310x218.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Ne vidim zašto ne bi politika bila uključena u taj proces. Ne vidim zašto ne bi saborski Odbor bio uključen u taj proces. Pa &#8216;oćemo opet prepustiti struci? Pa moramo i mi svi skupa, svako u svom dijelu odgovornosti, tako i predsjednik i potpredsjednik saborskog Odbora za onaj vaš dio odgovornosti. Ne da se dijeli odgovornost, ali opet na neki način da smo kroz cijeli proces… da smo tu, da svi skupa imamo informacije i da u tom procesu, sada drugi put, da uspijemo, da dođemo do kraja“,</em></p></blockquote>
<p>objasnio je ministar Krstičević  rezon ovakvog sastava povjerenstva. Na tom je tragu bilo i objašnjenje samog predsjednika saborskog Odbora za obranu, Igora Dragovana. On smatra da je važno da je „<em>Odbor za obranu kroz svoja dva predstavnika prisutan u cijelom procesu, kako bi mogao nakon svake faze upoznati Odbor za obranu gdje smo, šta smo, i u kojem se trenutku nalazimo</em>“, što doprinosi transparentnosti cijelog postupka, kaže Dragovan:</p>
<blockquote><p><em>„Htio bi napomenuti još jedno, a to je da ovaj proces nije jednostavan. On je vrlo složen, i on će trajati svoje određeno vrijeme, i vrlo je bitno da prilikom svake odluke, ili prvog koraka u donošenju odluka – kako o upućivanju Zahtjeva prema potencijalnim ponuditeljima, tako i u odlučivanju o zahtjevima određenih ponuditelja – javnost bude pravodobno obaviještena. Time će se smanjiti prostor&#8230; manevarski prostor za nagađanja, špekulacije, dogovore eventualne&#8230; tko tu za koga navija&#8230; i u tom smislu, isto tako, sudjelovanje Odbora za obranu i informiranje Odbora za obranu, gdje možemo u svakom trenutku razgovarati o fazi u kojoj se projekt nalazi, je sigurno dobro došlo za dizanje svijesti o transparentnosti cijelog procesa“.</em></p></blockquote>
<p><a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-uvod-u-novu-nabavu-aviona/attachment/img_1075_mala/" rel="attachment wp-att-57316"><img class="size-medium wp-image-57316 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala-300x186.jpg" alt="" width="300" height="186" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala-300x186.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala-768x476.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala-89x55.jpg 89w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala-310x192.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1075_mala-450x280.jpg 450w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Dok je glasovanje o pokretanju novog postupka nabave borbenih aviona jednoglasno prošlo, zbrka sa sastavom međuresornog povjerenstva dovela je do podjele. Iako je predsjednik Odbora Dragovan prvotno želio da članovi Odbora objedinjeno glasuju za pokretanje postupka i za osnivanje povjerenstva, to mu nije prošlo. Zato je prvo jednoglasno podržan ulazak u posao javne nabave višenamjenskih borbenih aviona (&#8220;<em>Odbor za obranu podržava pokretanje procesa nabave višenamjenskog borbenog aviona, imajući u vidu potrebne vojne sposobnosti te raspoložive financijske mogućnosti Republike Hrvatske</em>&#8220;), da bi onda u drugom pokušaju, i uz Dragovanovo insistiranje, Odbor izglasao i osnivanje Međuresornog povjerenstva Vlade RH u kojem bi bili i on i njegov potpredsjednik Stričak (&#8220;<em>Odbor podržava osnivanje Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, sastavljenog od predstavnika nadležnih tijela, te predsjednika i potpredsjednika Odbora za obranu</em>&#8220;) – doduše, uz jedan „suzdržani“ glas Joška Klisovića, i jedan „protiv“ Zdravka Ronka.</p>
<h3>Ponude kroz 5-6 mjeseci</h3>
<p>Već smo najavili da će Vlada na svojoj sutrašnjoj sjednici donijeti odluku o osnivanju međuresornog povjerenstva. Ministar obrane Damir Krstičević očekuje da se temeljem te odluke tijekom srpnja i formira to povjerenstvo, koje će kao odgovorno za pripremu i provedbu postupka nabave VBA učiniti i onaj najosnovniji korak – poslati u inozemstvo službene Zahtjeve za ponudu.</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala.jpg"><img class="size-medium wp-image-57319 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/IMG_1026_mala-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Da se upute Zahtjevi za ponudu u države, i onda da tim državama&#8230; jel, kažem, ovo je složena priča&#8230; damo 5 do 6 mjeseci. Dolazi ljeto. Prema tome, i državama moramo dati dovoljno vremena da mogu dostaviti dobre ponude&#8230; da bi mi mogli iz tih ponuda, koje dobijemo, odlučiti ono što je najbolje za Hrvatsku“, </em></p></blockquote>
<p>najavio je ministar obrane, odbivši odgovoriti na novinarsko pitanje u koje države će se poslati zahtjevi za ponudu: „<em>Pa ne bih sada špekulira. Pustimo da&#8230; To su odluke Vlade, to su odluke tog Međuresornog povjerenstva</em>“. Nije Krstičević želio spekulirati ni u mogućoj cijeni, ili hrvatskom financijskom okviru:</p>
<blockquote><p><em> <a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic.jpg"><img class="size-medium wp-image-57321 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic-300x265.jpg" alt="" width="300" height="265" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic-300x265.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic-768x678.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic-62x55.jpg 62w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic-310x274.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/07/krsticevic.jpg 1010w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Otprilike, na osnovu ovog procesa kojeg smo vodili u Hrvatskoj, dobili smo jedan benchmarking cijena&#8230; pa vidjeli smo i procese koji su vođeni u Slovačkoj, u Bugarskoj, otprilike&#8230; Puno tih informacija sada imamo. Prema tome, i ministar financija je u procesu. Kažem, vodit ćemo računa&#8230; Ali, kad dobijemo te sve skupa ponude, pa onda ćemo vidjeti što je najbolje za Hrvatsku, u tom trenutku“.</em></p></blockquote>
<p>Nakon današnjeg javnog istupa ministra obrane Damira Krstičevića, možemo primijetiti da su u pripremu novog postupka nabave borbenih aviona uvrštene tri stvari za koje smo se zalagali na portalu Obris.org, a to je <strong>(1)</strong> podizanje postupka na razinu Vlade uz širi opseg u postupak uključenih stručnjaka, <strong>(2)</strong> traženje mišljenja od Odbora za obranu prije pokretanja postupka, te <strong>(3)</strong> određivanje dužeg vremenskog roka potencijalnim ponuđačima, što je u ovo ljetno vrijeme od velike važnosti. No dosadašnje oklijevanje sa započinjanjem čitavog novog postupka moglo bi dovesti u pitanje „tajming“ donošenja odluke o odabiru – koja bi se lako mogla otegnuti do sredinom sljedeće godine, te time pasti upravo u jek predizborne kampanje za parlamentarne izbora. Ili bi možda mogla biti i odgođena, zbog istog tog predizbornog razloga (ako nadležni ocijene kako ne doprinosi u utrci). Za kraj napomenimo još i činjenicu kako novina o povezivanju pribavljanja borbenog aviona sa temom slanja mladih pilota na obuku u inozemstvo ima potencijala biti ključnom u predstojećim razgovorima s inozemnim partnerima, budući bi teško bilo zamisliti da se te skupe obuke izvan Hrvatske krenu izvoditi paralelno, ali tehnički neusklađeno s obnovom EBA-e, više onako, „na slučajno“.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Objava odobrenja &#8211; medvjeđa usluga MORH-u</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/objava-odobrenja-medvjeda-usluga-morh-u/</link>
		<pubDate>Thu, 31 Jan 2019 23:33:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[afera Barak]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[Damir Krstičević]]></category>
		<category><![CDATA[F-16 C/D Barak]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[MORH]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[skandal]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=54318</guid>
		<description><![CDATA[&#160; „Izbjegavajući kao mačak vruću kašu“… Tako se može opisati jučerašnje izjave premijera Plenkovića i ministra obrane Krstičevića o dokumentima vezanima uz propalu nabavu aviona F-16 Barak od Izraela. Obojica su u Pločama iznimno pazila da se ne referiraju na „ekskluzivnu“ objavu Večernjeg lista, te da se ni u kojem trenutku ne pozovu na to kao na referencu – bez [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>„Izbjegavajući kao mačak vruću kašu“… Tako se može opisati jučerašnje izjave premijera Plenkovića i ministra obrane Krstičevića o dokumentima vezanima uz propalu nabavu aviona F-16 Barak od Izraela. Obojica su u Pločama iznimno pazila da se ne referiraju <a href="http://obris.org/hrvatska/kupovina-f-16-barak-citanje-s-razumijevanjem-nije-lagano/" target="_blank" rel="noopener">na „ekskluzivnu“ objavu Večernjeg lista</a>, te da se ni u kojem trenutku ne pozovu na to kao na referencu – bez obzira što inače ministar Krstičević voli reći, „evo, vidjeli ste“. Nakon obilaska vojarne u Pločama, Plenković je tek diplomatski rekao:</p>
<blockquote><p><em> <a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-54323" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2-300x182.jpg" alt="" width="300" height="182" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2-300x182.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2-768x465.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2-91x55.jpg 91w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2-310x188.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki2.jpg 879w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Što se tiče, nažalost, našeg nastojanja da u ovom natječaju koji je stavljen ad acta Hrvatska dobije višenamjenske borbene avione, uz svo naše nastojanje da taj proces bude i financijski, i priuštiv, i održiv za sljedećih 25 godina&#8230; da ojača HRZ, uopće, kapacitete Hrvatske kao članice NATO-a i EU, na kraju nije došlo do toga odobrenja. Mi smo u fazi izrade analize, ja vjerujem da će biti prigoda da i u Saboru o tome raspravljamo. Ono što je bitno – naši odnosi sa SAD-om ostaju kvalitetni, dobri, želimo nastaviti suradnju u obrambenom području, isto tako i sa Izraelom u svim dimenzijama gospodarske, poslovne suradnje. A to se sada dogodilo tako kako je, sad moramo dalje“. </em></p></blockquote>
<p>Ni pitanje „<em>Tko laže?</em>“ premijera nije izbacilo iz takta: „<em>Ne znam na što se točno referirate. Ono što je važno sa naše strane je da smo imali i dobre namjere i detaljan proces iz razloga o kojima ćemo imati prilike govoriti kad dođe stvar u Sabor. Objasnit ćemo naš dojam zašto se to nije dogodilo</em>“.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-54324" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1-300x174.jpg" alt="" width="300" height="174" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1-300x174.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1-768x445.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1-95x55.jpg 95w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1-310x180.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Plenki1.jpg 967w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Potom su novinari opet probali vratiti temu na objavu u Večernjaku, posebice na završni dio teksta u kojem se kaže da su <a href="http://obris.org/hrvatska/kohorst-bili-su-svjesni-kako-proces-funkcionira/" target="_blank" rel="noopener">izjave američkog veleposlanika u RH Roberta Kohorsta nakon sastanka održanog u ponedjeljak, 28. siječnja</a>, shvaćene kao „<em>čin podupiranja zahtjeva za interpelacijom protiv ministra Krstičevića, kao i čin pokušaja rušenja hrvatske Vlade</em>“. Zbog toga se, tvrde Večernjakovi novinari Davor Ivanković i Sandra Veljković, u Vladi RH čak razmišljalo o „<em>iskazivanju nepovjerenja prema službenom američkom veleposlaniku</em>“. Na novinarsko pitanje da li je to točno, Plenković je kratko rekao tek „<em>ne</em>“. Također je izbjegao konkretno odgovoriti i na pitanje da li je istina da je Veleposlanstvo SAD-a u RH kontriralo State Departmentu, favorizirajući grčku ponudu u natječaju:</p>
<blockquote><p><em>„Pa gledajte… Tu ima jako puno informacija koje se nekako puštaju u eter, na kraju se dogodilo jedino što je u ovom trenutku relevantno, a to je da Izrael, koji je formalno, službeno – evo načelnik GS je bio u Izraelu – preuzeo odgovornost da ishodi tzv. odobrenje za transfer trećoj strani, a to je Hrvatska, do toga nije došlo pod onim uvjetima kako su avioni bili ponuđeni na natječaju. I tu stavljamo točku. Izvući ćemo određene pouke iz ovoga slučaja i ići dalje“, </em></p></blockquote>
<p>odgovorio je Plenković. Preskočivši ikakav detaljniji osvrt na izvore dokumenata u medijima, podsjetio je na svoju izjavu iz prosinca prošle godine: „<em>U prosincu prošle godine sam ja, ako mislite na izjavu u Rijeci, rekao jednu vrlo jasnu i preciznu stvar – ili ćemo kupiti zrakoplove koji su odabrani na natječaju ili nećemo kupiti ništa, i dogodilo se nažalost ovo drugo</em>“, te je još jednom ponovio:</p>
<blockquote><p><em>„Odgovornost za dobivanje odobrenja je preuzeo Izrael, u ovom konkretnom slučaju institucije SAD to nisu dale iz razloga koji su vjerojatno njima jasniji nego i vama i nama, a i Izraelu, čini mi se“.</em></p></blockquote>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-54325" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3-300x179.jpg" alt="" width="300" height="179" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3-300x179.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3-768x457.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3-92x55.jpg 92w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3-310x185.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto3.jpg 964w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Potom je riječ dao svom potpredsjedniku i ministru obrane, Damir Krstičeviću, koji se oglušio na pitanje da li, s obzirom da svakoga dana iskrsne neki novi dokument prema kojem nešto valja ili nešto ne valja, „<em>netko svjesno pakira, ili je ova priča završena</em>“? Umjesto odgovora, Krstičević je pohvalio Vladu zbog ulaganja u sustav, pohvalio se promjenom teritorijalnog rasporeda vojske, spomenuo „<em>moćnu postrojbu mornaričko-desantnog pješaštva</em>“ i ponovio frazu o Pločama kao strateškoj točki HRM-a. Na novinarski pokušaj povratka na temu – a to su dokumenti objavljeni u Večernjaku – Krstičević opet nije dao nikakav konkretan odgovor, već je posegnuo za svojom omiljenom kronologijom nabave novih aviona za HRZ. Kao i uvijek, kronologija počinje sa složenim i transparentnim natječajem, spominje put načelnika GS u Izrael i pomoćnika Mihatova u SAD, a završava s izraelskim priznanjem propasti posla i naglaskom na tome da „<em>Hrvatska u nikom slučaju ne može biti odgovorna</em>“. No u ovoj kronologiji Krstičević se posredno dotaknuo Večernjakove objave, ustvrdivši: „<em>Država Izrael je imala sve potrebne papire&#8230; Uključujući i onaj papir da može nuditi avion u toj konfiguraciji</em>“. Nije se dao smesti ni novim novinarskim pitanjem, već je nastavio:</p>
<blockquote><p><em>„Pa, prije svega, ova Vlada je to pokušala riješiti. Vidite – nismo uspjeli. Jasno da ćemo izanalizirati proces. Ono što je ključ – nije potpisan nikakav ugovor, nema financijske štete na proračun. Hrvatska je postavila sva potrebna pitanja. Vidjeli ste kako izlaze dokumenti, različiti&#8230; da smo i dobivali sva potrebna jamstva. Od početka, do kraja&#8230; I sada, nakon svega&#8230; Idemo se strpiti. Bit će saborska rasprava. To je prilika&#8230; Ja pozivam sve – da vrlo odgovorno, temeljito sagledamo cijelu kronologiju procesa. Cijelu kronologiju i pripreme posla, i provedbe posla. I onda, u jednoj argumentiranoj, smirenoj raspravi – činjenicama, argumentima, da apsolutno, za hrvatske ljude, za hrvatske građane razjasnimo kompletnu situaciju cijelog procesa, natječaja za višenamjenski borbeni avion. I, evo, ja čekam taj dio rasprave“. </em></p></blockquote>
<p>Nije želio ni odgovoriti na vrlo konkretno pitanje – jesu li dokumenti objavljeni u Večernjem listu tajni dokumenti, i je li to ono što je najavio prije dva dana. Umjesto toga, Krstičević je rekao:</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-54326" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1-300x170.jpg" alt="" width="300" height="170" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1-300x170.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1-768x434.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1-97x55.jpg 97w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1-310x175.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Krsto1.jpg 943w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Pa, pogledajte&#8230; U ovom procesu, koji je vrlo složen, pa nema teže stvari nego nabaviti višenamjenski borbeni avion. Uključeno je jako puno ljudi. Vi ste vidjeli&#8230; Vi ste vidjeli i prije samog procesa, da smo koristili iskustva i drugih. Gledali smo kako su drugi to napravili. Prema tome, vidit ćemo, ovaj, kompletno sve. Što se tiče cijelog procesa, stavit ćemo sve u saborsku raspravu, i onda nakon tog dijela, vidit ćemo, ovaj&#8230; Jako je puno dokumenata, jako je puno&#8230; vidjeli ste&#8230; izazova. Jako je puno problema oko tog posla, i upravo smo provjeravali&#8230; Ne znam&#8230;“ </em></p></blockquote>
<p>„<em>Kako to, pa svaki dan se pojavi neki novi dokument?</em>“, nisu odustajali novinari, a Krstičević je ponovio: „<em>Ne znam. Ja sam fokusiran na jačanje Hrvatske vojske. Jasno da sam fokusiran i na to. Mi smo sada fokusirani da vrlo temeljito, sustavno, izanaliziramo cijeli proces&#8230; i da vidimo što u procesu je bilo dobro, što smatramo da može biti bolje &#8211; i to je sada fokus naš, i naša odgovornost</em>“. Novinska objava dokumenata iz samog vrha MORH, kao i prepiske vojnog izaslanika u SAD sa centralom, prošla je tu kao nešto sasvim normalno <em>–</em> bez trunke zabrinutosti za povjerljivost poslovanja u MORH ili operativnu sigurnost svojstvenu vojnim organizacijama.</p>
<h3>Za to vrijeme u Saboru&#8230;</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-54327" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan-300x195.jpg" alt="" width="300" height="195" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan-300x195.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan-768x500.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan-85x55.jpg 85w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan-310x202.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/Dragovan.jpg 884w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Dok su se Krstičević i Plenković u Pločama fokusirali i bavili analizama, dotle se u Saboru pred kamerama N1 televizije šef saborskog Odbora za obranu Igor Dragovan pokušao riješiti svog dijela odgovornosti. Podsjetimo – <a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-pljesak-za-nabavu-aviona/" target="_blank" rel="noopener">Odbor za obranu je s pljeskom u prosincu 2017. popratio prezentaciju šefa Stručnog povjerenstva</a> i jednoglasno dao „<em>pozitivno mišljenje za projekt opremanja OS RH višenamjenskim borbenim avionima</em>“, praktično mjesecima nakon otpočinjanja samog tog postupka. Nakon te „povijesne“ sjednice, Dragovan je novinarima izjavio da je prezentacija brigadira Tretinjaka bila „apsolutno iscrpna“, te se odnosila na objašnjenja „<em>o načinu kako je proveden postupak – ponuda, traženje, sve ono što su izražene ponude došle, način na koji su vrednovane. Ja mogu ocijeniti da je to jedan visoko profesionalni i transparentni postupak koji je proveden u smislu prikupljanja ponuda</em>“, rekao je prije nešto više od godinu dana predsjednik Dragovan. Članovi Stručnoga povjerenstva, kao i sam ministar obrane, u posljednje su se vrijeme često pozivali upravo na tu jednoglasnu podršku Odbora za obranu kao na referencu o pravilno obavljenom poslu. No jučer je Dragovan izjavio kako je <a href="http://obris.org/hrvatska/kupovina-f-16-barak-citanje-s-razumijevanjem-nije-lagano/" target="_blank" rel="noopener">dokument State Departmenta iz rujna 2017.</a> vidio tek prije nepunih mjesec i pol dana:</p>
<blockquote><p><em>„Pa s obzirom da smo se uglavnom vidjeli 13. prosinca prošle godine, kada je bila sjednica Odbora za obranu, gdje sam rekao poslije sjednice da su nas ministar i tim upoznali sa svim detaljima, odnosno trenutnom stanju dogovora između Hrvatske i Republike Izrael oko nabavke višenamjenskog borbenog zrakoplova, ovo sve što se danas može vidjeti u jednim novinama jesu u stvari svi dokumenti i sve što nam je predočeno na toj sjednici Odbora“.</em></p></blockquote>
<p>No, ta <a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-o-f-16-barak-godinu-dana-kasnije/" target="_blank" rel="noopener">tematska sjednica od 13. prosinca 2018.</a> sazvana je tek nakon što je već svima bilo jasno da od nabave „Baraka“ neće biti ništa.</p>
<blockquote><p><em>„Pa ja samo govorim o tome da smo mi imali proces, što se tiče Odbora za obranu, na način da smo donijeli odluku i kada se pojavio određeni problem imali smo tematsku sjednicu na kojoj su nam direktno, bez ustručavanja, odgovarali ministar i njegov tim na sva postavljena pitanja. Znači, ja samo mogu potvrditi da su ovi dokumenti koji su danas objavljeni u stvari dokumenti s kojima smo kao Odbor za obranu bili upoznati prije mjesec i nešto dana. Znači, kompletna procedura koja je tekla u pregovorima oko nabave VBA,“</em></p></blockquote>
<p>izjavio je Dragovan, ne izjašnjavajući se vidi li u tim dokumentima dozvolu Izraelu da Hrvatskoj proda svoje borbene avione:</p>
<blockquote><p><em><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-54228" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala-300x239.jpg" alt="" width="300" height="239" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala-300x239.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala-768x611.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala-69x55.jpg 69w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala-310x246.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala-50x40.jpg 50w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/IMG_7975_mala.jpg 966w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>„Pa ono što sam nekoliko puta rekao, znači… Izraelska strana je imala odobrenje da se natječe na natječaju. To svi možete, isto tako, vrlo jasno vidjeti. Sigurno da postoje određeni uvjeti koji su između SAD i Države Izrael oko dobivanja konačnog odobrenja za prodaju, odnosno transfer tehnologije, što se, kao što smo vidjeli, nije dogodilo. Što se dogodilo u međuvremenu, od mene taj odgovor teško možete dobiti zato što sam ja samo predsjednik, parlamentarac i predsjednik Odbora za obranu i nisam sudjelovao u toj vrsti razgovora. Ovo što ja mogu vidjeti, i što sad svi vide, a to je da su bili intenzivni razgovori u skladu u postupanju kako bi se ta dozvola dobila. Na kraju se nije dobila. Sigurno da je izgubljeno određeno vrijeme i vrlo vjerojatno će Vlada, kada za to bude smatrala potrebnim, donosit odluku što dalje oko nabavke VBA“. </em></p></blockquote>
<p>Bilo kakvim upozorenjem, ili ne-daj-bože traženjem da Izrael najprije ishodi konačnu potvrdu za prodaju trećoj strani, nakon čega bi Hrvatska donijela konačnu odluku o izboru, Dragovan bi, smatra, nadmašio ovlasti Odbora za obranu Hrvatskog sabora:</p>
<blockquote><p>„<em>Prvo – ja ne izlazim iz ovlasti koje Odbor za obranu ima. Njegove ovlasti su da da ili uskrati suglasnost da se ide u projekt nabave. Odbor je jednoglasno doneo odluku da se ide u projekt nabave i ja osobno mislim da tu borbenu sposobnost Oružanih snaga treba zadržati. I to mislim i dan danas. Sukladno tome su i u povijesti 2, da tako kažem, socijaldemokratske vlade povlačeni potezi, a to je bila u tom trenutku jedino moguća modernizacija, i 2002. godine i modernizacija 2013. godine. Jer kao što znate smo se mi kao Vlada našli u situaciji da baš nemamo puno novaca, nego su se neke stvari i neki dugovi iz prošlosti morali rješavati. I to je bilo jedino moguće. Bez toga te sposobnosti OS ne bi bilo. Sada se otvorio – po procjeni vladajućih – mogućnost financijska, prije svega, da se ide u projekt nabave</em>“.</p></blockquote>
<p>No, to zapravo i nije bio problem, budući da <a href="http://obris.org/hrvatska/non-paper-ili-papir-koji-ne-postoji/" target="_blank" rel="noopener">razni dokumenti o kojima je posljednjih mjeseci brujala Hrvatska</a> do Odbora za obranu izgleda nisu došli: &#8220;<em>Prvo, znači, taj &#8216;non-paper&#8217; i ti papiri koji su se pojavljivali… Još jedanput ću ponoviti, to sam već javno rekao… Kao predsjednik Odbora za obranu nisam bio upoznat ni na službenim sastancima, a niti neformalno, niti mi se itko obratio da bi me upozorio iz bilo koje strane da su došli neki dokumenti koji upozoravaju na nemogućnost održavanja tog posla</em>&#8220;. I budući da su informacije tu stizale sporo, nije ni čudo da Dragovan za probleme saznaje tek kada su eskalirali, krajem 2018. godine.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-54328" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o-768x432.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o-1024x576.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o-310x174.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/02/49938486_10157937036743238_8908631911371374592_o.jpg 1440w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Iako je njegova <a href="http://obris.org/hrvatska/sdp-interpelacija-o-visenamjenskim-borbenim-avionima/" target="_blank" rel="noopener">stranka, SDP, pokrenula interpelaciju o odgovornosti Vlade za propast posla nabave borbenih aviona</a>, Dragovan sve ovlasti i dužnosti Odbora za obranu doživljava maksimalno skućeno. Umjesto ozbiljnog rada na parlamentarnom nadzoru nad obrambenim sektorom, uz moguće postavljanje pitanja i o odgovornosti nadležnih, buduća postupanja on vidi tek kao priliku da se „<em>otvori rasprava</em>“, te da se „<em>otvoreno porazgovara u Parlamentu o tom problemu, i da se izvuku pouke da se takve stvari u budućnosti, odnosno da nam se takav posao koji nije završen, više ne događa</em>“. A da se takve stvari više ne bi ponovile, Dragovan kao rješenje za uspjeh ovako velikog posla u budućnosti vidi „<em>jednu međuresorsku suradnju, puno širu od samog jednog ministarstva. Mislim da je to ipak posao koji je pod kapom Vlade. Takav obim posla je ipak nešto nad čemu treba biti Vlada, da ne kažem premijer</em>“. Na žalost, da se na nekim od tih postavki inzistiralo ranije, možda bi i današnja situacija bila drugačija.</p>
<h3>Sve u svemu&#8230;</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-54285" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji-300x142.jpg" alt="" width="300" height="142" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji-300x142.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji-768x362.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji-1024x483.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji-117x55.jpg 117w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji-310x146.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2019/01/vecernji.jpg 1263w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Objavom dokumenata Večernji list napravio je medvjeđu uslugu Ministarstvu obrane – sada je svima, osim Večernjaku, jasno o kakvom se to „odobrenju“ radilo, kao što se više ni čelni ljudi MORH-a i Stručnog povjerenstva namjerno ne mogu poigravati s pojmovima „odobrenje“ i „predodobrenje“. To je, moguće, bila manipulacija primijenjena i pred saborskim Odborom za obranu krajem 2017. godine, baš kao i na prezentaciji pred medijima u ožujku 2018. godine, kada je šef Stručnog povjerenstva izjavio da Država Izrael „<em>nikada nije dobila odobrenje SAD-a da proda Barak, OSIM NAMA danas</em>“. Poseban bi problem predstavljalo ako je takva tvrdnja bila prezentirana saborskom Odboru za obranu, kao i <a href="http://obris.org/hrvatska/vijece-za-obranu-najpovoljnija-ponuda-drzave-izrael/" target="_blank" rel="noopener">Vijeću za obranu</a>, gdje bi onda i konačna politička odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuđača bila donesena na upitnim temeljima. A to je već ozbiljna tema za neke druge institucije u RH.</p>
<p>S druge strane, ministar obrane rekao je da „ne zna“ otkud cure dokumenti, iako je velika vjerojatnost da su s jasnom namjerom „iscurili“ upravo iz vrha Ministarstva, posebno uzmu li se u obzir tamošnji dobri odnosi s Večernjakovim novinarom. Ova je praksa posebno sporna uzme li se u obzir <a href="http://obris.org/hrvatska/plenkovic-imamo-otprilike-ideju-zasto-je-propao-posao/" target="_blank" rel="noopener">Krstičevićeva izjava od prije samo 3 dana</a> da „<em>i Hrvatska ima dosta tih dokumenata, stavit ćemo ih sve, pa kad se usporede svi ti dokumenti pa da vidimo tko u procesu je što govorio, na osnovu kojih informacija su se donosile odluke</em>.“ Umjesto da Ministarstvo obrane, kao službeno tijelo Republike Hrvatske, relevantne dokumente pokaže na svojim web-stranicama, ili objavom već pripremljene publikacije (koja nije ugledala javnost zbog toga što sadrži trenutno klasificirane dokumente), ili barem putem web-stranice Vlade RH <em>–</em> dokumenti na neki način u medije stižu ispod stola, uz potenciranje jeftinoga spina. Sve se to događa u situaciji kada je jasno da dobar dio MORH-ovih problema ionako proizlazi iz katastrofalno loših odnosa s javnošću i potpunog nepoznavanja sadržaja pojma „transparentnost“. Nažalost, ovakve situacije ostavljaju dojam kao da je MORH više zbir nekih „lovaca u mutnom“ nego ozbiljna državna institucija.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Odbor za obranu o F-16 Barak: godinu dana kasnije</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-o-f-16-barak-godinu-dana-kasnije/</link>
		<pubDate>Thu, 13 Dec 2018 22:26:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[borbeni zrakoplov]]></category>
		<category><![CDATA[Damir Krstičević]]></category>
		<category><![CDATA[F-16 C/D Barak]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravko Marić]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=53311</guid>
		<description><![CDATA[&#160; U nizu događaja koji se brzim ritmom smjenjuju posljednjih dana, pitanje pribavljanja borbenih zrakoplova F-16 iz Izraela danas, 13. prosinca 2018. godine u 11 sati, našlo se na dnevnome redu za javnost zatvorene sjednice Odbora za obranu Hrvatskog sabora. Gotovo na godišnjicu sjednice na kojoj je istom tom saborskom Odboru prezentirale ponude i preporuke Ministarstva obrane za kupovinu novog [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>U nizu događaja koji se brzim ritmom smjenjuju posljednjih dana, pitanje pribavljanja borbenih zrakoplova F-16 iz Izraela danas, 13. prosinca 2018. godine u 11 sati, našlo se na dnevnome redu za javnost zatvorene sjednice Odbora za obranu Hrvatskog sabora. Gotovo na godišnjicu <a href="http://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-pljesak-za-nabavu-aviona/" target="_blank" rel="noopener">sjednice na kojoj je istom tom saborskom Odboru prezentirale ponude i preporuke Ministarstva obrane</a> za kupovinu novog borbenog aviona. Nakon više od dva sata sjednice brojnim okupljenim novinarima obratili su se Igor Dragovan, predsjednik Odbora (SDP), i Damir Krstičević, ministar obrane RH i odgovorna osoba za ovaj posao javne nabave. Tom je prilikom Dragovan naglasio:</p>
<blockquote><p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/dragovan.jpg"><img class="size-medium wp-image-53320 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/dragovan-266x300.jpg" alt="" width="266" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/dragovan-266x300.jpg 266w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/dragovan-49x55.jpg 49w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/dragovan-310x350.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/dragovan.jpg 506w" sizes="(max-width: 266px) 100vw, 266px" /></a>&#8220;<em>Mi smo danas održali tematsku sjednicu Odbora, praktički godinu dana nakon što je Odbor donio odluku o odobravanju postupka nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova. Mogu reći da vrlo detaljno i vrlo iscrpno ministar i njegov tim, znači i načelnik GS, su nas obavijestili o svim radnjama koje su poduzete od donošenja odluke na razini Vlade RH do današnjeg dana, u razgovorima s partnerom – a to je Država Izrael – što je sve napravljeno u tom periodu, koliko je posla obavljeno i koje sve pripreme su napravljene, i gdje se cijeli proces nalazi u ovom trenutku. </em></p>
<p><em>Vrlo otvoreno i bez uvijanja se odgovaralo na sva postavljena pitanja, i mi smo zadovoljni  informacijom – i to mogu reći i u svoje osobno ime i u ime Odbora da smo izuzetno zadovoljni sa svim informacijama koje smo dobili od strane ministra i načelnika GS. Činjenica je da je ovo bilo potrebno iz jednostavnog razloga zato što su različite informacije u javnosti. Ja nemam razloga ne vjerovati vrlo jasno onome što su mi rekli i ministar i načelnik GS, i svi prisutni na sastanku. I osobno vjerujem da će se ovaj postupak koji je sada između Republike Izraela i SAD-a, za odobrenje za prodaju zrakoplova RH, okončati kako je i najavljeno s odlukom Kongresa da bi se završio taj posao, odnosno potpisao ugovor između RH i Izraela oko nabave zrakoplova</em>&#8220;.</p></blockquote>
<p>No, ovakav idilični pogled na stvari počeo se klimati s prvim pitanjima novinara, o garancijama za sva ta razna hrvatska očekivanja, gdje je Dragovan priznao: &#8220;<em>Ja mogu reći da garancije koje smo vidjeli – a one su bile i u postupku (ja sam ih osobno vidio, a sada su ih mogli vidjeti i članovi Odbora), da te garancije i s jedne i s druge strane u pisanom obliku su bile… su prisutne</em>&#8220;. No dok je ministar Krstičević navodno Odbor za obranu još 15. studenog 11. izvijestio o problemima, tijekom posjet Odbora Ministarstvu obrane &#8211; teže je bilo odgovoriti zašto se mjesec dana šutjelo: &#8220;<em>Ko, ja?!&#8230; Pa ja jesam čuo, odnosno ja tada sam, pa i javnost, saznala da se stvari odvijaju brže nego što smo svi… sporije nego što smo svi skupa očekivali. Nakon toga je i to postalo jasno,</em>&#8221; rekao je Dragovan. No, ikakva javna pitanja nije se postavilo &#8211; umjesto toga, i mjesec dana kasnije, Dragovan je zaključio: &#8220;<em>Pa evo, sazvao sam Odbor pa smo sad sjeli i razgovarali na tu temu</em>&#8220;, nastavljajući: &#8220;<em>Kao predsjednik Odbora, i članovi Odbora, mislim da smo radili svoj posao vrlo korektno i govorim u djelokrugu…. A ono izvan djelokruga Odbora je na Vladi i svima onima koji rade taj dio posla. U ovom trenutku smo procijenili da se nađemo i razgovaramo, da dobijemo sve informacije sada, i bolje je ikad nego nikad</em>&#8220;.</p>
<h3>Obrana ministra obrane</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1.jpg"><img class="size-medium wp-image-53321 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1-296x300.jpg" alt="" width="296" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1-296x300.jpg 296w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1-54x55.jpg 54w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1-310x314.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1-75x75.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1-65x65.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto1.jpg 505w" sizes="(max-width: 296px) 100vw, 296px" /></a>Ministar Krstičević je tu prvo kratko podsjetio na zanimljivu epizodu: &#8220;<em>Sutra je godinu dana od kad smo donijeli odluku&#8230; odnosno, Odbor je podržao prijedlog Stručne skupine za izbor aviona od Države Izrael, uz potporu i razumijevanja Sjedinjenih Američkih Država&#8230; i ja sam danas upoznao i cijeli Odbor sa statusom&#8230; trenutnim statusom projekta</em>&#8220;. Time je doduše bila zaobiđena zakonska obveza da se od nadležnog odbora Hrvatskog sabora traži mišljenje o početnom otvaranju čitavog postupka nabave, pa se zastupnicima samo predstavilo postupak u tijeku, s naglaskom na već evaluirane ponude i sugestiju one koja je po mišljenju MORH-a bila najbolja. No, i tu nije  sve jednostvno, budući da &#8220;<em>Kao što vidimo, sad imamo izazove, ali ja vjerujem da Država Izrael i država&#8230; Sjedinjene Američke Države, da će ta otvorena pitanja između njih riješiti</em>&#8221; &#8211; na što su se nadovezala oštra pitanja novinara.</p>
<p>Prvo su novinari pokušali saznati <a href="http://obris.org/hrvatska/kuda-ide-kupovina-borbenih-aviona/" target="_blank" rel="noopener">koji bi to oblici F-16 mogli biti prihvatljivi za SAD</a> &#8211; oni u prvobitnom stanju, ili oni s izraelskom elektronikom &#8211; na što je Krstičević ponovio inzistiranje RH na sadržaju iz prošlogodišnjih ponuda, otkrivš i pri tome i nešto novih detalja o provedenom postupku odabira:</p>
<blockquote><p>&#8220;<em>Pa, mi&#8230; Hrvatska inzistira, od početka, čuli ste i premijera,  čuli ste i stav Ministarstva obrane&#8230; mi inzistiramo da dobijemo one zrakoplove &#8211; po ponudi. One zrakoplove koje smo tražili u Zahtjevu za ponudu. Jer Država Izrael se obavezala da ćemo dobiti te zrakoplove, i Sjedinjene Američke Države su dali odobrenje, u tom trenutku&#8230; znači, 15 dana prije otvaranja ponuda&#8230; dali su odobrenje Državi Izrael da može nuditi zrakoplov, i da ga sutra, potencionalno može prodati Hrvatskoj. I, čak u tom odobrenju i piše, da možemo mi otići u inspekciju tih aviona. I naši dečki, struka, pukovnik Ninić, je otišao u Izrael, u inspekciju tih aviona. I, na osnovu toga, kasnije kroz otvaranje ponude, koje je bilo 3. desetog&#8230; iza toga je Stručna skupina evaluirala. Odradili smo još i dodatne konzultacije, nakon tog prvog koraka u procesu donošenja odluke&#8230; ovdje u Sabor. Prije nego što smo krenuli u taj drugi proces, a to je sjednica Vijeća za obranu, i&#8230; odnosno, odluka Vlade. Mi smo u ta dva,tri mjeseca 2018. &#8230; znate da ste nas tu pritiskali&#8230; Zašto nismo već tada zatvorili taj cijeli proces, ali smo&#8230; upravo zbog odgovornosti, uzeli još tri mjeseca, da to sve skupa još, kroz dodatne konzultacije obavimo. I, onda smo tamo, krajem trećeg mjeseca, upravo donijeli odluku o izboru</em>&#8220;.</p></blockquote>
<p>Nakon toga, ministar Krstičević je četiri puta za redom izbjegao odgovoriti na pitanje &#8211; je li Hrvatsku izraelska strana propustila upozoriti na probleme koje ima <a href="http://obris.org/svijet/state-department-predlozio-tpt-za-f-16/" target="_blank" rel="noopener">s postizanjem &#8220;američkih uvjeta&#8221;</a>, koje je prošloga tjedna spominjao i Robert Kohorst, veleposlanik SAD u Zagrebu, zaključivši na kraju tek: &#8220;<em>Ali, u zahtjevu za ponudu, kojeg je Hrvatska dala, da bi Država Izrael mogla dati ponudu&#8230; zato što je to američki proizvod, država Amerika je tada dala Državi Izrael dopuštenje, i u tom dopuštenju piše&#8230; sve piše&#8230; i piše i konfiguracija aviona, i piše u tom odobrenju sve&#8230;</em>&#8220;.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto2.jpg"><img class="size-medium wp-image-53322 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto2-281x300.jpg" alt="" width="281" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto2-281x300.jpg 281w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto2-51x55.jpg 51w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto2-310x331.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/krsto2.jpg 506w" sizes="(max-width: 281px) 100vw, 281px" /></a>Krstičević je zaključio i kako ne zna što se to promijenilo u međuvremenu, tijekom ovih godinu dana, dok je za detalje novinare uputio u drugom smjeru &#8211; &#8220;<em>Pa, evo&#8230; vidite&#8230; Trebate pitati Državu Izrael i državu Sjedinjene Američke Države</em>&#8220;, zaključivši samo: &#8220;<em>Pa, ja vidim da se radi na dijalogu, i vidim da traju razgovori između te dvije države</em>&#8220;. Na pitanje što RH misli poduzeti ako dogovor izostane, Krstičević je zaključio: &#8220;<em>Pa, kad dođe to vrijeme&#8230; sada je proces u tijeku. Mi sada čekamo dogovor Države Izrael i države Sjedinjene Američke Države</em>&#8220;. Ministar obrane bio je tek malo određeniji na pitanje koliko dugo je Vlada spremna čekati taj dogovor: &#8220;<em>Pa, što se tiče hrvatske Vlade, mi smo čekali petnaest, dvadeset godina tu odluku. I konačno smo, kroz proces donošenja odluke na državnoj razini, jednoglasno, došli do te odluke &#8211; da je ta odluka u ovom trenutku najbolja. I, vidjeli ste&#8230; vidjeli ste po prvi put, i kad smo slavili Oluju&#8230; vidjeli ste po prvi put izraelske avione iznad Knina. Vidjeli smo po prvi put američke generale na kninskoj tvrđavi. Pa to vrijedi&#8230; to vrijedi isto nešto. Prema tome, ovo sve što sada radimo, radimo opet s našim prijateljima i partnerima &#8211; Sjedinjene Američke Države i Država Izrael</em>&#8220;.</p>
<p>Izbjegavši odgovor na pitanje da li ova kašnjenja predstavljaju i uvod u odustajanje od posla, te njegovo poništavanje, Krstičević se kratko osvrnuo na <a href="http://obris.org/hrvatska/nabava-f-16-barak-vrag-je-u-detaljima/" target="_blank" rel="noopener">pitanje o sudbini proračunske kvote od 350 milijuna kuna</a>, koliko je u 2018. namjenski predviđeno za početna plaćanja izraelskog posla dobave F-16 Barak. Po njemu, &#8220;<em>Novci ne propadaju. Država ništa nikome nije dala. Nikakve nema financijske štete. Prema tome, ne znam zašto žurba. Idemo sagledati</em>&#8221; &#8211; preskačući i činjenicu kako ova potencijalno ugrožena stavka iz aktualnog obrambenog proračuna ujedno predstavlja i većinu od ukupno oko 430 milijuna kuna porasta obrambenih sredstava od 2017. godine, što je činjenica na koju su MORH i Krstičević za ovu godinu bili tako ponosni proteklih mjeseci.</p>
<p>S druge strane, ministar financija Zdravko Marić uoči jutrošnje sjednice Vlade konstatirao je kako izostanak isplate aviona ispada neutralan za opći proračun države:</p>
<blockquote><p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-53326" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric-300x265.jpg" alt="" width="300" height="265" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric-300x265.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric-768x677.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric-62x55.jpg 62w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric-310x273.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/maric.jpg 981w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>&#8220;<em>Proračun je, kad se sastavlja, i kako se planira izvršavanje na &#8216;cash principu&#8217;, dakle, na &#8216;novčanom principu&#8217; &#8211; u smislu da se obveze koje dospijevaju kako su ugovorene, moraju plaćati. U konkretnom slučaju, kod aviona, dakle, mi smo pretpostavili onako kako je bilo zapravo i govoreno, da će se plačati u određenim godišnjim anuitetima. Dakle, jedan dio avansno, a nakon isporuke, naravno, ostatak onih rata. Prema europskoj metodologiji, koju vodi Državni zavod za statistiku, u obračunskom smislu &#8211; ako se i ne plati, nema nikakvog efekta, jer i avansno plaćanje ulazi u izračun ukupne brojke&#8230; Dakle, to će značiti samo efekt na likvidnost. Znači, ako nema plaćanja, nema ni potrebe da se ti novci osiguraju&#8230; ali ne utjeću na ukupni rezultat, dok god ne dođe do isporuke aviona. One godine kada dođe do isporuke aviona&#8230; ako, odnosno, kada dođe do isporuke&#8230; tada se ti avioni, koji su isporučeni knjiže, odnosno, ulaze u ukupni rezultat. Dakle, ništa se u smislu proračuna praktički ne mijenja&#8221;. Pri tome, ako realizacije nema taj novac &#8220;neće se trošiti za ništa drugo. Ponavljam još jedamput &#8211; jer on, u ovoj godini, kada je predviđeno avansno plaćanje, ne utjeće na ukupni rezultat</em>&#8220;.</p></blockquote>
<p>Sve to naravno stoji &#8211; osim što se još može dodati i kako MORH time dolazi u situaciju da iz svoje proračunske kvote na raspolaganju operativno nema 4,81 milijardu kuna, nego samo 4.46 milijardi, dok je rezervacija mogućeg avansnog plaćanja u Izrael (koja se ne može prenamijeniti) zapravo pojela većinu ovogodišnjeg proračunskog porasta izdvajanja za obranu.</p>
<h3>Uživa li ministar povjerenje?</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3.jpg"><img class="size-medium wp-image-53323 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3-296x300.jpg" alt="" width="296" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3-296x300.jpg 296w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3-54x55.jpg 54w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3-310x314.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3-75x75.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3-65x65.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/Krsto3.jpg 506w" sizes="(max-width: 296px) 100vw, 296px" /></a>Na to se tema novinarskih pitanja vratila na pitanje samog Krstičevića, kao ministra i političara &#8211; na pitanje da li uživa povjerenje premijera Plenkovića, te <a href="http://obris.org/svijet/bunjac-ako-nema-ugovora-ostavka/" target="_blank" rel="noopener">pitanje odgovornosti za sudbinu ovog velikog državnog posla javne nabave</a>. Za Damira Krstičevića tu nema dilema &#8211; dok je današnju komunikaciju s medijima započeo tvrdnjom kako &#8220;<em>Pripadnik 4. gardijske brigade, i zapovjednik 4. gardijske brigade ne bježi</em>&#8220;, na pitanja o odgovornosti kasnije je ustvrdio &#8220;<em>Ne vidim zbog čega sam odgovoran? Zato što radim na jačanju Hrvatske vojske? Zato što moderniziramo Hrvatsku vojsku? Ili što smo vratili vojsku u Varaždin, ili što smo vratili&#8230;</em>&#8220;, zaobišavši pri tome općenito aktualnu temu aviona F-16 Barak. Ni dodatan niz novinarskih pitanja o tome je li prevaren od Izraela, koji nije upozorio na problematične uvjete američke strane, nije donio jasnijeg odgovora, budući je Krstičević samo lakonski dobacio &#8220;<em>Pa, proces je u tijeku. Kad zatvori se proces, vidit ćemo!</em>&#8220;,</p>
<p>Na tvrdnje novinara kako je premijer Plenković posljednjih dana migrirao svojim gledanjem &#8211; od nesklonosti poništenju natječaja, sve do otvaranja i takve mogućnosti, Krstičević je ustvrdio kako s premijerom stalno razgovara, te kako je ova promjena gledanja zapravo predstavljala slanje i poruke samog Ministarstva obrane RH &#8211; ustvrdivši kako suglasje premijera i MORH nije slučajno: &#8220;<em>To smo timski radili, vrlo koordinirano</em>&#8220;. Ipak, za kraj je došla svađa i s novinarkom Nove TV koja je nastavila propitivati njegovo mjesto u aktualnoj vladi, potvrdivši <a href="http://obris.org/hrvatska/bezrazlozan-put-od-vjezbe-do-skandala/" target="_blank" rel="noopener">ratno stanje s medijima</a> i protupitanjem ministra &#8211; &#8220;<em>A, što? Ti imaš neki drugi plan?</em>&#8220;. Ipak, nije to ni čudno, ima li se u vidu popodnevne izjave premijera Plenkovića dane u Bruxellesu, na sastanku čelnika zemalja EU, koji je na isto to pitanje o povjerenju ministru obrane Krstičeviću za HRT odgovorio:</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Ne znam uopće otkud ta tema, da li bi Damir (Krstičević) imao moje povjerenje ili ne. On je potpredsjednik vlade, ministar obrane, uložio je jako puno, uopće, u reformu obrambenoga sustava, poboljšanja svih mogućih aspekata položaja Hrvatske vojske, hrvatskih vojnika&#8230; Od povratka vojske u one gradove gdje je nije bilo, evo, konačno će se&#8230; vidjeli ste, i &#8216;Pume&#8217; vratiti u Varaždin, 19. i 20. prosinca&#8230; pa Vukovar, Sinj, Ploče, Pula. Da ne govorimo o tome koliko se uložilo u opremu, koliko se učinilo da materijalni status Hrvatske vojske bude bolji&#8230; Prema tome, on je već&#8230; što se toga tiče, ima pravu jednu stečevinu iza sebe, i tu nema dileme. To je ministar obrane kojeg, koliko ja vidim, hrvatski vojnici jako cijene, a cijene ga, naravno, i hrvatski birači&#8221;.</em></p></blockquote>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-53324" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki-300x275.jpg" alt="" width="300" height="275" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki-300x275.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki-768x704.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki-60x55.jpg 60w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki-310x284.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/12/plenki.jpg 938w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Na opću temu pribavljanja F-16 Barak, Plenković je bio jednako smiren: &#8220;<em>Ovdje ponavljam. Dakle, tu je hrvatska strana u potpunosti mirna. Ja ću još jednom ponoviti &#8211; dakle, prije donošenja konačne odluke&#8230; vodite računa&#8230; upravo da ne bi se pojavili neki elementi za koje mi u tom trenutku možda nismo svjesni&#8230; Ovo je za Hrvatsku do sada neistražen proces &#8211; nisu se nabavljali avioni, nisu se nabavljali na ovaj način, kako se to sada radilo&#8230; i mi smo poslali posebno izaslanstvo i u Izrael, i u Sjedinjene Američke Države, jer sam kao odgovoran predsjednik Vlade želio bit sasvim siguran da nema nikakvih zapreka. Prema onome što je tada prezentirano i meni, i ostalim članovima Vlade, nema niti jednoga elementa koji je u tom trenutku bio sporan. Dakle, da smo mi to razvidno mogli prepoznati, da postoji neki problem, sigurno da bi još radili na tome da dobijemo prava jamstva. Stav je vrlo jasan &#8211; kupit ćemo ono što je radna skupina, koja je obrađivala ponude predložila Vladi, u najboljoj ponudi. Dakle, to je točka. Bilo kakve modifikacije, koje bi dovodile da taj proizvod, koji je odabran, bude drukčiji&#8230; bude cjenovno različit, ne dolaze u obzir. Dakle, tu uopće nema nikakve dileme. Ili onako kako je, ili će se poništit natječaj. Ja tu&#8230; ponašam se odgovorno. To je novac hrvatskih poreznih obveznika. Korektnost procesa, zakonitost posla i dogovor o onome što je odlučeno se mora poštovati</em>&#8220;.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Stipetiću komemoracija, Saboru negativna radna ocjena</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/stipeticu-komemoracija-saboru-negativna-radna-ocjena/</link>
		<pubDate>Mon, 19 Mar 2018 16:01:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Damir Krstičević]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[Petar Stipetić]]></category>
		<category><![CDATA[smrt]]></category>
		<category><![CDATA[Zakon o obrani]]></category>
		<category><![CDATA[Zakon o službi u OS RH]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=48323</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Prema istraživanjima javnoga mnijenja, Hrvatski sabor ne kotira dobro. Istraživanje CroDemoscopa tako njihovu ocjenu posljednje vrijeme ustrajno drži ispod 2 (dovoljan), a teško da će tu i biti nekog poboljšanja u kratkome roku. Iako se prije oko mjesec dana moglo čuti kako je parlament Republike Hrvatske u svoje aktualne promjene poslovnika krenuo baš ne bi li popravio te loše [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Prema istraživanjima javnoga mnijenja, Hrvatski sabor ne kotira dobro. Istraživanje CroDemoscopa tako njihovu ocjenu posljednje vrijeme ustrajno drži ispod 2 (dovoljan), a teško da će tu i biti nekog poboljšanja u kratkome roku. Iako se prije oko mjesec dana moglo čuti kako je parlament Republike Hrvatske u svoje aktualne promjene poslovnika krenuo baš ne bi li popravio te loše ocjene u očima javnosti &#8211; dosta je i malih stvari koje doprinose padu ugleda Sabora. Neke od takvih okolnosti dobro su bile vidljive i tijekom proteklih dana &#8211; <a href="http://obris.org/hrvatska/general-petar-stipetic-odlazak-velikog-vojnika/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">načelno vezano uz smrt generala Petra Stipetića</a>, heroja Domovinskog rata, te kasnije i višegodišnjeg samozatajnog vanjskog člana Odbora za obranu Hrvatskoga sabora.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala.jpg"><img class="size-medium wp-image-48328 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala-300x206.jpg" alt="" width="300" height="206" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala-300x206.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala-768x527.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala-80x55.jpg 80w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/20180315_165312-mala-310x213.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Prvo je prijepor nastao oko održavanja minute šutnje za preminulog velikana. Naime, već na sam dan njegove smrti, u srijedu 14. ožujka 2018. godine, obitelji su telegrame sućuti uputili predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, te ministar obrane Damir Krstičević. Ujedno, u Hrvatskom saboru je održana i minuta šutnje na prijepodnevnoj zajedničkoj sjednici Odbora za obranu i Odbora za vanjsku politiku, ali ne i na plenarnoj sjednici parlamenta. I upravo je tu nastao prijepor, budući se dio zastupnika i javnosti itekako sjećao 30. studenog prošle godine kada je minutu šutnje na plenarnoj sjednici Sabora dobio Slobodan Praljak, netom pokojni osuđeni ratni zločinac i samoubojica. Tada su od tzv. &#8216;minute šutnje za sve žrtve&#8217; u Sabornici izostali zastupnici GLAS-a, SDSS-a i SDP-a (osim Domagoja Hajdukovića).</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02.jpg"><img class="size-medium wp-image-48327 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/stipetic_knjiga_z_16032018_02.jpg 1200w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Zahtjevi za minutom šutnje u počast preminulog Petra Stipetića, čija je karijera neokaljana i dosezi neprijeporni, počeli su praktično istoga dana. Prvo je minutu šutnje još u srijedu 14. ožujka zatražio HSS-ov Krešo Beljak<strong>,</strong> no tada je predsjednik Sabora Jandroković samo s mjesta predsjedavajućeg izrazio sućut Stipetićevoj obitelji. Zahtjevi su podcrtani i obrazlaganjem stanke koju je idućeg dana na tu temu zatražio Predrag Matić, bivši ministar branitelja te svojedobno visoki stožerni časnik pod zapovjedništvom pokojnog Stipetića. Konačno, u petak 16. ožujka uoči glasovanja, Gordan Jandroković je ipak pozvao zastupnike da održe minutu šutnje, a u Saboru je izvješena i osmrtnica za pokojnika. Sukladno najavama, organizaciju službene komemoracije i državnog sprovoda preuzelo je Ministarstvo obrane &#8211; koje je danas o tome objavilo i pojedinosti. Naime, spomenuta komemoracija i posljednji ispraćaj preminulog stožernog generala Petra Stipetića održat će se u utorak, 20. ožujka 2018. godine &#8211; komemoracija u prostorima MORH s početkom u 11 sati, a onda i sahrana na Mirogoju u 14 sati (uz smjene počasne straže od 13 sati). Tom je prilikom u Ministarstvu obrane otvorena i knjiga žalosti, u koju se moglo upisati u petak 16. ožujka, danas, 19. ožujka do 16 sati, i sutra, u utorak 20. ožujka, od 9 do 16 sati. I to sve je zapravo potpuno normalno i očekivano.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala.jpg"><img class="size-medium wp-image-48331 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-300x233.jpg" alt="" width="300" height="233" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-300x233.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-768x597.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-71x55.jpg 71w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-310x241.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala-50x40.jpg 50w, https://obris.org/wp-content/uploads/2018/03/IMG_3144-mala.jpg 988w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Ono što u ovoj situaciji nije normalno i očekivano je ponašanje saborskog Odbora za obranu, kojim u ime Socijaldemokratske partije Hrvatske predsjeda Igor Dragovan. Naime, ovo radno tijelo Hrvatskoga sabora je za sutra, 20. ožujka, u 9 sati zakazalo radnu sjednicu posvećenu raspravi konačnih prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH. Riječ je o dva velika i bitna zakona čije su izmjene već neko vrijeme u tijeku, nakon <a href="http://obris.org/hrvatska/izmjene-zakona-o-obrani-i-zakona-o-sluzbi-u-os-rh-u-javnoj-raspravi/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">javne rasprave u studenom 2017.</a> godine i <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-usvojila-izmjene-zakona-o-obrani-i-zakona-o-sluzbi/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">prvog čitanja početkom ove godine</a> &#8211; njihovi su tekstovi u drugo čitanje iz Vlade RH prema Hrvatskome saboru <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-ukida-se-hrz-i-pzo/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">upućeni prošloga tjedna</a>. Samo tjedan dana nakon slanja u Sabor, ovi su zakonski tekstovi osvanuli na dnevnome redu Odbora za obranu, matičnog radnog tijela za pitanja obrane i sigurnosti, što bi samo po sebi bilo pohvalno. Nažalost, bitno je manje pohvalna činjenica kako rasprava o spomenutim zakonima počinje sutra u 9 ujutro, da bi već dva sata kasnije započela i komemoracija pokojnom generalu Stipetiću &#8211; događanje na kojem se itekako očekuje sve članove Odbora za obranu i predstavnike MORH koji bi o spomenutim zakonima trebali raspravljati samo malo ranije.</p>
<p>Ako uzmemo da od Gornjega grada do Ministarstva obrane na Krešimircu treba minimalno 15 minuta transporta, za raspravu o bitnim obrambenim zakonima zapravo je na raspolaganju tek oko sat i pol vremena, što bi u svim normalnim okolnostima bilo temeljito nedovoljno. Time je trajanje rasprave o ova dva temeljna obrambena zakona ujedno i vremenski limitirano u okviru radnoga tijela Sabora, a baš bi to trebala biti ona dubinska rasprava, bitno ozbiljnija od plenarne (na općoj sjednici Sabora) koja također predstoji uskoro. Nažalost, ovo je primjer upravo takve prakse koja Hrvatski sabor uporno drži zakucanim pri dnu ljestvice percepcije rada i važnosti javnih institucija u Republici Hrvatskoj &#8211; i to nije nešto čemu se može doskočiti promjenama poslovnika ili ikakvim kozmetičkim mjerama. Naime, nema tog PR napora koji može samo tako poništiti površan pristup poslu i nebrigu za razvoj pojedinih sektora države koje parlament svojim radom regulira.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>MORH se opet predomislio oko Libanona</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/morh-se-opet-predomislio-oko-libanona/</link>
		<pubDate>Thu, 23 Nov 2017 16:02:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Misije]]></category>
		<category><![CDATA[Misije u inozemstvu]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[Afganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[Libanon]]></category>
		<category><![CDATA[međunarodne misije]]></category>
		<category><![CDATA[mirovne misije]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Ivić]]></category>
		<category><![CDATA[UNIFIL]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=45835</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Nakon jučerašnjeg cjelodnevnog cirkusa oko donošenje državnoga proračuna za iduću godinu, danas ujutro se Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici krenuo baviti donošenjem odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama. Riječ je o tematici koju smo na portalu Obris.org popratili već u trenutku kada su spomenute odluke napustile Vladu Republike Hrvatske, a onda i tijekom jučerašnjeg raspravljanja ove tematike [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Nakon jučerašnjeg cjelodnevnog cirkusa oko donošenje državnoga proračuna za iduću godinu, danas ujutro se Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici krenuo baviti donošenjem odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama. Riječ je o tematici koju smo na portalu Obris.org popratili već u trenutku kada su spomenute odluke napustile Vladu Republike Hrvatske, a onda i tijekom jučerašnjeg raspravljanja ove tematike na Odboru za obranu, radnome tijelu Sabora.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Afghan_Army_neutralizes_IED2.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-45855" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Afghan_Army_neutralizes_IED2-300x157.jpg" alt="" width="300" height="157" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Afghan_Army_neutralizes_IED2-300x157.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Afghan_Army_neutralizes_IED2-105x55.jpg 105w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Afghan_Army_neutralizes_IED2-310x163.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Afghan_Army_neutralizes_IED2.jpg 700w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Od više vezanih odluka, njih je <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-vise-vojnika-u-afganistan-i-libanon/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Vlada RH na svojoj 65 sjednici od 9. studenog većinu obradila rutinski</a> &#8211; bez mnogo objašnjavanja predloženo je da se broj dopuštenih pripadnika OS RH načelno ostavi u granicama prošlogodišnjih takvih odluka. Pri tome, povećano je sudjelovanje u tek dvije misije &#8211; u NATO misiji &#8220;Resolute Support&#8221; u Afganistanu i UN-misiji UNIFIL u Libanonu &#8211; u dva tradicionalna svjetska krizna žarišta.</p>
<p>U Afganistanu talibani i njihovi razni saveznici već duže vrijeme sve žešće pritišću snage međunarodno poduprte vlasti u Kabulu. Sigurnosno stanje je ondje sve lošije, protivnik je, prema procjenama specijaliziranih promatrača, u kolovozu ove godine pod svojom kontrolom imao oko 13 posto od ukupnih 407 okruga Afganistana (napredak od oko 11 posto u veljači ove godine), a usprkos aktualnog jačanja međunarodne prisutnosti u zemlji, sve su češći i bombaški napadi u većim gradovima. Ovi stvarno loši sigurnosni podaci nisu potakli predomišljanje Republike Hrvatske oko sudjelovanja u misiji &#8220;Resolute Support&#8221;, kao što nisu bili ni poticajem makar imalo sadržajnije rasprave o budućem djelovanju OS RH podno Hindukuša.</p>
<div id="attachment_45842" style="width: 686px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija.jpg"><img class="size-large wp-image-45842" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija-1024x933.jpg" alt="" width="676" height="616" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija-1024x933.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija-300x273.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija-768x700.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija-60x55.jpg 60w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija-310x282.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/20170922_Al-Jazeera_stara-situacija.jpg 1200w" sizes="(max-width: 676px) 100vw, 676px" /></a><p class="wp-caption-text">Afganistan, sigurnosno stanje s početka tekuće godine</p></div>
<h3>A Libanon ??</h3>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/is-it-safe-to-travel-to-lebanon-685x1024.jpg"><img class="size-medium wp-image-45843 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/is-it-safe-to-travel-to-lebanon-685x1024-201x300.jpg" alt="" width="201" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/is-it-safe-to-travel-to-lebanon-685x1024-201x300.jpg 201w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/is-it-safe-to-travel-to-lebanon-685x1024.jpg 685w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/is-it-safe-to-travel-to-lebanon-685x1024-37x55.jpg 37w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/is-it-safe-to-travel-to-lebanon-685x1024-310x463.jpg 310w" sizes="(max-width: 201px) 100vw, 201px" /></a>Za razliku od toga, nedavno najavljeno jačanje djelovanja OS RH u Libanonu ispalo je predmetom promišljanja. Libanon, kao država podložna čestim i cikličnim političkim krizama, uvelike liči na nama susjednu Bosnu i Hercegovinu. Tamošnje državne strukture uhvaćene su već desetljećima u čelični zagrljaj negdašnjih mirovnih sporazuma, koji tek donekle odražavaju stanje na terenu, a ta zemlja i nizu susjeda služi kao vojno-političko igralište. Dakle, tamošnje stanje je po staroj austrijskoj izreci barem donekle &#8220;očajno, ali ne i ozbiljno&#8221;. No, promatračima iz MORH aktualno izdanje političkog prepucavanja Saudijske Arabije i Irana preko leđa Libanona učinilo se iznimno opasnim, pa smo jučer <a href="http://obris.org/svijet/morh-odustao-od-un-operacije-u-libanonu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">na Odboru za obranu mogli čuti kako Republika Hrvatska mijenja svoju odluku</a> &#8211; usprkos <a href="http://obris.org/hrvatska/donacija-sad-za-angazman-os-rh-u-libanonu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">dužim pripremama</a>, RH odustaje od slanja ljudi put UN misije UNIFIL (United Nations Interim Force in Lebanon). Dapače, prema rečenome, izgledalo je da se u hodu odustaje i od dosadašnjeg slanja simboličkog jednog pripadnika OS RH, budući je predstavnik MORH najavio potpuno povlačenje Odluke o sudjelovanju iz čitave procedure. No, tu priči nije bio kraj.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-45852" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros-300x226.jpg" alt="" width="300" height="226" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros-300x226.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros-73x55.jpg 73w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros-310x234.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros-65x50.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/sabornica-jutros.jpg 379w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Nepuna 24 sata od kada je na saborskome Odboru za obranu Tomislav Ivić, državni tajnik Ministarstva obrane, objavio kako će Vlada RH amandmanom izmijeniti predloženu odluku o slanju pripadnika OS RH u misiju Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL), danas je na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora po tom pitanju došlo do novog preokreta. Kako stvari stoje, Vlada ipak od Sabora traži podršku za slanje ljudi u Libanon, čime će na kraju biti moguće poslati nekoga onamo, barem jednu osobu, a možda i veći kontingent. No, da li će itko na kraju stvarno i otići put misije UNIFIL u Libanon &#8211; tko zna.</p>
<p>Tomislav Ivić, državni tajnik u Ministarstvu obrane, pred polupraznom sabornicom izjavio je danas oko pola jedanaest ujutro na ovu temu:</p>
<blockquote><p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu.jpg"><img class="alignright size-full wp-image-45846" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu.jpg" alt="" width="271" height="272" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu.jpg 271w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu-155x155.jpg 155w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu-55x55.jpg 55w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu-75x75.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Ivić-o-Libanonu-65x65.jpg 65w" sizes="(max-width: 271px) 100vw, 271px" /></a>&#8220;<em>Kada je u pitanju Libanon, iako sam jučer na sjednici Odbora za obranu rekao da će predlagatelj uputiti amandman o povlačenju ove odluke, predlagatelj ipak neće uputiti amandman &#8211; i zbog odgovornosti i vjerodostojnosti Republike Hrvatske kao članice Ujedinjenih naroda&#8230; Naime, tamo je došlo do pogoršanja sigurnosne situacije. Vjerojatno ste to pratili&#8230; I, zbog toga je&#8230; se razmišljalo o tome da se odustane od misije u Libanonu. No, kao što sam rekao, Vlada predlaže da se donese odluka o mogućem sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u misiji u Libanonu. To ne znači da će naši vojnici i završiti tamo. Pratit će se, dakle, sigurnosna situacija, i sukladno tome donijeti odluka. Sigurnost hrvatskih vojnika mora biti na prvom mjestu, kao što je uvijek i do sada to i bilo</em>&#8220;.</p></blockquote>
<div id="attachment_45844" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4.jpg"><img class="wp-image-45844 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4-300x157.jpg" alt="" width="300" height="157" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4-300x157.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4-768x403.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4-1024x538.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4-105x55.jpg 105w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4-310x163.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/merry-go-round-4.jpg 1524w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Kad se mašta otme realnosti&#8230;</p></div>
<p>Dakle, dok o stvarno opasnom Afganistanu nije bilo mnogo govora, ozbiljnije hrvatsko djelovanje u tradicionalno nestabilnom i poprilično manje opasnom Libanonu našlo se sasvim otvoreno i nejasno. Ovako predomišljanje u strategiji angažmana u operacijama potpore miru u roku od samo par sati do sada je nezabilježeno u hrvatskom javnom prostoru. Ovakvo postupanje Ministarstva obrane ponovno postavlja pitanje &#8211; radi li itko u tom Ministarstvu ozbiljnu analitičku pripremu međunarodnih vojnih djelovanja? Osim toga, Ministarstvo obrane i Vlada RH ovakvim postupanjem zaobišli su radna tijela Sabora i prijedlog od kojeg su jučer navodno odustali danas su stavili direktno pred saborske zastupnike na plenarnu sjednicu. Na ovo zaobilaženje se prilično nejasno osvrnuo i Igor Dragovan, predsjednik Odbora za obranu, koji je na čitavu temu samo našao za shodno anemično primijetiti (prvo u ime Odbora za obranu, a onda još jednom i ispred kluba SDP-a, doslovno istim riječima):</p>
<blockquote><p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Dragovan.jpg"><img class="size-medium wp-image-45847 alignright" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Dragovan-300x253.jpg" alt="" width="300" height="253" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Dragovan-300x253.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Dragovan-65x55.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Dragovan-310x262.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/11/Dragovan.jpg 334w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>&#8220;<em>Odbor za obranu je raspravljao sve prijedloge Odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u operacijama potpore miru, i sve odluke je Odbor podržao jednoglasno. Ono što sam želio naznačiti je slijedeće &#8211; a to je i državni tajnik u svom uvodnom izlaganju napomenuo &#8211; jedino što se tiče odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, a tiče se Libanona&#8230; To nije bio predmet rasprave na Odboru za obranu, i isključivo se odluka koju ste dobili, i izvješće, tiče Zapadne Sahare i Indije i Pakistana, jel zbog najave koju smo imali, to nismo niti raspravljali na Odboru. I Odbor o tome nije zauzeo stav</em>&#8220;.</p></blockquote>
<p>Navodno će zbog toga SDP na kraju glasati i protiv ove Odluke, gdje takav izostanak podrške i dalje ne znači kako ovaj akt neće prikupiti potrebnu većinu saborskih glasova. Uz to, u nizu pojedinačnih rasprava treba istaknuti tek Vesnu Pusić, koja ne samo da je pokazala upućenost u aktualno sigurnosno te političko stanje u Libanonu, već je istakla i potrebu kombiniranja vojnih s razvojnim aktivnostima RH u inozemstvu. Nažalost, pitanje koliko svaka od tih misija pojedinačno košta ostalo je i nadalje bez službenoga odgovora, iako se na tu temu bezuspješno osvrnuo i Robert Podolnjak ispred kluba MOST-a.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Odbor za obranu: previše je, ali ipak može!</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/odbor-za-obranu-previse-je-ali-ipak-moze/</link>
		<pubDate>Tue, 20 Jun 2017 20:39:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Misije]]></category>
		<category><![CDATA[Misije u inozemstvu]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Damir Krstičević]]></category>
		<category><![CDATA[enhanced Forward Presence]]></category>
		<category><![CDATA[EU NAVFOR Med]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[Inherent Resolve]]></category>
		<category><![CDATA[Joško Klisović]]></category>
		<category><![CDATA[međunarodne misije]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[OS RH]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=42993</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Saborski Odbor za obranu danas je jednoglasno podržao Vladine odluke o angažmanu Oružanih snaga RH u 4 nove operacije i misije. Vlada je o tome raspravljala na svojoj 40. sjednici, održanoj 08. lipnja, te je također jednoglasno dala zeleno svjetlo slanju hrvatskih vojnika u Poljsku (enhanced Forward Presence – eFP, do 90 vojnika), Litvu (eFP, do 200 vojnika), Irak [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0657-maa.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-43005" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0657-maa-300x186.jpg" alt="" width="300" height="186" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0657-maa-300x186.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0657-maa-89x55.jpg 89w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0657-maa-310x192.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0657-maa.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Saborski Odbor za obranu danas je jednoglasno podržao Vladine odluke o angažmanu Oružanih snaga RH u 4 nove operacije i misije. Vlada je o tome raspravljala <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-salje-os-rh-u-4-nove-operacije/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">na svojoj 40. sjednici, održanoj 08. lipnja</a>, te je također jednoglasno dala zeleno svjetlo slanju hrvatskih vojnika u Poljsku (enhanced Forward Presence – eFP, do 90 vojnika), Litvu (eFP, do 200 vojnika), Irak („Inherent Resolve“, do 3 osobe) i na Mediteran („Operacija Sophia“, do 3 osobe). Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, radi se ukupno o 300 pripadnika OS RH, a razlozi kako i zašto bili su čak donekle detaljnije objašnjeni u Banskim dvorima nego na današnjoj sjednici saborskog Odbora. Tome je pripomogao i gigantski dnevni red, sa čak 7 točaka, i to od prijedloga nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, preko novih misija, pa <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-prihvatila-godisnje-izvjesce-o-obrani/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">do Godišnjeg izvješća o obrani za 2016</a>. Četiri nove inozemne operacije i misije tako su završile objedinjene u zajedničku raspravu, ukupnog trajanja od 17 minuta. Jedina novost koja se pritom mogla čuti od predlagača, ministra obrane Damira Krstičevića, je ta da Republika Hrvatska NATO-misiju tzv. „ojačanja Prednje prisutnosti“ u Poljskoj smatra zanimljivijom i manje skupom od one u Litvi – zbog čega je za Litvu planirana tek jedna rotacija, dok će se u Poljsku ići kroz više kontingenata.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-43002" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala-300x285.jpg" alt="" width="300" height="285" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala-300x285.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala-768x730.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala-1024x973.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala-58x55.jpg 58w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala-310x295.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0645-mala.jpg 1443w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Ni neuobičajeno veliki broj prisutnih članova Odbora za obranu (iako su se i oni krenuli rasipati kako se odugovlačila višesatna sjednica ovog radnog tijela) nije bio previše inspiriran za raspravu o potrebi i ciljevima sudjelovanja OS RH u ove 4 misije. Jedina dva diskutanta bila su iz jedne stranke – SDP-a. Tako je predsjednika Odbora Igora Dragovana zanimalo nekoliko stvari – <strong>(1)</strong> zašto se šalje toliko veliki broj pripadnika OS RH u Litvu i Poljsku (200+90), te može li se taj broj smanjiti, <strong>(2)</strong> zašto je Sabor u ovom postupku sveden tek na puku formalnost, te <strong>(3)</strong> detaljnije obrazloženje preuzimanje obveze u operaciji „Inherent Resolve“. Naime, Dragovan je primijetio da je 290 vojnika za jačanje prednje prisutnosti NATO-a u Litvi i Poljskoj do sada najveći broj pripadnika OS RH predviđen za neku međunarodnu misiju, te je predložio da se taj broj, ako je moguće, prepolovi, pa da se u Litvu pošalje do 100, a u Poljsku do 45 vojnika. Također ga muči i činjenica kako se sada Sabor po prvi puta našao u situaciji da u posljednji čas raspravlja o obvezama na koje se <a href="http://obris.org/hrvatska/posljedice-nato-summita-os-rh-na-rusku-granicu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Hrvatska obvezala još 2016. godine</a>, čime je praktički doveden pred gotov čin.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0735-mala.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-43003" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0735-mala-300x260.jpg" alt="" width="300" height="260" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0735-mala-300x260.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0735-mala-63x55.jpg 63w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0735-mala-310x269.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0735-mala.jpg 387w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Prešutjevši u obrazloženju da nakon rasprave na Odboru za obranu ovi novi angažmani Hrvatske vojske odmah idu i na plenarnu sjednicu Sabora, ministar obrane Krstičević pravdao se time da su obveze zaista preuzete još prošle godine, da su primjerice <a href="http://obris.org/nato/slovenija-zapocela-nato-misiju-u-latviji/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">naši susjedi Slovenci već otišli u Latviju</a>, dok hrvatski vojnici idu u Poljsku i Litvu tek negdje krajem godine, pa „<em>Sabor ima vremena da donese tu odluku</em>“. Što se brojnosti hrvatskih vojnika tiče, rekao je Krstičević, „<em>Mi iz pozicije OS smatramo da možemo to napraviti, osigurana su sredstva i iskazali smo tu spremnost. Što se tiče Litve – to je misija jedna pod vodstvom Njemačke, i tu smo stavili do 200 pripadnika. Znači, može biti i manje. Smatra se jedna satnija – hoće li ta satnija imat 150, hoće 140, hoće 160 – vodeća nacija određuje strukturu</em>“. Ovisno o potrebama i željama vodeće nacije – u litvanskoj operaciji to je Njemačka, a u poljskoj SAD – formirat će se i konačan broj pripadnika OS RH koji će se krajem godine uputiti u NATO-misiju jačanja prednje prisutnosti na istoku Europe. <a href="http://obris.org/hrvatska/osim-u-litvu-os-rh-idu-i-u-poljsku/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Što se Poljske tiče</a>, priznao je Krstičević, ona je izričito izrazila želju vidjeti hrvatske vojnike u višenacionalnoj skupini kojoj je domaćin. O sudjelovanju u toj operaciji državni se vrh usuglasio na sjednici Vijeća za obranu, ocijenivši je kao geografski bližu, opsegom manju (SAD, Ujedinjena Kraljevina i Rumunjska) i samim time jeftiniju. O detaljima angažmana u Poljskoj razgovarat će se početkom srpnja, prilikom posjeta delegacije Ministarstva obrane i OS RH Varšavi.</p>
<p>Što se operacije „Inherent Resolve“ u Iraku tiče, tek je usput spomenuto da će Hrvatska poslati jednog stožernog časnika u zapovjedništvo operacije u Kuvajt. No zato je ministar Krstičević pokušao objasniti razloge ovih novih, brojčano velikih angažmana OS RH. Tu je, kao prvi razlog, spomenuo interoperabilnost &#8211; „<em>To je kao da vježbaš, a ne igraš tekmu!</em>“ – interoperabilnost pomaže razvoju sposobnosti, organizacije, strukture i procesa u vojsci. Drugi razlog je solidarnost – „<em>Mogli smo reći Poljacima NE, i to je odluka. Ali, možda ne sutra, već će i nama nekad trebati</em>“. Treći razlog je prilično praktičan, a odnosi se na dostupnost i dijeljenje obavještajnih podataka – danas je teško vidjeti kada neka ugroza počinje kao nacionalna, a kada kao međunarodna, objasnio je Krstičević, pa prilika za uključivanje u pojedinu mrežu razmjene obavještajnih podataka može biti od velike pomoći.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-43004" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala-300x192.jpg" alt="" width="300" height="192" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala-300x192.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala-86x55.jpg 86w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala-310x198.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0708-mala.jpg 407w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Drugi diskutant na današnjoj sjednici Odbora za obranu bio je Dragovanov stranački drug Joško Klisović kojeg je, kao bivšeg zamjenika ministrice vanjskih poslova, jako zanimalo da ubuduće o ovakvim temama čuje ne samo ministra obrane, već i od ministra/ministrice vanjskih poslova, budući je slanje vojske u inozemstvo <em>par excellence</em> vanjskopolitičko pitanje, koje može imati velike posljedice na odnose Hrvatske s drugim državama. Konkretno, Klisovića je zanimalo kako će angažman OS RH u Litvi i Poljskoj utjecati na odnose Hrvatske s Rusijom i, slijedom toga, na politiku ruskih državnih banaka prema Agrokoru, nadajući se da će o tome ipak više čuti na saborskom Odboru za vanjsku politiku, čija se sjednica održavala nakon ove obrambene. Krstičević je tu izgledao uvjeren da ove dvije <a href="http://obris.org/hrvatska/nato-detaljnije-o-angazmanu-na-istoku-europe/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">NATO misije nisu usmjerene ni protiv koga</a>, pa tako ni protiv Rusije, s kojom se popravljaju odnosi: „<em>Rusija je također naš prijatelj. Vidite da je bio ministar vanjskih poslova u Rusiji, priprema se predsjednica da ide u Rusiju, prije mjesec dana je veleposlanik Rusije bio tu kod mene &#8211; imamo također obrambenu suradnju sa Rusijom. Tako da mislim da tu nema nekih otvorenih pitanja</em>“.</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0810-mala.jpg"><img class="size-medium wp-image-43001 alignleft" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0810-mala-300x219.jpg" alt="" width="300" height="219" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0810-mala-300x219.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0810-mala-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0810-mala-310x226.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2017/06/IMG_0810-mala.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Klisovića je još zanimalo i postoji li neki dugoročniji financijski plan za nesmetano funkcioniranje daljnjih rotacija hrvatskih vojnika u misiji u Poljskoj. On naime smatra da se financijska sredstva isplaniraju uglavnom za prvu i drugu godinu takvih inozemnih angažmana, da bi nakon toga novaca ponestalo – zbog čega se, na neki način, naši vojnici kompromitiraju pred našim saveznicima. Tu je Krstičević izbjegao konkretan odgovor, ustvrdivši tek da je svaka misija isplanirana i financijski, u okviru financijskog plana Ministarstva obrane. To je i jedan od razloga, napomenuo je ministar obrane, zašto će hrvatski vojnici u misiju u Poljskoj ići u nekoliko rotacija, a u ipak dalju i zahtjevniju Litvu – samo u jednoj, prvoj i posljednjoj. Upravo iz financijskih razloga, <a href="http://obris.org/hrvatska/obrambeni-proracun-za-2017-godinu/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Hrvatska si ne može priuštiti</a> višegodišnje sudjelovanje u dvije ovakve misije. No koliko će one zapravo koštati, ni Vlada početkom mjeseca ni ministar obrane danas nisu jasno rekli. Međutim, i ovo što su čuli članovima saborskog Odbora za obranu bilo je dovoljno da složno te jednoglasno upale zeleno svjetlo za sudjelovanje OS RH u NATO-misiji jačanja prednje prisutnosti u Litvi i Poljskoj, u operaciji „Inherent Resolve“ u Iraku, te <a href="http://obris.org/hrvatska/os-rh-idu-u-eu-navfor-med/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">u „Operaciji Sophia“ u središnjem Mediteranu</a> i ispred obale <a href="http://obris.org/svijet/libija-protiv-isis-i-domacih-neprijatelja/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">građanskim ratom rastrgane Libije</a>.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Pitanje kvoruma odgodilo Odbor za obranu</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/pitanje-kvoruma-odgodilo-odbor-za-obranu/</link>
		<pubDate>Fri, 03 Jun 2016 12:01:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatski Sabor]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Dragovan]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Đakić]]></category>
		<category><![CDATA[Odbor za obranu]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Ivić]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://obris.org/?p=35568</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Kako se zadnjih dana moglo pročitati na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, za danas ujutro u 9.30 bila je zakazana sjednica Odbora za obranu &#8211; matičnog radnog tijela hrvatskog parlamenta zaduženog za pitanja iz područja obrane. Kao predloženi dnevni red te, 5. po redu sjednice ovoga tijela u aktualnome sazivu Sabora, bile su navedene ukupno tri bitne radne točke: (1) Prijedlog odluke [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala.jpg" rel="attachment wp-att-35572"><img class="alignright size-medium wp-image-35572" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala-300x222.jpg" alt="" width="300" height="222" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala-300x222.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala-74x55.jpg 74w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala-310x230.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0568-mala.jpg 441w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Kako se zadnjih dana moglo pročitati na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, za danas ujutro u 9.30 bila je zakazana sjednica Odbora za obranu &#8211; matičnog radnog tijela hrvatskog parlamenta zaduženog za pitanja iz područja obrane. Kao predloženi dnevni red te, 5. po redu sjednice ovoga tijela u aktualnome sazivu Sabora, bile su navedene ukupno tri bitne radne točke: <strong>(1) </strong><a href="http://obris.org/hrvatska/ne-smanjuje-se-prisutnost-os-rh-u-afganistanu/" target="_blank">Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o sudjelovanju pripadnika OS RH u misiji potpore miru „Resolute Support“ u Afganistanu</a>, <strong>(2)</strong> <a href="http://obris.org/hrvatska/vlada-prihvatila-godisnje-izvjesce-o-obrani/" target="_blank">Godišnje izvješće o obrani za 2015. godinu</a>, i <strong>(3)</strong> Izvješće o provedbi Plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2015. godinu.</p>
<div id="attachment_35573" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0574-mala.jpg" rel="attachment wp-att-35573"><img class="wp-image-35573 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0574-mala-300x172.jpg" alt="" width="300" height="172" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0574-mala-300x172.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0574-mala-96x55.jpg 96w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0574-mala-310x178.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0574-mala.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">U trenutku otpočinjanja sjednice &#8211; kvorum!</p></div>
<p>Kao obrazlagatelji ovih tema pred saborski su Odbor jutros pristupili zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić i Glavni tajnik Ministarstva Petar Barać. S druge strane stola, njima se trebalo pridružiti barem sedam saborskih zastupnika, ne bi li sjednica imala kvorum i mogla pravomoćno odlučivati o temama skupa. U trenutku službenog započinjanja sjednice, saborski su se zastupnici još okupljali, ne bi li baš u minutu oko 9.30 njih zaista i bilo sedam prisutnih &#8211; 5 iz vladajuće Domoljubne koalicije i 2 iz oporbe, uključujući tu i predsjednika Odbora Igora Dragovana (SDP). No, tada se saznalo da je tu zastupnik HSP AS Pero Ćorić samo u prolazu, budući da u isto vrijeme ima zakazanih i nekih drugih obveza (točnije, u isto vrijeme zakazani Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove), čime je broj prisutnih pao na nedovoljnih šest, a kada je onda otišla još i oporbena Tanja Vrbat (SDP) &#8211; u dvorani je ostalo definitivno nedovoljnih pet zastupnika.</p>
<div id="attachment_35574" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0577-mala.jpg" rel="attachment wp-att-35574"><img class="wp-image-35574 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0577-mala-300x175.jpg" alt="" width="300" height="175" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0577-mala-300x175.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0577-mala-94x55.jpg 94w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0577-mala-310x181.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0577-mala.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Samo koju minutu kasnije &#8211; kvoruma ipak nema!</p></div>
<p>Ovo je stanje ubrzo izazvalo glasno negodovanje predsjednika Odbora Dragovana, koji je ustvrdio:</p>
<blockquote><p>&#8220;<em>&#8230; uredno smo, zadnja tri dana&#8230; podpredsjednika sam zamolio da vidi kad mu najbolje odgovara, s obzirom na važnost točaka, ali nažalost&#8230; S obzirom na to da imamo izuzetno dvije važne točke, jedno je pitanje Afganistana, i&#8230; ne mogu čekati. Oprosti. Prije dva dana smo se ogovorili da je danas sjednica</em>&#8220;,</p></blockquote>
<p>izgleda, sve to baš da bi se izbjegle ovakve i slične situacije.</p>
<p>Dolazak Željka Dilbera iz Domoljubne koalicije u dvoranu stanje je opet vratio nadomak kvorumu, ali to nije pomoglo &#8211; jednako kao što nisu pomogli ni apeli delegacije MORH-a da je tema brojnosti kontingenta u Afganistanu dovoljno bitna da se pričeka zastupnike i njihovo moguće okupljanje u neko skorije vrijeme. Naime, strpljenje oporbenog predsjednika ovog radnog tijela nije trpjelo daljnjih odgoda &#8211; tako da je oko 9.37 proglašena odgoda sjednice zbog nedostatka zastupničkog kvoruma. Kako teme s dnevnoga reda ne idu odmah danas na raspravu pred plenarnom sjednicom, Dragovan je obrazložio da će i njihova rasprava pred Odborom za obranu morati pričekati neko bolje doba tijekom idućega tjedna.</p>
<p>Doduše, samo koju minutu nakon otkazivanja sjednice, u prostoriju je pristigla i Ines Strenja Linić (Most), koja je skoro pa dala kvorum vladajućima. Nažalost, kako se tu od nje moglo čuti, Odbor je bio zakazan baš u vrijeme kad započinje i sama plenarna sjednica &#8211; a izgleda da je Most odlučio u sabornici biti prisutan u trenutku tog otvaranja, ne bi li tek onda njihovi zastupnici krenuli na pojedina radna tijela. Uz ovakvu praksu, Strenja Linić je na Odbor za obranu stigla samo gledati kraj razlaza svojih kolega, uz nadu da će se uskoro ipak ponovo okupljati na istu temu, ali u neko prihvatljivije doba dana.</p>
<h3>Parlamentarne igre</h3>
<div id="attachment_35575" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala.jpg" rel="attachment wp-att-35575"><img class="wp-image-35575 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala-300x193.jpg" alt="" width="300" height="193" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala-300x193.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala-86x55.jpg 86w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala-310x199.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0571-mala.jpg 448w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Za rad spremni predstavnici MORH-a</p></div>
<p>Da bude jasno, današnja neuspješna sjednica Odbora za obranu protekla je u potpunosti sukladno parlamentarnoj radnoj praksi. Dapače, protekla je u skladu s najozbiljnijim zasadama te prakse, s prilično točnim vremenom početka skupa, umjerenim čekanjem potencijalnih sudionika, i bez korištenja ikakvih alternativnih praksi okupljanja zastupnika ili njihovih glasova. Dok se potpredsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) trudio da telefonom okupi zastupnike vladajućih, oporba je iskoristila svoje pravo i bila prisutna tek minimalno &#8211; u osobi predsjednika Odbora. U iole normalnim situacijama to i ne bi trebalo biti bitno &#8211; budući da vladajući ionako imaju brojčanu prednost dovoljnu za održavanje sjednica, kada se stvarno okupe i krenu raditi.</p>
<p>Naime, Odbor za obranu u teoriji ima 13 zastupnika &#8211; 7 iz kvote vladajućih i 6 oporbenih. Time vladajuća strana ima većinu (koja je ujedno i kvorum), dok oporba ima osobu predsjednika, koji može utjecati na rad Odbora svojim administrativnim ovlastima. Ta je prevaga vladajućih u aktualnom sazivu Odbora za obranu još i dodatno izražena kroz činjenicu da Odbor trenutno ima samo 12 članova, budući da oporba još nije ni imenovala čitavu svoju kvotu zastupnika, ostavivši jedno mjesto privremeno upražnjeno. Time na 7 vladajućih zastupnika trenutno dolazi još i 5 oporbenih, od kojih je prvi po važnosti predsjednik Odbora. Ako predsjednika ne bi bilo na sjednici, recimo radi spriječenosti, vladajući bi putem potpredsjednika iz svojih redova ipak mogli održati sazvanu sjednicu (koju je u iole redovnim okolnostima morao sazvati osobno predsjednik), a svojom većinom od 7 zastupnika imali bi i kvorum za odlučivanje. No, problemi počinju kada i uz prisustvo oporbenog predsjednika &#8211; vladajuća kvota ne bude u stanju okupiti svoju većinu. Upravo se to dogodilo danas.</p>
<div id="attachment_35576" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala.jpg" rel="attachment wp-att-35576"><img class="wp-image-35576 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala-300x190.jpg" alt="" width="300" height="190" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala-300x190.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala-87x55.jpg 87w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala-310x196.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0581-mala.jpg 440w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Usprkos važnosti tema, u Sabor se dolazilo badava!</p></div>
<p>Vidjevši da kvorum zapravo ovisi o svakom pojedinom prisutnom zastupniku, odlazak Tanje Vrbat predstavljao je fini primjer parlamentarne igre oko kvoruma. U iole normalnim okolnostima to bi jedno zastupničko mjesto brzo bilo popunjeno, a sjednica bi se održala. Izostanak više vladajućih zastupnika tu je pomrsio računicu &#8211; posebice ako se ima u vidu očigledna činjenica da je potpredsjednik Odbora Đakić u svom nastojanju okupljanja zastupnika prvenstveno računao na vladajuće saborske zastupnike mimo stranke Most. Naime, da je bio u kontaktu i s Mostom, znao bi da Ines Strenja Linić dolazi na sjednicu, pa bi sa samo nekoliko minuta odugovlačenja ipak osigurao kvorum. No, očito da aktualni odnosi Domoljubne koalicije i partnera u zadnje vrijeme ne idu tako daleko da bi osigurali normalnu suradnju, pa makar i same teme iz resora obrane ne bile sporne među &#8220;suradnicima&#8221;.</p>
<h3>Problemi RH parlamentarne prakse</h3>
<div id="attachment_35578" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/Prazna-sabornica.jpg" rel="attachment wp-att-35578"><img class="wp-image-35578 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/Prazna-sabornica-300x178.jpg" alt="" width="300" height="178" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/Prazna-sabornica-300x178.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/Prazna-sabornica-93x55.jpg 93w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/Prazna-sabornica-310x184.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/Prazna-sabornica.jpg 434w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Iako javnosti bitno, sjedenje na plenarnim sjednicama manje je važno</p></div>
<p>Naravno, današnje događanje pred Odborom za obranu ogolilo je još nekoliko problema koji bjelodano muče parlamentarnu praksu u Republici Hrvatskoj. <strong>Kao prvo</strong>, tu je činjenica da dijelu saborskih zastupnika nije jasno koji su im radni prioriteti u parlamentu. U svim normalnim situacijama, nakon glasovanja u plenarnome sastavu, drugi po važnosti posao trebao bi im biti rad u radnim tijelima Sabora &#8211; posao kojeg se manje vidi od samog sjedenja u sabornici (sa ili bez upaljenih televizijskih kamera), i kojim se ionako često pravda pustoš na plenarnim sjednicama. Tek nakon toga na red dolaze te famozne plenarne rasprave, koje su možda zgodne za dizanje prepoznatljivosti u narodu, ali bi zapravo bile i bolje/kvalitetnije/sadržajnije da u njima sudjeluju samo oni koji na pojedine specijalističke teme imaju štogod sadržajno za reći, a ne i svi zajedljivi ili dokoni u parlamentu. Kad smo utvrdili rang važnosti sjednica parlamentarnih radnih tijela u općem poretku poslova zastupnika &#8211; spomenimo i još jedan bolni problem u praksi Hrvatskoga sabora.</p>
<div id="attachment_35580" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/war_nobody-came.png" rel="attachment wp-att-35580"><img class="wp-image-35580 size-medium" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/war_nobody-came-300x267.png" alt="" width="300" height="267" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/war_nobody-came-300x267.png 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/war_nobody-came-62x55.png 62w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/war_nobody-came-310x276.png 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/war_nobody-came.png 502w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Često treba biti negdje drugdje!</p></div>
<p>Kao <strong>drugi veliki problem</strong>, pojavljuje se činjenica da Sabor zapravo u punini aktivno radi samo u doba kada su zakazane plenarne sjednice. Dakle, za rad svojih radnih tijela računa se da on zapravo i nije dovoljno atraktivan da privuče saborske zastupnike u Zagreb, na njihovo radno mjesto, pa se takve sjednice radnih tijela zakazuje samo u dane kada Sabor ima opće rasprave. Kako to baš i nije iznimno često, ispada da u baš te dane najednom nastaje gužva pojedinih sjednica brojnih radnih tijela, gdje se pojedina od njih trgaju za radne prostorije, uz česta preklapanja termina &#8211; što je posebno neugodno kada pojedini zastupnik završi s više istovremenih obveza na različitim mjestima. Upravo to se navodno danas dogodilo zastupniku Ćoriću, koji je onda bio prisiljen birati gdje će biti &#8211; i koji je odabrao nešto drugo (da li i važnije?), a ne Odbor za obranu. Da se takve stvari ne bi događale, u normalnim parlamentima sjednice radnih tijela itekako se održavaju mimo plenarnog postupanja &#8211; čime se onda dobije dovoljno vremena i prostora za detaljan pripremni rad, što jača i kvalitetu diskusije na općim sijelima zastupnika.</p>
<div id="attachment_35592" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2.jpg" rel="attachment wp-att-35592"><img class="size-medium wp-image-35592" src="http://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2-300x245.jpg" alt="Kad vladajući ne drže kvorum, i predstavnici Vlade odlaze neobavljena posla" width="300" height="245" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2-300x245.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2-67x55.jpg 67w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2-310x253.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2-50x40.jpg 50w, https://obris.org/wp-content/uploads/2016/06/IMG_0582-mala2.jpg 372w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Kad vladajući ne drže kvorum, i predstavnici Vlade odlaze neobavljena posla</p></div>
<p><strong>Kao treće</strong>, sam sastav radnih tijela u normalnim situacijama garantira da vladajući mogu sastaviti kvorum, koji pri tome ne ovisi o oporbenim zastupnicima. Time se u pravilu garantira redovit i donekle ozbiljan rad spomenutih parlamentarnih radnih tijela, na kojima oporba može slobodno odabrati kada i koliko želi sudjelovati &#8211; bez da o njihovoj prisutnosti redovito ovisi elementarno funkcioniranje tih radnih organa. Dakle, tu igru uvelike vode vladajući, koji na svojoj strani imaju i opću većinu te Vladu, dok su oporbi dopuštena sva sredstva ne bi li u takvim okolnostima uspjela na površinu dovesti i barem nešto svojih pogleda na teme rada. U njihova legitimna i svakodnevna sredstva postupanja spada i izostanak sa sjednica, administrativna kontrola sjednica (u granicama elementarne pristojnosti), ali i grupno pojavljivanje na tijelima &#8211; posebice kada tako <a href="http://obris.org/hrvatska/saborsko-misljenje-za-novog-ravnatelja-soa-e/" target="_blank">iznenade vladajuće i budu u stanju svojim glasovima odlučiti pojedine teme</a>. Nasuprot tome, na vladajućoj je strani osnovna odgovornost da okupi svoju većinu, i da njome osigura rad parlamenta i njegovih radnih tijela &#8211; što onda i oporbu tjera na sudjelovanje, ne bi li se i njihov glas ipak čuo. Upravo je ovo zadnje pravilo postupanja danas u praksi omanulo &#8211; dovevši do raspuštanja sjednice zbog manjka jednog zastupnika do kvoruma, bez da je itko (a posebno dopredsjednik Odbora iz vladajućih redova) znao da je barem jedna zastupnica vladajućih upravo na putu prema događanju.</p>
<p>Kako bilo da bilo, izgleda da će Odbor za obranu Hrvatskog sabora o navedene tri teme raspravljati idući tjedan &#8211; ako u međuvremenu nešto spektakularno opet ne potrese političku scenu RH, koja je i danas bila tako stabilna da su poneki novinari ostali u čudu da portal Obris.org uopće ide na sjednicu parlamentarnog radnog tijela dok, kako su oni tvrdili, &#8220;<em>danas</em> <em>pada Vlada</em>&#8220;.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
