Najveća svjetska vježba kibernetičke obrane Locked Shields 2026, koju je organizirao NATO-ov Centar izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu (CCDCOE) u Estoniji, završila je u petak, 24. travnja. Vježba je okupila više od 4000 sudionika iz 41 zemlje kako bi vježbali zaštitu kritične infrastrukture i vojnih sustava od kibernetičkih napada u stvarnom vremenu.

„U ‘Locked Shieldsu’ timovi moraju testirati svoje vještine, štiteći IT sustave koji održavaju naš svakodnevni život – uključujući kritičnu infrastrukturu, protuzračnu obranu i elektroničko glasanje. Timovi su pokazali snažne sposobnosti u otkrivanju i reagiranju na zlonamjerne kibernetičke aktivnosti. Ključno je sada izvući pouke iz vježbe i prevesti ih u stvarnu spremnost, posebno jer sposobnosti umjetne inteligencije nastavljaju transformirati i obrambenu i napadačku stranu kibernetičke domene“,

rekao je Tõnis Saar, direktor NATO CCDCOE.

Na vježbi je prvi put od svog formiranja 2019. godine sudjelovalo i Zapovjedništvo za kibernetički prostor OS RH, kao nositelj aktivnosti uime Republike Hrvatske, zajedno s djelatnicima SOA-e, VSOA-e, nacionalnog CERT-a i privatnih IT tvrtki, koji su iz vojarne “Petar Zrinski” u Zagrebu pristupili kibernetičkom poligonu u Estoniji, priopćio je MORH. Za razliku od klasičnih vojnih vježbi, ‘Locked Shields’ odvija se u virtualnom okruženju, ali uz vrlo stvarne scenarije. Sudionici su bili podijeljeni u timove koji su preuzeli obranu izmišljene zemlje Berylije izložene koordiniranim kibernetičkim napadima na ključne sustave: od elektroenergetskih mreža i vodovoda do vojnih komunikacijskih sustava. Tijekom dva dana, timovi su morali braniti simuliranu nacionalnu infrastrukturu od otprilike 8000 kibernetičkih napada u stvarnom vremenu – usmjerenih na sustave uključujući električne mreže, 5G mreže, satelitske i sustave za upravljanje bitkama. Osim tehničke obrane, timovi su se morali snalaziti u složenim izazovima u strateškim komunikacijama, međunarodnom pravu, digitalnoj forenzici i donošenju odluka na nacionalnoj razini. Ovaj holistički pristup osigurava da su sudionici dobro pripremljeni za rješavanje svih ovih složenosti i u stvarnom životu.

Obrana se sastojala od 16 plavih multinacionalnih timova. Republika Hrvatska sa 135 članova te Republika Sjeverna Makedonija s pet članova činile su Plavi Tim 15. Tri zajednička tima s najviše bodova na vježbi Locked Shields 2026 bila su: Latvija i Singapur, potom Njemačka, Austrija, Luksemburg i Švicarska, te Francuska i Švedska.

NATO-ov tim stručnjaka za kibernetičku sigurnost udružio je snage sa saveznicama NATO-a Norveškom i Islandom kako bi se obučavali u Norveškom kibernetičkom zapovjedništvu u Lillehammeru u Norveškoj, pri čemu je NATO-ov tim kombinirao  stručnost u obavještajnim podacima o kibernetičkim prijetnjama i odgovoru na incidente, pravnom savjetovanju, forenzici i analizi zlonamjernog softvera. Tim, predvođen NATO-ovom agencijom za komunikacije i informacije (NCIA) putem svog NATO-ovog Centra za kibernetičku sigurnost (NCSC), okupio je tehničke i netehničke stručnjake iz više NATO-ovih tijela, uključujući NATO-ovu agenciju za potporu i nabavu (NSPA) i NATO-ove zračne snage za rano upozoravanje i kontrolu (NAEW&CF).

„Naš krajnji cilj u vježbi ‘Locked Shields’ jest poboljšati suradnju među narodima te izgraditi povjerenje i zajedničko razumijevanje o tome kako ojačati otpornost u kibernetičkom prostoru“, rekao je Dan Ungureanu, direktor vježbe Locked Shields 2026. „Zahvaljujem svim sudionicima, organizatorima i partnerima – gotovo 5000 ljudi diljem svijeta – na doprinosu ovom zajedničkom cilju.“

U Hrvatskoj je vježba okončana Danom uvaženih gostiju na HVU, kojem su prisustvovali zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor pukovnik Davor Stanković, zamjenik načelnika Uprave za KIS brigadir Tihomir Tomac, načelnik Sektora za komunikacijske sustave i digitalnu transformaciju MORH-a brigadir Eduard Špoljarić, ravnatelj Nacionalnog centra za kiberentičku sigurnost Ivan Matić, inspektor Inspektorata obrane brigadir Daor Dabo, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić te drugi predstavnici MORH-a, Oružanih snaga RH, tijela državne uprave i privatnog sektora. Tom je prilikom nacionalni voditelj vježbe i voditelj Plavog Tima 15 bojnik Dubravko Jerković prikazao tijek vježbe, dok je zapovjednik ZzKP-a rekao da je vježba pokazala kako je kibernetički prostor danas jednako važno operativno okruženje kao kopno, more, zrak i svemir.

“Ovih dana naši su timovi bili suočeni s kompleksnim i zahtjevnim scenarijima. No jednako važan rezultat vježbe nisu samo operativni odgovori već i brojna zapažanja i naučene lekcije koje smo prikupili. One su iznimno vrijedan temelj za daljnji razvoj naših sposobnosti. Na nama je odgovornost da ta iskustva ne ostanu samo zabilježena već da ih pretočimo u konkretne mjere, poboljšanja procedura i daljnju izgradnju kapaciteta. Već danas moramo razmišljati o sljedećem koraku: o pripremama za vježbu iduće godine kako bismo bili još spremniji, učinkovitiji i otporniji”,

poručio je je pukovnik Stanković.

U slovenskom Ministarstvu obrane danas je održano predstavljanje slovensko-hrvatskog projekta “Cyber ​​​​Range Connect”, kojim Slovenija i Hrvatska postavljaju novu prekretnicu u području kibernetičke sigurnosti. Ove dvije zemlje uspostavile su tzv. “federaciju” poligona za kibernetičku obuku na platformi SimSpace, koja omogućuje zajedničku provedbu složenih vježbi bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu. Projekt uključuje i dvodnevnu vježbu “Cyber ​​​​Range Connect 25”, održanu 01. i 02. srpnja, tijekom koje su stručnjaci iz obje zemlje uspješno testirali tehnički rad veze između poligona za obuku i obranu kritične infrastrukture od kibernetičkih napada.

Projekt “Cyber ​​​​Range Connect” Kibernetičkog centra Ministarstva obrane Republike Slovenije i Zapovjedništva za kibernetički prostor Oružanih snaga Republike Hrvatske predstavlja važnu prekretnicu u području kibernetičke sigurnosti obje zemlje. Ideja za njega nastala je krajem 2023. godine, kada su Slovenija i Hrvatska prepoznale potrebu za inovativnim pristupom poboljšanju kibernetičkih sposobnosti. U veljači ove godine obje zemlje službeno su potvrdile početak projekta i plan provedbe istoimene dvodnevne vježbe, koja je danas uspješno završila, čime je potvrđen tehnički rad “federacije” kibernetičkih poligona.

Kako je objavilo slovensko Ministarstvo obrane, kibernetički poligon je tehnički složena, napredna i skupa infrastruktura, a Slovenija i Hrvatska imaju kibernetičke poligone istog proizvođača. U normalnoj upotrebi, kapacitet kibernetičkog poligona dovoljan je za nacionalne potrebe, ali za provedbu složenih i međunarodnih vježbi, mogućnosti pojedinog poligona su premale, a nadogradnja izuzetno skupa. Povezivanjem dvaju poligona uklanja se taj nedostatak i, bez dodatnih ulaganja, prevladavaju pojedinačna ograničenja nacionalnog kibernetičkog poligona.

Na predstavljanju same vježbe koje je pak održano u vojarni Petar Zrinski u Zagrebu, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik Drago Matanović je istaknuo:

“Ova bilateralna međunarodna vojna vježba, koja je nastala kao rezultat inicijative Zapovjedništva za kibernetički prostor i Ministarstva obrane Republike Slovenije daje svoj doprinos povezivanju kibernetičkih kapaciteta te razvoju i jačanju sposobnosti naših dviju zemalja na ovom zahtjevnom području.”

“Recentni događaji kojima je narušena globalna sigurnosna arhitektura ukazuju kako je kibernetički prostor posebno osjetljiva dimenzija”, kazao je državni tajnik Matanović i dodao kako se u njoj događaju ugroze koje mogu imati značajne posljedice po sigurnost kako zemalja EU tako i članica Sjevernoatlantskog saveza, priopćio je MORH.

Zapovjednik Zapovjedništva za kibernetički prostor brigadir Daor Dabo rekao je:

“Ova vježba je jednokratni događaj dogovoren tijekom intenzivne suradnje slovenskih i hrvatskih cyber eksperata a osmišljena je kao dokaz koncepta mogućnosti povezivanja više cyber poligona.”

Vježba “Cyber ​​​​Range Connect 25” temeljila se na izmišljenom scenariju u kojem je plavi tim – miješani tim koji istovremeno djeluje u obje zemlje – branio mrežu energetskih čvorišta u izmišljenoj regiji. Suočili su se s crvenim timom koji je provodio kibernetičke napade koristeći taktike, tehnike i postupke tipične za poznate kibernetičke aktere. Svrha vježbe bila je testirati interoperabilnost i učinkovitost “federacije” lokacija za kibernetičku obuku, a istovremeno ojačati sposobnosti za obranu kritične infrastrukture. Scenarij vježbe uspješno je virtualno povezao obje lokacije za obuku, tako da je korisničko iskustvo bilo isto kao da koriste jednu lokaciju za obuku.

Brigadir Dabo je najavio i daljnje korake u okviru ovog projekta:

“Unatoč tome što je ova vježba jednokratan događaj ona otvara široke mogućnosti daljnje suradnje kroz organizaciju i provedbu međunarodnih vježbi. Prvi takav planirani događaj je vježba Combined Adriatic Cyber Endeavour koja će biti održana iduće godine.”

Ovim projektom Slovenija i Hrvatska su među prvima u EU i NATO-u koje su uspostavile praktično funkcionalnu “federaciju” poligona za kibernetičku obuku, što predstavlja važan korak prema većoj regionalnoj sigurnosti i otpornosti. Naime, slovensko-hrvatski projekt ističe se jer je pokazao praktičnu izvedivost “federacije” u bilateralnom okviru, otvarajući vrata široj regionalnoj suradnji i mogućnosti uključivanja drugih zemalja, a ujedno jača poziciju obje zemlje kao inovatora u području kibernetičke obrane, priopćilo je slovensko Ministarstvo obrane.

*Photo: MORS/Bruno Toič, MORH/T.Brandt

„STEADFAST DUEL 2024“, najveća ovogodišnja NATO računalno potpomognuta vježba (CAX/CPX), zaključena je sa zadnjim danom listopada u Središtu za združeno ratovanje (Joint Warfare Center – JWC) i na još 11 drugih lokacija širom Europe. Planirana od strane Vrhovnog stožera savezničkih snaga u Europi (SHAPE) i pod vodstvom JWC-a, glavni cilj ovogodišnje vježbe „STEADFAST DUEL“  bio je  usmjeren je na obranu teritorija NATO-a prema članku 5. i provedbu operacija u više domena na strateškim, operativnim i višim taktičkim razinama. Ova vježba ujedno predstavlja i jednu od prvih vježbi unutar NATO-ovog novog procesa za brzu izgradnju spremnosti, kao odgovor na niz potencijalnih prijetnji, od tradicionalnog ratovanja do kibernetičkih napada i hibridnih prijetnji.

Vježba koja je započela 22. listopada u norveškom Stavangeru, okupila 27 zemalja sudionica na 11 različitih lokacija, angažirajući preko 20 NATO-ovih zapovjedništava, uključujući Zapovjedništvo združenih savezničkih snaga u Napulju (JFC Naples) i Savezničko zračno zapovjedništvo (AIRCOM). Približno 5000 vojnog i civilnog osoblja sudjelovalo je u „STEADFAST DUEL 2024“ kako bi se poboljšala NATO-ova operativna spremnost, sposobnosti više domena i kombinirana interoperabilnost. Među zemljama sudionicama bila je i  Hrvatska čiji su pripadnici Oružanih snaga u vježbi sudjelovali upravo u Norveškoj.

Vrhunac „STEADFAST DUEL 2024“ bile su eksperimentalne aktivnosti koje je vodio Stožer Vrhovnog savezničkog zapovjednika za transformaciju (HQ SACT), s fokusom na Koncept slojevite otpornosti (Layered Resilience Concept) koji ima za cilj poboljšati vojnu otpornost i njezinu međuovisnost s civilnom otpornošću, upravljanje kibernetičkim rizikom, suprotstavljanje oružju za masovno uništenje i obavještajnu podršku.

Za tri tjedna održat će se vježba „STEADFAST DAGGER 2024“, a već sada NATO timovi i JWC planiraju i pripremaju vježbu „STEADFAST DETERRENCE“ koja će se održati u svibnju sljedeće godine.

*Photo: NATO JWC

U Simulacijskom središtu Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” (ZOD), u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu, tijekom proteklog tjedna provedena je osmodnevna računalna vježba pričuvnih postrojbi Hrvatske vojske pod nazivom “CAX Feniks 24”. Cilj vježbe bio je kroz simulaciju defanzivnih taktičkih aktivnosti uvježbati proces vojnog odlučivanja i rada u stožeru zapovjednog mjesta na simulacijskom sustavu JCATS (Joint Conflict and Tactical Simulation). kao i sposobnosti integracije borbenih funkcija tijekom provedbe simuliranih obrambenih aktivnosti. Vježba “CAX Feniks 24” je četvrta u nizu računalno poduprtih vježbi s pričuvnim pukovnijama.

Ključno osoblje i pričuvni sastav 1. pješačke pukovnije Zagreb, pod zapovijedanjem pukovnika Damira Filkovića, bilo je u ulozi primarne obučne skupine. Njima su se u stožeru vježbe priključili pripadnici pet pješačkih i 2. topničko-raketne pukovnije te pričuvne postrojbe borbene potpore Inženjerijske, Topničko-raketne i Pukovnije protuzračne obrane Hrvatske kopnene vojske. Zapovjednik Simulacijskog središta ZOD-a brigadir Radovan Palmović izrazio je veliko zadovoljstvo visokim odazivom pričuve na računalnu vježbu od gotovo 90 posto: “Ovo je svakako potvrda da je naš pričuvni sastav svjestan potrebe za uvježbavanjem”.

Za razliku od dosadašnjih vježbi u kojima su sudjelovale djelatne jezgre pješačkih pukovnija, ove godine u vježbi su po prvi puta sudjelovali i aktivni i pričuvni pripadnici 1. pješačke pukovnije.

Brigadir Željko Marinov, direktor vježbe i načelnik Odjela za obuku i doktrinu zapovjedništva ZOD naglasio je kako motiviranost, znanje i odgovornost pričuvnih časnika i dočasnika u sinergiji s djelatnom jezgrom u ovom obučnom ciklusu i provedbi vježbi je u potpunosti potvrdila da ova postrojba – bez obzira na svoju pričuvnu komponentu –  u potpunosti može planirati i provoditi zadaće u sklopu svoje misije i učinkovito izvršavati dodijeljene zadaće. Časnik za provedbu vježbe bio je zamjenik zapovjednika Zapovjedništva za obuku i doktrinu brigadir Dražen Batrnek, a direktor vježbe bio je, kako smo rekli, načelnik Odjela za obuku i doktrinu Zapovjedništva za obuku i doktrinu brigadir Željko Marinov. Upravljački element vježbe čine pripadnici Simulacijskog središta i zapovjedništva ZOD-a.

Vježbi je prethodio višemjesečni planski proces tijekom kojeg su pomno planirani svi detalji vezani uz koncept, potporu i cjelokupnu organizaciju vježbe. Ovakvo uvježbavanje omogućuje jačanje ukupnih sposobnosti Oružanih snaga RH jer se, pored aktivnog sastava, NATO standardima i najnovijim tehnologijama koriste i pripadnici pričuvnih postrojbi kako bi mogli učinkovito izvršavati dodijeljene zadaće, zaključuje MORH  u svom priopćenju.

*Photo: OS RH

Načelnik J-6 Zapovjedništva američkih snaga za Europu (US EUCOM), general-bojnik John H. Phillips, posjetio je u petak 23. veljače Oružane snage Republike Hrvatske, što je u srijedu (28. veljače) objavljeno na web stranici Oružanih snaga RH.

Generali Phillips i Tolić o cyber obrani (Photo: MORH/F.Klein)

Domaćin ovog posjeta bio je načelnik Uprave za komunikacijsko-informacijske sustave Glavnog stožera Oružanih snaga RH, brigadni general Ante Tolić. Tijekom razgovora naglasak je stavljen na daljnji razvoj suradnje sa SAD-om, strateškim partnerom Republike Hrvatske na području obrane, u podizanju razine sposobnosti obrane kibernetičkog prostora kroz provedbu zajedničkih seminara, tečajeva i vježbi te na povećanju interoperabilnosti komunikacijsko-informacijskih sustava.

U sklopu posjeta, general-bojnik Phillips obišao je Zapovjedništvo za kibernetički prostor, gdje mu je prezentirana misija te ključne aktivnosti u postrojbi. Tom prilikom američki general obišao je i Poligon za provedbu tečajeva i vježbi u kibernetičkom prostoru, Središte za nadzor kibernetičkog prostora te Satniju razmjestivog komunikacijskog modula koja je sastavni dio NATO KIS grupe, objavile su OS RH.

Inače sektor J-6 u okviru Američkih snaga za Europu nadležan je za kibernetičku sigurnost i cyber ratovanje, kako samih američkih snaga tako i saveznika.

Danas se iz baze američkih Kopnenih snaga Fort George G. Meade u saveznoj državi Maryland čulo o zanimljivoj aktivnosti koju su nedavno zajedno provodili stručnjaci za kibernetičku sigurnost iz Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske kao države domaćina. Naime, uz odobrenje Vlade RH te u suradnji sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom, u Hrvatskoj je po prvi put boravio elitni tim obrambenih kibernetičkih stručnjaka iz Kibernetičkog zapovjedništva SAD-a (U.S. Cyber Command – USCYBERCOM). Oni su tu s domaćinima provodili zajedničku operaciju lova na zloćudne kibernetičke aktivnosti širom vitalnih informatičkih mreža Republike Hrvatske.

„Ova vrsta partnerstva u kibernetičkoj sigurnosti je neophodna u današnjem svijetu jer proširuje naš doseg i sposobnosti,“ rekao je ravnatelj SOA-e Daniel Markić i dodao: „Suočavamo se s istim protivnicima i prijetnjama u kibernetičkom prostoru kao i naši partneri, te ovakvim zajedničkim operacijama svi dobivamo i dijelimo vrijedna znanja o kibernetičkoj otpornosti – koja je postala ključan cilj nacionalne sigurnosti“.

Namjenske snage USCYBERCOM (Cyber National Mission Force – CNMF) redovito provode tzv. „operacije lova na terenu“ (Hunt Forward Operations) po cijelom svijetu, s ciljem učenja o aktivnostima protivnika za potrebe nacionalne obrane, ali i sa ciljem jačanja kolektivnih sposobnosti kibernetičke zaštite kod partnerskih država. Do kolovoza 2022. godine SAD su takve inozemne operacije provele 35 puta u 18 država, uključujući tu Estoniju, Litvu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Ukrajinu – gdje se radilo na preko 50 partnerskih mreža, uvelike i tijekom trajanja pandemije bolesti COVID-19. Američki tim, sastavljen od vojnih i civilnih stručnjaka, radio je zajedno sa stručnjacima iz SOA-inog Centra za kibernetičku sigurnost, gdje su lovili na prioritetnim mrežama važnim za nacionalnu sigurnost i tražili zloćudne kibernetičke aktivnosti te potencijalne ranjivosti. Nakon provedbe zajedničke operacije, američki se tim nedavno vratio u SAD, noseći sa sobom kako nova saznanja o protivničkim aktivnostima, tako i produbljeno azumijevanje savezničkih metodologija i sposobnosti.

Vođa američkog tima, čije ime se ne može otkriti iz sigurnosnih razloga, rekao je: „Za nas se tu ne radi samo o lovu na partnerskim mrežama u potrazi za prijetnjama sličnim onima na našim mrežama, i onda korištenju tog znanja u obrani naših nacionalnih mreža. Radi se tu i o osobnim vezama koje smo izgradili i partnerstvu koje razvijamo. Osobno sam bio impresioniran razinom organizacije, vidljivosti i proaktivnosti SOA-inog Centra za kibernetičku sigurnost dok smo sjedili rame uz rame loveći negativce“. Terenske operacije lova (Hunt Forward) dio su strategije stalnog angažmana USCYBERCOM-a, i usmjerene su na preventivno jačanje obrambenih sposobnosti SAD-a, te sprečavanje zloćudnih kibernetičkih aktivnosti na infrastrukturi SAD-a.

„Bila nam je čast poslati neke od naših najboljih obrambenih operativaca u Hrvatsku kako bi zajedno s našim partnerima lovili zajedničke prijetnje. Želimo donijeti ekspertizu i sposobnosti partnerskim nacijama dok prepoznajemo kibernetičke protivnike koji mogu ugroziti našu naciju“, rekao je američki general bojnik William J. Hartman, zapovjednik Kibernetičkih namjenskih snaga (CNMF). On je još i dodao: „Naši se timovi ne vraćaju kući samo s uvidima koji jačaju naše obrane i podupiru naše saveznike, nego se vraćaju i s profesionalnim odnosima… a ti će odnosi nastaviti rasti dok radimo zajedno, protiv zajedničkih protivnika, u godinama koje nadolaze“.

U kibernetičkoj sigurnosti „lov“ označava proaktivnu kibernetičku obrambenu aktivnost, izvođenu kako bi se pronašle i umanjile prijetnje koje nisu prvotno detektirane na mrežama i sustavima. Pri tome američki timovi ne rješavaju sami prijetnje na partnerskim mrežama, već  pomažu partnerima u otkrivanju i otklanjanju pronađenih prijetnji. Voditelj američkog tima kibernetičkih namjenskih snaga protiv ruskih prijetnji izjavio je: „Ovi obrambeni operativci su lovci, obučeni da poznaju ponašanje svojih meta“. Dodatno, „oni su stručnjaci u potrazi za tim ponašanjima, i pronalasku nekih od njihovih najzloćudnijih i prikrivenih tehnika. Mi dijelimo ove informacije s našim partnerima, kako bi oni onda mogli djelovati na vlastitim mrežama“. Uz suprotstavljanje zloćudnim kibernetičkim akterima koji ciljaju nacionalne mreže, podatke i platforme partnerskih država, ovakvim operacijama i SAD i saveznici stječu vrijedne uvide u protivnikove taktike, tehnike i procedure. Poznavanje ovih planova, sposobnosti i alata nadalje omogućuje ometanje i prekid ovakovih zloćudnih kibernetičkih aktivnosti čak i prije negoli se uspiju probiti u nacionalne mreže te počiniti značajnu štetu.

„Međunarodna partnerstva koja gradimo su ključna za prevenciju brojnih državno-sponzoriranih kibernetičkih napada i općenito napada koji ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost. Što su izazovi kibernetičkoj sigurnosti složeniji, to sveobuhvatniji mora biti i naš odgovor na njih“, zaključno je naglasio ravnatelj Markić, čelnik organizacije koja je u Hrvatskoj primarno zadužena za prevenciju ovakvih ugroza nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske.

Zagrebačka tvrtka Utilis razvila je simulator za pripremu osoblja za borbu protiv hakera pod nazivom Cyber Conflict Simulator (CCS) – radi se o prototipu interaktivnog sustava koji će obuku i testove znatno pojednostaviti i pojeftiniti, a simulacije kibernetičkih napada učiniti dostupnima svima zainteresiranima. Naime, Cyber Conflict Simulator (CCS) je softverski sustav namijenjen osobama zaduženima za upravljanje kibernetičkim incidentima u gospodarstvu, javnom i vojnom sektoru. Nastao je kao odgovor na potrebe pripremanja za obranu od kibernetičkih napada tvrtki i organizacija, te za postizanje usklađenosti sa zakonima i regulativama (uključivo sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, te EU NIS i NIS2 direktivama).

Sustav omogućava definiranje virtualnog kibernetičkog okruženja sastavljenog od različitih objekata, dok okruženje predstavlja tvrtke i institucije, njihovu infrastrukturu (mrežnu opremu, servere, računala, softver…), poslovne servise i proizvodne kapacitete te ljude koji rade u njima. Prijetnju predstavljaju različiti napadači – države, kriminalne skupine ili pojedinci – svaki s različitim resursima na raspolaganju, što utječe na samu simulaciju napada. Nastalu štetu moguće je izraziti financijskim pokazateljima, nedostupnošću resursa, nemogućnošću pružanja usluga, gubitkom povjerenja i drugim parametrima.

Radom na CCS-u vježbenici stječu korisna iskustva u realističnom okruženju, pri čemu njihove tehničke vještine nisu presudne. Moguća je suradnja više skupina vježbenika koje sudjeluju u različitim ulogama (primjerice, ICT skupina i menadžerska skupina). Sve potrebno za provođenje vježbe može pripremiti tim stručnjaka Utilisa i FER-a, a organizacija koja će vježbu provoditi može definirati razinu vlastitog angažmana. „Kao primarne korisnike vidimo tvrtke i institucije koje se najčešće mete napada, primjerice banke i druge financijske institucije, tvrtke koje u poslovanju koriste IT sustave, operatere ključnih usluga na kritičnoj infrastrukturi poput energetike, prometa i zdravstva, državna upravu i vojsku“, rekao je Zdenko Ćorić, voditelj projekta.

CCS je djelo domaćih stručnjaka i rezultat uspješne Utilisove suradnje sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER). U istraživanju i razvoju su sudjelovali doc. dr. Stjepan Groš, doc.dr. Ante Đerek i tim znanstvenih novaka.

Sustav je trenutno u fazi funkcionalnog prototipa s kojim je već proveden niz vježbi i demonstracija. Do kraja 2022. godine CCS će biti dodatno testiran u suradnji s partnerima.

Prezentacija u MORH-u 2017. godine

Dosadašnje ulaganje u ovaj istraživačko-razvojni projekt je 4.121.758,70 kuna. Oko 80 posto tog iznosa pristiglo je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), dok je Utilis uložio znanje i 20 posto sredstava. CCS je kao projekt započeo u formi prijave na EDA natječaj za projekte dualne namjene koji bi mogli aplicirati za ESIF fondove. U natječaju se odabranim projektima nudila tehnička podrška za izradu dokumentacije potrebne za prijavu na ESIF natječaje. Taj natječaj je objavljen na nivou EU, i MORH je bio koordinator u izboru projekata koji su bili poslani iz Hrvatske – radna skupina MORH-a je na poziv Europske obrambene agencije 2015. godine provela natječaj na kojem je izabrano 8 projektnih prijedloga hrvatskih tvrtki, među kojima je bila i tvrtka Utilis.d.o.o.

Dvije godine kasnije, na EDA natječaju, projekt CCS je bio izabran među prvih 10 – tadašnji predsjednik Europske obrambene agencije Jorge Domecq istaknuo je kako je ovaj projekt od velikog značaja za europsku obranu i obrambenu industriju općenito, jer je po prvi put odobreno izravno ulaganje u EU projekt čiste obrambene namjene. Za razvoj projekta predviđeni troškovi iznosili su tada 600 tisuća eura, a kao primaran cilj projekta navodila se cyber-zaštita MORH-a, te simulacije prilikom provedbe međunarodni vojnih vježbi. Na poziv tadašnjeg ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH Damira Krstičevića prezentacija projekta Cyber Conflict Simulator održana je 16. studenog 2017. godine u MORH-u. Kako je tom prilikom naglašeno – radi se o prvom projektu koji se odnosi na pružanje podrške obrambeno-sigurnosnom sektoru, a s odobrenim sufinanciranjem sredstvima Europske unije – iz ESI Fondova. To je financiranje bilo omogućeno putem Javnog poziva Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta – IRI (Poticanje ulaganja poslovnog sektora u aktivnosti istraživanja i razvoja a u cilju razvoja novih proizvoda i usluga). Tijekom razvoja CCS-a Utilis je bio uključen u pripremu vježbe „Kibernetički štit 2020“ koju je koordiniralo Ministarstvo obrane. CCS je bio uključen u vježbu kao alat za simulaciju i prezentaciju predviđenih scenarija. Održane su sve probe i testiranja za održavanje vježbe, no nažalost u zadnjem tjednu vježba je otkazana zbog korona krize u ožujku 2020. godine.

Po završetku projekta, u Ministarstvu obrane je bila održana demonstracija rada i sposobnosti CCS-a, nakon koje je brigadni general Ante Tolić, načelnik Uprave za komunikacijsko informacijske sustave GS OS RH, imao samo riječi pohvale: „Cyber Conflict Simulator je odličan alat koji može pridonijeti obuci osoblja Oružanih snaga RH. Glavna prednost CCS-a je što popunjava prazan prostor koji postoji u razvoju kibernetičkih sposobnosti između tehničke i upravne razine. Funkcionalnosti CCS-a omogućuju jedinstven pristup istodobnoj obuci širokog spektra osoblja svih razina. Veselimo se daljnjoj suradnji“.

Civilne uporabe sustava

Cyber Conflict Simulatorom jednako su zadovoljni i civilni korisnici, ponajprije oni iz bankarskog sektora koji je posljednjih godina, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, pod učestalim cyber-napadima. I oni su u svojim vježbama koristili CCS: „Provođenje vježbe bilo je izuzetno korisno. Sve funkcionalnosti su iznenađujuće dobro koncipirane. Imamo interes za periodičko provođenje vježbi različitih scenarija dinamikom jednom do dva puta godišnje. Kao najveće koristi od provođenja vježbe naveo bih stjecanje iskustva u upravljanju odgovorom na kibernetički incident, poput Flight simulatora. Ponovljenim vježbama postigli bi efikasan i optimalan odgovor za pojedine vrste cyber događaja“,  istaknuo je Srećko Bartol, voditelj sigurnosti informacijskog sustava Kentbank d.d. „Provedba vježbi ovog tipa znatno unapređuje sposobnosti tima za odgovor na kibernetičke incidente organizacije. Više puta sam sudjelovao u raznim tipovima vježbi odgovora na kibernetičke incidente. Nakon vježbe s CCS-om došlo je do unaprjeđenja komunikacije, potrebe izrade tehničkog popisa za provjeru u slučaju incidenta, potrebe daljnjeg vježbanja tima, važnost uloge uprave u rješavanju incidenta…“, naglasio je Dalibor Uremović, konzultant za informacijsku sigurnost u tvrtci Alterinfo d.o.o.

Utilisovi stručnjaci razvili su novi alat za cyber-defence

U Utilisu aktivno rade na unaprjeđivanju CCS-a, te planiraju sljedeću fazu razvoja iz prototipa u komercijalni proizvod namijenjen međunarodnom tržištu, što zahtijeva i zapošljavanje novih stručnjaka.

U Utilisu vjeruju kako će implementacija CCS-a dovesti do povećanja broja zaposlenih u konzultantskim tvrtkama koje će sudjelovati u implementaciji ili koristiti sustav za provedbu vježbi, kao i razvoj vlastitih usluga temeljem CCS-ovih značajki i mogućnosti.

„Za Hrvatsku je ovaj projekt dodatno značajan jer stvara temelj za daljnji razvoj i zapošljavanje stručnjaka u industriji s visokom dodanom vrijednošću“, rekao je Goran Polonji, tehnički direktor projekta, koji ujedno poziva i sve tvrtke te organizacije zainteresirane za testiranje CCS-om da se jave u Utilis.

*Photo: Utilis d.o.o. i OSRH/ Stjepan Brigljević

U srijedu i četvrtak, 9. i 10. ožujka, u Hrvatskom je saboru provedena rasprava o dva Vladina prijedloga s područja obrane – (1) o sudjelovanju OS RH u novoj NATO aktivnosti „ojačane budnosti“, te (2) o specifičnim događanjima unutar jednog PESCO projekta, iz domene cyber-obrane. Najprije je u srijedu o tome raspravljao saborski Odbor za obranu, a potom su obje teme u četvrtak došle i na plenarnu sjednicu Sabora. U oba slučaja uvaženi saborski zastupnici pokazali su zavidnu dozu nonšalantnosti i neinformiranosti, pa se tako moglo čuti da je ministru obrane rođendan (što su mu onda i njegovi kolege iz HDZ-a srdačno i čestitali), ali ne i koje vojne specijalnosti će biti zastupljene u novo formiranoj NATO borbenoj skupini u Mađarskoj i hoće li, ne daj bože, vojni cyber-stručnjaci otići u Ukrajinu. Jer pod kriptičnim objašnjenjem o sudjelovanju u spomenutom PESCO-projektu (u kojem Hrvatska, usput budi rečeno, sudjeluje već dobre 2 godine) radi se upravo o tome.

I na Odboru za obranu i na plenarnoj sjednici u ime obrazlagatelja govorio je državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop. Po pitanju „Nacrta prijedloga odluke o sudjelovanju OS RH u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj“ Jakop je doslovno ponovio izlaganje ministra obrane Marija Banožića na sjednici Vlade od 2. ožujka, dodatno tek napomenuvši da je i Predsjednik Republike dao prethodnu suglasnost. Dok je HSLS-ov Darko Klasić izrazio žaljenje da se ne može dati i veći broj vojnika, što je navodno posljedica zanemarivanja OS RH – iako bi mogao biti svjestan kako se prije samo mjesec i pol više od ovoga broja pripadnika OS RH vratilo iz uspješne NATO misije u Poljskoj, tako da je to njegovo zanemarivanje izgleda najnovijega vijeka – na njegovo pitanje hoće li ovo dodatno angažiranje hrvatskih vojnika imati utjecaja na spremnost OS RH, Jakop je odgovorio:

„To nam ne ugrožava djelovanje OS RH, dapače – to sam u uvodnom dijelu rekao – to će dodatno razviti naše sposobnosti, prije svega što se tiče interoperabilnosti i sudjelovanja… Mi imamo vrlo pozitivna iskustva u sudjelovanju u sličnim operacijama koje nisu bile vezane za budnost, nego za prednju prisutnost – zato sam spomenuo i Poljsku i Litvu – i vjerujemo da će nam sudjelovanje u toj operaciji isto tako povećati interoperabilnost onih sastavnica koje tu budu“.

Željka Sačića zanimalo je gdje je nestala pričuva i koliko bi Mađarska izdržala napad kakav je zadesio Ukrajinu 24. veljače, da bi tek na pitanje vanjskog člana Odbora Davora Špoljarića o sastavu hrvatskih snaga za mađarsku borbenu skupinu saznali i nešto korisno te konkretno.

„Kada bi govorili o pješaštvu, onda bi broj od 70 bio mali. Znači, to je skupina koja bi mogla funkcionirati kao takva, da mi imamo dobrog predstavnika, ali i da ispunimo vlastite ciljeve. Tako da govorimo o stožernom osoblju, vodu Vojne policije, timu specijalnih snaga, timu za uklanjanje eksplozivnih naprava, medicinskom timu, taktičkom timu za civilno-vojnu suradnju i nacionalnom elementu potpore. Znači, to je takva skupina koja u biti može narastati, ali u konačnici da mi imamo feedback što se događa“,

izložio je Jakop načelni sastav prvog hrvatskog kontingenta za NATO „ojačanu budnost“ u Mađarskoj. No ta borbena skupina još uvijek nije do kraja definirana pa se ni ne zna koje još zemlje – uz Hrvatsku i Mađarsku – u njoj sudjeluju, no ono što se zna je da je Ministarstvo obrane RH za tu aktivnost namijenilo čak 38 milijuna kuna.

A onda, cyber-ratovanje!

Druga točka odborskog dnevnog reda bila je još kompliciranija – „Prijedlog odluke o sudjelovanju OS RH u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje EU ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti‘“. Vlada je ovaj prijedlog prihvatila na sjednici prošloga tjedna, a osim što se u prijedlogu odluke masivno podsjeća što je to PESCO i otkad Hrvatska sudjeluje u ovom konkretnom projektu, jedina novost je da se mijenja broj pripadnika OS RH koji sudjeluju u EU kibernetičkom timu za brzi odgovor. Naime, do sada je Hrvatska ondje imala jednog predstavnika iz Zapovjedništva za kibernetički prostor, a prema novoj odluci – sudjelovat će sa do 5 pripadnika OS RH. To je najavio i državni tajnik Jakop, ponovno ponovivši objašnjenje s Vlade. Članovima Odbora za obranu nije bilo čudno što se prijedlog za sudjelovanje u PESCO projektu Europske unije pojavljuje na njihovom dnevnom redu, iako to do sada nikada nije bio slučaj. Nikoga nije zaintrigirala ni činjenica da ih se pita za projekt koji je već godinama aktivan. Nije im bilo čudno ni kada je državni tajnik Jakop rekao:

„Mi u tome sudjelujemo još od 2017., sporazum postoji, ali sada se pokazala potreba da treba prijeći i granice… ne biti samo na vježbama ili nekim aktivnostima… onda normalno, svaki taj čovjek – da ne kažem hrvatski vojnik – mora to raditi u skladu sa zakonom. Tako da vas molim da se ta odluka podrži kako bi ti ljudi imali legitimitet u obavljanju svojih zadaća“.

Bez rasprave, bez ijednog pitanja, članovi Odbora jednoglasno su dali zeleno svjetlo.

Ništa detaljnije objašnjenje nije dano ni na plenarnoj sjednici Sabora, gdje je zastupnike više zanimalo ima li kakva vojna školica za cyber-ratnike, nego o čemu se tu zapravo radi. A radi se o sljedećem…

Kako je portal Obris.org već pisao, ministri vanjskih poslova Europske unije na sastanku 21. veljače ove godine postigli su dogovor o pokretanju vojne savjetodavne i obučne misije u Ukrajini. Riječ je o pomoći EU za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti, koja će se provesti kroz PESCO projekt „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“ (Cyber Rapid Response Teams – CRRTs) u kojoj sudjeluje Litva kao nositeljica projekta, te Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i – Hrvatska. Litavsko Ministarstvo obrane 23. veljače je objavilo da je upravno Vijeće CRRT-a potvrdilo aktiviranje sposobnosti za cyber brzi odgovor za podršku Ukrajini:

„Litva, Nizozemska, Poljska, Estonija, Rumunjska i Hrvatska odgovorile su na zahtjev Ukrajine i aktivirale Tim za brzi odgovor kako bi pomogle ukrajinskim institucijama“,

rekao je tada zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius, dodavši: „Razmatramo raspoređivanje CRRT u Ukrajinu“. Na dan ruskog napada na Ukrajinu, 24. veljače, Europska obrambena agencija objavila je da je po prvi puta sposobnost razvijana u okviru PESCO-projekta aktivirana u operativnom kontekstu:

„Na zahtjev Ukrajine, CRRTs su aktivirani kako bi pomogli suočavanju ukrajinskih institucija s izazovima cyber-sigurnosti“,

stoji u objavi Europske obrambene agencije od 24. veljače.

Ukrajina je, dakle, pomoć zatražila od Europske unije, a Europska unija onda od zemalja koje sudjeluju u PESCO-projektu razvoja sposobnosti u cyber-obrani i kibernetičkih timova za brzi odgovor, pa i od Hrvatske. Upravo o tome se radi u Vladinom prijedlogu koji je upravo pred Saborom i što nitko od predlagatelja uopće nije spomenuo, niti su standardno neinformirani saborski zastupnici išta o tome pitali. A ono što je trebalo pitati proizašlo je iz jedne rečenice MORH-ovog državnog tajnika – ako se sada u tom PESCO projektu pokazala potreba za prelaskom granice pripadnika OS RH, idu li oni u samu Ukrajinu obučavati ukrajinske vojnike u borbi protiv cyber-napada, ili će to raditi iz neke druge države EU?! Jakop je u Saboru citirao pravila postupanja CRRT-a, gdje se izričito navodi da CRRT-tim „može pružiti potporu uz svoju fizičku prisutnost AKO je osigurana sigurnost pripadnika tima“, ili može raditi i iz neke druge zemlje EU.

S obzirom na sve to, postoje šanse da glasanjem za ovu odluku Hrvatski sabor zapravo otvara put da i pripadnici hrvatskog Zapovjedništva za kibernetički prostor u okviru EU CRRT odu u Ukrajinu, iako nije nevjerojatno ni da spomenuti tim sa svojim hrvatskim članovima Ukrajincima krene pomogati i iz Litve kao zemlje-nositeljice projekta, ili iz Rumunjske kao trenutne koordinatorice, ili pak iz Bruxellesa.

Europska unija je postigla preliminarni dogovor o poduzimanje vojne obučne misije u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Ukrajine nakon sastanka sa svojim EU-kolegama u ponedjeljak, 21. veljače. Do tog sporazuma dolazi u trenucima nakon što su SAD upozoravale na ruske namjere provedbe invazije u Ukrajini, državi koja je završila okružena s oko 200.000 ruskih i proruskih trupa. „Postigli smo sporazum s EU u načelu da će EU pokrenuti savjetodavnu i obučnu vojnu misiju u Ukrajini,“ rekao je Dmytro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, okupljenim novinarima. Kako je naglasio, ta „potpora“ ne obuhvaća „borbene snage“, već je „jedan novi element u suradnji Ukrajine i Europske unije.“ Uz sporazum o toj vojno-obučnoj aktivnosti, Europska unija je u ponedjeljak odobrila i hitni paket financijske pomoći za Ukrajinu, vrijedan 1,2 milijarde eura, a pripremila je i sankcije koje će biti uvedene prema Ruskoj Federaciji u slučaju invazije. Ukrajinski ministar Kuleba opisao je sporazum o obučnoj misiji kao „novu stranicu u našim odnosima.“

Pritom, treba napomenuti da je potpora Europske unije zapravo iznimno ograničena po svom opsegu i zasigurno neće eliminirati prijetnje s kojima se susreću ukrajinske Oružane snage od ruskih i proruskih snaga nagomilanih oko svojih granica. Pa ipak, to je korak u smjeru koji je Ukrajina tražila već mjesecima. Još prošle godine Ukrajina je tražila pomoć EU u provedbi reformi za svoj profesionalni vojni obrazovni sektor, kažu diplomati. EU-dužnosnici tada su razmatrali molbu iznesenu u seriji sastanaka održanih od rujna do prosinca 2021. Europska vanjskopolitička služba (EEAS), diplomatska grana čitavog europskog bloka, na tu je temu onda proizvela i nekoliko opcija postupanja. Jedna od opcija bila je da se jednostavno financira misiju iz već postojećeg fonda teškog 5 milijardi eura – „Europskog instrumenta mirovne pomoći” (European Peace Facility – EPF), fonda odvojenog od redovnog EU proračuna, namijenjenog jačanju EU međunarodne vojne prisutnosti. Ponešto opsežnija opcija govorila je o pokretanju namjenske EU vojno-civilne obučne misije u Ukrajini. U teoriji, opcija financijske pomoći više je bila usmjerena prema osiguravanju opreme, dok bi se pokretanje obučne misije više fokusiralo na obuku, vjerojatno tu uključujući i veći broj ljudi. Njemačka je podržavala prvu opciju, dok su se baltičke države zalagale za onu drugu, širu opciju, objašnjavali su diplomati.

Dmiytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, zadovoljan je dogovor s EU

U tipičnoj EU-maniri, konačno postignuti dogovor je svojevrsni kompromis. Za sada plan je ojačati ukrajinsko profesionalno vojno školstvo, koristeći već spomenuti EPF fond od 5 milijardi eura, no dužnosnici su pridržali i mogućnost transformiranja ove aktivnosti u punu obučnu misiju u neko buduće doba. Iako je ovakav ishod samo ograničen korak u odgovoru na ruske agresivne poteze, on ipak donekle zadovoljava ukrajinske zahtjeve. Tijekom sastanka ministara vanjskih poslova EU, održanog u ponedjeljak 21. veljače, Kuleba je izjavio da je „pozvao svoje EU kolege da Ukrajini daju europsku perspektivu“. U EU-dokumentu s početka veljače ove godine, čiji su prijedlog vidjeli novinari, razmatrao se prijedlog kako bi EU mogla na teren poslati „djelatne časnike, umirovljeno vojno osoblje, i/ili civilne eksperte.“ Ipak, prema diplomatskim izvorima, EU bi u najboljem slučaju na teren slala tek vrlo mali broj dužnosnika.

„Parametri ove misije i vrijeme njezina raspoređivanja tek će se precizirati, ali odluka je načelno donesena. (…) Još jednom naglašavam: misija će biti savjetodavna i obučna, to nisu borbene postrojbe. No, iznimno je važno da je ova inicijativa došla do kraja. Dugo smo radili s prijateljima u EU kako bi se to ostvarilo”,

zadovoljno je izjavio ukrajinski ministar vanjskih poslova. Na kraju su ovu kompromisnu opciju podržale i baltičke republike, barem se to može razaznati iz izjave litavskog ministra obrane.

„Pozdravljamo dogovor postignut unutar EU-a o pružanju dodatne potpore Ukrajini raspoređivanjem vojnih savjetnika koji će pomoći reformama i ojačati Oružane snage Ukrajine svojom stručnošću. Litva je aktivno podržala ovaj zahtjev Ukrajine, zajedno s državama članicama istomišljenicima, i namjerava aktivno doprinijeti ciljevima ove misije”,

rekao je ministar nacionalne obrane Litve Arvydas Anušauskas nakon što je Vijeće za vanjske poslove u Bruxellesu objavilo da je postignut sporazum o raspoređivanju vojnih i civilnih savjetnika u Ukrajini.

Hrvatska u angažmanu CRRT za Ukrajinu

Osim ove misije, Europska unija priprema još jednu pomoć Ukrajini – kako je rekao Kuleba, Ukrajina je već ranije poslala pismo Europskoj uniji o konkretnim koracima za jačanje kibernetičke sigurnosti Ukrajine, te je konačno dobila pozitivan odgovor o spremnosti EU da pomogne po ovom pitanju. Ukrajinski ministar je istaknuo da se moderni rat ne odnosi samo na tenkove, topništvo i zrakoplove, već i na konkretna djelovanja u kibernetičkom prostoru, te da će od Europske unije dobiti sustavnu pomoć za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti. To je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Unije potvrdio i povjerenik EK za vanjske poslove i obranu Josep Borrell:

Josep Borrell u Zagrebu 2020. na sastanku ministara obrane EU

„Povećat ćemo svoju potporu protiv cyber-napada i u borbi protiv dezinformacija. Poslat ćemo misiju stručnjaka da pomognu Ukrajini da se suoči s cyber-napadima”.

Neslužbeno se tu već govori o slanju Tima za brzo djelovanje u kibernetičkom prostoru (Cyber Rapid Response Team – CRRT), što bi bilo prvi puta da jedan europski obrambeni projekt bude aktiviran u stvarnom okruženju. Radi se o jednom od PESCO projekata, ustrojenom 2019. godine, na čelu s Litvom, u kojem sudjeluju i Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, te Hrvatska, u kojoj su ove navedene zemlje i potpisale akt o pristupanju projektu tijekom hrvatskog predsjedanja EU u ožujku 2020. godine.

Litva se od početka ove godine aktivno zalaže za aktiviranje CRRT-a kao pomoći Ukrajini, što je prema pravilima projekta moguće u slučaju kibernetičke ugroze velikih razmjera ili kao potpora cyber-obrani Europske unije. U siječnju ove godine o mogućnosti angažmana CRRT-a razgovarali su zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius i zamjenik ministra obrane zadužen za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju te digitalizaciju Ukrajine Oleg Gaiduk, pri čemu su se obojica složila kako postoji i mogućnost jačanja suradnje kroz Regionalni centar za kibernetičku obranu, otvoren prošloga ljeta u Kaunasu. Zahvaljujući stručnjacima iz Litve, SAD-a, Gruzije i Ukrajine, taj regionalni centar doprinosi cyber-sigurnosti kritične infrastrukture u cijelog regiji. O angažmanu CRRT-a u Ukrajini govorilo se i na njegovom godišnjem sastanku početkom veljače ove godine, kada je prepoznat kao instrument Europske unije za pomoć Ukrajini. Izvješćujući o zaključcima sastanka, litavski zamjenik ministra obrane Margiris Abukevičius rekao je kako bi pri takvom angažmanu CRRT-a pomogle i druge zemlje – Belgija kao zemlja-promatrač u projektu, te Češka, Španjolska, Gruzija i SAD, no prema aktualnim izjavama – čini se da do takvog proširenja ipak neće doći. „PESCO projekt CRRT predvođen Litvom, kao i uzajamna pomoć u projektu kibernetičke sigurnosti, jedan je od najuspješnijih PESCO projekata, a ujedno je i projekt koji je postigao najveći napredak”, pohvalio se tada Abukevičius.

Potpisivanje suradnje u CRRT PESCO projektu u Zagrebu u ožujku 2020.

Prema današnjim još uvijek neslužbenim informacijama, novoformirani CRRT će činiti 8 do 12 stručnjaka iz Litve, Hrvatske, Poljske, Estonije, Rumunjske, te Nizozemske, kako bi pomogli obraniti Ukrajinu od cyber-napada. „Vidimo da su cyber-mjere važan dio ruskog hibridnog djelovanja”, citira BBC neimenovanog dužnosnika CRRT-a. Stručnjaci CRRT-a bit će opremljeni zajednički razvijenim cyber-alatima, napravljenim za otkrivanje, prepoznavanje i rješavanje posljedica cyber-prijetnji. Tim za Ukrajinu trebali bi činiti raznoliki cyber-stručnjaci, specijalizirani za odgovor na incidente, forenziku, procjenu razine ranjivosti i spremni za reakciju na različite scenarije. U Hrvatskoj o njenom sudjelovanju u CRRT-u za Ukrajinu službeno još nema ni govora, no pitanje je kako će ta namjera proći kod predsjednika RH Zorana Milanovića. Naime, Hrvatska je do sada u CRRT-u doprinosila s jednim stručnjakom iz relativno novog Zapovjedništva za kibernetičku sigurnost, a predsjednik Milanović je do sada vrlo žustro bio protiv slanja ikakvih hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Bit će zanimljivo pratiti odnosi li se to i na jednog pripadnika Tima za brzi odgovor, ili samo na veći broj pripadnika OS RH u slučaju neke obimnije misije, odnosno hoće li Europska unija u konačnici uopće poslati cyber-tim na užareni ukrajinski teren ili će se raditi „od doma”.

NATO i njegove zemlje članice formalno su se usuglasile da bi Savez trebao usmjeravati i koordinirati investicije u nadolazeće te remetilačke tehnologije (Emerging and Disruptive Technology – EDT), s planovima za objavu Strategije o umjetnim inteligencijama i podatkovnim tehnologijama do ljeta 2021. godine. Posljednjih godina Savez je javno izrazio potrebu za fokusiranjem na tzv. EDT, te je prepoznao i sedam tehnoloških i znanstvenih područja od neposrednog interesa. Predstavnici industrije i 30 NATO članica je poduprlo strategiju koja pokazuje načine na koje Savez može i podupirati razvoj tih tehnologija – kroz jače odnose s centrima inovacija i specifične mehanizme financiranja – te štititi investicije u EDT od stranih utjecaja i izvoznih poteškoća.

NATO će naknadno vjerojatno razviti pojedinačne strategije za svako od tih 7 znanstvenih i tehnoloških polja – (1) umjetne inteligencije, (2) podaci i računarstvo, (3) autonomija, (4) kvantne tehnologije, (5) biotehnologije, (6) hipersonične tehnologije i (7) svemirske tehnologije. No za bližu budućnost prioritet je stavljen na umjetne inteligencije i podatkovne tehnologije, rekao je David van Weel, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a, zadužen za nadolazeće sigurnosne izazove. Savez očekuje objaviti svoju strategiju o umjetnim inteligencijama do ovoga ljeta, rekao je van Weel u ekskluzivnom intervjuu za Defence News 4. ožujka ove godine. Ovaj napor slijedi potporu koju je američki Kongres dao stvaranju nacionalne AI strategije u siječnju ove godine, u sklopu američkog godišnjeg Zakona o financiranju obrane. Bilo bi dobro da NATO ima svoju vlastitu strategiju za područja AI i podatkovnih tehnologija, rekao je van Weel. On očekuje da će te strategije u sebi uključiti i NATO planove za postizanje interoperabilnosti, te za davanje tehnoloških standarda širom svih EDT područja, i postaviti smjernice kako za odgovorno korištenje AI-opremljenih platformi, tako i za mehanizme kontrole izvoza. „To praktično omogućuje organizaciji da onda bude sposobna i inkorporirati AI u vojne zahtjeve samog NATO saveza, ali i za naše saveznike“, objasnio je van Weel. „Podatkovne tehnologije i AI su prve EDT kojima ćemo se intenzivno pozabaviti i o kojima ćemo objaviti stavove ove godine“.

Strategija implementacije EDT poduprta je na godišnjem sastanku ministara obrane NATO saveza u veljači i slijedila je postavljanje EDT na mapu razvojnih pravaca Saveza na summitu u Londonu 2019. godine. Ministri obrana NATO članica, zajedno sa svojim kolegama iz Švedske, Finske i EU, održali su taj ministarski sastanak 2021. virtualnim putem. Glavni cilj te strategije bio je stvaranje uvjeta za interoperabilnost širom Saveza, baveći se „čitavim jednim novim poljem“ tehnologija na horizontu. „Jedan od velikih izazova pri ulasku u ovu novu fazu takvih remetilačkih tehnologija je i kako održati sve zemlje saveznice u suglasju po pitanju međusobne komunikacije, korištenja istih tehnologija i održanja interoperabilnosti“, kazao je van Weel. „Dakle, to predstavlja veliki dio (strategije) i veliku ulogu koju treba odigrati NATO“. Zasad, ta strategija je interni NATO dokument, ali van Weel je najavio i da ona prolazi kroz formatiranje koje će omogućiti objavu „javnosti pristupačne verzije“ čim to bude moguće.

Analitičari su i ranije prozivali NATO da uspostavi okvir za EDT koji bi pomogao zemljama članicama da ujedinjeno ulažu u projekte vezane uz kritične tehnologije, tvrdeći da bi takav potez mogao pomoći i pri nadilaženju razlika u nacionalnim propisima o zaštiti podataka, te razriješiti niz sporova o regulativi te podjeli radnoga tereta među nacijama. Sad NATO mora iznaći financiranje za te EDT napore, a mora raditi blisko i s netradicionalnim industrijskim partnerima, objasnila je Lauren Speranza, direktorica za Transatlantske obrambene i sigurnosne programe pri Centru za analizu europskih politika u Washingtonu. To će biti važno ako NATO misli smanjiti svoje tradicionalno iznimno duga i otegnuta trajanja nabavnih procesa, izjavila je Speranza za Defence News. Cilj bi trebao biti „pokušati pronaći puteve za brže postupke brzog razvoja i uvođenja u službu sposobnosti zasnovanih na nadolazećim i remetilačkim tehnologijama, a onda i pokušaj otvaranja vrata nekima od tih malih start-up kompanija u kojima se zapravo rađaju te radikalne inovacije“.

Ove godine je 1. ožujka savjetodavna skupina o EDT pri NATO savezu objavila svoje prvo godišnje izviješće sa savjetima po svim tim pitanjima. Grupa vanjskih stručnjaka iz akademskih krugova i privatnih sektora bila je okupljena u srpnju 2020. da razvije preporuke za Savez na polju EDT. Jedna preporuka je i stvaranje interne agencije inspirirane američkom vojnom Agencijom za napredne istraživačke projekte u obrani (Defence advanced research projects agency – DARPA). Ona bi bila sastavljena od postojećih sposobnosti i centara izvrsnosti koje ta savjetodavna skupina nazvala „NATO agencijom za napredne tehnološke projekte“ (NATO advanced technology project agency). Ova predložena javna institucija za istraživanje i razvoj ne bi samo investirala u prelomne nove tehnološke projekte, nego bi i surađivala s poduzećima i inovacijskim centrima iz NATO kruga radi koordinacije i upravljanja NATO procesom inovacija. Druga preporuka bila je stvaranje svojevrsne NATO investicijske banke koja bi početno funkcionirala uz potporu zemalja članica uz početni kapital, donacije i nagrade kojima bi se financirali novativni projekti na polju EDT. „Takva banka bi imala vlastiti fond kapitala usmjeren na investiranje u obećavajuća nova rješenja, tehnloške kompanije i start-upove širom ciljanih područja“, objasnila je savjetnička skupina. „Kao takva, ona bi razvijala udjele u vlasništvu raznih proizvoda i rješenja, roba i intelektualnog vlasništva, a bila bi u stanju i izdavati odobrenja za komercijalizaciju“.

Van Weel je ove prijedloge označio „hrabrim idejama“, dodajući kako će ih NATO „definitivno uzeti u razmatranje“. Pa ipak, Savez će morati uzeti u obzir i postojeće strukture, kao i želje svojih 30 članica, napomenuo je. Za sada NATO uključuje preporuke te savjetničke skupine u svoje tekuće postupke promišljanja o boljem povezivanju sa zajednicama inovatora, o čemu će i do ovoga ljeta saveznicima biti predstavljena EDT strategija, napomenuo je. Savez je usmjeren na jačanje svoje uloge u povezivanju i koordiniranju centara inovacija i ubuduće, napominje van Weel. NATO je razvio i njeguje uske veze s direktorima za naoružanje i time povezanim sektorima svojih članica kroz desetljeća. No čitava ova igra vezana uz EDT „igra se na jednom potpuno drugom terenu“ – širom sveučilišta i start-up akceleratora. „Možete očekivati da dođemo do stavova na ove teme – u kojoj formi će se NATO uključiti, i kako ćemo podupirati te centre inovacija – i prije ovoga ljeta“.

* Ovaj je tekst autorica Vivienne Machi objavila 15. ožujka 2021. godine na specijaliziranoj internetskoj stranici C4ISRNet (https://www.c4isrnet.com/). Njegov original pod naslovom „Artificial intelligence leads NATO’s new strategy for emerging and disruptive tech“ dostupan je na internetskoj adresi: https://www.c4isrnet.com/artificial-intelligence/2021/03/14/artificial-intelligence-leads-natos-new-strategy-for-emerging-and-disruptive-tech/