Četiri godine za redom spremnost Slovenske vojske u nacionalnim godišnjim izvješćima o obrani ocjenjivana je najnižom mogućom ocjenom, uz dijagnozu kako je SV dostigla najnižu razinu operativnih mogućnosti. I tako iz godine u godinu, a državni vrh za takvo je stanje krivio konstantna smanjenja obrambenog proračuna. Zato se u Godišnjem izvješću o spremnosti Slovenske vojske u 2014. godini kao posebna pozitivna točka naglasila certifikacija borbene skupine razine bojne namijenjene za djelovanje u okviru NATO saveza.

Ako je Slovenska vojska na najnižoj mogućoj razini djelovanja, može li ona uopće sudjelovati u ijednoj međunarodnoj operaciji ili misiji, pitala se javnost. Pa je prošle godine, uoči slanja prvog kontingenta SV u misiju NATO ojačanja Prednje prisutnosti u Latviji, spremnost ocijenjena s jedva pozitivnom dvojkom. Kako su vijesti iz Latvije bile dobre, tako se donekle stišala i javna zabrinutost oko stanja u SV. A i obrambeni proračun krenuo je lagano uzlazno… I tako sve do jučer.

Bataljunska borbena skupina 72. brigade SV uoči početka ocjenjivanja spremnosti (Photo: SV/desetnik Luka Mitrović/72. brigada)

Jučer je portal 24ur.com objavio kako je na prošlotjednoj provjeri spremnosti “Bataljunske bojne skupine” (BBSk) 72. brigade po metodi CREVAL došlo do općeg kaosa, koji je u konačnici rezultirao negativnom ocjenom, odnosno padom na provjeri. Prošloga utorka, 13. veljače, u mariborskoj Vojarni generala Maistra i na Središnjem poligonu SV kod Postojne međunarodni ocjenjivači započeli su s postupkom ocjenjivanja spremnosti 74. pukovnije 72. brigade kao zadnjom fazom provjere za djelovanje. Spomenuta BBSk 72. brigade broji oko 820 pripadnika Slovenske vojske (74. pukovnija i njoj pridodane jedinice), raspoređenih u zapovjedništvo, 3 manevarske motorizirane satnije, zapovjedno-logističku satniju, satniju za razminiranje, obavještajno-izvidničku satniju i modul za CIMIC. Skupina raspolaže različitim vrstama osobnog naoružanja, specijalističke opreme, te ukupno više od 140 različitih terenskih i borbenih vozila (HMMWV 4×4, Valuk 6×6, Svarun 8×8). Planirano je da BBSk do 1. travnja bude spremna za izvršavanje zadaća, kako bi zamijenila 36. slovenski kontingent u misiji KFOR na Kosovu, te da do 2022. godine posluži i kao temelj za izgradnju Mehanizirane borbene skupine razine bojne. Vojnici – pripadnici BBSk trebali bi biti raspoređeni i u mirovne misije u Libanonu, Afganistanu, te u Latviji. Prilikom svečanog početka ocjenjivanja spremnosti moglo se čuti i da su se pripadnici BBSk 72. brigade punih 18 mjeseci obučavali i osposobljavali na brojnim vježbama, kako u Sloveniji, tako i u Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj te Gruziji, gdje su dosegli „visoki stupanj osposobljenosti i spremnosti za široki spektar djelovanja u raznim vojnim zadaćama.“

Oprema nije dugo izdržala (Photo: Siol.net)

Hladan tuš uslijedio je po završetku ocjenjivanja, kada je ustanovljeno da BBSk nije dostigla potrebne operativne sposobnosti, te je trenutno nesposobna za ozbiljno djelovanje na terenu. CREVAL se ocjenjuje na 5 područja (planiranje, djelovanje, logistička potpora, komunikacija i informatika, administracija – kroz odgovore na ukupno 1600 pitanja), a da bi skupina bila uspješna, odnosno ocijenjena kao „combat ready“ – mora iz minimalno 3 područja biti ocijenjena s ocjenom većom od 2. Iako su konkretni rezultati ocjenjivanja tajni, iz NATO-a se saznalo da su slovenski vojnici iz 4 područja ocijenjeni s dvojkom, što je dovelo do konačne ocjene „combat not ready“. Prema onome što je procurilo u javnost, vojnici su na terenu bilo potpuno nekoordinirani, nisu znali manevrirati na bojištu, raspadala im se oprema, dio vojnika se zbog dužeg čekanja u vozilima Valuk pregrijao i preznojio, što je po izlasku na hladnoću dovelo do zdravstvenih problema, a 6 vojnika je zbog ozeblina na rukama i nogama zatražilo liječničku pomoć. Ministarstvo obrane Republike Slovenije nedavno je nabavljalo novu obuću, no izgleda da se ona pokazala potpuno neprimjerenom za djelovanje u zimskim uvjetima. Dijelu vojnika koji su zadužili novu obuću navodno su otpali potplati već nakon 2 tjedna korištenja. U javnost su procurile i naznake da je spomenuta ojačana 74. pukovnija iz sastava 72. brigade u potponosti bila oformljena tek oko mjesec dana prije ocjenjivanja, zbog čega je i nije bilo moguće zajedničko uvježbavanje, pa da u tome leži mogući razlog spominjanih nekoordiniranosti na terenu. „Na individualnoj razini vojnici su bili dobro osposobljeni, ali u sinhronizaciji cjelokupnog spektra djelovanja jedinica nije bila uspješna“, tvrde anonimni izvori iz SV. Razlog ovakvom prikupljanju vojnika u SV vide u nedovoljnom ukupnom broju pripadnika SV – umjesto željenih 7.600 vojnika, SV trenutno broji tek njih 6.700.

Slovenska ministrica obrane prošli je tjedan bila na NATO sastanku u Bruxellesu (Photo: NATO)

Kao da sve to nije bilo dovoljno, ispostavilo se da Generalštab Slovenske vojske nije s lošim rezultatima ocjenjivanja upoznao ministricu obrane Andreju Katič, koja je prošli tjedan provela na NATO-sastancima u Bruxellesu, već je ona cijelu priču saznala od novinara. To je samo dolilo ulje na vatru, budući Katičeva već neko vrijeme nije u dobrim odnosima s načelnikom GS SV generalom Andrejom Ostermanom, ni njegovim zamjenikom generalom Alanom Gederom, koji je nekoliko puta javno, u medijima i na sjednicama Odbora za obranu Državnoga zbora, upozoravao na neodrživo stanje u Slovenskoj vojsci.

Slovenska vojska jutros je održala press-konferenciju, na kojoj je glasnogovornik Simon Korez rekao kako to „nije prvi primjer u NATO-u koji je dobio ocjenu ‘nespreman’“, kao i da SV „nije prva koja će tu ocjenu popraviti u dogledno vrijeme.“ Korez je otkrio i da je 18 mjeseci, koliko su se vojnici iz sastava BBSk trebali obučavati i uvježbavati, uglavnom potrošeno za nabavu opreme i naoružanja neophodnih za međunarodne misije te osiguravanje granica, zbog čega vježbe i nisu mogle biti adekvatno zakazivane i provođene. „Nismo išli na Igmanski marš, već smo provodili uobičajenu vježbu u zimskim uvjetima“, rekao je Korez, dodajući kako medicinski pregledi nakon vježbe nisu potvrdili ozebline kod vojnika.

Glasnogovornik SV Simon Korez na press-konferenciji (Photo: SV/Bruno Toič)

Načelnik Generalštaba general Andrej Osterman zatražio je analizu nedostataka, a izdao je i zapovijed o pripremi polaznih točaka za doosposobljavanje pripadnika planirane BBSk. Na pitanje zašto o svemu nije na vrijeme bila obaviještena i ministrica obrane, glasnogovornik SV Korez je odgovorio da „generali ne reagiraju panično, i ne rade krizu tamo gdje je nema. U ovom slučaju je nije bilo“, dodajući kako je načelnik GS SV s analizom stanja i zaključcima ministricu Katič upoznao tek danas.

„Nakon 3 dana je nezgodno govoriti o odgovornosti. Ni u koga nećemo uprijeti prstom. Protekle dvije godine smo upozoravali da ovakva potkapacitiranost i nedovoljna opremljenost nije izdrživa. Ukazali smo da smo financijski i kadrovski pothranjeni, da se naše obveze povećavaju, i da na dugi rok to nije izdrživo. Naša dužnost je da upozoravamo za postojeće stanje one koji imaju resurse to promijeniti, i to smo počeli raditi“,

rekao je Simon Korez, glasnogovornik SV. I zaista, u posljednje se vrijeme iz vojnih krugova često čulo da se nije dovoljno osloniti na vojnika, odnosno čovjeka kao na temelj opstojnosti i funkcioniranja Slovenske vojske. Vojnički je poziv postao nekonkurentan, a plaće su i niže nego drugdje u javnoj upravi Slovenije – tako da je krajnje vrijeme za otpočinjanje ozbiljnog ulaganja i u opremu i u naoružanje.

Tko će još, osim SV, morati na popravni? (Photo: SV/desetnik Luka Mitrović/72. brigada)

Premijer Miro Cerar od ministrice obrane Andreje Katič očekuje provođenje unutarnje kontrole i poduzimanje drugih hitnih koraka. Cerar očekuje od ministrice da pripremi izvješće za Vladinu sjednicu u četvrtak, u kojem će pojasniti kako je došlo do toga da, unatoč osiguranim financijskim sredstvima, pripadnici Slovenske vojske budu opremljeni neprimjerenom opremom i tko snosi odgovornost za nedovoljnu spremnost vojnika 74. pukovnije SV. S obzirom na dosadašnje loše odnose, za očekivati je da Andreja Katič zatraži razrješenje načelnika GS SV generala Andreja Ostermana.

Nakon sjednice Vlade, ministrica će o prošlotjednim događajima izvijestiti i predsjednika Slovenije, Boruta Pahora, koji se jučer vratio iz Južne Koreje, a nakon toga se očekuje da Pahor zatraži od premijera Cerara da ga do predstojećih parlamentarnih izbora ministrica Andreja Katič te načelnik GS SV Osterman osobno, na mjesečnoj bazi, informiraju o stanju u SV i o poduzetim mjerama za njegovo poboljšanje. Ministrica Katič (ispred SD) krivnju prebacuje na vrh Slovenske vojske, odnosno na načelnika Generalštaba. Opozicija, prije svega SDS i NSi, u Državnom je zboru uložila zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o stanju u SV. Predsjednik Odbora za obranu, Žan Mahnič (SDS), kao glavnog krivca vidi upravo ministricu obrane. A parlamentarni izbori nisu daleko…

Dok se naši uvaženi saborski zastupnici tek pripremaju za prvu jesensku sjednicu Hrvatskog sabora, zakazanu za petak, 15. rujna, slovenske im kolege rade punom parom. Nakon što su prošloga tjedna (u srijedu, 6. rujna) zastupnici Državnoga zbora/članovi tamošnjeg Odbora za obranu održali svoju 53. hitnu sjednicu (ukupno treću od početka rujna), i to o nabavi novih oklopnih vozila – predsjednik tog Odbora, Žan Mahnič, za četvrtak, 14. rujna, sazvao je 55. hitnu sjednicu, i to na temu koja se uvelike tiče i Hrvatske. Dakle, ovog četvrtka slovenski zastupnici trebali bi iza zatvorenih vrata raspravljati o „Spremnosti Slovenske vojske na moguće sukobe oko implementacije arbitražnog sporazuma“. Osim članova Odbora za obranu, poziv za sudjelovanje na ovoj raspravi dobili su i ministrica obrane Republike Slovenije Andreja Katič, načelnik Generalštaba Slovenske vojske general bojnik Andrej Osterman, Ured predsjednika Republike Slovenije, Kabinet predsjednika Vlade, Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija, te Obavještajno sigurnosna služba Ministarstva obrane Republike Slovenije.

Načelnik GS OS RH u studenom 2016. posjetio je Odbor za obranu Državnog zbora RS

Sudeći prema prvim reakcijama na sazivanje ove hitne sjednice, izgleda da je predsjednik Odbora, 27-godišnji Žan Mahnič, član Janšinog SDS-a, tu radio na svoju ruku. Analitičari i komentatori optužuju ga da koristi spomen Slovenske vojske za političke manipulacije, kao i da djeluje zlonamjerno i huškački kako nije primjereno ni odboru kojem je na čelu, ni parlamentu kao takvom. Slovenski premijer Miro Cerar javno je pozvao Mahniča da opozove poziv za četvrtkovu sjednicu Odbora za obranu jer je „Slovenija odlučna implementirati odluku arbitražnog suda“, ali „političkim putem“ i na temelju „vladavine prava i članstva u euroatlantskim integracijama“.

Žan Mahnič je odgovorio Ceraru preko Twittera: „Ne čudi me da bivši jugo oficiri ne razumiju ulogu parlamentarnog odbora za obranu u demokraciji. Da ne razumije ustavni pravnik Miro Cerar – to me šokira.“ Iz Ureda predsjednika RS Boruta Pahora stigla je poruka tipa „ne bi se štel mešat“ – kako prenosi STA, Pahor je poručio da je odluka o sazivanju Odbora, o utvrđivanju dnevnog reda i sadržaju pojedinih točaka u isključivoj nadležnosti Odbora, odnosno Državnoga zbora kao samostalne grane vlasti. Međutim, „dogovor o načinu utvrđivanja granice postignut je u miru, pa se na miran način mora i provesti“, poručeno je iz Pahorovih Odnosa s javnošću.

Podloga stvari

Predsjednici Hrvatske i Slovenije na vojnoj vježbi “Štit 17”

Pritisak na Pahora tu je dvojak. Baš kao i u Hrvatskoj, tako je i u Sloveniji predsjednik države ujedno i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Sloveniji su pred vratima predsjednički izbori – 22. listopada bira se nasljednik Boruta Pahora. Iako je vrlo izgledno da će Pahor dobiti i drugi mandat, protukandidata mu ne nedostaje – Mahničeva stranka u subotu je izabrala svoju europarlamentarku za predsjedničku kandidatkinju. S druge strane, Pahor kao vrhovni zapovjednik mora voditi brigu o spremnosti Slovenske vojske. Posljednjih nekoliko godina, na temelju godišnjih izvješća o spremnosti Slovenske vojske, državni vrh daje nepopularne izjave o „smanjenim sposobnostima za obavljanje zadaća“. O kolikoj smanjenosti se radi, javno je progovorio i jedan od najviše rangiranih vojnih časnika. Tri godine za redom (od 2013. do 2016.) vrhovni zapovjednik Pahor davao je Slovenskoj vojsci negativnu ocjenu zbog najniže razine sposobnosti. Prošle godine je u dokumentu o obrambenom planiranju država-članica i sam NATO ocijenio spremnost Slovenske vojske kao – nedovoljnu. Uoči odluke o angažmanu Slovenske vojske u Latviji u sklopu prednje pristunosti NATO saveza na istoku Europe, povela se rasprava u slovenskoj javnosti smije li se odobriti takvo inozemno sudjelovanje vojsci „smanjenih ili čak nedovoljnih sposobnosti“. Ovogodišnja ocjena spremnosti bila je jedva minus dvojka, gdje je ponovno spremnost ocijenjena kao najniža moguća, ali nazire se tračak svijetla obrazložen povećanjem obrambenog proračuna te planovima za modernizaciju i opremanje.

Savudrijska vala – spor do daljnjeg?

U svjetlu ove dvije činjenice, prilično je nemoguće da se granica u Savudrijskoj vali utvrđuje na temelju vojne moći. To je igra u kojoj Slovenija zasigurno ne bi bila pobjednik. Za razliku od toga, susjedna Dežela već godinama uspješno politički žulja i muči hrvatske političare – još tamo negdje prije početka hrvatskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji. Kako stvari sada stoje, nema baš previše naznaka da Slovenija ubuduće planira mijenjati taj, do sada tek uvjetno uspješan koncept.

Za razliku od hrvatskog Godišnjeg izvješća o obrani, koje se trudi naglasiti dobre momente, slovenski takav dokument, nazvan Godišnje izvješće o spremnosti Slovenske vojske, mogao bi se komotno opisati kao „sve je k’o i lani, pa još i lošije“. I tako iz godine u godinu. U skladu s općim pogoršanjem stanja susjedne nam vojske, tako je ove godine kasnilo čak i predstavljanje izvješća za prošlu, 2014. godinu, najprije kod predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika SV Boruta Pahora. Naime, za razliku od hrvatskih običaja, u Sloveniji se Godišnje izvješće najprije javno predstavlja predsjedniku države, da bi tek onda bilo upućeno na raspravu u Državni zbog. Dok su prošle godine tadašnji ministar obrane Roman Jakič i načelnik Generalštaba general Dobran Božič predstavljali Izvješće za 2013. predsjedniku Pahoru još 07. travnja, ove je godine nova postava Ministarstva obrane i Slovenske vojske, ministrica obrane Andreja Katič i general Andrej Osterman, to učinila tek 29. svibnja. No Pahora to nije razveselilo, dapače, natjeralo ga je na konstatiranje neveselog stanja u  SV:

„S obzirom na postojeću strukturu i nepromijenjene zadaće, kao i na raspoloživa sredstva, Slovenska vojska ostala je na najnižoj mogućoj razini mogućeg djelovanja. Razlozi za takvu ocjenu su nedostatna visina sredstava za modernizaciju, za osposobljavanje pojedinaca i jedinica, za održavanje vojne tehnike i za popunjenost jedinica.“

U usporedbi s 2013., prošle, 2014. godine stalni sastav Slovenske vojske smanjio se za 5%, dok se ugovorna pričuva smanjila za čak 16,5%. S druge pak strane, povećala se prosječna životna dob pripadnika SV, kao i potreba za socijalnom skrbi pripadnika stalnog sastava. Životni vijek istekao je za čak 50% borbenih i neborbenih vozila. Realizacija planiranih vojnih vježbi u 2014. bila je tek 70%. Zapovjedništva i jedinice nisu u potpunosti osposobljeni s obzirom na popis bitnih zadaća. U usporedbi s 2013., prošle su se godine financijska sredstva za održavanje smanjila za 12%, što je u konačnici dovelo do toga da je upotrebljivo 75% raspoložive tehnike, dok je četvrtina tehnike potpuno neupotrebljiva. Čak 80%  novca iz obrambenog proračuna odlazi na plaće. Za operativno djelovanje, koje uključuje troškove obuke, održavanja i djelovanja, namijenjeno je 17% sredstava iz proračuna, dok je ostatak namijenjen modernizaciji i nabavi određene opreme i naoružanja. Da se za opremanje i modernizaciju u Sloveniji izdvaja tek 3% proračunskog novca, potvrdio je i u intervjuu za Obris.org danas bivši ministar obrane Roman Jakič.

Kako ipak ne bi bilo sve tako crno, u Godišnjem izvješću o spremnosti Slovenske vojske u 2014. godini navode se i neke pozitivne stvari. Tako je, npr., certificirana bataljunska bojna skupina za djelovanje u okviru NATO saveza, te se, kao druga pozitivna promjena, bitno poboljšala spremnost Slovenske vojske za djelovanje u slučaju prirodnih nepogoda. No stanje u kojem se našla Slovenska vojska, kao i cjelokupni sigurnosni sustav slovenske države, Pahora je uvjerilo da je vrijeme za neke zaokrete na tom području, pa je najavio:

„Po pitanju spremnosti Slovenske vojske, nije moguće, a nije ni pošteno, oslanjati se samo na ljudski faktor. Potrebno je osigurati opremu i uvjete za njeno osposobljavanje. Zato procjenjujem da je nastupio trenutak za postizanje političkog suglasja o osiguranju više proračunskih sredstava za uspješan rad SV i sigurnosnog sustava u cjelini.“

Kako bi i sam poradio na političkom konsenzusu, Pahor je najavio kako će se u narednim tjednima sastati s predsjednikom Vlade, nadležnim ministrima i predstavnicima parlamentarnog Odbora za obranu, kojima je već ranije obećao da će na jesen doći na jednu od sjednica Odbora kada će se govoriti o obrambenim pitanjima od strateške važnosti. U sklopu sveopće rasprave o budućnosti Slovenije, koja se odvija kao dio projekta „Slovenija 2030“, naglašena su i neka pitanja o budućnosti nacionalne sigurnosti. Tako se moglo čuti i da je u skoroj budućnosti neophodna modernizacija postojećeg koncepta obrambene organizacije, doktrine, strukture i sastava Slovenske vojske. To će nužno zahtijevati i promjene zakonodavnog okvira u obrambeno-sigurnosnom resoru, do kojeg ne bi trebalo doći bez barem elementarnih smjernica modernizacije SV-a, zaključio je Pahor. Prilikom obilježavanja Dana Slovenske vojske 15. svibnja na alarmantnu situaciju upozorio je i načelnik Generalštaba SV general Andrej Osterman, koji je upozorio da postojeću razinu spremnosti SV neće moći održati bez povećanja financijskih sredstava. Lani su raspolagali s 265 milijuna eura, dok ove godine imaju 5 milijuna eura manje.

Samo dan prije negoli je obrambeni vrh Pahoru prezentirao Godišnje izvješće, Odbor za obranu Državnoga zbora razmatrao je izvješće o provedbi osnovnih razvojnih programa Slovenske vojske u razdoblju od 2008. do 2015. za lanjsku godinu. Prema izvješću, najintenzivnije razdoblje bilo je od 2008. do 2012. godine, kada su kupljena oklopna vozila 8×8 Patria, laka oklopna vozila za radiološku, biološku i kemijsku obranu (RKBO), te dva dalekometna radara. Osnovni je problem taj što je razvojni program rađen u trenutku gospodarske ekspanzije u Sloveniji, pa se isplaniralo da će se tijekom tog razdoblja za vojsku  potrošiti 710 milijuna eura, dok se ustvari potrošilo nešto manje od 122 milijuna eura.

Trenutno je u pripremi srednjoročni razvojni program do 2020. godine, za koji su čelnici SV pripremili vojni dio programa, na temelju projekcija financijskih sredstava do 2020., a uzimajući u obzir obveze prema NATO-u (odn. obvezu o 2% BDP-a za obranu). Osterman je najavio da se, prema postojećim planovima, namjerava uspostaviti regionalna škola za navođenje združene vatre (obuka za „Joint Terminal Attack Controller“ – JTAC), te nabava određene opreme, veća pažnja bi se posvetila komunikacijskom i informacijskom sustavu, te je nesumnjivo da će biti potrebna veća ulaganja u sustav vođenja i zapovijedanja. Sve to, naravno, bude li sreće i novaca.

Tako je, nakon što je saslušao Jakičevo izvješće, i sam Borut Pahor priznao da je spremnost Slovenske vojske u 2013. slabija u odnosu na prethodnu godinu, a glavni krivac tome je smanjenje financijskih sredstava. Usprkos tome, smatra Pahor, Slovenska je vojska ipak spremna za izvršenje većeg dijela planiranih mirnodopskih zadaća, kao i za sudjelovanje u međunarodnim operacijama, te u zadaćama zaštite i spašavanja.

„Slovenska je vojska jedan od onih segmenata države koji je u zadnjih 6 godina najviše pod udarom financijskih rezova, jer su se sredstva tijekom posljednjih 6 godina smanjila za 40 posto, što je dovelo do slabije osposobljenosti, zastoja u modernizaciji, minimalnih sredstava za održavanje, zastarjele opreme. Zato je i krajnji rezultat – smanjenje sposobnosti za obavljanje zadaća“,

rekao je Pahor ocijenivši kako je SV dostigla najnižu razinu operativnih mogućnosti, što bi trebalo uzeti izuzetno ozbiljno.

S Pahorovom ocjenom složio se i ministar Jakič, kazavši kako svi pokazatelji upućuju na to da je smanjenje financija utjecalo na sve segmente rada i života Slovenske vojske u 2013., te da taj trend treba zaustaviti prije nego dosegne crvenu crtu nakon čega će biti teško osigurati sigurnost građana. Drastično smanjenje obrambenog proračuna, složio se Jakič, dovelo je do smanjenih ulaganja i modernizacije, kao i do negativnih trendova u održavanju opreme i kadrovskoj strukturi.

Na Jakiča se nadovezao i načelnik Generalštaba SV general Dobran Božič:

„Manje nije više, a sigurno nije ni bolje. Mi smo vjerojatno blizu one granice kada je naša sigurnost samo još u rukama saveznika. Savezništvo nudi sigurnost, i zbog NATO-a smo danas sigurni“,

No unatoč tome, SV je održala svoje sposobnosti na području međunarodnih operacija i misija, kao i na području sudjelovanja u zaštiti i spašavanju.

General Dobran Božič, načelnik Generalštaba SV

Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, Pahor ima obvezu davanja smjernica za 2014. godinu. Tako je Jakiču i Božiču naredio da osiguraju sigurnost pripadnicima SV u operacijama i zadaćama kod kuće i u inozemstvu, da nastave s osposobljavanjem pojedinaca i postrojbi, te s izmjenama zakonske regulative obrambenog sustava, kako bi se završila transformacija SV.

Zanimljivo je, međutim, da je Jakič najvećim dijelom citirao ocjenu spremnosti slovenskog obrambenog sustava koju je prezentirao i prošle godine za godinu 2012. I tada je predsjedniku države rekao da su „najveći problem niska proračunska sredstva, koja utječu na pripravnost Slovenske vojske i nižu ocjenu od one koja je bila godinu dana ranije“. I predsjednik te vrhovni zapovjednik posegnuo je za uobičajenom frazom, a to je da niža ocjena ipak nije utjecala na pripravnost, osposobljenost i sigurnost pripadnika SV u međunarodnim misijama i operacijama, kao ni na sudjelovanje u zaštiti i spašavanju.

Sjedište Venecijanske komisije – Scuola Grande San Giovanni Evangelista

Nakon višemjesečnog političkog prepucavanja u susjednoj nam Sloveniji, Venecijanska komisija na sjednici održanoj krajem prošloga tjedna potvrdila je imenovanje dva nova člana, bivših sudaca Ustavnog suda Slovenije, Cirila Ribičiča i Dragice Wedam Lukić. Imenovanju ovo dvoje pravnih stručnjaka protivi se Vlada Janeza Janše, što je i dokazala 01. ožujka poništivšti odluku bivše Vlade Boruta Pahora, smatrajući da je nepristojno pri kraju mandata potencirati nova imenovanja, pogotovo u međunarodna tijela. Pahorova je Vlada odluku o imenovanju donijela 17. siječnja, kao tehnička Vlada do postizanja dogovora o vladajućoj koaliciji, kada prema zakonu nema pune ovlasti i skrbi tek o obavljanju tekućih poslova. Nova Vlada smatra da popunjavanje ovakvih mjesta nisu tekući poslovi, već su to „imenovanja najvišeg razreda“, pa je zbog toga Pahorova odluka pravno nevažeća. Upitno je i zašto je odluka o imenovanju donesena samo nekoliko dana prije izbora nove Vlade, ako se znalo da je iduća plenarna sjednica Venecijanske komisije tek sredinom ožujka. To je, međutim, samo dio upitnih odluka Pahorove Vlade – Žurnal24 otkriva kako je ta Vlada, nakon što joj je Državni zbog izglasao nepovjerenje, imenovala 175 ljudi na direktorska mjesta, u nadzorne odbore i razna druga vijeća izvršnih tijela.

Novom premijeru Janezu Janši trebalo je gotovo mjesec i pol da pobije Pahorovu odluku, no budući su dva nova člana Venecijanske komisije u tom trenutku započela svoj četverogodišni mandat, i kao takvi su već bili prihvaćeni od strane Komisije, bilo je malo vjerojatno da će slovenski zahtjev za njihovim povlačenjem uroditi plodom. To je postalo i potpuno jasno nakon što je iz Venecije Ljubljani neslužbeno poručeno da Komisija odlučuje neovisno od političkih stavova vlada, dok je sam Ciril Ribičič pojašnjavao da, po pravilima Venecijanske komisije, o razrješenju svojih članova bez njihovog suglasja odlučuje isključivo i samo Komisija.

Službena potvrda o Ribičiču i Wedam Lukić kao novim članovima Venecijanske komisije u službenoj Ljubljani teško je primljena – najavljuje se čak i mogućnost tužbe pred nekim od europskih sudova. Slovenskoj javnosti jasno je da, iako se Janša poziva na proceduralne greške, do imenovanja Cirila Ribičiča i Dragice Wedam Lukić u mandatu nove Vlade ne bi došlo iz političkih razloga, budući da se taj dvojac ne ubraja u pristalice desno orijentiranih stranaka.