Između 9. i 15. lipnja, 430. pomorska divizija Slovenske vojske, u suradnji s partnerskim zemljama, domaćin je  međunarodne vojne vježbe ADRION 26, usmjerene na jačanje suradnje i interoperabilnosti između mornarica Jadransko-jonske inicijative. Računalno podržani prvi dio vježbe završio je u svibnju, a vježbe se nastavljaju aktivnostima u luci Kopar, teritorijalnim vodama Republike Slovenije i međunarodnim vodama.

Vježba će u ponedjeljak, 15. lipnja, završiti u Albaniji, gdje će zapovjedništvo nad ” On Call Maritime Force Adrion” biti predano zapovjedniku albanske Mornarice. Osim pripadnika 430. pomorske divizije, u vježbi sudjeluju i pripadnici mornarica Albanije, Crne Gore, Grčke, Hrvatske i Italije. Kao i prošle godine, tako i sada Hrvatska sudjeluje u vježbi ADRION s obalnim ophodnim brodom OOB-32 Umag.

Kako je uobičajeno na vježbama ADRION, zemlje sudionice uvježbavat će postupke plovidbe u raznim taktičkim formacijama, traganje i spašavanje na moru, presretanje sumnjivih plovila, zaštite snaga i izgradnje pomorske identifikacijske slike u nacionalnim pomorskim operativnim centrima.

Američki veleposlanik pri NATO savezu, Matthew Whitaker, prošli je tjedan proveo u Hrvatskoj i regiji. Misija SAD-a pri NATO-u objavilo je da je Whitaker „putovao Zapadnim Balkanom kako bi osigurao regionalnu stabilnost u području koje je nekoć bio definirano sukobima.“  Što se tiče cjelodnevnog obilaska regije, Misija SAD-a je na društvenim mrežama objavila:

„U savezničkim zemljama, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji, veleposlanik je vidio kako se te nacije moderniziraju s nenadmašnim američkim oružjem poput Black Hawkova i Strykera. Potaknuo ih je da nastave svoj plan prema cilju predsjednika Trumpa o potrošnji od 5% BDP-a kako bi osigurali smrtonosni i spremni Savez. U Srbiji i na Kosovu poruka je bila jasna: SAD je najpouzdaniji partner za mir. Odabirom suradnje sa Zapadom umjesto nepouzdanih aktera gradi se sigurna, moderna budućnost. Odabirom američke obrambene tehnologije i preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu sigurnost, ove nacije prelaze preko sukoba iz prošlosti kako bi očuvale trajni mir.“

Kako je zapravo izgledala turneja Mathewa Whitakera po regiji i „Zapadnom Balkanu“?

Ponedjeljak – Hrvatska i Sjeverna Makedonija

U ponedjeljak, 20. travnja, stigao je u Zagreb gdje su ga čekali predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar obrane Ivan Anušić, te predstavnici tvrtke DOK-ING. Anušić je Whitakera proveo po vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je upriličena i mini-izložba moderne opreme i tehnike OS RH, s posebnim naglaskom na borbene avione Rafale i helikoptere UH-60M Black Hawk, vozila Patria, Bradley i MRAP, RIB brodice nabavljene zahvaljujući SAD-u, te FPV dronovi osječke  tvrtke Orqa. Prema priopćenju Ministarstva obrane RH, ministar Anušić i veleposlanik Whitaker razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe, Bliskom istoku i u Ukrajini, o opremanju i modernizaciji OS RH u suradnji sa SAD-om te o NATO-u u kontekstu sve složenijih geopolitičkih odnosa u Europi i svijetu. Hrvatski ministar obrane pohvalio sa i s hrvatskim izdvajanjima za obranu: „Hrvatska je u 2025. godini ispunila NATO cilj te smo dosegnuli 2,10 posto BDP-a obrambenih izdvajanja i čak 34 posto za opremu i modernizaciju. Ta ćemo izdvajanja postupno povećavati do 3 posto BDP-a u 2030. godini te 3,5 posto do 2035. godine“, kao i s projektima opremanja i modernizacije OS RH koja su u tijeku u suradnji sa SADom – kupovina raketnih sustava HIMARS i dodatnih 8 helikoptera Balck Hawk. Isporuka oba ova sustava očekuje se 2028. godine, ukoliko ih SAD ne preusmjere za neke sebi važnije svrhe. U Zagrebu se Matthew Whitaker susreo i s premijerom Plenkovićem kako bi obojica istaknula važnost jačanja transatlantskih odnosa, te je razgledao proizvodni pogon tvrtke DOK-ING.

„Ovaj posjet bio je prilika za predstavljanje DOK-ING-ovog portfelja, vizije i preko 34 godine inovacija koje su rezultirale oblikovanjem današnjeg krajolika besposadnih sustava. Hodajući zajedno hodnikom koji prati povijest naše tvrtke, obilježili smo jedan posebno značajan trenutak. Isporuka gotovo 150 besposadnih sustava za razminiranje U.S. Army predstavlja prekretnicu na koju smo izuzetno ponosni. Prisutnost članova američke delegacije koji danas hodaju ovom vremenskom crtom dodala je posebno značenje, podsjećajući nas na dugogodišnje partnerstvo izgrađeno na povjerenju, pouzdanosti i zajedničkoj predanosti. Također smo predstavili naš najnoviji bespilotni sustav, KOMODO s modulom za raspršivanje mina, koji je nedavno demonstriran na poligonu Hrvatske vojske Eugen Kvatering u Slunju. Posebno smo ponosni što DOK-ING, kao tvrtka sa sjedištem u Hrvatskoj, predanoj članici NATO-a, pruža napredna i pouzdana rješenja koja jačaju kolektivne sigurnosne i obrambene sposobnosti Saveza“,

objavila je tvrtka DOK-ING na društvenim mrežama.

Whitaker je iz Hrvatske otišao u Sjevernu Makedoniju, gdje se sastao s premijerom Hristijanom Mickoskim kako bi „razgovarali o jačanju suradnje unutar okvira Saveza, trenutnim sigurnosnim izazovima i zajedničkim prioritetima usmjerenima na unapređenje regionalne i globalne stabilnosti. Naglasili smo važnost kontinuirane koordinacije, partnerstva i zajedničkog djelovanja kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje“. Mickoski je u svojoj objavi na platformi X dodao da je „izrazio zahvalnost  za snažnu i kontinuiranu podršku Sjedinjenih Američkih Država” te „potvrdio našu predanost vrijednostima i obvezama kao članice NATO-a“. O sličnim temama Whitaker je razgovarao i s makedonskim ministrom obrane Misajlovskim, dok su Oružane snage Sjeverne Makedonije, posebno specijalci, upriličili mali prikaz vozila JLTV i Husky. Veleposlanik Whitaker je pak objavio da su u Sjevernoj Makedoniji osobno uvjerio u nastavak jačanja borbenih sposobnosti:

„Od Strykera do JLTV-a i izloženih borbenih vozila Husky, njihova predanost modernizaciji oružja je impresivna. Pozdravljamo partnerstvo s premijerom Mickoskim i njegovim timom. Dok se trudimo ostvariti cilj predsjednika Trumpa od 5% BDP-a, Sjeverna Makedonije dokazuje da je pouzdana i spremna.“

Utorak i srijeda – Kosovo

Ispred veleposlanstva SAD u Prištini

Iz Makedonije Whitaker je u utorak, 21. travnja, otputovao na Kosovo, gdje je imao najopširniji program koji se protegnuo i na srijedu, 22. travnja.  Tamo se prvo susreo sa svojim sunarodnjacima iz Iowe, gdje je i sam proveo dobar dio života i rada. Nacionalna garda Iowe je od 2011. godine partner Republike Kosovo u sklopu „State Partnership Programa“, pri čemu je posebno radila na osnaživanju Kosovskih snaga sigurnosti. Whitaker se u Prištini sastao i s kosovskim dužnosnicima: s vršiteljem dužnosti predsjednika Haxhiuom, premijerom Kurtijem, ministrom obrane Maqedoncijem i predsjednicom parlamenta Albulenom Haxhiu. Kosovo je posljednjih mjeseci poduprlo više inicijativa predsjednika SAD-a Donalda Trumpa – postalo je članom Trumpovog tzv. Odbora za mir, te je najavilo poslati ljude za Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi. Premijer Kurti Kurti je istaknuo da bi ubrzano članstvo Kosova u NATO-u osiguralo dugoročni mir na Zapadnom Balkanu, te je naglasio krhkost Zapadnog Balkana uzrokovanu hegemonističkom politikom Srbije, koju podržavaju Kina i Rusija, stoji u priopćenju nakon sastanka Kurti-Whitaker.

Tijekom drugog dana boravka na Kosovu, američki veleposlanik pri NATO-o posjetio je zapovjedništvo NATO-misije KFOR i zapovjednika general-bojnika Özkana Ulutaşa. To je bio važan susret, posebno u kontekstu što službenih što neslužbenih najava iz SAD-a o mogućem povlačenju iz regije, uključujući i KFOR. Whitaker je u objavi na platformi X naglasio:

„Mi smo najjači partner Kosova i jačamo sposobnost zemlje da se brani. Dok pozivamo saveznike da preuzmu veću odgovornost za europsku sigurnost, KFOR ostaje ključan za sigurnu i otpornu regiju.“

Četvrtak – prvo Beograd pa Podgorica

U četvrtak 23. travnja Mathew Whitaker je nakratko skočio do Beograda – tamo ga je dočekao predsjednik Aleksandar Vučić, dok drugih sastanaka s najvišim dužnosnicima nije bilo, što je ipak nadoknađeno Whitakerovom kolumnom u Politici pod nazivom „Rame uz rame – novo poglavlje za SAD i Srbiju“.

Razgovor u Beogradu bio je, čini se, najmanje ugodan od svih – u kratkoj Vučićevoj objavi na društvenim mrežama stoji tek da je s veleposlanikom Whitakerom „razgovarao o najvažnijim sigurnosnim i političkim pitanjima u regiji, položaju Srbije u složenim geopolitičkim okolnostima, kao i o potrebi da sačuvamo mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.”

“Posebno sam istaknuo da je za Srbiju od presudnog značaja očuvanje sigurnosti našeg naroda na Kosovu i Metohiji, kao i nastavak odgovorne i ozbiljne politike koja podrazumijeva kako dijalog, tako i insistiranje na poštivanju međunarodnog prava i preuzetih obaveza. Srbija će nastaviti biti faktor stabilnosti, ali će uvek znati zaštititi svoje državne i nacionalne interese. Razmijenili smo mišljenja i o unapređenju odnosa Srbije i SAD, kao i o oblicima suradnje koji mogu doprinijeti većem međusobnom razumijevanju i očuvanju mira u regiji. Uvjeren sam da je otvoren razgovor važan, posebno u vremenima velikih izazova i promjena u međunarodnim odnosima,”

napisao je Vučić na društvenim mrežama.

Whitaker je u svojoj objavi također istaknuo “pokretanje nove ere u odnosima SAD-a i Srbije“, kao i zajedničku vježbu Srbije i NATO-a koja će se održati u svibnju.

“Ali, bio sam jasan: obrambena i sigurnosna suradnja Srbije s nepouzdanim partnerima stvara dugoročne strateške ovisnosti koje je teško otkloniti i komplicira buduću suradnju. Za moderno, napredno partnerstvo, strateška budućnost Srbije mora biti usklađena sa Zapadom. Sigurnost ovisi o odabiru pravih partnera“,

jasno je poručio Matthew Whitaker srpskom predsjedniku Vučiću. Slično je Whitaker ponovio i u beogradskom Centru za razminiranje, najavivši da Sjedinjene Američke Države planiraju dati dodatnih 1,5 milijuna dolara za razminiranje – uz već uloženih 28 milijuna dolara, uz opet jedan ALI: “Srbija ima ključni izbor: budućnost sigurnosti i rasta sa Zapadom“.

Iz Beograda je istoga dana, u četvrtak 23. travnja, Whitaker odletio u Crnu Goru na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem koji je naglasio važnost ulaska u NATO i buduće članstvo u Europskoj uniji, kao i zajedničke napore u borbi protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija, čemu je Crna Gora bila posebno izložena posljednjih godina. S druge strane, Whitaker je istaknuo snažnu američku podršku demokratskim procesima u Crnoj Gori i njenoj europskoj budućnosti.  Zajedno s ministrom obrane Draganom Krapovićem Whitaker je posjetio luku Bar, zapovjedništvo Mornarice i Pomorski operativni centar. „Od američke dron tehnologije za nadzor granica i pomorsku sigurnost do jačanja lučke infrastrukture i povezanosti — radimo na unapređenju kapaciteta koji doprinose sigurnosti ekonomskom razvoju Crne Gore“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo obrane. Štoviše, ministar Krapović isplovio je s Whitakerom u barski akvatorij, pri čemu je naglasio da je dio prikazanih sposobnosti i mjesto održavanja sastanka – nova zgrada Mornarice Vojske Crne Gore –  potvrda posvećenosti resora obrane kontinuiranom procesu modernizacije kapaciteta Vojske, za šta je prošle godine utrošeno 42,83% obrambenog proračuna. Istaknuo je da je izdvajanje od 2,05% BDP za obranu ujedno i dokaz da je “Crna Gora odgovorno pristupila provođenju odluka koje su NATO lideri usvojili na prošlogodišnjem Summitu u Hagu”.

Albanija za kraj

Posljednji dan regionalne turneje, petak 24. travnja, Whitaker je proveo u Albaniji koja je, poput Kosova, također pristupila Trumpovom Odboru za mir i Međunarodnim stabilizacijskim snagama u Gazi. Razgovarajući s premijerom Ramom i njegovim timom, Whitaker je naglasio da se „radujemo što se sve još može postići u pogledu vojne mobilnosti nakon što Albanija ispuni cilj predsjednika Trumpa o obrambenoj potrošnji od 5% BDP-a.“ A kako bi to dodatno potvrdio, zajedno s ministrom obrane Armalom Nufijem imao je helikoptersku turu s UH-60 Black Hawkom iznad zračne baze Kuçovë. Nakon opširne modernizacije i nadogradnje koju je financirao NATO s oko 50 milijuna eura, baza je ponovno otvorena u ožujku 2024. ne samo kao zračna baza albanskih Oružanih snaga, već i kao moderno čvorište za buduće zračne operacije NATO-saveza.

Tijekom petodnevne regionalne turneje primjetan je izostanak posjeta Mathewa Whitakera Bosni i Hercegovini. Iako su SAD tijekom godine podržavale i pomagale operacije EUFOR i ALTHEA,  krajem prošle godine SAD su ukinule sankcije Miloradu Dodiku i tridesetorici njegovih suradnika i članova njegove obitelji, što je objašnjeno Dodikovim povlačenjem s dužnosti predsjednika Republike Srpske. Ove godine istječe i mandat visokom povjereniku u BiH Christianu Schmidtu, a Washington navodno već ima novi, drastično drugačiji plan za BiH. To očito zahtijeva veću posvećenost, za što veleposlanik Whitaker u ovih 5 dana nije imao vremena, a vjerojatno ni ingerencije.

Jedva 10 dana otkako je preuzeo dužnost ministra obrane Albanije, Ermal Nufi stigao je u Zagreb u svoj prvi međunarodni posjet. Sa svojim kolegom Ivanom Anušićem Nufi je razgovarao o temama izravno vezanim uz mir, sigurnost i stabilnost u jugoistočnoj Europi. Dvojica ministara potvrdila su spremnost da zajedno krenu putem razvoja vojnih sposobnosti i industrije. Naglašeno je da trilateralna deklaracija između Albanije, Kosova i Hrvatske ima za cilj promicanje ne samo strateške koordinacije, već i gospodarskog razvoja, s posebnim naglaskom na obrambenu industriju.

„Dajemo podršku Albaniji na njenom putu u Europsku uniju. I dalje ćemo, kao i uvijek do sada, biti na raspolaganju albanskom narodu na putu u euroatlantske integracije“,

poručio je ministar Anušić nakon sastanka. Pritom je ponovno pojasnio kako Trilateralna deklaracija ne predstavlja nikakav vojni savez:

„To moramo demistificirati do kraja, ovo je deklaracija o suradnji, ne o vojnom savezu i borbenim aktivnostima. Deklaracija je isključivo na razini tehničke suradnje i suradnje obrambenih industrija, razmjene znanja i iskustava… Ponovit ću još jednom, kao što sam već u ovom kontekstu govorio, davno je prošlo vrijeme kada je Hrvatskoj netko govorio što će činiti. Hrvatska je samostalna, neovisna država i vodi svoju politiku, članica smo NATO-a i EU-a. Srbija prešućuje da Hrvatska ima potpisan sporazum i sa Srbijom još iz 2010. godine o suradnji na području obrane koji je puno opsežniji, puno sadržajniji i puno detaljniji od ove deklaracije”.

U fokusu sastanka bila je i suradnja obrambenih industrija te mogućnosti daljnjeg jačanja vojno-tehničke suradnje, o čemu se vode razgovori već neko vrijeme.

„Albanija i Hrvatska relativno su male zemlje. Nemamo velika gospodarstva, ali zajedno možemo učiniti puno više za našu obrambenu industriju i razvijati naša gospodarstva kroz obrambenu industriju“,

rekao je Anušić.

Ministar je svom albanskom kolegi predstavio i projekt temeljnog vojnog osposobljavanja i izrazio zadovoljstvo izvrsnim odazivom mladih, te je ponovio da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja članica NATO-a i Europske unije koja je u kratkom roku uspješno provela povratak obveznog vojnog osposobljavanja.

Ministar obrane Albanije Ermal Nufi istaknuo je da Albanija i Hrvatska imaju zajednički stav što se tiče mira i integracije u euroatlantske integracije. „Naše prijateljstvo je jedna od osnova za stabilnost i za sigurnost u našoj regiji“, rekao je ministar Nufi te dodao:

„Tijekom današnjeg sastanka potvrdili smo prijateljski odnos između dviju država i ukazali smo na volju da nastavljamo sa suradnjom i da imamo zajedničke projekte. Koordinacija između nas ostaje osnova za ovu regiju i globalno u kontekstu sigurnosne situacije.“

Najveći dio sastanka dvojice ministara bio je posvećen upravo daljnjoj suradnji obrambenih industrija, pri čemu se  prvenstveno radi o bespilotnim letjelicama, odnosno sustavima koji se koriste u modernom načinu ratovanja.

“Albanija u ovom trenutku razvija s nekoliko stranih kompanija svoje vlastite dronove, ali tu svakako ima prostora i za naše tvrtke jer smo mi u ovom trenutku jedna od vodećih nacija unutar NATO saveza po proizvodnji i distribuciji FPV dronova,”

rekao je Anušić, najavljujući skorašnji sastanak albanskih i hrvatskih obrambenih tvrtki.

*Photo: MORH/F.Klen

Sastanku na vrhu AI Impact 2026. koji se upravo održava u New Delhiju prilika je za mnoge bilateralne susrete. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer otkrio da je s hrvatskim premijerom Plenkovićem razgovarao o temi koja već godinu dana izuzetno muči Srbiju.

“Dugo sam večeras razgovarao i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, pričali smo i o vojnom savezu, Zagreba, Tirane i Prištine. Ne bi bilo fer da to iznosim i govorim sve, ali u jednoj rečenici mogu reći da je premijer Plenković kazao kako to nije upereno protiv Srbije. Sve drugo što bih rekao izlazilo bi iz okvira uljudnosti i pristojnog ponašanja te bi kršilo pravila dobre vjere i racionalnog razgovora kakav se vodi u takvim prigodama,”

rekao je Vučić nakon što je prije nekoliko dana srpsko Ministarstvo obrane oštro reagiralo na susret načelnika glavnih stožera oružanih snaga Hrvatske, Albanije i Kosova.

Danas se na istu temu oglasio je premijer Plenković koji je potvrdio da je tijekom razgovora s Aleksandrom Vučićem otklonio strahove Srbije oko obrambene suradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.

“Otklonili smo strahove za koje smo razumjeli da postoje u Srbiji od suradnje između ministarstava obrane Hrvatske, Kosova i Albanije. Pojasnio sam da je ta suradnja usmjerena na tehničku suradnju naših resora i da nije usmjerena ni na koji način protiv Srbije. Tako da je to sada, koliko sam vidio iz njegove izjave, prihvaćeno,”

rekao je Plenković u New Delhiju.

Naravno, ne treba očekivati da je ta tema sada stavljena ad acta. Pogotovo uzme li se u obzir da obrambena suradnja Albanije, Hrvatske i Kosova trenutno Srbiji služi kao alibi za novu nabavu naoružanja. Naime, Vučić je na marginama prošlotjedne Minhenske sigurnosne konferencije najavio veća ulaganja u naoružanje upravo zbog “saveza Hrvatske, Albanije i Kosova.”

“Formiranjem vojnog saveza Hrvatske u Prištini i Tirani mi smo i te kako ugroženi i ozbiljno ćemo se pozabaviti svim tim. Uskoro ću prisustvovati kolegiju Generalštaba i Ministarstva obrane i posjetiti sve tvornice namjenske industrije. Uložit ćemo ogroman dodatni novac u tvornice namjenske industrije“,

rekao je Vučić na margini 62. Minhenske sigurnosne konferencije. Prema njegovim riječima, srpska vojna industrija do sada je za srpske oružane snage proizvodila oko 18 posto od ukupne proizvodnje, ali će sada, prema Vučićevoj najavi, „30 do 40 posto“ ići direktno Oružanim snagama Republike Srbije.

Tako da, koliko god se premijeru Plenkoviću iz daleke Indije činilo da je “otklonio strahove”, novi prigovori iz Srbije o obrambenoj suradnji Hrvatske, Kosova i Srbije očekuju se opet u neko skorije vrijeme. “Strahovi” su ionako namijenjeni za unutarnjepolitičke potrebe srpskog državnog vodstva.

Kao što smo i pretpostavili, nije trebalo dugo čekati službenu reakciju Srbije na sastanak načelnika glavnih stožera oružanih snaga Albanije, Kosova i Hrvatske održanog u albanskom Skadru. U priopćenju Ministarstva obrane Republike Srbije “najoštrije se osuđuje” trilateralni sastanak predstavnika Albanije, Hrvatske i “privremenih institucija samouprave u Prištini”. Osim što i se nadalje ponavlja teza o tome da je “Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije, pod privremenom upravom UN”, srpsko Ministarstvo obrane tvrdi:

“Pokušaji da se kroz regionalne vojne aranžmane dodatno institucionaliziraju i osnažuju tzv. Kosovske sigurnosne snage predstavljaju direktan udar na međunarodnopravni poredak i ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti u regiji. Ovakvi potezi imaju potencijal da proizvedu dugoročne sigurnosne posljedice i destabiliziraju prilike na Zapadnom Balkanu.

Republika Srbija na ovaj vojni savez gleda kao na faktor pritiska i sigurnosni izazov za Srbiju i srpski narod na Kosovu i Metohiji. Naša država ostaje posvećena očuvanju mira, ali istovremeno jasno poručuje da neće dozvoliti ugrožavanje svojih vitalnih nacionalnih i obrambenih interesa.”

S obzirom na planove o suradnji između oružanih snaga Albanije i Hrvatske, te Kosovskih snaga sigurnosti tijekom ove godine, Ministarstvo obrane Srbije napisat će se još dosta ovakvih priopćenja.

U albanskom gradu Skadru danas je održan trilateralni sastanak na razini načelnika glavnih stožera Republike Albanije, Republike Hrvatske, pri čemu je general-pukovnik Arben Kingji bio domaćin svom hrvatskom kolegi, general-pukovniku Tihomiru Kundidu i kosovskom načelniku, general-pukovniku Bashkimu Jashariju. Načelnici su potvrdili da je “vojna suradnja između triju zemalja konsolidirana i uključuje područja poput vježbi, obuke, operacija i sudjelovanja u regionalnim inicijativama”, te su zaključili da je s obzirom na “nove sigurnosne izazove, rastuće hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli potkopati regionalnu, europsku i međunarodnu stabilnost”, potrebno intenziviranje te suradnje. 

Cilj trilateralnog sastanka bio je identificirati konkretna područja vojne suradnje koja bi mogla poboljšati interoperabilnost i operativnu spremnost između oružanih snaga Albanije, Hrvatske i Kosova. Naglasak je bio na uspostavljanju praktičnih mehanizama za koordinaciju i zajedničku obuku koji izravno utječu na operativnu učinkovitost, priopćilo je albansko Ministarstvo obrane. Drugi prioritet bio je razvoj vojnih sposobnosti u skladu sa Strateškim konceptom NATO-a, obvezama s Haaškog summita 2025. i Strateškim kompasom Europske unije, što znači provedbu planova i projekata koji jačaju operativne sposobnosti i pripremaju za zajedničke misije unutar Saveza.

Načelnici glavnih stožera oružanih snaga Albanije, Hrvatske i zapovjednik Sigurnosnih snaga Kosova dogovorili su nastavak suradnje u razvoju konkretnih trilateralnih vježbi za 2026. godinu i nadalje. Prema planu vježbi OS RH koje je Vlada RH usvojila prošloga tjedna, hrvatski vojnici sudjelovat će ove godine na vježbama i na Kosovu i u Albaniji.

Nakon današnjeg sastanka u Skadru, očekuju se nove zapjenjene reakcije službenog Beograda.

*Photo: MoD Albanije

Vršitelj dužnosti ministra obrane Kosova Ejup Maqedonci potvrdio je da Kosovo, Albanija i Hrvatska rade na provedbi obrambene suradnje temeljem Deklaracije koju su ove tri zemlje potpisale u ožujku ove godine. U izjavi za Radio Slobodna Europa od 11. kolovoza Maqedonci je potvrdio da je 18. srpnja u Tirani održan sastanak implementacijske skupine “radi razrade plana na operativnoj razini”. Ministarstvo obrane Albanije, koje je bilo domaćin potpisivanja ožujske Deklaracije, priopćilo je da će u rujnu ove godine ministarstvima Albanije, Kosova i Hrvatske biti predstavljen tzv. vodič koji je u završnoj fazi izrade, radi odobrenja  i daljnjeg postupanja.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je za Radio Slobodna Europa potvrdilo da su “nakon potpisivanja Zajedničke Deklaracije, zemlje potpisnice pristupile izradi dokumenta pod nazivom Roadmap“. Ovim dokumentom se, kažu iz MORH-a, “dodatno operacionaliziraju ciljevi potpisane Deklaracije, u skladu s definiranim područjima suradnje, kao i konkretne zajedničke aktivnosti na razini ministarstava obrane i oružanih snaga“.

Kosovski ministar Ejup Maqedonci na mimohodu u Zagrebu povodom 30. obljetnice VRO Oluja

“Promicanje suradnje u obrambenim sposobnostima i obrambeno-industrijske suradnje prepoznato je kao posebno važan aspekt zajedničkih napora, te će se u fazi provedbe kontinuirano nastojati analizirati mogućnosti suradnje u gore navedenim područjima koje proizlaze iz trenutnih inicijativa, mehanizama i instrumenata EU i NATO-a”,

navodi se u odgovoru Ministarstva obrane RH na upit RSE.

Pozivajući se upravo na odredbe iz Deklaracije, među kojima je i “promocija obrambenih sposobnosti i suradnja obrambenih industrija”, Radio Slobodna Europa citira Maqedoncija prema kojem je zajednička nabava naoružanja jedna od temeljnih odredbi potpisanog dokumenta, a cilj je “jedinstvena narudžba, umjesto tri odvojene narudžbe od strane svake države”.

“Na primjer, sustav [naoružanja] koji tri države žele kupiti od SAD-a, naručimo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali da količina i rok isporuke budu zajednički. Jer kada se od SAD-a kupuje veća količina, cijena je niža, a isporuka brža”,

rekao je Maqedonci za Radio Slobodna Evropa.

Ovakve kupovine bi se, prema postojećem planu, financirale iz državnih proračuna svake pojedinačne države. Ejup Maqedonci također najavljuje da će iskoristiti naredni sastanak u okviru Američko-jadranske povelje (A5), koji se očekuje u listopadu ove godine, da pozove regionalne partnere da se pridruže inicijativi hrvatsko-albansko-kosovskoj inicijativi.

Sve tri zemlje – Albanija, Kosovo i Hrvatska – korisnici su turskih bespilotnih letjelica TB2 Bayraktar, a Kosovo je prilikom nedavnog posjeta Maqedoncija Turskoj izrazilo želju za nabavom dodatnih Bayraktara. Što se američkog naoružanja tiče, Hrvatska i Albanija i njihove oružane snage u svom sastavu imaju američke helikoptere UH-60M Black Hawk. Kao što je portal Obris.org nedavno pisao, zbog ranijeg isteka resursa postojećih helikoptera Mi-171 Sh, HRZ i MORH razmišljaju o ubrzanoj zamjeni za te sovjetske letjelice, uključujući i brzu te povoljniju nabavu upravo dodatnih Black Hawkova.

*Photo: Ejup Maqedonci/Facebook

Nakon samo 24 sata otkako je hrvatski Canadair CL-415 upućen u srijedu 23. srpnja 2025. godine u Albaniju radi pružanja pomoći u gašenju požara, u četvtrak 24. srpnja vratio se u matičnu bazu u Zemuniku. Tim koji je bio angažiran na gašenju požara na području Albanije sastojao se od jedne posade predvođenom kapetanom bojnikom Ivicom Markačem i kopilotom bojnikom Kristijanom Bilićem te tehničarom letačem stožernim narednikom Markom Višićem.

Kapetan aviona Canadair CL-415 bojnik Ivica Markač po povratku je istaknuo:

“Ovo iskustvo uz humanitarnu dimenziju pružanja pomoći u drugim zemljama, pridonosi i promociji ugleda i sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske u svijetu. Dobra obučenost, priprema i spremnost pomoći narodu nama prijateljske Albanije u gašenju i saniranju požara rezultirali su odlično obavljenom zadaćom koja je pred nas stavljena. Veliki broj zahvala i divljenje uputili su nam građani Albanije koje smo susretali poslije gašenja požara.”

Hrvatsku posadu CL-415 u albanskoj bazi Farkës posjetio je i ministar obrane Pirro Vengu, koji im je zahvalio na trudu i hrvatskom brzom odgovoru na albanski poziv u pomoć temeljem aktivacije EU mehanizma civilne zaštite.

Rad hrvatskog protupožarnog aviona vidljiv je i na Flight Radaru

Hrvatski protupožarni avion gasio je tijekom četvrtka požar u regiji Dibër/Debar, baš kao i 2 helikoptera H225M mađarskih Zračnih snaga.

“Ova podrška, u okviru Mehanizma civilne zaštite Europske unije, dokaz je bliske suradnje i snažne solidarnosti između Albanije, Mađarske, Hrvatske i EU u suočavanju s prirodnim izvanrednim situacijama. Maksimalna budnost u nadolazećim satima i danima. I jednako tako maksimalno poštovanje prema 1300 civilnih i vojnih djelatnika angažiranih u borbi protiv plamena i ekstremnih temperatura,“

objavio je albanski ministar obrane Pirro Vengu na društvenim mrežama.

Ovo je ujedno prvi put da su protupožarne snage Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s avionom Canadair CL-415 bile angažirane u Republici Albaniji. Kako je portal Obris.org nedavno objavio, Albaniju već više od mjesec dana muče šumski požari, pri čemu ta zemlja ne bira sredstva s kojima ih suzbija i nadzire.

Potpomognuti visokim temperaturama i jakim vjetrom, šumski požari haraju raznim dijelovima Albanije već gotovo punih mjesec dana. Kako bi ih suzbila, Albanija je upregnula sve moguće snage, uključujući i vojsku. Štoviše, Ministarstvo obrane Republike Albanije po prvi puta je za nadzor šumskih požara koristilo i prošle godine isporučene bespilotne letjelice TB2 Bayraktar. Ministar obrane Pirro Vengu krajem lipnja objavio je na društvenim mrežama 3 fotografije požara na jugu zemlje snimljene termovizijskom kamerom s letjelice Bayraktar uz popratni tekst:

“Dron Bayraktar TB2, dio modernizacije Zračnih snaga, patrolira neprestano kako bi jamčio nadzor u stvarnom vremenu, brzu reakciju i zaštitu građana i okoliša. Tehnologija danas je naš najbolji saveznik u rješavanju izvanrednih situacija. Oružane snage, uvijek u službi zemlje”.

Venguovu objavu na platformi X odmah je podijelio veleposlanik Republike Turske u Tirani:

“Kao što je ministar Vengu istaknuo, dronovi Bayraktar TB2 ne služe samo obrambenim/vojnim svrhama, već i učinkovito podržavaju operativne kapacitete u civilnih slučajevima i  kriznim situacijama”.

Albanija je kupila 3 turske besposadne letjelice – premijer Edi Rama je u prosincu 2022. potpisao ugovor uz mogućnost daljnjih nabavki. Kako je tada rečeno, Albanija ih prvenstveno misli koristiti za “policiju” i u slučajevima “ugroze nacionalne sigurnosti”. Aktualna upotreba za nadzor šumskih požara prva je operativna upotreba od isporuke TB2 Albaniji.

TB2 s hrvatskim oznakama na sajmu ASDA 2025

Kao što je već najavljeno, i Hrvatska očekuje isporuku svojih bespilotnih letjelica TB2 Bayraktar – prvi će se vidjeti  na vojnom mimohodu 31. srpnja, dok će ostali pristići u roku od mjesec dana nakon mimohoda. Kako se do sada moglo čuti iz HRZ-a u kojem će biti bazirani TB2, kako je već ranije objavio portal Obris.org, turski dronovi za početak će se koristiti slično kao i u Albaniji – za opći nadzor i izviđanje, posebno u slučajevima krize.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid prošloga je tjedna (srijeda 26. i četvrtak 27. ožujka) boravio u službenom posjetu Republici Albaniji. Kako je objavilo Ministarstvo obrane RH, general Kundid je sa svojim albanskim kolegom, načelnikom Glavnog stožera albanskih Oružanih snaga general-pukovnikom Arbenom Kingjiem razgovarao o dosadašnjoj suradnji hrvatskih i albanskih oružanih snaga, kao i o njenom daljnjem produbljivanju. Posebno je istaknuto zajedničko sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama s naglaskom na zajedničko sudjelovanje u NATO operaciji SEA GUARDIAN te misiji KFOR na Kosovu. Daljnji okviri za suradnju su dostupni kroz Američko-jadransku povelju (A-5) te Inicijativu za obrambenu suradnju (DECI), čije su članice i Republika Hrvatska i Republika Albanija.

“Razgovarali smo o jačanju strateškog partnerstva, povećanju međusobnog djelovanja naših oružanih snaga i razmjeni iskustava unutar NATO-a. Poseban fokus bio je na zajedničkoj podršci Kosovu, uz naglasak na važnost stabilnosti i sigurnosti u regiji“,

objavio je general Kingji na društvenim mrežama.

Drugog dana posjeta Albaniji, u četvrtak 27. ožujka general Kundid sastao se s i ministrom obrane Pirrom Venguom, koji je trenutno usred kampanje za parlamentarne izbore zakazane za 11. svibnja. Priopćenje s tog sastanka bilo je vrlo kratko:

“Ministar obrane Pirro Vengu primio je u prijateljski posjet, u pozitivnom i produktivnom duhu, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnika Tihomira Kundida. Ministar Vengu i visoki hrvatski vojni časnik razgovarali su o suradnji na području obrane”,

priopćilo je albansko Ministarstvo obrane.

Uz generala Kundida, u sastavu hrvatskog izaslanstva bili su načelnik Uprave za logistiku brigadni general Jozo Matković, načelnik Uprave za planiranje brigadir Branimir Tojčić i pročelnik Kabineta načelnika GS OS RH pukovnik Krešimir Kršinić.

Ovaj posjet generala Kundida Albaniji dogodio se samo tjedan dana nakon što je u Tirani potpisana Deklaracija o jačanju obrambene suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova, a prašina se još nije ni slegla. U Deklaraciji ove tri zemlje ističu volju i namjeru za (1) suradnjom na području obrambene industrije (gdje je svakako najjača upravo Hrvatska), (2) za jačanjem interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, (3) suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i povećanje otpornosti, te (4) pružanje potpore euroatlantskim integracijama (tu se računa prvenstveno na podršku Kosovu).

*Photo: načelnik GS OS Albanije Arben Kingji/Facebook