Britanski ministar obrane John Healey neočekivano je u četvrtak, 11. lipnja, dao ostavku, rekavši da vlada nije spremna uložiti dovoljno novca u vojsku u vrijeme “rastućih prijetnji”. Novi je to udarac britanskom premijeru Starmeru i politički već uzdrmanoj Vladi, dok se istodobno Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice NATO-a suočavaju s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Healey je u pismu premijeru Starmeru rekao da vladin Plan ulaganja u obranu “nije dovoljno dobar za ono što je potrebno u ovom opasnom vremenu“. Objava Plana odgođena je usred izvješća o neslaganju između Ministarstva obrane i Ministarstva financija. Starmer se obvezao povećati britansku obrambenu potrošnju na 2,5% bruto domaćeg proizvoda do 2027. i 3% do 2034. No mnogi u vojsci kažu da to nije dovoljno brzo. “Niste bili u mogućnosti, a Ministarstvo financija nije bilo voljno, osigurati resurse koji su naciji potrebni za obranu zemlje u ovom vremenu rastućih prijetnji“, napisao je Healey u svojoj ostavci, navodeći da će, prema planu potrošnje koji je predložilo Ministarstvo financija, obrambena potrošnja porasti na samo 2,68% u 2030. nakon što će sljedeće godine dosegnuti 2,6%. Healey je rekao da to nije dovoljno s obzirom na rastuće zahtjeve obrane i britanskih vojnih obveza, navodeći rat u Iranu, rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnje Moskve. “Sada mi ne preostaje ništa drugo nego podnijeti ostavku“, ocijenio je dojučerašnji ministar obrane.

Inače, Healeyjeva ostavka na mjesto ministra obrane dolazi na dan koji su mnogi u Westminsteru očekivali objavu dugo očekivanog vladinog Plana ulaganja u obranu. Postalo je sasvim jasno da Plan još dugo neće ugledati svjetlo dana zbog sporova unutar vlade o tome kako ga financirati.

Healey – cijenjen kao ministar

Healey je na društvenim mrežama objavio pismo svoje ostavke

John Healey je bio ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva od izbora vlade Laburističke stranke u srpnju 2024. i smatralo ga se sposobnim i ozbiljnim ministrom. Odigrao je ključnu ulogu u jačanju međunarodne podrške Ukrajini i okupljanju multinacionalne koalicije kako bi se jamčila sigurnost u slučaju prekida vatre. Healey je također pomogao u kreiranju pomorskih sigurnosnih snaga koje bi pomogle u održavanju Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu ako se završi rat s Iranom. Ostavka ministra obrane posebno je jak udarac za Starmera, budući je Healey bio jedan od najlojalnijih članova Vlade. Osim toga, Heaely je trpio dodatna pritisak – u posljednjih mjesec dana, britanske Oružane snage nesretnim su slučajem izgubile čak četiri vojnika, što sigurno nije bilo lako za ministra obrane.

Kao što smo gore naveli, UK i druge zemlje članice NATO-a suočavaju se s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećaju vojnu potrošnju. Trump već dugo dovodi u pitanje vrijednost vojnog saveza i žali se da Sjedinjene Države pružaju sigurnost europskim zemljama koje ne čine ono što mu odgovara. Britanska vojska također nastoji preokrenuti godine pada suočene sa sve agresivnijom Rusijom, koja sve više testira obranu europskih nacija svojim otvorenim, ali i tajnim aktivnostima.

Rutte : Povećanje izdataka za obranu nije lako

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kojeg je Associated Press obavijestio o Healeyjevoj ostavci tijekom konferencije za novinare u Bruxellesu, rekao je da je Healey netko koga “jako poštujem”:

“Ono što vidimo diljem Saveza jest da zemlje povećavaju svoja obrambena ulaganja, a to naravno nije lako, jer na kraju uvijek postoji kompromis s drugim troškovima, koji su također važni”,

rekao je Rutte. Healeyjeva ostavka vjerojatno će dodatno potaknuti razgovore o tome da su Starmerovi dani kao premijera odbrojani. Već pogođen nizom pogrešnih koraka otkako su se laburisti vratili na vlast prije manje od dvije godine, Starmer se suočio s pozivima unutar redova svoje stranke da odstupi. Čini se da nije uspio premostiti jaz između Healeyjevog Ministarstva obrane i šefice financija Rachel Reeves oko obrambenih troškova.

Samo koji sat nakon Healeya, ostavku je podnio i mninistar za oružane snage Al Carns, poručivši Starmeru da Vladin plan ulaganja u obranu “nije ni dovoljno transformativan ni financiran u dovoljnoj mjeri“. Ostavku je podnijela i laburistička zastupnica Pamela Nash i to na mjesto Healeyjeve parlamentarne asistentice u Ministarstvu obrane. U svom pismu premijeru, Nash je rekla da su “kašnjenja i poteškoće u osiguravanju potrebnih sredstava za napredak plana ulaganja u obranu najnoviji problem koji šteti povjerenju javnosti u nas“.

Starmer je reagirao brzinski, imenujući Dana Jarvisa, ministra za sigurnost i bivšeg časnika britanske Kopnene vojske, za novog ministra obrane. Najavljujući Jarvisa kao svog novog ministra obrane, Sir Keir je rekao da će on “dati našim Oružanim snagama sposobnosti koje su im potrebne za obranu Britanije i održavanje sigurnosti naše nacije“.

Ujedinjeno Kraljevstvo priprema novu verziju velikog plana za pripremu cijele nacije – od vojske i policije do bolnica i industrije, za prijelaz u ratno stanje, rekao je za Sky News načelnik Oružanih snaga UK,  Sir Richard Knighton. Najavio je da će ažurirana verzija onoga što se naziva Vladina “ratna knjiga” zahtijevati od ljudi da drugačije razmišljaju o otpornosti, crpeći pouke iz Hladnog rata, ali “u modernom kontekstu, s modernim društvom, s modernom infrastrukturom”. U intervjuu u petak, 10 travnja, na Londonskoj obrambenoj konferenciji, također je otkrio da prijetnja Ujedinjenog Kraljevstva da će zaplijeniti brodove koji su dio ruske “flote u sjeni” već ima učinak. Iako se britanske snage još nisu ukrcale ni na jedan brod, načelnik OS tvrdi da sama spoznaja da je London spreman ciljati sankcionirani tanker prisiljava Moskvu da ih otprati ili skrene s britanskih voda. Međutim, brodovi “flote u sjeni” i dalje su uočeni uz obalu, a da nisu zaustavljeni. Na pitanje je li stvarna operacija ukrcavanja neizbježna, načelnik Knighton je rekao: “Nemojte sumnjati. Spremni smo.” Možda najveći izazov za vojnog zapovjednika je poticaj da se Kraljevska mornarica, Vojska i Kraljevsko zrakoplovstvo vrate u ratno stanje nakon desetljeća nedovoljnog financiranja pod prethodnim konzervativnim i laburističkim vladama od vremena raspada Sovjetskog Saveza.

Britanska izdvajanja za obranu

John Healey i Richard Knighton s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim

Britanski premijer Keir Starmer i njegov ministar obrane John Healey obećali su povećati obrambene izdatke od postojećih nešto više od 2% na 3,5% BDP-a – ali ne prije 2035. godine. Također, navodi Sky News,  još nisu objavili ključni 10-godišnji investicijski plan za Oružane snage – koji određuje koje će oružje i sposobnosti Ministarstvo obrane nabaviti i razvijati.

Plan ulaganja u obranu trebao je biti objavljen prošle jeseni – ali ministar Healey, u zasebnom intervjuu za Sky News, nije htio čak ni reći hoće li biti objavljen do ovog ljeta. Kašnjenje znači da je velik dio britanske obrambene industrije u limbu, čekajući obećanje o novom novcu koji će postati stvarnost, ocjenjuje Sky News. Sir Knighton stava je da do zastoja dolazi jer Ministarstvo obrane čeka da se što brže iz riznice na raspolaganje stavi više novca: “Ono što želim je investicijski plan za obranu koja je pravilno financirana i isporučuje ono što želimo. (…) Ako to i traje malo duže, radije bih imao nešto što funkcionira i što možemo isporučiti.”

Nova „Ratna knjiga“ priprema Britaniju za rat

Izradu tzv. ratnog plana predvodi Vlada, a uključeni su svi Vladini odjeli ne bi li doprinijeli izradi nove verzije stare i zastarjele “ratne knjige”.

“Ratna soba” Winstona Churchila

Zamišljena tijekom Prvog svjetskog rata, vladina prethodna knjiga strogo povjerljivih, redovito uvježbanih i ažuriranih ratnih planova učinila je Ujedinjeno Kraljevstvo jednom od najbolje pripremljenih i najotpornijih nacija za ratni sukob. Primjerak iz 1976. je veliki snop ručno tipkanih stranica, povezanih špagom – sadržavao je detaljne popise i označavao put do komplementarnih planova o tome kako mobilizirati ne samo vojsku već i civile i industriju u krizi, kao i zatvaranje škola, čišćenje bolnica, racioniranje hrane, pa čak i skladištenje nacionalnog blaga, navodi Sky News.

Sve se to promijenilo nakon završetka Hladnog rata, a početkom 2000-ih cijeli britanski sustav ratnih knjiga, čije je održavanje puno koštalo, tiho je napušteno. Na pitanje oživljava li Britanija staru vladinu ratnu knjigu, Knighton rekao je: “Mislim da je to točno.” Objasnio je i kako bi to izgledalo: “NATO opisuje prijelaz u sukob kao vojnu komponentu, ali ima i civilnu komponentu“. To uključuje osiguravanje da je kritična nacionalna infrastruktura, poput elektrana i vodoopskrbe, otporna ne samo na prirodne katastrofe poput poplava, već i na ratne prijetnje. „Prije Božića govorio sam o potrebi da kada razmišljamo o obnovi naše vodne ili električne ili prometne infrastrukture, razmislimo o prijetnji djelovanja protivnika koji je iznad praga rata, a ne samo o hibridnoj prijetnji“, rekao je Sir Knighton. „I razmislite o tome kako gradimo tu otpornost dok je obnavljamo, a to zahtijeva donošenje nekih drugačijih izbora i drugačijih prioriteta. Taj rad koji obavlja Vlada je nešto što zaista pozdravljam”, zaključio je taj visoki vojni dužnosnik za Sky News.

Nakon niza upada nepoznatih dronova u blizini belgijskih zračnih luka, vojnih baza i nuklearne elektrane, Belgija je postigla sporazum o kupnji dronova presretača latvijske proizvodnje, priopćilo je u utorak, 18. studenoga, Ministarstvo obrane. Iako nisu nabavili naše, hrvatske dronove, belgijsko Ministarstvo obrane priopćilo je da će oni biti nabavljeni od latvijske tvrtke Origin Robotics kao dio anti-dron paketa vrijednog 50 milijuna eura. Međutim , broj naručenih dronova nije objavljen. Prema web stranici tvrtke Origin Robotics, BLAZE, pokretan umjetnom inteligencijom, je “prijenosni, brzo rasporedivi presretač dizajniran za suzbijanje brzih zračnih prijetnji“, a razvijan  je na temelju naučenih lekcija iz Ukrajine.

Kupnja dolazi nakon što su vlasti zbog nekoliko dronova nepoznatog podrijetla, opaženih tijekom ovog mjeseca, bile prisiljene na privremeno zatvaranje glavne belgijske međunarodne zračne luke u Bruxellesu te one u  Liegeu, jedne od najvećih teretnih zračnih luka u Europi. Upadi su uslijedili nakon niza letova neidentificiranih dronova u blizini vojne baze u gradu Marche-en-Famenne, gdje je pohranjeno američko nuklearno oružje. I u drugim državama Europe opaženi su nepoznati dronovi iznad vojnih objekata, aerodroma, te pored kritične infrastrukture. Dužnosnici u Belgiji, uključujući ministra obrane Thea Franckena, rekli su da sumnjaju da je Rusija odgovorna za upade dronova. Moskva je, očekivano, zanijekala bilo kakvu umiješanost, a portal Obris.org već je nedavno pisao kako su Europa i NATO shvatili dronove vrlo ozbiljno.

Uz ovaj paket od 50 milijuna eura, Francken je rekao da Ministarstvo obrane planira uložiti 500 milijuna eura u dugoročnu, sveobuhvatnu strategiju protiv dronova. To će uključivati ​​napredne radarske sustave i proširene mogućnosti ometanja.

Europa i UK zajedno protiv dronova – najvjerojatnije ruskih

Niz nadzornih kamera postavljen je naakon islamističkih napada u Belgiji

Nakon nedavnih upada u Belgiju, ova europska zemlja je također zatražila podršku timova za borbu protiv dronova iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva kako bi osigurala opremu i obuku. Saveznica u NATO-u, Velika Britanija  10. studenog je objavila da šalje opremu i osoblje za borbu protiv dronova u Belgiju nakon niza incidenata u blizini zračnih luka i vojnih baza. Iako Belgija i Velika Britanija nisu nikoga javno optužile za letove neidentificiranim dronovima, ovi u Belgiji su posljednji u nizu u rastućem trendu kršenja zračnog prostora od strane misterioznih letjelica u nešto više od 10 europskih zemalja, uključujući i područje oko NATO-ovih vojnih baza. Prošlog tjedna glavna belgijska međunarodna zračna luka u Bruxellesu i jedna od najvećih europskih teretnih zračnih luka u blizini belgijskog grada Liegea bile su prisiljene privremeno zatvoriti zračni promet (dolaske i odlaske) zbog upada dronova. Prije toga, vlasti su izvijestile o nizu neidentificiranih dronova iznad vojnih baza u Belgiji.

Britanski ministar obrane John Healey najavio je da Velika Britanija šalje tim specijalista Kraljevskog ratnog zrakoplovstva u Belgiju, saveznicu NATO-a, kako bi se “suprotstavili aktivnostima, kako je ocijenio, ‘odmetnutih dronova'”. „Kako hibridne prijetnje rastu, naša snaga leži u našim savezima i našoj kolektivnoj odlučnosti da branimo, odvraćamo i štitimo našu kritičnu infrastrukturu i zračni prostor“, ocijenio je Healey.

Početkom mjeseca pomoć Beelgiji stigla je i iz Njemačke. Prethodnica iz sastava njemačkih Zračnih snaga stigle su u Belgiju kako bi procijenile situaciju i koordinirale privremeno raspoređivanje sposobnosti za otkrivanje dronova i obranu s belgijskim Oružanim snagama, uz najavu dolaska glavnine snaga. Njemački ministar obrane Boris Pistorius i belgijske sigurnosne službe izjavili su da sumnjaju da Rusija stoji iza upada. Međutim , belgijski ministar obrane Theo Francken prethodno je naznačio da nema dokaza koji bi na to ukazivali. „U početku su dronovi koji su letjeli iznad naših vojnih baza smatrani našim problemom“, rekao je Francken ranije ovog tjedna: “Sada je to postala ozbiljna prijetnja koja utječe na civilnu infrastrukturu u više europskih zemalja.”

Belgija na posebnom udaru?

Incidenti s dronovima diljem Europe prisilili su zračne luke da u posljednjih nekoliko mjeseci više puta obustave letove. Iako Belgija nije rekla tko po njezinom mišljenju upravlja ovim još uvijek neidentificiranim dronovima, Rusiju su u nekim slučajevima okrivili drugi saveznici NATO-a. Belgijski ministar obrane Theo Francken rekao je pak da vjeruje da su neki incidenti bili dio “špijunske operacije” koju nisu mogli izvesti amateri.

U Belgiji se nalaze sjedišta NATO-a i Europske unije, kao i najveća europska financijska klirinška kuća Euroclear koja drži desetke milijardi eura zamrznute ruske imovine. Mnoge zemlje EU žele koristiti tu imovinu kao svojevrsno učešće za davanje kredita Ukrajini, ali Belgija se tome iz niza pravnih i političkih  razloga do sada žestoko opire.

Britanski premijer Keir Starmer i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan potpisali su u ponedjeljak, 27. listopada, ugovor po kojem će Turska kupiti 20 borbenih aviona Eurofighter Typhoon za 10,7 milijardi dolara, objavio je ured britanskog  premijera. Kraj je to svojevrsne obrambene „sapunice“ o kojoj je i portal Obris.org pisao, tijekom koje je Turska prošla rigoroznu proceduru da bi na svom nebu imala te moderne borbene zrakoplove. Za Veliku Britaniju to znači 20.000 radnih mjesta u Velikoj Britaniji osiguranih kupnjom 20 zrakoplova EF Typhoon. Tisuće kvalificiranih radnih mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu osigurano je za godine koje dolaze. Ugovor je vrijedan do 8 milijardi funti (9 milijardi eura) za 20 britanskih borbenih zrakoplova  – najveći ugovor o izvozu borbenih zrakoplova u jednoj generaciji, objavljeno je u priopćenju iz kabineta premijera Starmera.

Britanska vlada naglašava kako je višemilijardni sporazum potpisan tijekom Starmerovog prvog posjeta Ankari, gdje ga je ugostio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan . Kao dio Starmerovog posjeta, tri zrakoplova Eurofighter Kraljevskog ratnog zrakoplovstva odletjela su u Tursku. Po ulasku u turski zračni prostor, dočekali su ih turski F-16 i otpratili do zapovjedništva zračne baze Mürted u Ankari.

Sporazum će pomoći u održavanju 20.000 zaposlenih diljem Ujedinjenog Kraljevstva, s proizvodnim linijama u Edinburghu, Wartonu, Salmesburyju i Bristolu.  Turski sporazum predstavlja veliki poticaj za britansku knjigu narudžbi, predstavljajući najveći ugovor o borbenim zrakoplovima u gotovo 20 godina i spašavajući proizvodnu liniju u Wartonu. Turska će tako postati deseti korisnik borbenih aviona EF-2000, pridružujući se Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Austriji, Omanu, Kataru, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. Nagađanja prije službene objave govorila su o nabavi oko 40 Eurofightera, dvostruko više od objavljene narudžbe koja se odnosi samo na novoizgrađene zrakoplove. Nagađa se da bi ostatak mogao doći kasnije, putem kupnje rabljenih zrakoplova od postojećih operatera. U međuvremenu, turski ministar obrane Yaşar Güler potvrdio je da Turska namjerava kupiti i po 12 rabljenih Eurofightera od Katara i Omana. Prvi omanski vioni trebali bi stići u Tursku u prvoj polovici sljedeće godine. 

Osim samih aviona, tursko Ratno zrakoplovstvo nabavit će za nove Eurofightere neka od prepoznatljivih oružja za ovaj tip lovaca, uključujući rakete zrak-zrak dugog dometa MBDA Meteor. Početak isporuke novih borbenih aviona očekuje se 2030. godine.

Kupovina EF-2000 također će ojačati napredne borbene sposobnosti Turske, jačajući ulogu NATO-a u ključnoj regiji i poboljšavajući interoperabilnost između zračnih snaga država saveznica. Sporazum dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Norveška odabrala britanske fregate tipa 26, što je britanskom gospodarstvu donijelo dodatnih 10 milijardi funti i osiguralo 4000 radnih mjesta, ističe Starmerov kabinet. Oba sporazuma naglašavaju napor Vlade UK da obranu pretvori u motor rasta, stvarajući visokokvalificirana radna mjesta putem Plana za promjene. Sporazum također slijedi nakon što su britanski premijer Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz u srpnju potpisali novi sporazum o poticanju izvoza obrambene opreme svjetske klase u Ujedinjenom Kraljevstvu, poput oklopnih vozila Boxer i također borbenih zrakoplova Eurofighter Typhoon. Sporazum o podjeli posla za proizvodnju EF Typhoon predviđa da se više od trećine (37%) svakog zrakoplova proizvodi u Velikoj Britaniji; ostatak svakog zrakoplova proizvodile bi partnerske nacije.

Što se tiče ovog posla, pisali smo na portalu Obris.org kako su posao pratile brojne kontroverze. Njemačka privremena vlada, koju su u travnju vodili Socijaldemokrati i Zeleni, blokirala je planirani izvoz 40 borbenih zrakoplova Eurofighter Typhoon u Tursku, izvijestio je tada njemački medij Handelsblatt, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim internim raspravama. Prema izvorima iz njemačke vlade, glavni razlog zaustavljanja izvozne dozvole bilo je uhićenje turskog oporbenog političara Ekrema Imamoglua zbog optužbi za korupciju, što su dužnosnici u Berlinu opisali kao “napad na tursku demokraciju”. Također, ni dio izraelske javnosti nije odobravao ovaj posao, poput izraelskog opozicijskog lidera Yaira Lapida koji je pozvao na blokiranje napora Turske da kupi borbene avione Eurofighter Typhoon od Velike Britanije i Njemačke, tvrdeći da Turska želi postići paritet s Izraelom u zračnom prostoru. Optužujući vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da nije spriječila sporazum, Lapid, lider glavne izraelske opozicione stranke Yesh Atid, rekao je: “Da Izrael ima funkcionalno Ministarstvo vanjskih poslova ili normalnu vladu, novi sporazum o prodaji aviona Eurofighter Typhoon Turskoj u režiji Njemačke i Velike Britanije bi već bio blokiran“.

I dio turske javnosti nije presretan zbog ovog posla. Tako je vojni analitičar iz Istanbula Burak Yildirim cijenu od 10,7 milijardi dolara nazvao „nečuveno visokom” i „bez presedana”, čak i ako uključuje opcije, streljivo, rezervne dijelove i obuku. „Prodaju avione po cijeni fregata,” rekao je Yildirim, dodavši: „Ovaj je ugovor čista prijevara. Ne možeš imati borbeni zrakoplov za 400 milijuna funti; prodaju jedan avion po cijeni četiri!” Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu naveli pojedinosti o tome što je, osim zrakoplova, obuhvaćeno ugovorom. No činjenica je da je ovo i velika turska politička gesta prema SAD-u koji je svojevremeno raskinuo s turskim namjerama kupovina američkih borbenih  aviona F-35, a ovih dana američki predsjednik Donald Trump prijeti Turskoj dodatnim carinama i drugim sankcijama ukoliko Turska nastavai kupovati rusku naftu i plin.

*Photo: K.Starmer/X, R.T.Erdogan/X

To da sukobi koji se lagano premještaju i u područje svemira nije znanstvena fantastika već sadašnjost govore vijesti o sve većim ometanjima satelita, bilo vojne bilo civilne svrhe. Iako države ne žele olako otkriti pojedinosti tih ometanja jer je riječ o skupoj i izuzetno bitnoj sastavnici oružanih snaga, u prošlotjednom intervjuu za BBC, zapovjednik britanskog Zapovjedništva za svemir, general-bojnik Paul Tedman, prvi je put govorio o razini miješanja Moskve u britanske svemirske resurse. General Tedman kaže da Rusija svaki tjedan pokušava ometati britanske vojne satelite zemaljskim sustavima. Prošlog mjeseca i njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da Rusija prati satelite koje koristi njihova vojska. Sve ove informacije uklapaju se u izjave vodećih ljudi Europske unije i europskih država o Hibridnom ratu protiv NATO-a i EU.

Španjolska ministrica obrane imala je neugodnosti tijekom leta za Litvu

Možda najeksponiraniji slučaj ometanja npr. GPS sustava bio je u rujnu kada je zrakoplov koji je unajmila Europska komisija navodno izgubio pristup GPS-u dok se približavao bugarskoj zračnoj luci Plovdiv. Financial Times, čiji je dopisnik bio u avionu, napisao je da je avion kružio sat vremena prije nego što je pilot sletio koristeći papirnate karte. Bruxelles i Sofija brzo su okrivili Rusiju, nazvavši to ‘očiglednim miješanjem’. Navodni napad na Von der Leyen mogao je izazvati veiku diplomatsku krizu ili čak nešto gore od toga. No nekoliko dana kasnije bugarska vlada i izvršna vlast EU-a umanjili su važnost incidenta. I španjolski dužnosnici objavili su da je avion s ministricom obrane Margaritom Robles doživio smetnje GPS sustava tijekom leta prema Litvi. Incident se dogodio dok je Airbus A330 prelijetao rusku enklavu Kalinjingrad. Došlo je do smetnje koja je poremetila GPS navigacijski sustav. Iako je zrakoplov sigurno sletio, incident je dodatno zaoštrio ionako napete odnose između Rusije i NATO-a

General Tedman: “Rusi prilično uporno ometaju naše satelite”

Prva američko-britanska suradnja u svemiru – približavanje američkog satelita britanskom Skynet 5

General Paul Tedman detaljno je opisao kako Rusija radi isto Velikoj Britaniji. “Zanima ih što radimo i lete relativno blizu“. “Imaju koristan teret na brodu koji može vidjeti naše satelite i pokušavaju od njih prikupiti informacije.” General Tedman rekao i da su britanski vojni sateliti opremljeni tehnologijama za sprječavanje ometanja, ali je dodao: “Vidimo da Rusi prilično uporno ometaju naše satelite.” Na pitanje koliko često, odgovorio je “tjedno”. To je, rekao je, bilo namjerno, a aktivnost se povećala od ruske invazije na Ukrajinu. Britanija ima šest namjenskih vojnih satelita u orbiti za komunikaciju i nadzor. Nasuprot tome, SAD, Kina i Rusija imaju ih po više od stotinu. Kombinirana ruska i kineska flota satelita povećala se za 70% u posljednjem desetljeću. Ujedno, Rusija i Kina testirale su i protu-satelitsko oružje. I Velika Britanija i SAD upozoravaju da Rusija razvija sposobnost postavljanja nuklearnog oružja u svemir. Dok SAD Kinu vide kao glavnu prijetnju, general Tedman Rusiju vidi kao neposredniju opasnost: “Rekao bih da Kinezi imaju daleko sofisticiranije sposobnosti, ali Rusi imaju više volje koristiti svoje protu-svemirske sustave.” General Tedman je “stvarno zabrinut” zbog onoga što se događa u svemiru – ne samo zbog prijetnji već i zbog sve veće gužve. Trenutno se u orbiti nalazi oko 45 000 objekata, uključujući oko 9 000 satelita. Ove godine bit će lansirano još 300 raketa u svemir.

RAF Fylingdales – ostavština iz Hladnog rata

General Tedman je govorio tijekom posjeta bazi RAF Fylingdales u Sjevernom Yorkshireu, gdje se nalazi britanski i američki Sustav za rano upozoravanje na balističke projektile. To je posao koji rade od 1963. godine. Tri poznata velika radarska radara ili “loptice za golf” iz doba Hladnog rata zamijenjena su piramidom od 30 metara u kojoj se nalaze tisuće antena. To „Netrepćuće oko“ pruža 360-stupanjski pogled od Arktika do Sjeverne Afrike i od Mediterana do Atlantika. Njegov radar može pratiti objekte veličine limenke, 4800 km u svemir. Unutra, teška protuprovalna vrata i zračne brave govore vam da bi i ovo mogla biti meta bilo kojeg protivnika. U operacijskoj sobi, britansko vojno osoblje promatra 24 sata dnevno, svaki dan u godini. Druga eskadrila za svemirsko upozoravanje RAF-a vodi nas kroz vježbu otkrivanja lansiranja raketa. Povezani su s drugim američkim satelitima i senzorima koji im omogućuju otkrivanje lansiranja bilo gdje u svijetu. General Tedman svemir naziva “timskim sportom”, ali u stvarnosti se UK uvelike oslanja na Ameriku. SAD je odgovoran za održavanje radara uz podršku britanskih izvođača radova.

Ono što se manje spominje jest sposobnost Ujedinjenog Kraljevstva da presreće balističke rakete. Trenutno Ujedinjena Kraljevina ima vrlo malo obrambenih sustava od balističkih raketa. Britanska vlada obećava veća ulaganja u svemirsku i raketnu obranu, a poduzima i korake za obranu svojih satelita. Ovaj tjedan najavljuje testiranje senzora za otkrivanje laserskih prijetnji u svemiru. I Kina i Rusija razvile su lasere koji bi se mogli koristiti za zasljepljivanje i ometanje protivničkih satelita. General Tedman kaže: „Obvezali smo se uložiti milijardu funti u integriranu protuzračnu i raketnu obranu i bio bih iznenađen da ne postoji svemirski aspekt načina na koji ćemo braniti Ujedinjeno Kraljevstvo od prijetnji vrlo sličnih [američkoj] Zlatnoj kupoli,“  misleći na plan predsjednika Donalda Trumpa da izgradi štit oko SAD-a protiv bilo kakvih raketnih napada.

Međutim, UK je u opasnosti da zaostane u svemirskoj utrci. Trenutno troši oko 1% svog obrambenog proračuna na svemir. Nasuprot tome, Francuska troši oko 3%, a SAD 5%. General Tedman želio bi da se svemiru da veći prioritet. Kaže da oko 450 milijardi funti britanskog gospodarstva ovisi o svemiru. To je ujedno i živčani sustav o kojem sve više ovise britanske oružane snage – od navigacije do preciznih udara.

Međunarodna vojna vježba Sava Star održana je u srijedu, 1. listopada, na vojnom poligonu “Gašinci” u Gašincima – riječ je o koordiniranoj vježbi zauzimanja protivničkih položaja hrvatskih i britanskih oružanih snaga. Prikazu te međunarodne vojne vježbe prisustvovali su ministar obrane Ivan Anušić, načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid i novi veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Javed Patel. Međunarodna vojna vježba Sava Star 25 provodi se od 18. rujna do 5. listopada na vojnom poligonu “Gašinci” i na njoj sudjeluje 120 pripadnika OS RH i 80 pripadnika Oružanih snaga UK.

Ministar obrane Anušić istaknuo je da sudjelovanjem u međunarodnoj vojnoj vježbi Sava Star oružane snage Ujedinjenog kraljevstva i Republike Hrvatske pokazuju svoja znanja i sposobnosti.

“Želim naglasiti kako Hrvatska, posebno Ministarstvo obrane, želi ojačati i osnažiti veze i suradnju s Ujedinjenim Kraljevstvom. U situaciji u kojoj se nalazimo svi, cijeli svijet, Ujedinjeno Kraljevstvo jasno daje potporu hrvatskoj politici, a Hrvatska daje potporu politici Ujedinjenog Kraljevstva”,

rekao je ministar Anušić. U razgovorima s veleposlanikom Javedom Patelom Anušić je, tvrdi, uskladio potrebu za osnaživanje komunikacije, projekata i suradnje oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine i Hrvatske.

Načelnik Glavnog stožera general Tihomir Kundid objasnio je nazočnim novinarima da su u ovoj zajedničkoj vježbi hrvatske i britanske oružane snage formirale zajedničku multinacionalnu postrojbu razine bojne s multinacionalnim zapovjedništvom.

“Ova vježba pokazala je jedinstveno djelovanje hrvatskih i britanskih oružanih snaga. Takvim vježbama cilj je ujednačiti procedure kako bi snage mogle provoditi zajednička manevarska djelovanja”,

rekao je general Kundid. Pukovnik Goran Anić, direktor vježbe “Sava Star 2025”, rekao je da pripadnici hrvatskih OS od svojih britanskih kolega uče i primjenjuju taktiku “Fighting in woods and forests”.

Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva, Javed Patel izrazio je zadovoljstvo viđenim te poručio:

“Jačanje partnerstva između Ujedinjene Kraljevine i Hrvatske u području obrane jedan je od mojih ključnih prioriteta. Ova vježba važan je dio suradnje i smatram kako su takve vježbe, s obzirom na izazovnu sigurnosnu situaciju, iznimno značajne i za pravovremenu reakciju na moguće prijetnje.”

Britanski vojni izaslanik u Hrvatskoj Andrew Higgs izrazio je zadovoljstvo suradnjom britanskih i hrvatskih oružanih snaga pokazanoj na međunarodnoj vojnoj vježbi Sava Star. Cilj vježbe je poboljšanje interoperabilnosti, tehničke i proceduralne, a usmjerena je na testiranje i standardizaciju taktika protiv suvremenih prijetnji, zaključio je MORH u priopćenju.

Proizvodnja dronova i kupovina anti-dron zaštite

Odgovarajući na pitanja novinara nakon provedene vježbe, ministar Anušić je podsjetio da se Hrvatska “stavila na raspolaganje kao vodeća nacija unutar NATO-saveza za proizvodnju FPV dronova, malih borbenih dronova koje se često može vidjeti u izvješćima s ratišta u Ukrajini.” Hrvatska u ovom trenutku proizvodi oko 200.000 komada, i u upotrebi su u oružnim snagama Hrvatske, Bugarske, SAD-a, Francuske i Saudijske Arabije.

“Spremni smo proizvoditi, to jest tvrtke su spremne proizvoditi i više od trenutne količine. Govorimo o mogućnosti vrlo brzog podizanja proizvodnje na pola milijuna ili više od pola milijun dronova godišnje,”

naglasio je Anušić, najavljujući da će vrlo brzo biti potpisan sporazum s jednom domaćom i jednom stranom tvrtkom o nabavi i razvoju antidronske zaštite naše kritične infrastrukture, koja će vrlo brzo biti implementirana i u NATO kritičnu infrastrukturu te služiti kao štit od eventualnih napada drona.

*Photo: MORH/J.Kopi

Njemački mediji izvijestili su u srijedu da je njemačko Savezno sigurnosno vijeće odobrilo preliminarni zahtjev Turske iz ožujka 2023. za kupnju 40 borbenih zrakoplova Eurofighter Typhoon. Zrakoplovi će se proizvoditi u Ujedinjenom Kraljevstvu koristeći dijelove iz Njemačke. „Mogu potvrditi da je Ministarstvo obrane poslalo pisanu potvrdu turskoj vladi, potvrđujući odobrenje izvoza“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius novinarima u Berlinu, dodavši: „Savezna vlada pozitivno je odgovorila na preliminarni zahtjev industrije. Sada je na turskoj vladi da odluči želi li naručiti zrakoplov“.

Ranije tijekom dana, Velika Britanija i Turska postigle su sporazum koji predstavlja „veliki korak“ prema izvozu zrakoplova Typhoon, izjavila je britanska vlada nakon što su ministri obrane obje zemlje potpisali memorandum o razumijevanju u Istanbulu. Britansko Ministarstvo obrane izjavilo je da je više milijardi funti vrijedan izvozni ugovor sada “značajno bliže završetku” te da će dodatno ojačati partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i Turske. Turski ministar obrane Yasar Guler i britanski ministar obrane John Healey potpisali su ugovor u srijedu na sajmu obrambene industrije IDEF u Istanbulu. U izjavi se navodi da će ugovor ojačati kolektivnu obranu NATO-a i nadograditi dugogodišnju obrambenu suradnju i rastuće industrijske veze između dviju zemalja. “Pregovori o potencijalnom ugovoru s Turskom nastavit će se u nadolazećim tjednima”, navodi se u britanskom priopćenju, dodajući da će to biti prva izvozna narudžba zrakoplova Eurofighter Typhoon od 2017. godine i pomoći će u održavanju 20.000 britanskih radnih mjesta uključenih u program u nadolazećim godinama. Premijer Keir Starmer rekao je da će “potpisivanje višemilijardnog izvoznog ugovora s Turskom ojačati našu vitalnu obrambenu industriju i učiniti nas i naše saveznike sigurnijima u ovim neizvjesnim vremenima”. Ministar Healey dodao je da će opremanje Turske Typhoonima “ojačati kolektivnu obranu NATO-a” i “podržati industrijsku bazu obje zemlje, podržavajući tisuće radnih mjesta diljem Ujedinjenog Kraljevstva”. Izvršni direktor BAE Systemsa Charles Woodburn rekao je da Memorandum o razumijevanju potvrđuje „važnost dugogodišnjeg partnerstva između Turske i Ujedinjenog Kraljevstva putem NATO-a i ključnu ulogu koju Typhoon igra u sigurnosti Europe i Bliskog istoka“.

RAF-ov Eurofighter Typhoon na Plesu 2018. godine

U zasebnoj izjavi o sastanku ministara obrane, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva istaknulo je važnost strateškog partnerstva dviju zemalja i njihovu predanost daljnjem produbljivanju suradnje unutar NATO-a. Navedeno je da obje zemlje „nastavljaju ostvarivati izvrstan napredak“ u izvozu Typhoona, opisujući to kao „početak novog poglavlja“ u odnosu između Turske i Ujedinjenog Kraljevstva. „Dobrodošlica Turskoj kao novom kupcu Typhoona dodatno bi učvrstila prijateljstvo koje se razvijalo desetljećima između ključnih saveznika NATO-a i predstavljala bi značajan korak naprijed u jačanju turskih borbenih sposobnosti“, navodi se u izjavi.

Inače, ovaj posao pratile su brojne kontraverze. Njemačka privremena vlada, koju su u travnju vodili Socijaldemokrati i Zeleni, blokirala je planirani izvoz 40 borbenih zrakoplova Eurofighter Typhoon u Tursku, izvijestio je tada njemački medij Handelsblatt, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim internim raspravama. Prema izvorima iz njemačke vlade, glavni razlog zaustavljanja izvozne dozvole je uhićenje turskog oporbenog političara Ekrema Imamoglua zbog optužbi za korupciju, što su dužnosnici u Berlinu opisali kao “napad na tursku demokraciju”. Izraelski opozicioni lider Yair Lapid pozvao je u utorak na blokiranje napora Turske da kupi borbene avione Eurofighter Typhoon od Velike Britanije i Njemačke, tvrdeći da Turska želi postići paritet s Izraelom u zračnom prostoru. Optužujući vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da nije spriječila sporazum, Lapid, lider glavne izraelske opozicione stranke Yesh Atid, rekao je: “Da Izrael ima funkcionalno ministarstvo vanjskih poslova ili normalnu vladu, novi sporazum o prodaji aviona Eurofighter Typhoon Turskoj u režiji Njemačke i Velike Britanije bi već bio blokiran“.

Prvi F-35 napravljen za Tursku daleke 2018.

S druge strane, turski ministar obrane Yaşar Güler u izjavi za jednu tursku televiziju izjavio je da je njemačka vlada konačno je pozitivno odgovorila na izvoz borbenih aviona u sklopu stvaranja pouzdanog kruga dobavljača. Güler je pritom pojasnio ključnu ulogu Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske u lobiranju da Njemačka odobri sporazum. Turski dužnosnici izjavili su da još uvijek pregovaraju o cijenama i tehničkim uvjetima, navodeći da su primili početnu ponudu i očekuju da će dobiti protuprijedlog. Turska se također želi vratiti programu nabave borbenih zrakoplova F-35 iz kojeg je izbačena 2019. godine nakon kupnje ruskih sustava proturaketne obrane S-400. SAD je rekao da ovi ruski sustavi predstavljaju rizik za F-35.

Ova odluka, po ocjeni vojnih analitičara, predstavlja značajan pomak s obzirom na to da je Njemačka prethodno zadržala čvrst stav protiv prodaje naprednih borbenih aviona Turskoj. Otpor Berlina prema takvom dogovoru nastao je zbog aktivnosti Ankare u regijama blizu Europe. Turske vojne operacije u Siriji, Libiji i njezina proširena prisutnost u istočnom Sredozemlju potaknuli su zabrinutost u Europi zbog potencijalne eskalacije i učinaka na regionalnu stabilnost.

Nakon svega što se događalo u Ovalnom uredu u Bijeloj kući u petak 28. veljače i sukoba Volodimira Zelenskog i Donalda  Trumpa, u  Londonu je u nedjelju 02. ožujka održan summit dijela europskih čelnika posvećen jačanju potpore Ukrajini i mogućim mirovnim pregovorima. Domaćin skupa, britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će Europa izraditi plan za prekid rata u Ukrajini, koji će zatim biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Velika Britanija i Francuska rade na prijedlogu mirovnog sporazuma koji će Starmer predstaviti Donaldu Trumpu, uz uvjet američke potpore. Sve svjetske agencije i mediji objavili su i da se Velika Britanija obvezala osigurati Ukrajini 1,6 milijardi funti za kupnju 5000 projektila za protuzračnu obranu.

Na summitu je dogovoren nastavak vojne pomoći, jačanje ekonomskog pritiska na Rusiju i stvaranje “koalicije voljnih” za jamčenje mira.
Starmer je naglasio da Europa mora preuzeti odgovornost i djelovati hitno, uz podršku SAD-a. Odbacio je tvrdnje da je Amerika nepouzdan saveznik te poručio da Rusija ne može diktirati uvjete mirovnog sporazuma. Starmer kaže da svaki novi dogovor o potpori Ukrajini mora biti podržan snagom i da svaka nacija mora pridonijeti na najbolji način na koji može, preuzimanjem odgovornosti i povećanjem vlastitog udjela. Objavio je kako su se europski čelnici na tom summitu dogovorili o četiri važna koraka:

• Zadržati dotok vojne pomoći u Ukrajinu dok je rat u tijeku i povećati ekonomski pritisak na Rusiju
• Svaki trajni mir mora osigurati suverenitet i sigurnost Ukrajine, a Ukrajina mora biti za stolom za sve mirovne pregovore
• U slučaju mirovnog sporazuma, europski će čelnici nastojati odvratiti bilo kakvu buduću invaziju Rusije na Ukrajinu
• formiranje”koalicija voljnih” koja bi poslala snage u Ukrajinu i jamčila mir u zemlji.

Također, na summitu su se čelnici dogovorili da će se uskoro ponovno sastati kako bi “držali korak iza ovih akcija” i nastavili raditi prema zajedničkom planu. “Danas smo na raskrižju povijesti”, kaže Starmer. Upitan boji li se da bi se Zapad mogao podijeliti oko svoje potpore Ukrajini, misleći na odnose između Europe i SAD-a, Starmer je rekao da on i Giorgia Meloni dijele “ogromnu količinu zajedničkog jezika” u osjećaju da Europa i SAD moraju stajati zajedno. Dodaje da je za sigurnost Europe važno da kontinent blisko surađuje sa SAD-om. Naime, pitanje je uslijedilo nakon komentara koje je ranije dala talijanska premijerka Giorgia Meloni rekavši da Zapad mora “izbjeći rizik” podjele.

Nakon summita kojeg su, između ostalog obilježili pro-ukrajinski prosvjedi u Europi i SAD-u, uslijedile su brojne reakcije sudionika summita i međunarodnih političara, poput one poljskog premijera Donalda Tuska koji je na društvenoj mreži poručio: “Europa se probudila“, uz fotografiju čelnika na summitu. Tusk kaže da prisutni “svi govore u jedan glas o pomoći Ukrajini, potrebi bliske transatlantske suradnje i jačanju istočne granice”. Talijanska premijerka Giorgia Meloni također je reagirala: “Jedina stvar koju si apsolutno ne možemo priuštiti je mir [u Ukrajini] koji neće trajati. (…) Moramo biti vrlo oprezni kada procjenjujemo što se predlaže, posebno u odgovoru na ovo ključno pitanje: može li se ovaj mir narušiti? Jer, nažalost, vidjeli smo da se to dogodilo u prošlosti.” A bilo je riječi i od njemačkog kancelara u odlasku Olafa Scholza, koji spominje da biti “transatlantski saveznici” u NATO-u ostaje “ključ sigurnosti” u SAD-u, Kanadi i Europi. Smatra da je savezništvo ojačano posljednjih godina “novim članicama i izdvajanjima za obranu” i da je to “put kojim ćemo nastaviti ići i u budućnosti“. Nizozemski premijer Dick Schoof ponavlja da Europa “mora preuzeti veću ulogu u osiguravanju sigurnosti za naš kontinent” i dodaje da su “dobri transatlantski odnosi također neophodni“.

“Europa se mora hitno naoružati, a zemlje članice moraju dobiti fiskalni prostor da povećaju obrambenu potrošnju“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka. Ona je dodala da Europa također mora pokazati Sjedinjenim Državama da je spremna braniti demokraciju. “Nakon dugog razdoblja nedovoljnog ulaganja, od najveće je važnosti povećati ulaganje u obranu na produljeni period“, rekla je novinarima nakon sastanka u Londonu. Zemlje članice trebaju više fiskalnog prostora kako bi povećale obrambene izdatke, poručila je von der Leyen.

S druge strane, iz SAD-a ne stižu nimalo pomirljive poruke. Savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost i član pregovaračkog tima s Ruskom Federacijom, Mike Waltz, izjavio je na CNN-u da Sjedinjene Države trebaju ukrajinskog čelnika koji je voljan postići trajan mir s Rusijom, ali da nije sigurno je li predsjednik Zelenski spreman na to. Waltz je naglasio da Washington podržava mir koji uključuje teritorijalne ustupke u zamjenu za sigurnosna jamstva, te da je njihova provedba odgovornost Europe. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson također smatra kako Ukrajini možda treba novi lider ako Zelenski ne pristane na američke zahtjeve za pregovorima. Mediji su prenijeli i da je američki državni tajnik Marco Rubio izjavio da SAD neće nastaviti razgovore dok Kijev ne pokaže spremnost na dogovor.

Na sastanku u Londonu nazočili su, uz brojne europske čelnike (među kojima nije bio ni jedan hrvatski dužnosnik), i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kanadski premijer Justin Trudeau i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan. Summit u Londonu smatra se ključnim za daljnji smjer europske podrške Ukrajini i transatlantskih odnosa, ocjena je medija i političkih analitičara.

Ovih dana svjedočimo dramatičnoj prekretnici u sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji u Europi koja očito redefinira svoj odnos prema SAD-u, a potaknuta nedavnim potezima američkog predsjednika Trumpa. Tako je u utorak, 25. veljače britanski premijer Keir Starmer najavio da će se potrošnja za obranu povećati na 2,5% BDP-a do 2027. – brže nego što je vlada planirala. Poticaj će se financirati smanjenjem proračuna za inozemnu pomoć, rekao je u Donjem domu britanskog parlamenta premijer Ujedinjenog Kraljevstva objašnjavajući promjene u potrošnji za obranu te naglasio da je to najveće trajno povećanje potrošnje za obranu od Hladnog rata. “Putinova agresija ne prestaje u Ukrajini”, rekao je i dodao kako “ruski špijunski brodovi prijete našim vodama, ruski zrakoplovi ulaze u naš zračni prostor, ruski kibernetički napadi pogodili su naš NHS, a prije samo sedam godina dogodio se ruski napad kemijskim oružjem usred bijela dana na ulicama Salisburyja“.

Ocijenio je kako ova vremena zahtijevaju ujedinjenu Britaniju zbog čega  se moraju upotrijebiti svi resursi za postizanje sigurnosti. Britanski mediji koji su prenijeli Starmerove riječi napominju kako „premijer upozorava da se ‘sve promijenilo’ nakon što je najavio povećanje potrošnje za obranu“. U neočekivanoj izjavi uoči razgovora s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući Starmer je rekao: “Ispunit ćemo svoju obvezu da potrošimo 2,5% BDP-a na obranu, ali ćemo to unaprijediti kako bismo dosegli tu razinu 2027. I to ćemo zadržati do kraja ovog parlamenta”. Starmer objašnjava da to znači trošenje 13,4 milijarde funti više na obranu svake godine od 2027., što označava najveće povećanje od Hladnog rata. On dodaje i da će Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznati doprinos obavještajnih službi, što znači da će “svi zajedno trošiti 2,6% na našu obranu od 2027. godine“. Ali, kaže Starmer, Zapad “mora ići dalje” najavivši i planove – ovisno o ekonomskim i fiskalnim uvjetima – za povećanje potrošnje za obranu od 3% BDP-a u sljedećem mandatu. Vlada je planirala zacrtati “put” za postizanje 2,5% (porast s oko 2,3%) putem strateškog obrambenog pregleda u proljeće, ali je bila pod pritiskom da to ubrza otkako je američki predsjednik započeo razgovore s Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini. Taj razvoj događaja doveo je do toga da su europski čelnici bili prisiljeni početi oštro govoriti o obrani, uz upozorenje Trumpove administracije da se kontinent više ne može oslanjati na američku potporu.

Trump je pozvao saveznike u NATO-u da krenu prema trošenju 5% nacionalnog dohotka na obranu – više nego čak i SAD sada.

Uoči puta britanskog premijera u SAD, na razgovor s američkom predsjednikom Trumpom stigao je francuski predsjednik Emanuel Macron. U utorak je britanski  The Telegraph objavio da je Francuska spremna upotrijebiti svoj nuklearni arsenal kako bi zaštitila Europu. Borbeni zrakoplovi naoružani nuklearnim oružjem mogli bi biti raspoređeni u Njemačku dok Sjedinjene Američke Države prijete povlačenjem svojih snaga s europskog kontinenta. Navodno je i Friedrich Merz, koji će postati novi njemački kancelar nakon pobjede na nedjeljnim izborima, pozvao Britaniju i Francusku da prošire svoj “nuklearni kišobran” nad Europom kako bi se  osigurala veća neovisnost Europe od SAD pod vodstvom Donalda Trumpa. Jedan francuski dužnosnik izjavio je The Telegraphu kako bi slanje borbenih zrakoplova s nuklearnim naoružanjem poslalo jasnu poruku Vladimiru Putinu, dok su diplomati u Berlinu ocijenili da bi taj potez mogao izvršiti pritisak na Sir Keira Starmera da učini isto. “Raspoređivanje nekoliko francuskih nuklearnih borbenih zrakoplova u Njemačkoj ne bi trebalo biti teško i poslalo bi snažnu poruku“, rekao je izvor.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s Merzom u nedjelju navečer, prije nego što je otputovao u Washington kako bi u Bijeloj kući Donaldu Trumpu predstavio svoj plan za europsku sigurnost i obranu Ukrajine. Povodom summita održanog na treću godišnjicu rata, američki predsjednik sugerirao je da SAD neće pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Govoreći zajedno s Trumpom na press-konferenciji, Macron je naglasio da mir “ne smije biti kapitulacija Ukrajine” te je pozvao Europljane da više pridonesu sigurnosti kontinenta. U međuvremenu, SAD se sukobio sa svojim europskim saveznicima oko rezolucije UN-a o ratu u Ukrajini. Washington je glasao zajedno s Rusijom protiv prijedloga koji je osudio Putinov rat i pozvao na povlačenje njegovih snaga. Britanski premijer podržava europske čelnike, a ne Trumpa u vezi s rješenjem rata u Ukrajini te želi potpisati sigurnosni i obrambeni pakt s Europskom unijom. “Ako Francuzi odluče postaviti nuklearni štit u Njemačkoj, to bi zaista moglo povećati pritisak na Britance da učine isto“, rekao je diplomat.

Izvor za ovaj britanski list navodi i kako bi zahtjev vjerojatno bio formalno postavljen tek ako bi Amerikanci povukli svoj nuklearni arsenal iz Njemačke. Vjeruje se da Francuska ima oko 300 nuklearnih projektila u sklopu svog programa “Force de dissuasion2, s mogućnošću lansiranja s mora i iz zraka. Britanski nuklearni program Trident uključuje četiri podmornice klase Vanguard, koje mogu nositi do 16 bojevih glava svaka.

Obraćajući se svjetskim čelnicima videovezom na summitu u Kijevu povodom treće godišnjice ruske invazije, Sir Keir Starmer izjavio je da “Moskva ne drži sve karte u ovom ratu“. Dodao je da je Britanija “spremna i voljna” podržati budući mirovni sporazum s “vojnicima na terenu“, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.

Premijer UK Rishi Sunak objavio je jučer da će Velikaa Britanija povećati svoje investiranje u obranu ne bi li odgovorila na izazove sve kompleksnijeg i promjenjivijeg svijeta, a radi toga je Vlada objavila osvježenje strateškog dokumenta Integrirani pregled iz 2021. godine. Osvježeni Integrirani pregled 2023 (IR23) potvrđuje da će Ministarstvu obrane UK tijekom iduće dvije godine biti na raspolaganju dodatnih 5 milijardi funti, ne bi li se pomoglo ojačati i dopuniti vitalne zalihe streljiva, modernizirati britanske nuklearne snage, te financirati iduću fazu podmorničkog programa AUKUS. Radi se o povećanju sredstava koje se nadovezuje na dodatnih 24 milijarde funti kroz 4-godišnje razdoblje usuglašenih 2020., što je najveći kontinuirani porast takvih izdvajanja od Hladnog rata.

Premijer Sunak također će postaviti i okvire za podizanje obrambenih izdvajanja na 2,5% BDP na malo duži rok, a UK će voditi i diskusije sa saveznicima o budućem obrambenom postavu te podjeli troškova na NATO summitu u Litvi ovog ljeta. Velika Britanija namjerava u svjetlu ovih ciljeva ponovno razmatrati svoja obrambena izdvajanja nakon 2025. godine.

Dokument IR23 bio je naručen ne bi li se odgovorilo na nadolazeće geopolitičke prijetnje, od ilegalne ruske invazije na Ukrajinu do kineskih ekonomskih pritisaka i pojačanog nadmetanja među državama. Ovi trendovi su već bili identificirani u originalnom Integriranom pregledu, a tijekom zadnje 2 godine su se pojačali, a dalekosežnim posljedicama za sigurnost i prosperitet britanskih građana. Ovaj izvještaj identificira niz prioriteta kojima se neposredno odgovara na ove prijetnje. Prvo i osnovno je odnos prema fundamentalnom riziku koji Rusija predstavlja za europsku sigurnost, te uskrata Moskvi bilo kakvih koristi od njihove ilegalne invazije na Ukrajinu.

Rishi Sunak na putu za San Diego

Osvježeni Integrirani pregled također određuje kako će UK prilagoditi svoj pristup Kini ne bi li se izašlo na kraj s epohalnim izazovom kojeg predstavlja kineska Komunistička partija sa svojim pojačanim aktivnostima po pitanju vojske, financija i diplomacije. On sadržava i nove mjere za jačanje ekonomske sigurnosti, tehnoloških sposobnosti i međunarodne razvojne pomoći Ujedinjene Kraljevine u okolnostima te prijetnje. Premijer Sunak je postavio i međuresorne smjernice za Vladu kojima se želi postići konzistentan, koherentan i robustan pristup Kini, utemeljen u nacionalnim interesima i usklađen sa saveznicima.

IR23 potvrđuje da će UK nastaviti igrati vodeću ulogu u euro-atlantskoj sigurnosti, prateći ujedno i strateški pomak prema indo-pacifičkom prostoru. Kao prvi korak pri ispunjenju tih prioriteta premijer je jučer, u ponedjeljak 13. ožujka, u San Diegu (SAD) gdje se sastao s predsjednikom Bidenom i australskim premijerom Albaneseom, ne bi li se pokrenulo iduću fazu podmorničkog programa AUKUS.

Premijer Rishi Sunak je rekao da uzimajući u obzir da svijet postaje sve nestabilniji i natjecanje među državama sve intenzivnije, UK mora biti spremna zadržati svoju poziciju:

Premijeri Velike Britanije i Australije

„Dugoročnim investiranjem u naše Oružane snage bit ćemo spremni za današnje i buduće izazove. Kao što ću raspraviti s našim američkim i australskim saveznicima danas u SAD-u, Velika Britanija će ostati vodeći kontributor NATO savezu i pouzdan međunarodni partner, zalažući se za naše vrijednosti od Ukrajine sve do Južnog kineskog mora. (…) Iznimno jasno smo tijekom prošle godine vidjeli kako nas pogađaju međunarodne krize, gdje je ruska šokantna invazija Ukrajine potjerala uvis cijene energije i hrane. Mi ćemo ojačati našu nacionalnu obranu od ekonomske sigurnosti do tehnoloških lanaca opskrbe i obavještajnih vještina, ne bi li osigurali da nikad više ne budemo ranjivi aktivnostima neprijateljskih snaga.“

Dokument IR23 postavio je niz dodatnih prioriteta po kojima treba djelovati u okviru naše osvježene strategije, među ostalim:

1. Kreiranje nove ustanove za nacionalnu zaštitu sigurnosti (National Protective Security Authority) u okviru MI5, koju se osniva od ponedjeljka (13. ožujka), ne bi li širokom krugu britanskih poslovnih i drugih organizacija pružila neposredni pristup ekspertnom savjetovanju iz pitanja sigurnosti,
2. Uspostava inicijative za ekonomsko odvraćanje (Economic Deterrence Initiative) za jačanje snage britanskog režima sankcija, zatvaranje puteva koje koriste zlostavljači ljudskih prava te oligarsi pri izbjegavanju sankcija,
3. Udvostručenje fondova za državni program sposobnosti vezanih uz Kinu, uključujući investiranje u učenje mandarinskog jezika, te diplomatsku ekspertizu na temu Kine. Također će se pokrenuti kurikulum pri koledžu za nacionalnu sigurnost ne bi li ojačali sposobnosti vezane uz nacionalnu sigurnost širom državnih redova,
4. Uspostava novog integriranog sigurnosnog fonda (Integrated Security Fund), vrijednog milijardu funti, za postizanje osnovnih ciljeva Integriranog pregleda kod kuće i u svijetu, uključujući na poljima ekonomske i cyber sigurnosti, kontra-terorizma i ljudskih prava. Ovo će zamijeniti već postojeći fond za konflikte, stabilnost i sigurnost (Conflict, Stability and Security Fund – CSSF),
5. Objava osvježene strategije kritičnih minerala za UK kojom će se osigurati da država ima siguran pristup bitnim komponentama za svakodnevne i buduće tehnologije,
6. Osiguravanje dodatnih 20 milijuna funti financiranja za BBC World Service, osiguravajući time njegovu sposobnost da i nadalje pruža usluge na 42 bitna jezika – uključujući i u državama na koje nama neprijateljske države usmjeravaju dezinformacije.

Dokument „Osvježeni Integrirani pregled 2023: odgovor na sve izazovniji i nemirniji svijet“ bio je prezentiran u parlamentu od strane ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja tijekom ponedjeljka, i potom objavljen u cjelini na web-stranici britanske Vlade.

Istovremeno, treba podsjetiti da obrambeni sektor u Hrvatskoj još uvijek funkcionira temeljem Dugoročnog plana razvoja OS RH za razdoblje 2015.-2024., donesenog u prosincu 2014., iako se novi hrvatski strateški dokumenti za polje obrane (Strateški pregled obrane i DPR OS RH) službeno razvijaju još tamo od početka svibnja 2017. godine. No oni nisu ugledali svjetlo dana za mandata ministra Krstičevića, a usprkos brojnim najavama do danas ih nije u proceduru poslao ni njegov nasljednik, aktualni  ministra obrane Mario Banožić. Za razliku od Velike Britanije, koja je spremna svoje strateške dokumente bitno osuvremenjivati samo dvije godine po njihovom donošenju i u skladu s aktualnim trenutkom, Hrvatska ne samo da nije primijenila mehanizam godišnjih osvježavanja aktualnog DPR-a, već se u gotovo 6 godina nije pokazala sposobnom iznjedriti ni bilo koji od novih strateških dokumenata obrane. Pri tome, naravno, u bilo kakvim normalnim okolnostima novom Dugoročnom planu razvoja OS RH opet bi prethodio i odgovarajući svježi Strateški pregled obrane – dokument kojeg zadnjih godina više nitko ni ne spominje, i koji je zadnji put donesen otprilike godinu dana prije DPR-a, davnog 25. srpnja 2013. godine.