Sabor  je (napokon) potvrdio odliku o slanju naših vojnika u NATO misije, ali ne i u NSATU! Možemo reći “napokon”, jer je Hrvatski sabor  u petak, na Sv. Nikolu, potvrdio dvanaest Vladinih prijedloga o slanju hrvatskih vojnika u misije, operacije i aktivnosti u druge države, dok se o odluci o slanju časnika u NATO aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) nije glasalo, te je ona i dalje na čekanju. Za aktivnost NSATU, koja se održava u njemačkom Wiesbadenu, predsjednik Republike Zoran Milanović nije dao prethodnu suglasnost, pa je Vlada tu odluku morala prebaciti na 2/3 većinu saborskih zastupnika, odnosno na njih 101 koji bi morali dignuti ruku za Vladin prijedlog, a kontra mišljenja predsjednika RH. “Još se nisu stekli uvjeti za glasovanje o NATO-ovoj aktivnosti NSATU, očito da treba dodatnih pojašnjenja predstavnicima oporbe da razumiju o čemu se radi“, poručio je nedavno premijer Andrej Plenković. Sukob na relaciji Predsjednik Vlade i Predsjednik Republike tj.  vladajućih s oporbom oko te teme traje od početka listopada, a nije pomogao ni dolazak v.d. zamjenika Gladnog tajnika NATO-a Borisa Rugea u Sabor na pojašnjenja o NSATU aktivnosti.

Portal Obris.org još je 28. studenoga upozoravao da su misije pripadnika Oružanih snaga RH u biti talac političkih igara oko NSATU-a. Naročito smo tada naglasili da je hrvatska Vlada još na svojoj 28 sjednici, 3. listopada usvojila nacrte odluka o sudjelovanju pripadnika naših Oružanih snaga u inozemstvu, dok ih je Sabor stavio ad acta. I samo glasanje u Saboru 06. prosinca ostalo je u sjeni političkih igara oko imenovanja sudaca Ustavnog suda, izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića te predizborne kampanje za Predsjednika Republike krajem godina. Ne trebamo podsjećati da je Predsjednik RH ujedno i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.

Sabor je 06.prosinca jednoglasno potvrdio sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu NATO-ove aktivnosti prednjih kopnenih snaga, u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu i u misiji potpore miru “NATO misiji u Iraku”. Točka o NSATU nije ni uvrštena u glasovanje, no jest 12 ostalih odluka o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije, za koje je predsjednik Republike dao suglasnost. Potvrđeno je i sudjelovanje u operaciji potpore miru “Sea Guardian” u Sredozemlju, u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji koalicijskih snaga “Inherent Resolve”, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR – ATALANTA“, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR MED IRINI“, kao i u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda. Potvrđena je također odluka o prelasku granice Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, kao i odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini. Temeljem saborske potvrde, hrvatski vojnici bit će upućeni i na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Misije, operacije i aktivnosti – što je Sabor izglasao

Sudjelovanje OS RH u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga: tijekom 2025. i 2026. do 170 pripadnika OS RH s borbenim oklopnim vozilima, razmješteni u Republici Poljskoj pod vodstvom SAD-a. Jednako tako, izglasano je u ovom vremenskom razdoblju i upućivanje do 120 pripadnika OS RH, uključujući i haubičku bitnicu, u Litvu, i to pod vodstvom SR Njemačke. U Mađarskoj može biti razmješteno do 220 hrvatskih vojnika (pod vodstvom Mađarske), a MORH predlaže povećanje broja pripadnika kako bi se omogućilo “povremeno slanje pješačke satnije radi  uvježbavanja i integracija snaga.” U Bugarsku se upućuje do 10 pripadnika OS RH pod vodstvom Italije, i to je ujedno i najmanji angažman u okviru aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga (NATO forward Land Forces), što je naziv zanekadašnje aktivnosti ojačanja Prednje prisutnosti (eFP).

Sudjelovanje OS RH u misiji potpore miru,,NATO MISIJI U IRAKU”: upućuje se do deset pripadnika OS RH, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2025. i 2026. godine s mogućnošću rotacije.

Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu: nastavak angažmana do 200 pripadnika OS RH s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.

Sudjelovanje OS RH u  aktivnosti  Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije. Angažman u ovoj skupini nastavlja se po istom modelu kao i do sada – u suradnji s Mornaricom Talijanske Republike.

Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru,,SEA GUARDIAN” u Sredozemlju: kao i do sada, i u narednom 2-godišnjem razdoblju predviđeno je upućivanje do 35 pripadnika OS RH i brod Hrvatske ratne mornarice.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EUNAVFOR – ATALANTA”: do 25 pripadnika Oružanih snaga RH/HRM u 2025. i 2026. godini, uz mogućnost rotacije.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Koalicijskih snaga,,INHERENT RESOLVE”: popunjavanje do tri stožerne pozicije u zapovjedništvu operacije u Kuvajtu i Iraku.

Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EU NAVFOR MED IRINI”: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije.

Što se tiče operacija potpore miru Ujedinjenih naroda, jednoglasno je podržano sudjelovanje OS RH u operaciji UNIFIL (Libanon) – do 3 pripadnika OS RH, u operaciji MINURSO (Zapadna Sahara) – do 5 pripadnika, te u operaciji UNMOGIP (Indija i Pakistan) – do 9 pripadnika OS RH.

Sabor je također izglasao i odluku o o prelasku granice RH oružanih snaga država članica NATO i OS RH angažiranih u
okviru modela snaga NATO-a u 2025.  i 2026. godini, i to za one snage koje su u spremnosti u roku do 10 dana. Jednako tako je izglasana i slična odluka o prelasku granice RH za oružane  snage članica EU i RH angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini.

Konačno, kako je već praksa nekoliko godina, uz misije i operacije veže se i odluka o upućivanju pripadnika OS RH na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. Tako se, prema odluci Sabora, u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a može istodobno uputiti najviše 120 pripadnika OS RH.

Povratak iz “Sea Guardiana”

Doček RTOP “Dubrovnik” u luci Lora (Photo.HRM)

Inače, istovremeno dok se u Saboru glasalo o nastavku misija, u petak, 6. prosinca dolaskom raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” u luku Lora u Splitu završilo je sudjelovanje 10. hrvatskog kontingenta u NATO vođenoj operaciji “Sea Guardian”. U prilog doprinosu Republike Hrvatske savezničkim naporima osiguranja zajedničke sigurnosti na moru, 10. hrvatski kontingent je u području srednjeg Mediterana od početka studenog ove godine sudjelovao u aktivnostima podupiranja borbe protiv terorizma, stvaranja cjelovite pomorske situacijske slike, identifikacije potencijalnih prijetnji, njihovog praćenja i otkrivanja te razmjene podataka. Zapovjednik raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” je poručnik bojnog broda Dino Čobo, dok je u svojstvu zapovjednika 10. hrvatskog kontingenta, u čijem sastavu je bilo 33 pripadnika, bio kapetan korvete Silvijo Bosančić. On je tom prilikom rekao kako je “u protekla četiri tjedna i nakon prevaljenih 4,500 NM raketna topovnjača “Dubrovnik” i pripadnici kontingenta uspješno su ostvarili zadane ciljeve na području srednjeg Mediterana. Hrvatski mornari pod hrvatskim stijegom još jednom su dokazali da imaju zahtijevane sposobnosti izvršenja zadaća u NATO vođenim operacijama.”

Vlada je na jutrošnjoj 21. sjednici donijela niz odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama za 2021. i 2022. godinu. Kao što je već najavljeno, predloženo je značajno povećanje hrvatskog angažmana u NATO operaciji na Kosovu, a na popis aktivnosti uvrštena je i jedna nova – „Standing NATO Mine Countermeasures Group 2“. Obrazlagatelj ove objedinjene točke Vladinog dnevnog reda bio je ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao:

„Sudjelovanje OS RH u operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima važan je instrument vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske koji osigurava ispunjavanje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta. To je jedna od triju misija Hrvatske vojske koja trenutno sudjeluje u 9 operacija, misija i aktivnosti s ukupno 142 pripadnika. Uzevši u obzir vanjskopolitičke prioritete, kao i iskazane potrebe na području misija, operacija i aktivnosti radi doprinosa međunarodnoj sigurnosti i ulozi odgovorne članice EU, NATO-a i Ujedinjenih naroda, predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju OS RH uz mogućnost rotacija, i to u:

• operaciji potpore mira KFOR na Kosovu – prijedlog je da se u 2021./2022. godini može uputiti do 150 pripadnika uz korištenje do 2 helikoptera HRZ-a, povećanje bi se odnosilo na deklariranje lake pješačke satnije u sektoru ‘Zapad’;
• operacija potpore mira ‘Sea Guardian’ u Sredozemlju – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju u 2021. godini do 35 pripadnika OS brodom HRM;
• aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj – prijedlog je da se u 2021. godini može uputiti u ovu aktivnost do 90 pripadnika;
• aktivnost ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’ – to je aktivnost mornaričkih snaga za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane na području Sredozemlja i Crnoga mora koji pridonosi razini sigurnosti na moru. To je prvo sudjelovanje Hrvatske vojske u ovoj aktivnosti i provelo bi se ustrojavanjem hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja koji bi se nalazio na brodu Ratne mornarice Talijanske Republike. Predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju u aktivnosti u 2021./2022. godini s do 5 pripadnika;
• operacija Europske unije EU NAVOR (umjesto NAVFOR, op.a.) Somalia ATALANTA – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju 2021./2022. do 25 pripadnika;
• u operacije potpore miru UN-a predlaže se u 2021./2022. godini mogućnost upućivanja do 9 pripadnika u operaciju u Indiji i Pakistanu, u Zapadnu Saharu do 5 pripadnika, te u Libanon do 3 pripadnika.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su u Državnom proračunu RH za 2021. godinu i u projekcijama za 2022. godinu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Vlada je jednoglasno uputila ovaj prijedlog prema Hrvatskom Saboru.

Neugodna novina

No ono što Banožić nije rekao je novost uvedena ove godine – Vlada, odnosno MORH, potiho su ukinuli podrobnije izvještavanje Hrvatskog sabora i nadležnog saborskog Odbora za obranu o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. S ovogodišnjim odlukama o angažmanu OS RH uvedena je nova formulacija – „Izvješće o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji  potpore miru biti će dio Godišnjeg izvješća o obrani koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru“. Time se od Odbora za obranu i Hrvatskog sabora traži odgovornost za slanje hrvatskih vojnika van granica Lijepe naše bez ikakve obveze nadležnog obrambenog resora da saborske zastupnike podrobnije obavijesti o rezultatima i posljedicama takve odluke. Nakon što se već godinama prakticiralo Saboru jednostavno ne dostavljati obvezna izvješća, na ovaj se način dodatno učvršćuje praksa gotovo potpune konspirativnosti po pitanju inozemnih aktivnosti OS RH. Dapače, provedba nacionalnih odluka o međunarodnim misijama, kao STVARNO BITNOM vanjskopolitičkom i vojnom alatu države – odluka koje se obično donose širokim političkim konsenzusom – kroz Godišnje izvješće dobiva isti status kao i pitanja ravnopravnosti spolova ili djelovanje Vojnog ordinarijata u OS RH. Ovime se i dodatno marginalizira nadležno saborsko tijelo, kao i sam Sabor, koji su već do sada davali odobrenja na sudjelovanje u misijama ili za pojedine velike vojne nabave tek kada je cijela stvar već odavno dogovorena, a zeleno svjetlo parlamenta je tek dosadna formalistička točka na i.

Jačanje snaga u KFOR-u na Kosovu

Ispraćaj 34. HRVCON-a za Kosovo (Photo: OSRH/F. Klen)

Za povlačenje OS RH iz Afganistana bila je najavljena kompenzacija u nekoj drugoj NATO misiji ili operaciji. Prošloga je mjeseca jasno rečeno da će se ojačati hrvatski angažman na Kosovu, u NATO operaciji KFOR, a ovakvo povećanje snaga MORH obrazlaže zahtjevom Savezničkog zapovjedništva za operacije. Naime, kako stoji u popratnom dokumentu ovog Vladinog prijedloga, „budući da je Zapovjedništvo operacije KFOR putem nadređenog Savezničkog zapovjedništva za operacije učestalo izvještavalo saveznice o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska predlaže povećati hrvatski kontingent u operaciji potpore miru KFOR s dosadašnjih 40 na 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije“. Glavni razlog ovakve hrvatske odluke je podrška naporima NATO saveza u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji: „sigurnosna situacija u Republici Kosovo, koja ovisi o narušenim međuetničkim odnosima, neregularnim migracijama te regrutiranju boraca tzv. Islamske Države i njihovu povratku, od iznimne je važnosti zbog izravnih posljedica na odnose država jugoistočne Europe i stabilnosti cijelog područja. Narušavanje sigurnosti u Republici Kosovo može imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo“. Trenutačno je u operaciji KFOR raspoređen 33. hrvatski kontingent s 38 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Područja razmještaja su Priština, Ferizaj/Uroševac i kamp Villaggio pokraj Peći. U srijedu, 18. studenog, iz Zagreba je put Kosova ispraćen 34. hrvatski kontingent – za razliku od svojih ranijih kolega, 20 pripadnika 34. HRVCON-a krenulo je cestovnim putem prema Kosovu, preko Crne Gore i Albanije.

Koliko će koštati tri puta veći kontingent za Kosovo, Ministarstvo obrane i Vlada RH ne navode, već se pozivaju na uobičajenu frazu o tome da su „Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu i u okviru su limita određenih za Ministarstvo obrane Smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023.“. Ova namjerno mutna formulacija prati i odluke za sve ostale operacije, odnosno misije.

Operacije na Sredozemlju – „Sea Guardian“ i SNMCMG 2

Kod operacije „Sea Guardian“ ništa se ne mijenja – Hrvatska nastavlja svoje sudjelovanje u ovoj NATO operaciji s jednim brodom Hrvatske ratne mornarice i s timom za pregled isključivo nevojnih brodova koji odobrava zapovjednik broda. U ovoj operaciji bilo bi angažirano do 35 pripadnika OS RH iz sastava HRM s mogućnošću rotacije. Kako smo već pisali, u rujnu ove godine brod HRM-a RTOP-42 „Dubrovnik“ bio je i zapovjedni brod u ovoj sredozemnoj operaciji.

FGS RHEIN, zapovjedni brod SNMCMG2, 2018. posjetio je Split (Photo: HRM/M.Siriščević)

Od sljedeće godine OS RH bi trebale ući u novu NATO aktivnost – u onu pod okriljem „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“, odnosno „Standing NATO Mine Countermeasure Group 2“ (SNMCMG 2), koja je inače sastavnica Snaga brzog odgovora. Kako je već ministar Banožić rekao, radi se o namjenski organiziranim mornaričkim snagama trenutačno raspoloživim za saveznička protuminska djelovanja na moru, i težišno angažiranima u području Sredozemlja i Crnog mora, u kojima bi Hrvatska doprinosila do 5 pripadnika HRM-a. Unutar plana angažiranja za 2021. i 2022. predviđeno je angažiranje na širem području Jadranskog mora (Otrantska vrata), Crnom moru, te središnjem dijelu Sredozemlja, unutar teritorijalnog mora država članica NATO-a. Kako piše u Vladinom obrazloženju, „sudjelovanje u ‘Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2’ podrazumijeva provedbu zadaća neborbenih djelovanja s težištem na zajedničkom uvježbavanju i održavanju sposobnosti snaga te doprinos stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike u realnom vremenu. Osim toga, ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’  ostvaruje značajan doprinos vidljivosti Saveza kao primjer suradnje u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa u području pomorske sigurnosti“, a nije na odmet spomenuti ni da su visoki zahtjevi interoperabilnosti i kompatibilnosti za angažiranje mornaričkih snaga u Stalnim pomorskim snagama NATO-a dio ciljeva razvoja sposobnosti Hrvatske ratne mornarice. OS RH do sada nisu sudjelovale u operativnoj aktivnosti SNMCMG 2, ali je njihova dosadašnja suradnja bila uspješna i provodila se godinama zajedničkim uvježbavanjima tijekom posjeta „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“ Republici Hrvatskoj i sudjelovanjem na NATO mornaričkim vježbama. O ustrojavanju kombiniranog hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja, stacioniranog na brodu Talijanske Ratne mornarice sklopit će se poseban bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije. Pri tome, s obzirom na kombiniranu prirodu ove aktivnosti, dug zapovjedni lanac od pripadnika OS RH do samih OS RH, i izuzetno široko određen prostor djelovanja, ovo je aktivnost za koju posebno brine smanjeno izvještavanje kako javnosti, tako i Hrvatskoga sabora.

eFP Poljska i ATALANTA – bez promjena

I sljedeće godine u NATO aktivnosti „ojačane Prednje prisutnosti“ (eFP) u Poljskoj Hrvatska namjerava sudjelovati s najviše 90 pripadnika OS RH, i to – kao i do sada – u multinacionalnoj borbenoj skupini pod vodstvom SAD-a. I nadalje će to biti bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa, koja je u Poljskoj protekle 3 godine bila vrlo zapažena.

S novim prijedlozima o angažmanu OS RH u NATO aktivnostima, Poljska i Kosovo će postati dvije zemlje s najvećim udjelom hrvatskih vojnika. U listopadu 2017. u sastavu prvoga hrvatskoga kontingenta u Poljsku je upućena bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Od listopada 2017. godine do listopada 2020. provedeno je ukupno šest rotacija, a trenutno je u Poljskoj raspoređen 6. HRVCON s 80 pripadnika OS RH.

Ništa novoga nema ni u hrvatskom sudjelovanju u EU operaciji NAVFOR ATALANTA u Somaliji. Hrvatska će se i sljedeće godine protiv piratstva u južnom Crvenom moru, Adenskom zaljevu i dijelu Indijskog oceana boriti s najviše 25 pripadnika OS RH (uz mogućnost rotacije), što opet znači i mogućnost upućivanja novog AVPD tima na neki od brodova iz sastava UN-ovog Svjetskog programa za hranu. Posljednji hrvatski AVPD tim vratio se iz operacije ATALANTA početkom studenog ove godine.  Uz to, časnici OS RH nekoliko su puta popunjavali pozicije na vojnim brodovima drugih zemalja te u logističkoj bazi u Džibutiju, kao i jednu poziciju u Operativnom zapovjedništvu operacije u španjolskoj Roti, i to modelom stalne šestomjesečne rotacije (što je tip djelovanja o kojem se opet zasebno ne izvještava Hrvatski sabor).

Operacije UN-a – čista simbolika

Donacija HRVCON-a u misiji UNMOGIP 2015. godine lokalnoj školi u Pakistanu (Photo: HR UNMOGIP Tim)

Kao i posljednje dvije, tako će i naredne dvije godine OS RH biti angažirane u operaciji UN-a u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u Zapadnoj Sahari (MINURSO), te u Libanonu (UNIFIL), s ukupno 17 pripadnika OS RH. Iako su svojedobno UNMOGIP i UNIFIL bile operacije s dosta brojnim hrvatskim kontingentima, to je posljednjih godina opet svedeno na simbolični angažman do najviše 9, odnosno do 3 pripadnika OS RH, što će se nastaviti i 2021./2022. godine (uz mogućnost rotacije). Sudjelovanje OS RH u operaciji u Zapadnoj Sahari smanjilo se još i više – odlukom Vlade RH od 31. listopada 2018. u operaciju se moglo uputiti do osam pripadnika OS RH, dok je stvarno upućeno po sedam pripadnika u jednoj rotaciji. Od listopada 2019. u operaciji MINURSO sudjeluje šest pripadnika OS RH u svojstvu vojnih promatrača, a od rujna 2020. sudjeluje pet pripadnika po rotaciji. Potvrdi li Sabor Vladin današnji prijedlog, naredne dvije godine nastavit će se upućivati do 5 hrvatskih vojnika u Zapadnu Saharu. No razlog ovakvog smanjivanja ne leži u Hrvatskoj, nego u Ujedinjenim narodima – naime, tijekom 2019. godine došlo je do preustroja strukture snaga u operaciji MINURSO, čime je smanjen broj međunarodnih vojnih promatrača za 15 posto, a uslijedilo je i daljnje smanjenje proračuna operacije. To je opet dovelo do novog smanjenja broja međunarodnih vojnih promatrača za još 10 posto, što u 2020. predstavlja ukupno smanjenje za 25 posto. Budući da Hrvatska ne sudjeluje ni u jednoj drugoj misiji ili operaciji na afričkom kontinentu, nastavit će svoje simbolično sudjelovanje u UN-ovoj sve manjoj operaciji MINURSO.

Odbor za obranu Hrvatskog sabora prošloga je tjedna, u srijedu 24. listopada, na dnevni red svoje 19. sjednice uvrstio temu sudjelovanja RH u međunarodnim misijama i operacijama – temu koja je izglasana na 119. sjednici Vlade RH od 17. listopada. Radi se o misijama i operacijama NATO-saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda, u kojime će OS RH sudjelovati tijekom 2019. i 2020. godina. Odboru za obranu trebalo je tek 20-ak minuta da jednoglasno, gotovo bez rasprave, prihvati Vladine prijedloge.

Obrazlagatelj je ispred Ministarstva obrane bio državni tajnik Tomislav Ivić, koji je na prijedlog predsjednika Odbora za obranu Igora Dragovana objedinio sve prijedloge angažmana u međunarodnim misijama. Nije se tu čulo ništa novo u odnosu na 119. sjednicu Vlade i tadašnja obrazloženja ministra obrane Damira Krstičevića, osim troškova sudjelovanja u pojedinim misijama i operacijama. Tako se čulo sljedeće:

1. sudjelovanje do 110 pripadnika OS RH u operaciji „Resolute Support“ u Afganistanu – „na godišnjoj razini iznosi 55 milijuna kuna“,

2. sudjelovanje do 3 pripadnika OS RH u operaciji EU „SOPHIA“ – „na godišnjoj razini iznosi oko 2 milijuna kuna“,

3. sudjelovanje do 90 pripadnika OS RH u aktivnosti ojačanje prednje prisutnosti NATO u Poljskoj – „godišnje to iznosi oko 33 milijuna kuna“,

4. sudjelovanje do 40 pripadnika OS RH s do 2 helikoptera u misiji KFOR na Kosovu – „sredstva iznose na godišnjoj razini 24 milijuna kuna“,

5. sudjelovanje do 10 pripadnika OS RH u novoj NATO misiji u Iraku, „NATO mission in Iraq – NMI“ – „za 2018. godinu to je iznos od 660.000,00 kuna, a u 2019. – to je 4,3 milijuna kuna“,

6. sudjelovanje do 25 pripadnika OS RH u EU operaciji „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“ – „sredstva predviđena u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane na godišnjoj razini iznose 3,5 milijuna kuna“,

7. ukupno 3 misije Ujedinjenih naroda: (a) sudjelovanje u misiji UNIFIL (Libanon): 2019. godine do 70 pripadnika i u 2020. do 3 pripadnika OS RH; (b) sudjelovanje u misiji MINURSO u Zapadnoj Sahari do 8 pripadnika OS RH; (c) sudjelovanje u operaciji UNMOGIP u Indiji i Pakistanu do 10 pripadnika OS RH – „financijska sredstva za ove 3 operacije su predviđena u državnom proračunu. U 2019. godini to bi bilo oko 13 milijuna kuna, a u 2020. – 2 milijuna kuna“.

Završavajući ovo obrazlaganje, državni tajnik Ivić podvukao je da se radi i misijama i operacijama u kojima je Hrvatska i do sada sudjelovala, ali i o jednoj novoj misiji – onoj u Iraku, koja je neborbenog karaktera i nova je čak i za NATO članice. Članovi Odbora za obranu, kao ni vanjski „stručnjaci“, nisu imali nikakvih pitanja ili sugestija, osim Franka Vidovića (SDP) koji je od Ivića tražio da pojasni sudjelovanje u novoj NATO misiji u Iraku, krivo shvativši da će MORH tamo poslati čak 110 vojnika, a ne samo do 10 ljudi.

„Kao što sam rekao u prijedlogu, riječ je o neborbenoj misiji NATO saveza. Odluka o sudjelovanju, odnosno o otvaranju nove operacije, je donesena na summitu u Bruxellesu u srpnju 2018. godine. Tamo bi pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali kao savjetno…savjetnici, obučavatelji, mentori, te bi vršili različite potporne dužnosti. Inače, da kažem da bi u toj misiji sudjelovalo 18 država-članica EU i 19 država-članica NATO saveza. Mogu Vam to i pročitati, ako Vas zanima koje bi države sudjelovale: uz Hrvatsku (naravno, ako Sabor donese takvu odluku), Australija, Republika Bugarska, Kanada, Češka Republika, Danska, Španjolska, Estonija, Finska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, Turska i SAD“,

nabrojio je Ivić, ispravivši ovdje i krivi navod Vlade RH, koja je 17. listopada ove godine u popis zemalja sudionica NATO misije u Iraku umjesto Australije bila navela Republiku Austriju. Inače, ovim je prijedlozima obuhvaćeno sudjelovanje ukupno 366 pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama, uz mogućnost rotacije.

Članovi Odbora za obranu jednoglasno su poduprli Vladine prijedloge, i uputili ih na raspravu na plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora. Iako su sve ove točke po kratkom postupku bile raspravljene u petak, 26. listopada, o njim se još nije glasovalo. To izgleda ostaje za ovaj tjedan, iako zbog blagdana Svih svetih uvaženi saborski zastupnici tu imaju ponešto skraćeni radni tjedan.

O raspravi koja je nešto više od sat vremena trajala pred plenarnom sjednicom Sabora može se napomenuti nekoliko stvari. Kao prvo, velik dio ukupnog vremena uzeo je zastupnik Pernar (Živi zid, SNAGA), ispred Kluba i u osobnim raspravama. Iako on tu ima stav o tematici, taj je stav sustavno temeljen na populizmu, namjernom miješanju pojmova i podataka iz zadnjih nekoliko desetljeća rata u kriznim žarištima svijeta, te iskustvima iz njegovog nedavnog posjeta Moskvi. S druge strane, bilo je zamorno slušati i rasprave većine preostalih stranačkih klubova – koje u pravilu samo iznova prepričavaju pojedine dijelove službenih pisanih obrazloženja pojedinih točaka dnevnoga reda, bez da ih se kritički preispita ili iole dopuni ikakvim stavom. Tom praksom, koju je prije nekoliko godina spektakularno prakticirala tadašnja zastupnica SDP-a Dunja Špoljar, ovog je petka polupraznu sabornicu posebno uveselio Franko Vidović (SDP), citirajući opsežno pisanje MORH-a, da bi na kraju samo zaključio kako će njegova stranka podržati slanje hrvatskih snaga u misije. Nažalost, nije različit bio ni zastupnik Josip Đakić (HDZ), čijim se naporom u pojedinačnoj raspravi velike dijelove tih jednih te istih službenih obrazloženja u Saboru čulo još jednom iznova. U takvoj situaciji, kad se uopće ne prati situacija u dalekim krajevima u koje odlaze pripadnici OS RH, popunjava se vrijeme za rasprave masom citata i pričama na opće teme, otužno demonstrirajući manjak truda i pažnje za teme rasprava – te dajući populistima, kao što je Ivan Pernar, priliku za jednostavno poetiranje na teme koje i sami ne prate ili ne razumiju.

Iako je prvi dio današnje 119. Vladine sjednice bio u znaku buduće mirovinske reforme, kroz dnevni red se uspjelo provući i nekoliko obrambenih tema, prvenstveno onih koje se tiču sudjelovanja OS RH u NATO, EU i UN misijama i operacijama. Tako je Vlada jednoglasno potvrdila daljnje aktivnosti hrvatskih vojnika u misijama „Resolute Support“ u Afganistanu i „NATO Mission“ u Iraku, u operacijama „EU NAVFOR Med SOPHIA“, „KFOR“, „EU NAVFOR Somalia ATALANTA“, kao i u dosadašnjim UN-operacijama. Podržan je i nastavak angažmana u okviru NATO aktivnosti ojačanje Prednje prisutnosti u Poljskoj, u borbenoj skupini pod operativnim zapovjedništvom SAD.

Ministar obrane Damir Krstičević ove je točke obrazlagao objedinjeno:

“Hrvatska vojska uz primarnu misiju obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, te pružanja potpore i pomoći civilnim institucijama, u suradnji sa saveznicima aktivno pridonosi stabilnosti međunarodnog okružja sudjelovanjem u operacijama i misijama u inozemstvu. Takvo sudjelovanje u okviru je međunarodnih organizacija kojih je član, čime ostvaruju savezničke i partnerske veze, te istodobno unapređuje cijeli spektar vlastitih sposobnosti. RH ostaje čvrsto predana savezničkim naporima u pružanju potpore Afganistanu te usvojenim načelima solidarnosti ‘Zajedno unutra, zajedno van’. Okosnica našeg dosadašnjeg angažmana bilo je upućivanje mentorskih i savjetodavnih timova za obuku afganistanske vojske i civilne policije. Predlažemo i u 2019. i 2020. godini u misiji potpore miru u Afganistanu sudjelovanje do 110 pripadnika Hrvatske vojske.

NATO operacija KFOR na Kosovu od samog početka ima posebni značaj za RH, jer se nalazi u našem neposrednom susjedstvu. Hrvatski kontingent je fokusiran na izvršavanje zadaća zračnog transporta, rad stožernog osoblja u stožeru operacije, u savjetničkom timu na razini ministarstava i Kosovskih snaga sigurnosti. Predlažemo i u 2019. i 2020. u operaciji KFOR na Kosovu sudjelovanje do 40 pripadnika OS i 2 helikoptera.

RH je na održanom NATO summitu u Varšavi poduprla odluku o jačanju nazočnosti Saveza u Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj, te je sudjelovanje u sklopu ojačane prednje prisutnosti komplementarno s našim nastojanjem u izgradnji i održavanju vlastite međunarodne vjerodostojnosti i odgovornosti. Predlažemo i u 2019. i u 2020. godini nastavak sudjelovanja naših OS u sklopu borbene skupine pod vodstvom SAD-a s do 90 pripadnika u Poljskoj.

Operacija SOPHIA je važan doprinos EU borbi protiv nestabilnosti u središnjem Sredozemlju. Sudjelovanje OS korisno je i s aspekta stjecanja praktičnih znanja i iskustava, te predstavlja doprinos jednom od dugoročnih ciljeva Zajedničke vanjske sigurnosne politike EU, a to je potpora miru i sigurnosti. Predlažem i u 2019. i 2020. godini nastavak sudjelovanja naših OS u ovoj operaciji do 3 pripadnika.

Sudjelovanjem u operaciji ATALANTA RH doprinosi borbi protiv piratstva, kao i pružanju podrške drugim misijama i operacijama EU s ciljem jačanja pomorske sigurnosti. Trenutno u operaciji sudjeluje 13 pripadnika, od toga 1 pripadnik u zapovjedništvu operacije, a 12 pripadnika je u timu na brodu. Ovime dokazujemo spremnost za aktivni doprinos jednom od dugoročnih ciljeva Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, a to je potpora miru i sigurnosti na području Afrike. Predlažem i u 2019. i u 2020. godini nastavak sudjelovanja u operaciji EU NAVFOR Somalia ATALANTA s do 25 pripadnika.

U odgovoru na sigurnosne izazove, promjene globalnog sigurnosnog okruženja, RH je aktivno poduprla globalnu kampanju UN za jačanje doprinosa država-davateljica snaga, jačanje sposobnosti i kapaciteta operacija UN-a. Posljednja rotacija u operaciji u Libanonu obavit će se u studenom 2018., inženjerijska satnija na rok od 6 mjeseci, te stoga se predlaže sudjelovanje u ovoj operaciji u 2019. godini s do 70 pripadnika, a u 2020. godini do 3 pripadnika. U Zapadnoj Sahari nastavak sudjelovanja u 2019. i 2020. kao i do sada do 8 pripadnika, te u Indiji i Pakistanu do 10 pripadnika OS.

Na NATO summitu u Bruxellesu u srpnju 2018. šefovi država i vlada članica NATO-a donijeli su na zahtjev iračke vlade odluku o uspostavi NATO neborbene misije u Iraku. RH će sudjelovanjem u ovoj misiji pridonositi naporima međunarodne zajednice u izgradnji stabilnosti Iraka, jačajući sposobnosti iračkih institucija i sigurnosnih snaga u postizanju srednjoročne i dugoročne stabilizacije i sigurnosti. Hrvatski časnici i dočasnici u ovoj misiji obavljat će dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora, te potporne dužnosti, te predlažemo sudjelovanje u neborbenoj misiji u Iraku do 10 pripadnika OS RH u ovoj i 2019. godini.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su i osigurana u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Predsjednica Republike već je dala suglasnost na ove prijedloge odluka, a nakon što su ih danas i ministri jednoglasno poduprli, svi ovi prijedlozi o angažmanu OS RH u međunarodnim misijama i operacijama otišli su put Sabora. Pri tome, kako je u posljednje vrijeme postao neugodan običaj u Ministarstvu obrane RH, nije naveden konkretan iznos troškova za bilo koju od ovih misija. Nažalost, riječ je o manjku transparentnosti koji je teško uskladiti s činjenicom da ove aktivnosti nisu politički, sigurnosno ili ekonomski sporne, te da njihovo dizanje ugleda OS RH u svijetu zasigurno vrijedi novaca, koliki god oni bili.

NATO aktivnosti

Dodjela medalje pukovniku Ivici Kolobariću (Photo: 9. HRVCON/RSM)

Na prvi pogled čini se kao da u ovim prijedlozima i nema nekih promjena. Nakon što je početkom studenog prošle godine Vlada donijela odluku o jačanju hrvatskog angažmana u NATO misiji „Resolute Support“ na maksimalno 110 pripadnika OS RH, u tim se okvirima kretala veličina 8. i aktualnog 9. HRVCON-a. Trenutačno se u području operacije nalazi 9. hrvatski kontingent sa 106 pripadnika OS RH, iz kojeg je 22. rujna došla lijepa vijest o odlikovanju pukovnika Ivice Kolobarića Medaljom časti Islamske Republike Afganistan. Pukovnik Kolobarić je prvi pripadnik OS RH koji je dobio ovo priznanje, i to za međusobnu suradnju Specijalnih snaga RH i Specijalne policije Afganistana, za unapređenje međuljudskih odnosa i sigurnosti, te časno obnašanje službe u dalekoj zemlji podno Hindukuša.

NATO aktivnost u Poljskoj nastavit će se i u narednom 2-godišnjem razdoblju. Prije točno godinu dana, 1. HRVCON otišao je u Poljsku u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a na istoku Europe, a upravo sutra put Poljske se u Benkovcu ispraćaju pripadnici 3. HRVCON-a. Prvi HRVCON u eFP brojio je 78 pripadnika, 2. je obuhvatio 73 pripadnika OS RH, a sutra će se znati i veličina 3. HRVCON-a. Kao i do sada, i ubuduće Hrvatska namjerava u Poljsku slati do 90 pripadnika OS RH.

Otkako se 2016. povećao broj pripadnika OS RH na Kosovu, u operaciju KFOR se redovno šalje do 40 hrvatskih vojnika, a tako će biti i nadalje. U KFOR-u je trenutno razmješten 28. HRVCON od ukupno 35 pripadnika OS RH i dva transportna helikoptera Mi-8 MTV-1, te s letačkim, logističkim, obavještajnim i stožernim osobljem i savjetnicima. Područje razmještaja je Priština (Camp Film City), Ferizaj/Uroševac (Camp Bondsteel) i Peć (Camp Villagio). Zračni transport i rad savjetničkih timova (NALT) bit će osnovne zadaće HRVCON-a i u narednom razdoblju.

Glavni tajnik NATO u posjeti Iraku, ožujak 2018. godine

Što se Iraka tiče – to je zasigurno najveća novost, proizašla s NATO summita održanog u Bruxellesu 2018. Tu se više ne govori o operaciji „Inherent Resolve“, već o NMI (NATO Mission Iraq), sa zapovjedništvom u Bagdadu (Camp Union II) i provođenjem obuke na 2 lokacije u okolici Bagdada (Taji i Basmaya). Radi se o neborbenoj misiji sa zadaćom obučavanja iračkih snaga sigurnosti, a za sudjelovanje pod kanadskim zapovjedništvom obvezale su se Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Hrvatska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švedska, Turska, UK i SAD. Ako Sabor dozvoli sudjelovanje do 10 pripadnika OS RH, Hrvatska će u NMI popunjavati 7 pozicija, od čega je jedna brigadirska (na mjestu savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka). Ostali hrvatski vojnici imat će dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora, te potporne dužnosti.

EU aktivnosti

U EU operaciji SOPHIA OS RH sudjeluju od rujna 2017. godine, popunjavanjem jedne pozicije na bazi rotacije u Zapovjedništvu snaga, a to će se očito i nastaviti u narednom razdoblju. Nema promjene ni u drugoj EU operaciji, onoj na rogu Afrike, u kojoj trenutno djeluje 3. AVPD tim ukrcan na brod Petra II. Kao i prošlih godina, prisutnost OS RH u operaciji ATALANTA definirana je na maksimum do 25 pripadnika OS RH. Za sada se ne spominje novi, 4. hrvatski AVPD tim.

UN aktivnosti

Dio HRVCON-a u UNIFIL-u (Photo: 1. HRVCON UNIFIL)

Pripadnici OS RH u 2018. godini sudjeluju u 3 operacije UN-a na području Azije, Afrike i Bliskog istoka: UNMOGIP u Indiji i Pakistanu s 9 pripadnika, MINURSO u Zapadnoj Sahari sa 7 pripadnika, i UNIFIL u Libanonu s 53 pripadnika OS. Angažman u UNMOGIP-u i MINURSO-u bit će kao i do sada, a UNIFIL će kroz nešto više od godinu dana opet doživjeti promjene. Jačanje angažmana u Libanonu bila je prošlogodišnja velika promjena, koja se nakon MORH-ovog bi-ne bi vrludanja ipak realizirala u formi slanja inženjerijske postrojbe, časnika za vezu i časnika zdravstvene struke. Pripadnici satnije za opću inženjerijsku potporu završavaju svoj angažman u UNIFIL-u u svibnju 2019. godine, nakon čega MORH, kako se čini, namjerava uputiti još jednu rotaciju s najviše 70 vojnika. Nakon toga, u 2020. godini, hrvatsko prisustvo u Libanonu ponovno bi se vratilo na negdašnjih maksimalno 3 pripadnika OS RH.

Ministar obrane Damir Krstičević današnje je sudjelovanje na Vladi i obrazloženje angažmana OS RH u pojedinim misijama i operacijama popratio i prikazom karte s ucrtanim sudjelovanjem u pojedinim dijelovima svijeta. No ti se podaci u nekim brojevima pomalo i razlikuju od tablice koja se može vidjeti na web-stranici OS RH. Možda je razlog u tome da je u spomenutoj tablici prikazano stanje od 31. srpnja ove godine.

Karta rasporeda OS RH u međunarodnim misijama i operacijama sa sjednice Vlade 17. listopada 2018. godine

Tablica o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama na internetskim stranicama OS RH

Rutinskim dizanjem ruku Vlada je na današnjoj 65. sjednici odlučila o sudjelovanju OS RH u misijama NATO-a, EU i UN-a tijekom 2018. godine, te je time zadnju riječ na ovu temu prepustila Hrvatskom saboru s druge strane Markovog trga. Čak 6 misija i operacija objedinjeno je obrazlagao državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić, preskočivši napomenu da se u dvije navedene misije radi o povećanju angažmana. Štoviše, Ivić je započeo napomenom – sve je isto k’o i lani.

„U biti, radi se o nastavku sudjelovanja OS RH u različitim misijama. Prvo, Afganistan. Sudjelovanjem pripadnika OS RH u operaciji ‘Resolute Support’ osigurava se nastavak angažmana RH u okviru napora Saveza za potporu miru što je u skladu sa zaključcima i iskazanom namjerom s NATO-sastanka na vrhu u Varšavi. Stoga se predlaže u misiju potpore miru ‘Resolute Support’ u Afganistanu u 2018. godini uključiti do 110 pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije.

Kosovo: RH snažno podupire napore NATO-a čiji je cilj održavanje sigurnosti na Kosovu i nastavlja sudjelovanje u NATO-operaciji KFOR. Nastavkom sudjelovanja OS u KFOR-u osigurava se kontinuitet doprinosa RH izgradnji stabilnog i sigurnog okruženja na Kosovu. Ovom odlukom predlaže se u operaciju KFOR na Kosovu u 2018. uputiti do 40 pripadnika s 2 helikoptera HRZ, uz mogućnost rotacije.

Somalija. Uzimajući u obzir naše članstvo u EU, kao i dosadašnje sudjelovanje u operaciji, te strateške vanjskopolitičke ciljeve EU u borbi protiv piratstva predlaže se da nastavimo sa sudjelovanjem u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA te da se zadrži sudjelovanje do 25 pripadnika u 2018. godini.

Sljedeće – Libanon. Budući da se operacija UNIFIL odvija na strateški vrlo značajnom području koje predstavlja jedno od dominantnih kriznih žarišta u svijetu, uspostava višeg stupnja prisutnosti RH u Libanonu važan je doprinos naporima međunarodne zajednice. Ovaj doprinos realizirao bi se upućivanjem u 2018. godini do 70 pripadnika OS s inženjerijskim sposobnostima u operaciji. Razmještaj hrvatske sastavnice realizirao bi se u suradnji s Talijanskom Republikom.

Zatim – Zapadna Sahara, Indija i Pakistan. Predlažemo nastavak sudjelovanja u operaciji potpore miru UN-a u Zapadnoj Sahari u 2018. godini upućivanjem do 8 pripadnika OS, kao i u operaciji u Indiji i Pakistanu u 2018. godini upućivanjem do 10 pripadnika“.

Ova su obrazloženja bila taman toliko dugačka da ne ugnjave ostatatk prisutnih ministara, koji su složno, ali potpuno nezainteresirano podigli ruke i time odobrili djelomično povećanje angažmana OS RH u Afganistanu i Libanonu.

„Resolute Support“ u Afganistanu

Povećanje broja hrvatskih vojnika u misiji „Resolute Support“ u Afganistanu već je dan uoči Vladine sjednice najavio ministar obrane Damir Krstičević koji je upravo jučer i danas o tome razgovarao i na NATO-sastanku u Bruxellesu.

„Mi sada u Afganistanu imamo 98 vojnika. Puno je partnera koji su svoje snage povećali za puno više. Naša je odgovornost povećanje za desetak vojnika kako bismo tako dali doprinost sigurnosti u Afganistanu i sigurnosti Saveza“,

najavio je Krstičević. I na prošlim NATO-sastancima puno se razgovaralo o stanju u Afganistanu, posebno tijekom i nakon NATO-sastanka na vrhu u Varšavi prošle godine, što je u konačnici rezultiralo ponovnim jačanjem snaga u misiji „Resolute Support“. Na današnjoj konferenciji za medije glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je da će države-članice NATO-a povećati svoj angažman u misiji „Resolute Support“, i to s postojećih 13.000 na ukupno 16.000 vojnika.

Tijekom posljednjih godinu dana, od 25. studenog prošle godine, Hrvatska je u afganistansku misiju mogla poslati do 100 pripadnika OS RH, dok će nakon saborskog amenovanja u narednih godinu dana podno Hindukuša moći biti do 110 hrvatskih vojnika. Trenutno se u misiji „Resolute Support“ nalazi 7. HRVCON, ujedno i prvi koji je u Afganistan otišao naoružan domaćom puškom VHS-2, s ukupno 96 pripadnika OS RH, dok će već sljedeći 8. HRVCON moći brojiti kojeg hrvatskog vojnika više. Koliki će to biti proračunski trošak – u popratnim Vladinim dokumentima nije navedeno, osim da će financijska sredstva biti „osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane, u skladu s predviđenim projekcijama financijskog plana Ministarstva obrane za 2018. godinu“.

UNIFIL u Libanonu

Puno drastičnije povećanje osjetiti će se na broju pripadnika OS RH koji budu poslani u UN-ovu operaciju UNIFIL u Libanonu.

Kao što smo već pisali, do sada je Hrvatska u UNIFIL-u sudjelovala vrlo simbolično, s najviše 5 pripadnika OS RH, što se u praksi svelo tek na po jednog pripadnika po rotaciji. No 2015. godine na Summitu o mirovnim operacijama u New Yorku Hrvatska je iskazala namjeru da Ujedinjenim narodima na raspolaganje stavi jednu inženjerijsku postrojbu. Također, tada je RH preuzela i obvezu nastavka organizacije i pokrića troškova preduputne obuke policijskih službenica s ciljem aktivnog sudjelovanja u implementaciji Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 o ženama, miru i sigurnosti.

U studenom 2016. ministar obrane RH smotrirao je inženjerijsku jedinicu za UNIFIL (Photo: MORH/J.Kopi)

Nakon što je RH jednom već iskočila iz libanonsko-sirijskog UN-kotla (naglim povlačenjem snaga iz misije UNDOF na Golanu), u popratnom dokumentu s današnje Vladine sjednice objašnjava se i razloge povratka OS RH u te krajeve, odnosno zašto Hrvatska jača svoj angažman u UNIFIL-u: „Namjera stavljanja na raspolaganje inženjerijske postrojbe jasno korespondira s ranije utvrđenim nedostacima u provedbi operacija potpore miru u smislu inženjerijskih snaga koje su prepoznate kao ključni faktor za brzi raspored snaga“.  Situacija u Libanonu dodatno se pogoršala s pogoršanjem stanja u Siriji i Iraku, pa Vlada smatra da je „uspostava višeg stupnja prisutnosti RH važan doprinos naporima međunarodne zajednice“. Nakon što i Hrvatski sabor prihvati ovu Vladinu odluku, u operaciju UNIFIL pod talijansko zapovjedništvo bit će moguće poslati do 70 pripadnika OS RH.

MINURSO – Zapadna Sahara i UNMOGIP – Indija i Pakistan

Ostale dvije UN-ove misije neće primijetiti povećanje hrvatskog angažmana. U operaciju MINURSO u Zapadnoj Sahari i sljedeće godine ići će, kao i do sada, najviše 8 pripadnika OS RH, dok će u operaciju UNMOGIP u Indiji i Pakistanu i nadalje ići do 10 hrvatskih vojnika. Kao i do sada, njihove zadaće bit će provedba ophodnji u područjima postaja, zadaće na promatračkim postajama, obilazak pakistanskih vojnih postrojbi i utvrđivanja trenutačnog stanja uzduž crta razdvajanja. Kao i u prethodnom slučaju, ni za sudjelovanje OS RH u ijednoj od ovih pojedinačnih UN-ovih misija nije iskazan utrošak iz proračuna.

KFOR na Kosovu

Dio 1. HRVCON-a u KFORU-u 2009. godine

Prošlogodišnje povećanje broja hrvatskih vojnika u NATO-operaciji KFOR na Kosovu na najviše 40 pripadnika ostat će na snazi i sljedeće godine. Od 2017. Hrvatska sudjeluje u sustavu ranog upozorenja NATO-a na Kosovu, uključivanjem jednog tima pripadnika specijalnih snaga, što će činiti i 2018. godine. Osim u sustavu ranog upozorenja, Hrvatska će u KFOR-u i tijekom sljedeće godine izvršavati zadaće zračnog transporta, sa stožernim osobljem bit će prisutna u stožeru operacije KFOR, te će sudjelovati u savjetničkom timu (NALT) na razini Ministarstva i Kosovskih snaga sigurnosti. Zanimljivo je da je u ovom slučaju stavljena i opaska o mogućem dodatnom doprinosu: „Ovisno o razvoju sigurnosne situacije i potrebe Saveza nastavit će se ispitivati mogućnosti dodatnog doprinosa u cilju podizanja ukupnih sposobnosti savezničkih snaga u području operacije KFOR“.

EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Unatoč tome što je tijekom 2017. godine na području Roga Afrike i uz obalu Somalije došlo do obnavljanja piratskih napada na strane brodove, te je u prvoj polovici ove godine zabilježeno 6 napada od čega su 2 bila piratska (za razliku od razdoblja 2013. do 2016. tijekom kojeg nije bilo niti jednog piratskog napada), hrvatski angažman u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA ostat će isti kao i prošle godine – do 25 pripadnika OS RH. Novost je jedino to da će u 2018. put Somalije biti poslan i treći hrvatski AVPD tim (koji je u 2017. bio na raspolaganju, ali nije bilo potrebe za njegovim angažmanom). Ni za ATALANTU, kao ni za KFOR, ni MORH ni Vlada nisu prikazali predviđanje financijskih troškova, što je relativno nova, ali iznimno neugodna praksa Ministarstva obrane RH.

O sudjelovanju pripadnika OS RH u svim navedenim misijama i operacijama Vlada mora izvijestiti Hrvatski sabor do 31. ožujka 2019. godine. Dugi rokovi i niska učestalost ovakvih izvješćivanja još su jedan od problema koji posljednje vrijeme sve neugodnije karakteriziraju ponašanje Republike Hrvatske prema svim vrstama inozemnih vojnih misija u kojima država sudjeluje.

Iako se prije donošenja proračuna neće baš previše toga isplanirati u obrani za 2017. godinu, Vlada je na prošlotjednoj 4. sjednici u Vukovaru morala donijeti neke odluke vezane uz sudjelovanje RH u međunarodnim misijama i operacijama sljedeće godine. Točnije, odredila je broj pripadnika OS RH koji će 2017. sudjelovati u postojeće 3 misije UN-a, potom u misiji „Resolute Support“ u Afganistanu, NATO misiji KFOR na Kosovu, i EU misiji „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“. Od toga, u dvije misije, i to one iz NATO spektra, ponešto je povećan broj ljudi, dok u ostalima ostaje kao i do sada. Naravno, sve ove odluke još moraju proći i saborsku proceduru. Za njihovu provedbu dobivena je prethodna suglasnost predsjednice RH, te će biti osigurana potrebna financijska sredstva u proračunu za 2017. O sudjelovanju i rezultatima djelovanja OS RH u svim ovim misijama tijekom 2017. Vlada, odnosno MORH, trebaju izvijestiti Hrvatski sabor najkasnije do 31. ožujka 2018. No krenimo redom.

„Resolute Support“

Nakon što je ove godine bivša Vlada Tohimira Oreškovića odlučila da neće po prijašnjem planu provesti smanjivanje broja pripadnika OS RH, Plenkovićeva je Vlada u četvrtak, 17. studenog, donijela odluku o dodatnome povećanju HRVCON-a u Afganistanu, na ukupno do 100 pripadnika OS RH. Ministar obrane Krstičević nije rekao gotovo ništa o razlozima ove odluke, osim:

„OS RH mogu sudjelovati u operacijama potpore miru na temelju odluke koju donosi Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade RH i uz prethodnu suglasnost predsjednice Republike. Uvažavajući sigurnosnu situaciju na terenu, te odluke koje će donositi Sjevernoatlantsko vijeće, kao i ulogu Saveza u Afganistanu koju će i u 2017. godini prilagođavati razvoju situacije, ovom odlukom predlaže se da OS nastave sudjelovati u ovoj misiji u 2017. godini – do 100 pripadnika OS uz mogućnost rotacije. RH će u ovoj misiji nastaviti angažman u savjetničkim timovima afganistanskih nacionalnih obrambenih i sigurnosnih snaga (ANSF), snagama za zaštitu savjetničkih timova i savezničkih instalacija, te na zapovjedno-stožernim dužnostima“.

Pritom će biti zanimljivo vidjeti da li je novi ministar obrane Krstičević pronašao odgovore na pitanja koja je postavio kao saborski zastupnik prije samo 5 mjeseci – treba li našim vojnicima u Afganistanu dodatne opreme ili nečeg drugog, na koji način ta misija može pomoći hrvatskom gospodarstvu, te koje beneficije Hrvatska ima od sudjelovanja u „Resolute Supportu“. Sljedeća godina je ujedno i posljednja godina u kojoj će RH afganistanskim policijskim snagama dati potporu od 500.000 američkih dolara, na što se Hrvatska obvezala u razdoblju od 2015. do 2017. godine.

Afganistanske snage sigurnosti još će dugo trebati pomoć NATO-snaga

S obzirom da je na razini NATO-a odlučeno da se odgađa implementacija Faze 2, i da se do daljnjeg produžava trajanje Faze 1 misije „Resolute Support“ (Kabul + 4 regionalna zapovjedništva), glavnina HRVCON-a bit će i nadalje u sastavu Sjevernog zapovjedništva za obuku, savjetovanje i potporu (Train, Advise and Assist Command North – TAAC-N) na području Mazar-e-Sharifa, i to sve do zatvaranja kampa Marmal. Uz to, pripadnici OS RH i dalje će biti raspoređeni i u sastavu zapovjedništva misije (HQ RSM), te u Obučnom središtu specijalne policije na području grada Kabula. Nakon zatvaranja kampa i prelaska u Fazu 2, snage će se postupno i u koordinaciji sa saveznicima premještati prema Kabulu.

UN operacije UNMOGIP, UNIFIL i MINURSO

OS RH na Kašmiru i dogodine

Od 16 UN-ovih operacija potpore miru, koliko ih je u tijeku u 2016. godini, Hrvatska nakon drastičnog rezanja sudjeluje u njih 3 – UNMOGIP u Kašmiru, MINURSO u Zapadnoj Sahari i UNIFIL u Libanonu. Do listopada 2016. u te 3 operacije sudjelovalo je ukupno 17 pripadnika OS RH (nešto manje od maksimalno dozvoljenog broja od 23 pripadnika), i to 9 u operaciji UNMOGIP, 7 u operaciji MINURSO, te 1 u operaciji UNIFIL. Vlada RJ predložila je, a potom i usvojila, odluku o zadržavanju broja pripadnika OS RH u UN-ovim operacijama potpore miru.

„I u 2017. godini predlažemo donošenje odluke kojom ćemo nastaviti sudjelovanje pripadnika OS u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda na istoj razini, odnosno do 5 pripadnika u Libanonu, do 8 pripadnika u Zapadnoj Sahari i do 10 pripadnika u Indiji i Pakistanu, uz mogućnost rotacije. Zadržavanjem našeg sudjelovanja do 23 pripadnika OS u 2017. godini, u 3 operacijama u kojima već sudjelujemo, RH daje svoj doprinos u čuvanju dosadašnjeg postignuća operaciji potpore miru UN na području stabilizacije i izgradnje sigurnosti u skladu s iskazanom predanošću RH tim ciljevima, uz izravan doprinos daljnjoj implementaciji našeg udjela u izgradnji međunarodne stabilnosti“,

obrazložio je na sjednici Vlade ministar obrane Damir Krstičević. Iako se u popratnom Vladinom dokumentu navodi da će se „odlukom odrediti operacije potpore miru UN-a u kojima će pripadnici OS RH sudjelovati, kao i broj pozicija koje će moći zauzimati u pojedinoj operaciji“, očito je da će sve ostati po starom jer se u nastavku istog tog dokumenta spominje isključivo UNIFIL u Libanonu, MINURSO u Zapadnoj Sahari i UNMOGIP u Indiji/Pakistanu. Da li će se tijekom godine otvoriti još koja UN-ova misija, kao što je to ranije obećano, tek će se vidjeti.

KFOR

Na zahtjev Bruxellesa, NATO operacija KFOR na Kosovu popunit će se dodatnim ljudima. Ili prema riječima ministra obrane Damira Krstičevića:

„Na zahtjev nadležnih NATO zapovjedništava s ciljem utvrđivanja spremnosti saveznica za popunom dodatnih pozicija u operaciji KFOR i potrebe ojačanja sposobnosti operacija zatražena je mogućnost doprinosa RH u ojačavanju sposobnosti ranog upozorenja. S obzirom na to da raspolažemo traženim sposobnostima, inicijalno je deklarirana namjera dodatnog doprinosa navedenim sposobnostima upućivanjem dodatno do 5 pripadnika OS u operaciju KFOR, počevši od 2017. godine. Stoga se predlaže donošenje odluke kojom bi se odobrilo upućivanje do 40 pripadnika OS u operaciju potpore KFOR na Kosovu u 2017. godini, s 2 helikoptera HRZ i PZO, uz mogućnost rotacije. Daljnjim sudjelovanjem OS u KFOR-u osigurava se kontinuitet doprinosa RH izgradnji stabilnog i sigurnog okruženja u Republici Kosovo.“

Dakle, uz dosadašnji angažman, za Kosovo se predlaže i dodatni doprinos, čime bi sljedeće godine u KFOR bilo moguće poslati ukupno do 40 pripadnika OS RH (uz mogućnost rotacije), s 2 helikoptera HRZ i PZO.

Od srpnja ove godine na Kosovu (u Prištini i Uroševcu/Ferizaju) je razmješten 22. hrvatski kontingent, koji broji 22 pripadnika OS RH, te 2 transportna helikoptera s pripadajućim osobljem. Hrvatski kontingent fokusiran je na izvršavanje zadaća zračnog transporta i rada u samom stožeru operacije KFOR, te je angažiran na području obuke i mentoriranja Kosovskih snaga sigurnosti. Od siječnja ove godine formirano je novo tijelo – NATO tim za savjetovanje i vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u kojem je Hrvatska nastavila držati pozicije savjetnika za obuku i doktrinu, te savjetnika za logistiku.

EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

2. hrvatski AVPD tim na MSM Douro

„Uzimajući u obzir članstvo RH u EU, kao navedene razloge dosadašnjeg sudjelovanja u operaciji ATALANTA, te u potpunosti uvažavajući strateške vanjskopolitičke ciljeve EU, predlaže se da RH nastavi s podrškom nastojanjima i angažman EU u operaciji ATALANTA, te zadrži brojčanu veličinu sudjelovanja do 25 pripadnika OS  u 2017. godini, uz mogućnost rotacije. Donošenje odluke kojom bi se zadržao sadašnji okvir pripadnika OS u operaciji ATALANTA osiguralo bi kontinuitet vidljivosti angažmana RH u okviru operacije, u skladu s naporima i angažmanom EU u borbi protiv piratstva, te dodatno osnažilo vjerodostojnost RH kao pouzdane članice EU,“

obrazložio je ostalim ministrima obrambeni Krstičević.

U operaciji ATALANTA Hrvatska je trenutno prisutna s dva časnika, od čega se jedan nalazi u operativnom zapovjedništvu operacije u Northwoodu (Velika Britanija), a drugi je ukrcan na ratni brod Kraljevine Nizozemske HNLMS Tromp (F803), kao i s drugim po redu AVPD timom (12 pripadnika HRM-a) koji je odnedavno zadužen za zaštitu trgovačkog broda MSM Douro. Prema Odluci o sudjelovanju pripadnika OS RH u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA u 2015. i 2016.moglo se u tu operaciji uputiti do 25 pripadnika OS RH, a usvoji li Sabor novi Vladin prijedlog – to će se prisustvo nastaviti i u 2017. godini. Također, najavljuje se i mogućnost angažmana novog AVDP tima.

Kako je već uobičajeno za ovo doba godine, Narodna skupština Srbije proteklih je dana raspravljala o Planu sudjelovanja Vojske Srbije u mirovnim misijama i operacijama za tekuću godinu. Vlada Srbije već je odavno usvojila taj dokument nazivan „Godišnji plan upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga obrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini“, VS sudjeluje u njime bez prekida i ikakvih smetnji, pa je skupštinski „amen“ tek formalne prirode.

Tijekom rasprave u Skupštini ministar obrane Bratislav Gašić istaknuo je da Vojsci Srbije i „drugim snagama obrane“ treba nešto više od 1,3 milijarde dinara (dakle, iznad 10,78 milijuna eura, po tečaju od 120,5 RSD za euro) za realizaciju godišnjeg plana sudjelovanja u multinacionalnim operacijama, kojim je predviđeno da u 19 vojnih i 4 policijske operacije i misije UN-a i EU sudjeluje do 670 pripadnika VS-a i 18 pripadnika MUP-a na ukupno 357 pozicija. Ministarstvo obrane tu ipak snosi najveći financijski teret, čak 1.244.318.000,00 dinara, dok Ministarstvo unutarnjih poslova sudjeluje s 90.964.985,00 dinara. U oba slučaja, najviše se potroši za plaće, dodatke i naknade sudionicima u misijama i operacijama, ukupno 1.092.630.000,00 dinara (oko 9.062.956,2 eura, po tečaju od 120,56 RSD za euro). Tijekom ove godine očekuje se i uplata naknade od Ujedinjenih naroda za sudjelovanje pripadnika VS-a u UN-ovim operacijama i misijama, u iznosu od 396.856.000,00 dinara (oko 3,29 milijuna eura, po već spomenutom tečaju od 120,56 RSD za euro), što će se dalje utrošiti za isplatu plaća i naknada sudionicima u misijama.

Što se tiče Ministarstva obrane i Vojske Srbije, njihovi će pripadnici tijekom ove godine sudjelovati u 19 misija i operacija, što je ukupno povećanje za 5 misija u odnosu na prošlu godinu. To su:

1. MONUSCO – mirovna operacija UN-a u Demokratskoj Republici Kongo – trenutno sudjeluje 8 pripadnika VS: sanitetski tim za evakuaciju zračnim putem (AMET) i stožerna grupa od 2 osobe (zaduženi za praćenje aktivnosti i izradu procjene o pokretima pobunjeničkih grupa, prijem i obradu izvješća i informiranje vojnog vodstva misije)

2. UNMIL – mirovna operacija UN-a u Republici Liberiji – trenutno sudjeluje 5 pripadnika VS-a (raspoređenih u zapovjedništvu misije, i na dužnostima vođa multinacionalnih timova vojnih promatrača)

3. UNOCI – mirovna operacija UN-a u Republici Obali Slonovače – trenutno sudjeluju 3 pripadnika VS-a (raspoređeni u zapovjedništvu misije i na dužnostima vođa multinacionalnih timova vojnih promatrača)

4. UNFICYP – mirovna operacija UN-a u Republici Cipar – trenutno sudjeluje 46 pripadnika VS (1 stožerni časnik i grupa od 6 osoba, 2 vojna promatrača – SCAMLO, te još i pješački vod od 37 osoba)

5. UNIFIL – mirovna operacija Un-a u Republici Libanon – trenutno sudjeluje 177 pripadnika VS

6. UNTSO – mirovna operacija UN-a na Bliskom istoku – trenutno sudjeluje 1 vojni promatrač

7. MINUSCA – mirovna operacija UN-a u Srednjeafričkoj Republici – trenutno sudjeluju 72 pripadnika VS (2 vojna promatrača, 2 stožerna časnika i još 68 vojnika koji rade na formiranju vojne bolnice UN-a razine 2, u glavnom gradu Banguiju)

8. MINURSO – mirovna operacija UN-a u Zapadnoj Sahari – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

9. MINUSMA – mirovna operacija UN-a u Republici Mali – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

10. UNMOGIP – mirovna operacija UN-a u Džamu i Kašmiru – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

11. UNMISS – mirovna operacija UN-a u Južnom Sudanu – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

12. UNAMID – mirovna operacija UN-a u Sudanu – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

13. UNISFA – mirovna operacija UN-a u Sudanu – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

14. UNDOF – mirovna operacija UN-a na Bliskom Istoku – nova misija u kojoj bi sudjelovanje pripadnika VS-a bilo realizirano na temelju eventualnog poziva UN-a u okviru stand-by aranžmana (u tom okviru je moguće sudjelovanje stožernih časnika, vojnih promatrača i sanitetskog tima)

15. EUTM Somalia – misija EU za obuku sigurnosnih snaga Somalije – trenutno sudjeluje 5 pripadnika VS (1 stožerni časnik i medicinski tim u sastavu bolnice razine 1), od čega je 1 pripadnik VS angažiran na dužnosti šefa medicinske službe u zapovjedništvu misije u Mogadishu (zadaća: medicinska podrška, obuka, opremanje i održavanje stupnja spremnosti Somalskih snaga sigurnosti). Medicinski tim VS-a angažiran je na zdravstvenom zbrinjavanju pripadnika EUTM Somalia, kao i drugog osoblja iz svih zemalja EU i Republike Srbije, Veleposlanstva Kraljevine Norveške, Veleposlanstva SAD, delegacije EU u Somaliji i Keniji, te pripadnika vojne i civilne operacije EU (EU NAVFOR ATALANTA i EUCAP NESTOR)

16. EU NAVFOR ATALANTA – vojna operacija pomorskih snaga EU u Somaliji – trenutno su angažirana 4 stožerna časnika (te po potrebi 1 AVPD tim za zaštitu brodova u trajanju od 3-4 mjeseca godišnje)

17. EUTM Mali – misija EU za obuku sigurnosnih snaga Malija – trenutno sudjeluju 3 pripadnika VS kao mobilni medicinski tim(liječnik, medicinski tehničar i vozač) u sastavu lake poljske bolnice razine 2 Oružanih snaga SR Njemačke (zadaća: sanitetsko zbrinjavanje pripadnika EUTM Mali)

18. EUFOR RCA – vojna operacija EU u Srednjeafričkoj Republici – trenutno sudjeluje 6 pripadnika VS kao sanitetski tim (liječnik+5 medicinskih tehničara) za sanitetsko zbrinjavanje pripadnika EUFOR RCA u glavnom gradu Banguiju

19. EUMAM RCA – vojna savjetodavna misija EU u Srednjeafričkoj Republici – nova misija koja bi se realizirala temeljem poziva EU

Policijske misije – uglavnom kao i do sada

Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije zadržala je sudjelovanje u dosadašnje 3 UN-ove misije, i dodala jednu uvjetno rečeno novu, pa to sada izgleda ovako:

1. UNMIL – mirovna operacija UN-a u Republici Liberiji – trenutno sudjeluje 6 policijskih službenika, s mandatom u trajanju od godinu dana (zadaća: savjetovanje, nadgledanje rada i obuke policijskih službenika Nacionalne policije Liberije)

2. MINUSTAH – mirovna operacija UN-a u Republici Haiti – trenutno sudjeluju 4 policijska službenika, s mandatom u trajanju od godinu dana (zadaća: savjetovanje, nadgledanje rada i obuke policijskih službenika Nacionalne policije Haitija)

3. UNFICYP – mirovna operacija UN-a u Republici Cipar – trenutno sudjeluju 2 policijska službenika

4. civilne misije EU za upravljanje krizama (prema potrebi i temeljem poziva EU) – MUP RS planira sudjelovanje 6 policijskih službenika u nekoj od civilnih misija EU za upravljanje krizama. Sudjelovanje u konkretnoj misiji zavisit će od poziva EU, kao i od raspoloživih kapaciteta MUP-a

Bratislav Gašić, ministar obrane RS

Na dnevnom redu Narodne skupštine Srbije jučer se našao „Godišnji plan upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga obrane u multinacionalnim operacijama u 2014. godini“ i „Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama u 2014.“ Iz oba dokumenta je jasno da Srbija tijekom ove godine namjerava intenzivirati svoje dosadašnje sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama, i to angažmanom u 7 novih misija UN-a i 1 Europske unije.

„Eventualni početak angažmana planiran je na temelju memoranduma o razumijevanju između Vlade Srbije i UN, kojim su utvrđeni resursi Vojske Srbije koje Vlada stavlja na raspolaganje UN. Unošenje dodatnih misija ne znači neminovni početak angažmana, već se stvaraju uvjeti za ispunjavanje obveza ako naša država dobije poziv za sudjelovanje od UN”,

objasnio je pred zastupnicima Skupštine ministar obrane Bratislav Gašić. On je precizirao da se u 2014. godini planira sudjelovanje do 300 pripadnika VS na 284 pozicije u misijama, kao i da se može očekivati povećanje broja tako angažiranih ljudi eventualnim ponovnim uvođenjem šestomjesečnih rotacija, što doduše neće ujedno utjecati na razinu planiranih financijskih sredstava. Tako se, među ostalim, planira povećanje sudjelovanja Vojske Srbije u misiji UN-a u Libanonu – gde je prošle godine prisustvo već povećano s razine voda na razinu satnije, i kamo bi ove godine trebao biti upućen još jedan dodatni pješački vod.

Hoće li ijedan zastupnik biti “protiv”?

S obzirom da su se u raspravi koja je uslijedila nakon Gašićevog obrazlaganja zastupnici i pozicije i opozicije izjasnili kako se time „jača vanjskopolitički položaj Srbije“ i „približava članstvu u EU“, nema nikakve sumnje da će ovaj prijedlog proći s većinom glasova. Nakon što se to dogodi, Vojska Srbije će sudjelovati u: (1) mirovnoj operaciji UN-a u DR Kongu – MONUSCO, (2) mirovnoj operaciji UN-a u Liberiji – UNMIL, (3) mirovnoj operaciji UN-a u Republici Obali Slonovače – UNOCI, (4) mirovnoj operaciji UN-a u Republici Cipar – UNFICYP, (5) mirovnoj operaciji UN-a u Republici Libanon – UNIFIL, (6) 2 mirovne operacije UN-a na Bliskom istoku – UNTSO i UNDOF, (7) mirovnoj operaciji UN-a u Zapadnoj Sahari – MINURSO, (8) mirovnoj operaciji UN-a u Republici Mali – MINUSMA, (9) mirovnoj operaciji UN-a u Indiji i Pakistanu – UNMOGIP, (10) mirovnoj operaciji UN-a u Južnom Sudanu – UNMISS, (11) 2 mirovne operacije UN-a u Sudanu – UNAMID i UNISFA, (12) misiji EU za obuku sigurnosnih snaga Somalije u Ugandi – EUTM Somalia, (13) vojnoj operaciji pomorskih snaga EU u Somaliji – EU NAVFOR Somalia ATALANTA, te (14) misiji EU za obuku sigurnosnih snaga Malija – EUTM Mali.

Uz to, pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Srbije ići će tijekom ove godine u 4 međunarodne mirovne operacije, i to u: (1) mirovnu operaciju UN-a u Republici Liberiji – UNMIL, (2) mirovnu operaciju UN-a u Republici Haiti – MINUSTAH, (3) mirovnu operaciju UN-a u Republici Cipar – UNFICYP i (4) multinacionalnu operaciju EU (za sada očito još nije odlučeno u koju).

Za realizaciju Godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga obrane u multinacionalnim operacijama u 2014. godini potrebno je u proračunu osigurati 1.183.255.062,00 dinara (10.266.677,04 eura, po tečaju 115,253 RSD za 1 euro, ili 13.936.519,02 USD, po tečaju od 84,9032 RSD za 1 USD) od čega za Ministarstvo obrane 1.084.599.022,00 dinara i za Ministarstvo unutarnjih poslova 98.656.040,00 dinara. Dio troškova Ministarstva obrane Srbije, u iznosu od 265.073.022,00 dinara, naplatit će se i od Ujedinjenih naroda, i to prvenstveno za plaće, dodatke i naknade zaposlenih pripadnika Vojske Srbije koji sudjeluju u operacijama i misijama UN-a.

Pregled dosadašnjeg sudjelovanja u misijama koje se nastavljaju 2014.

Pripadnici VS u misiji u Kongu

Vojska Srbije sudjeluje u mirovnoj operaciji Ujedinjenih naroda u DR Kongo (MONUSCO) od 7. ožujka 2003. godine sa sanitetskim timom za evakuaciju zračnim putem (Aero Medical Evacuation Team – AMET), te od srpnja 2010. godine sa “stožernom grupom” od 2 osobe. Ta dvojica rade na praćenju aktivnosti tamošnjih pobunjeničkih grupa i procjenjivanju njihovih pokreta, na prijemu i obradi izvješća, te na informiranju vojnog zapovjedništva misije. Trenutno se u Kongu nalazi 8 pripadnika VS.

Vojska Srbije sudjeluje u mirovnoj operaciji UN-a u Republici Liberiji (UNMIL) s vojnim promatračima od 10. prosinca 2003. godine. Oni su angažirani na sprečavanju ilegalne trgovine, podršci razvoju ljudskih prava, unapređenju i podršci razvoju sektora sigurnosti te obavljanju redovnih zadataka patroliranja u području razmještaja. Trenutno su u UNMIL-u angažirana 4 pripadnika Vojske Srbije. Ministarstvo unutarnjih poslova RS sudjeluje u policijskom dijelu misije UNMIL od travnja 2004. godine. Rad policijskih službenika u misiji sastoji se od savjetovanja, nadgledanja rada i obuke policijskih službenika Nacionalne policije Liberije. Trenutno u misiji sudjeluje 6 policijskih službenika.

U mirovnoj operaciji UN-a u Obali Slonovače (UNOCI) Vojska Srbije sudjeluje od 1. svibnja 2004. godine, a zadatak tamo stacioniranih vojnih promatrača je praćenje prekida neprijateljstava i nasilja, sprečavanje ilegalne trgovine i obavljanje redovnih zadataka patroliranja u području razmještaja. Trenutno su u operaciji UNOCI angažirana 3 pripadnika VS.

Načelnik Generalštaba VS Ljubiša Diković na ispraćaju pripadnika VS u Cipar

U mirovnoj operaciji UN-a u Republici Cipar (UNFICYP) Vojska Srbije sudjeluje od 21. listopada 2010. godine, sa stožernim časnikom i odjelom od šest osoba, a od 23. rujna 2011. godine sudjelovanje je prošireno s dva vojna promatrača (MOLO) i pješačkim vodom do 37 pripadnika. Trenutno je u UNFICYP angažirano 46 pripadnika VS-a, i to na zadacima nadgledanja crte razdvajanja, sprečavanja obnove sukoba, pružanja podrške u provođenju humanitarnih operacija te uspostavljanju i održavanju vladavine prava. Ministarstvo unutarnjih poslova RS sudjeluje u policijskom dijelu UNFICYP-a s 2 policijska službenika od studenog 2011.godini misije (UNPOL). U 2014. godini planirano je sudjelovanje pet policijskih službenika, koji će raditi na istrazi delikata počinjenih u zoni razdvajanja, kontroli pristupa civila u zonu razdvajanja, nadgledanja granične točke između sjevera i juga, te na rješavanju civilnih sporova stanovnika dvije zajednice u zoni razdvajanja.

Vojska Srbije sudjeluje u mirovnoj operaciji UN-a u Republici Libanon (UNIFIL) od 21. prosinca 2010. godine, sa  stožernim časnicima. Od studenog 2012. godine u UNIFIL-u je bio angažiran pješački vod s elementom za logističku potporu, veličine od 41 pripadnika VS – koji je u studenom 2013. godine zamijenjen pješačkom satnijom od 130 pripadnika Vojske Srbije. Trenutno se u operaciji UNIFIL nalazi ukupno 143 pripadnika Vojske Srbije. Pripadnici VS-a su angažirani na koordinaciji aktivnosti u cilju promatranja, praćenja i održavanja prekida neprijateljstava između sukobljenih strana, pomoći libanonskoj vladi da efektivno uspostavi vlast i kontrolu na vlastitom području, te na pružanju pomoći u provođenju humanitarnih operacija radi normalizacije života, povratka raseljenih osoba i potpore uspostavljanju vladavine prava.

Vojska Srbije učestvuje u mirovnoj operaciji UN-a na Bliskom istoku (UNTSO) od 9. rujna 2012. godine, s jednim vojnim promatračem, angažiranim na sprečavanju obnove sukoba između Izraela i arapskih zemalja, nadgledanju crte razdvajanja i prekida vatre između sukobljenih snaga, te istovremeno pružanje pomoći podrške snagama UN-a na Golanskoj visoravni i u južnome Libanonu.

Ministarstvo unutarnjih poslova RS sudjeluje u mirovnoj operaciji UN-a u Republici Haiti (MINUSTAH) od ožujka 2008. godine, u sklopu policijskog dijela misije. Trenutno je u misiji angažirano pet policijskih službenika, s mandatom od godinu dana. Rad policijskih službenika u ovoj misiji sastavljen je od savjetovanja, te nadzora rada i obuke policijskih službenika Nacionalne policije Haitija.

Vojska Srbije u vojnoj operaciji pomorskih snaga Europske unije (EU NAVFOR Somalia ATALANTA) sudjeluje od 5. travnja 2012. godine, sa stožernim časnicima, a od 1. prosinca 2013. godine i s autonomnim timom za zaštitu brodova. Stožerni časnici Vojske Srbije angažirani su u zapovjedništvu operacije, ali i zapovjedništvu snaga u zoni operacije ukrcanoj na brod neke od država sudionica. Pripadnici autonomnog tima VS za zaštitu brodova – ukrcavaju se na trgovački brod koji za potrebe Svjetskog programa za hranu UN (World Food Programme – WFP) prevozi humanitarnu pomoć za raseljene osobe u Somaliji, i onda pružaju zaštitu brodu u slučaju napada pirata tijekom plovidbe iz Mombase (Kenija), Dar es Salama (Tanzanija) i Džibutija (Džibuti) do somalijskih luka (Mogadišu, Berbera, Bosaso, Kismajo i dr.), kao što taj brod štite i tijekom njegova boravka u navedenim lukama.

EUMC Predsjedavatelj u posjeti Role 1, travanj 2014. godine

U “Misiji Europske unije za obuku sigurnosnih snaga Somalije” u Ugandi (EUTM Somalia) Vojska Srbije sudjeluje od 25. travnja 2012. godine s jednim stožernim časnikom, a od 27. travnja 2013. godine i s medicinskim timom u sastavu bolnice ROLE-1 Somalijskih kopnenih snaga. Republika Srbija jedina je država sudionica EUTM Somalia, koja ujedno nije i članica Europske unije, a trenutno je u EUTM Somalia angažirano pet pripadnika Vojske Srbije. Jedan od njih je na dužnosti šefa medicinske službe u stožeru Misije u Ugandi (Kampali), gdje radi na zadacima medicinske podrške, obuke, opremanja te održavanja spremnosti somalijskih snaga sigurnosti. Ostala 4 pripadnika VS-a, odnosno medicinski tim VS, angažirani su u bolnici Role 1 pri Elementu za obuku i nadzor mentoriranja (Mentoring Advisory and Training Element – MATE) u Mogadišu – gdje oni rade na zdravstvenom zbrinjavanju pripadnika EUTM Somalia angažiranih u kampovima za obuku somalijskih snaga sigurnosti.

Uz odluku o hrvatskome posrednom sudjelovanju u misiji EU u Maliju – kuda se odlučilo donirati vojnu opremu i naoružanje (temeljem zahtjeva malijskih vlasti, te Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2085 iz 2012. godine, uz mišljenje i Vojnog odbora NATO-a) – na svojoj ovotjednoj 85. sjednici, održanoj u četvrtak, 11. travnja 2013. godine, pažnja Vlade Republike Hrvatske kratko se svrnula i na pitanje rotiranja hrvatskih vojnika u dvije mirovne misije pod okriljem organizacije UN.

U sveukupno 29 sekundi , koliko je na Vladinoj sjednici bilo posvećeno ovoj temi zajedno s glasovanjem, ministar Ante Kotromanović s repertoara je skinuo rotiranje hrvatskih predstavnika u dvije misije – MINURSO u Zapadnoj Sahari i UNMOGIP u Kašmiru (Indija i Pakistan).

U Zapadnoj će Sahari izmjena biti izvedena u travnju 2013. godine, dok će ukupno jedan promatrač biti ondje upućen najkasnije do 31. prosinca 2013. godine. Na sličan je način definirana i rotacija na području Kašmira, podijeljenog između Indije i Pakistana. Ondje će se redovita izmjena kontingenta izvršiti u lipnju ove godine, s napomenom da do 31. prosinca 2013. godine onamo odlazi jedan pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske. U obje ove misije ti će pojedinci biti otposlani u svojstvu vojnoga promatrača, dok je sama odluka o ovim dvjema izmjenama na snagu stupila odmah, njenim donošenjem ispred Vlade RH.

Kraj hrvatske avanture u Zapadnoj Sahari?

Vlada je na svojoj prošlotjednoj 76. sjednici, održanoj 14, veljače 2013. godine, odobrila redovite rotacije pripadnika OS RH u 3 mirovne misije UN-a. Tako će se u UN-misiju u Zapadnoj Sahari (MINURSO) u veljači i u ožujku otputiti po jedan pripadnik OS RH, u svojstvu vojnog promatrača, s mandatom do 31. prosinca 2013. Također će u ožujku ove godine, opet u svojstvu vojnog promatrača, otići po jedan hrvatski vojnik u Indiju i Pakistan (UN-misija UNMOGIP), odnosno na Cipar (misija UNFICYP).

Puno zanimljivija bila je dodatna obavijest ministra obrane Ante Kotromanovića dana tom prilikom. Obrazlažući ove rotacije, Kotromanović je svojim ministarskim kolegama rekao i ovo:

„Mi smo donijeli odluku u MORH-u da s ovim misijama prekinemo. Ovo je zadnji put da se rade rotacije na ova 3 mjesta zato što nemamo ni politički interes, ni ekonomski, ni vojni. Mislimo da nema više potrebe da šaljemo po 1 vojnika, ili dočasnika, ili časnika na takve mirovne misije.“

No kako je misija UNMOGIP, na granici Indije i Pakistana, ipak jedna od većih UN-misija u kojima Hrvatska sudjeluje (a i u toj je misiji svojedobno bio najviše pozicionirani hrvatski časnik u nekoj međunarodnoj misiji) – za razliku od npr. misije UNMIL u Liberiji, u kojoj sudjeluju 2 hrvatska časnika (a čije ukidanje nije bilo spomenuto) – zatražili smo od MORH-a pojašnjenje ove ministrove izjave. Samostalna služba za odnose s javnošću tek je diplomatski odgovorila kako

„Ministarstvo obrane radi na redefiniranju sudjelovanja pripadnika OS RH u mirovnim misijama UN-a, te je planirano uskoro predložiti Vladi RH, radi upućivanja u proceduru donošenja, novu odluku koja bi obuhvatila sudjelovanje pripadnika OS u mirovnim misijama UN-a u idućim godinama. Slijedom navedenog, a obzirom da je sudjelovanje pripadnika OS RH u mirovnim misijama UN-a tijekom 2012. i 2013. godine određeno Odlukom Hrvatskog Sabora iz 2011. godine, o promjenama nakon 2013. odluka još nije donesena.“

Hrvatske oružane snage trenutno sudjeluju u 6 misija Ujedinjenih naroda. Prošle je godine aktivna bila i 7. – ona u Siriji (UNSMIS), koja je zbog tamošnjeg uznapredovalog građanskog rata i opstrukcija rada mirovnjaka okončana. Odluči li MORH, a onda potom i Hrvatski Sabor, barem za 50 posto „skresati“ sudjelovanje u mirovnim misijama UN-a, to će onda značiti i smanjivanje naknade koju UN daje i nama kao državi-članici za sudjelovanje u misijama. Tijekom 2012. godine, Hrvatska je od UN-a za upućivanje vojnog i policijskog osoblja u UN-ove mirovne misije primila naknadu od ukupno 1,4 milijuna američkih dolara. No, i Hrvatska je ponešto uplatila u UN-ov proračun za mirovne misije – MORH navodi da je u 2012. RH u tom segmentu sudjelovala s 0,0194 posto, ne navodeći ujedno i kojem se tu iznosu točno radi. Time bi polagano ostali djelatni tek u misijama pod okriljem NATO i EU. Napomenimo da kod njih, za razliku od UN-ovih misija, troškove svog sudjelovanja zemlje (pa i RH) snose same – i to ne u sitnih 0,0194 posto, već u cijelosti.