U ponedjeljak, 18. kolovoza, u skladu s odlukom Vlade Republike Slovenije, Slovenska vojska je transportnim zrakoplovom Spartan C-27 dostavila u Jordan prvi dio materijalne pomoći namijenjene palestinskom civilnom stanovništvu. Riječ je o pomoći u obliku hrane i pokrivača iz materijalnih rezervi Ministarstva obrane i Slovenske vojske.

Vlada Republike Slovenije odlučila je 6. kolovoza osigurati materijalnu pomoć u obliku hrane i pokrivača, čija procijenjena vrijednost, uključujući prijevoz, iznosi do 879.490 eura. Pomoć je namijenjena palestinskom civilnom stanovništvu pogođenom oružanim sukobom između Izraela i skupine Hamas, i dostavit će se preko Jordana.

Prvu pošiljku trećeg seta materijalne pomoći koju je Republika Slovenija namijenila civilnom stanovništvu Gaze ispratio je s vojnog aerodroma Cerklje ob Krki ministar obrane Borut Sajović, naglasivši pritom da se ljudima u potrebi u ratnoj zoni u Gazi mora pomoći:

„Šaljemo hranu i deke u Gazu preko Jordana kako ljudi ne bi gladovali i bili hladni u razorenoj Gazi. Prvi put u povijesti ove zemlje to tamo šaljemo vlastitim kapacitetima, slovenskim, pojačanim kapacitetima Slovenske vojske, koji će biti prevezeni u tri leta, očekivana do kraja kolovoza, zrakoplovom Spartan C-27“,

naglasio je ministar Sajović.

Materijalnu pomoć iz Republike Slovenije primio je počasni konzul Republike Slovenije u Ammanu, Ari Haider Isa Murat, u vojnoj zračnoj luci u blizini Ammana.

Slovenija je transportni avion C-27 Spartan krenula nabavljati usred krize izazvane pandemijom COVID-19, kada je ustanovila da je Slovenskoj vojsci nasušno potrebno transportno zrakoplovstvo, bez oslanjanja na transportne kapacitete NATO saveznika. Ujedno je time susjedna Slovenija djelomično ispunila i dio NATO Ciljeva sposobnosti. Angažman “Spartana” u prijevozu humanitarne pomoći za Gazu tijekom kolovoza najobimnije je njegovo korištenje do sada, a posebno je lijepo čuti  riječi ministra obrane da je to “prvi puta u povijesti zemlje da je šaljemo vlastitim kapacitetima.” Upravo zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi, izazvane izraelskim vojnim djelovanjima, Slovenija je jedna od prvih europskih država koja je suspendirala izvoz naoružanja i vojne opreme Izraelu.

*Photo: MORS/Borut Cirnski, Zvone Vrankar

Nije posebna novost da je Republika Hrvatska već prije nekoliko mjeseci, na samome početku ovogodišnjeg intenzivnog ratovanja u Ukrajini, svu pomoć toj napadnutoj državi proglasila tajnom. Navodno se od tada slalo ponešto pomoći, no nije jasno ni koliko niti kada. Prema navodima njemačkog Kiel Institute for the World Economy, koji održava pregled nazvan “Ukraine Support Tracker”, Hrvatska je Ukrajini ukupno obećala 0,02 milijarde eura vojne pomoći. No, do 1. srpnja po tom izvoru – ništa nije bilo isporučeno.

“Hrvatska uništa”, tvrdi Instiitut za svjetsku ekonomiju iz Kiela

Kako je na tu temu u ponedjeljak, 11. srpnja, pisala agencija LETA iz Latvije, samo je deset europskih država, uključujući Latviju, u potpunosti ispunilo obećanja o slanju vojne pomoći u Ukrajinu. Njemačka, koju se po tom pitanju često proziva, do početka srpnja je bila otposlala nepunih 40 posto obećanih sredstava. Konkretno, vodeća ekonomija Europske unije Ukrajini je obećala vojne pomoći u vrijednosti 675 milijuna eura, a od toga je stvarno isporučila vojnih roba u vrijednosti od tek 269 milijuna eura, odnosno 39,9 posto obećanoga.

Kako piše njemački Bild, a prenosi LETA, ukupna obećana pomoć iz Europe navodno je bila vrijedna oko 80,7 milijardi eura. Listu isporučitelja iz Europe predvodi Poljska, koja je otposlala 100 posto obećanog naoružanja, vrijednog oko 1,8 milijardi eura. Poljska je ukupno druga i u apsolutnim razmjerima, iza Sjedinjenih Američkih Država – koje su u Ukrajinu do početka srpnja isporučile oko 2,33 milijarde eura vojne pomoći, odnosno 38,4 posto od obećanih 6,3 milijarde eura.

Osim Poljske, tu su istaknute i Latvija (220 mijijuna eura), Francuska (160) milijuna, Italija (150 milijuna), Belgija (80 milijuna), Luxembourg (50 milijuna), Finska (30 milijuna), Slovenija (10 milijuna), Bugarska (3,5 milijuna), te Austrija (3,5 milijuna eura) – koje su sve ispunile svoja obećanja. Što se tiče ispunjenja obećanih količina pomoći, nakon SAD i Poljske, u ovim je pregledima slijedila Velika Britanija – koja je obećala poslati 1,12 milijardi eura, a od toga ispunila 90,7 posto – te Kanada, koja je otposlala 82,5 posto od obećanih 920 milijuna eura vojne pomoći.

SAD – vodeća zemlja po obećanoj i isporučenoj pomoći Ukrajini

Za to vrijeme je i Estonija otposlala 98 posto obećanoga (250 milijuna eura vojne pomoći), Norveška je na 96 posto od obećanih 450 milijuna eura, Češka na 88,9 posto od obećanih 260 milijuna, Nizozemska na 84,9 posto od obećanih 80 milijuna eura, a Litva na 82,6 posto od obećanih 50 milijuna eura vojne pomoći Ukrajini. Njih na ovim njemačkim pregledima onda slijede Slovačka, Španjolska, Švedska, Danska i Australija, prema udjelu ispunjenog od ukupnih nacionalnih obećanja.

Pri dnu ovih njemačkih ljestvica su Novi Zeland (isporučen 31 posto od obećanih vojnih roba vrijednih 3,6 milijuna eura), te Grčka (isporučeno samo 5,8 posto od obećanih 250 milijuna eura). No, na kraju dolazimo do podatka koji je posebno zanimljiv. Naime, kako navodi latvijska LETA, citirajući njemački Bild – iz Europe Austrija, Bugarska, Cipar, Irska, Malta, Mađarska, Portugal, Rumunjska, ali i Hrvatska,  navodno da po javno dostupnim podacima nisu do sada isporučile baš ništa od vojne pomoći koju su obećale Ukrajini.

Ukupno gledano, prema podacima njemačkog Kiel Institute for the World Economy, Republika Hrvatska je ukupno Ukrajini obećala 23 milijuna eura svekolike pomoći (30. na listi), odnosno oko 0,042 posto svog BDP-a – čime je ukupno 19. država izlistana po ovom kriteriju. Pri tome ,Hrvatska nije Ukrajini obećavala gotovinu, nego humanitarnu i vojnu pomoć. Humanitarne pomoći se obećalo u protuvrijednosti 6 milijuna eura (po čemu smo 25. na listi), što čini 0,012 posto hrvatskog BDP-a (time smo 13. na listama). Vojne pomoći se obećalo u protuvrijednosti 16 miljuna eura (čime je RH 23. na listama), što iznosi oko 0,030 posto hrvatskog BDP-a – a time smo 16. na listama, iako njemački institut tu bilježi potpuni podbačaj hrvatskog izvršenja preuzetih obveza. Tu ipak treba podsjetiti i na službene Vladine odluke o pomoći za Ukrajinu – još u veljači Vlada RH donijela je odluku o slanju paketa zaštitne opreme, kao i vojnog paketa u vrijednosti od 124 milijuna kuna ili kako je rekao ministar obrane Banožić – “dovoljno opreme za 4 brigade”. Naknadno je Vlada odlučila poslati i simboličan paket opreme za zamatanje i zaštitu kulturne baštine Ukrajine, kao i dodatnu medicinsku opremu, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna.

Da su okolnosti u hrvatskom obrambenom sustavu normalnije, te da još postoje barem naznake nekad relativno ozbiljno primjenjivane transparentnosti u obrani, a i šire – bilo bi lako na argumentiran način ili potvrditi ili opovrgnuti ove međunarodne navode. Kako sada stvari stoje, radi aktualno popularnog stava da “neprijatelj uvijek sluša”, ostaje nam tek citirati strane navode i Vladina obećanja, i nadati se da Republika Hrvatska ipak nije tako temeljito zatajila u pomoći prijateljskoj Ukrajini, kako to izgleda kad se čitaju liste međunarodnih instituta te navodi raznih inozemnih medija.

Današnja 103. sjednica Vlade počela je u ozračju noćašnje ruske invazije na Ukrajinu. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković naglasio je da je „Rusija započela ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju Ukrajine raketiranjem brojnih ciljeva na ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo.“ Noćašnjim brutalnim činom Rusija je grubo pogazila Povelju Ujedinjenih naroda, kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju na kojima počiva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, rekao je premijer Plenković, dodavši kako je cijela situacija isključiva odgovornost Rusije, od koje je zatražio da momentalno prestane s vojnim aktivnostima i povuče svoje snage iz Ukrajine.

„Sada kada je Ukrajina žrtva agresije, na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani – na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava,“ objavio je Plenković, dodavši kako je Hrvatska u ovoj teškoj situaciji spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, te da je spremna prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice. Na večerašnjem sastanku Europskoga vijeća, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednik Vlade, usvojit će se novi paket sankcija za Rusiju. S obzirom na jutrošnje povećanje cijena svjetskog plina i nafte, Vlada će primijeniti mjere za ublažavanje financijskog udara na kućanstva i poduzeća u RH. Nastavit će se i s ulaganjem u sposobnosti Hrvatske vojske, rekao je premijer, a kao primjer je spomenuo nabavu aviona Rafale i vozila Bradley. Tijekom jutra održan je najprije sastanak Užeg kabineta Vlade, a povećane aktivnosti u svrhu održavanja stabilnosti funkcioniranja države poduzima i hrvatski obavještajni sustav, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo energetike i Ministarstvo financija. Hrvatska veleposlanica Anica Djamić ostaje do daljnjeg u Kijevu – „to je naša politička odluka“, rekao je premijer – a njen zadatak, kao i zadatak hrvatskog Veleposlanstva u Ukrajini, je da pomognu u evakuaciji onih hrvatskih državljana koji to žele. Premijer Plenković rekao je da se jutros čuo s predsjednikom Milanovićem, te da je izrazio spremnost da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, što će biti moguće već sutra, po povratku premijera iz Bruxellesa.

Vlada je potom odlučila i o dvije žurne mjere – nositelj jedne je Ministarstvo unutarnjih poslova, a druge Ministarstvo obrane. Tako je hrvatska Vlada namijenila Ukrajini i žuran paket pomoći, o čemu je izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„Državna služba Ukrajine za izvanredne situacije od međunarodnih institucija i veleposlanstava država članica Europske unije zatražila je pomoć. Kao izraz solidarnosti, Vlada RH upućuje žurnu pomoć Ukrajini iz raspoloživih zaliha i sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, i Hrvatske vatrogasne zajednice, i to u obliku robe i opreme navedene u predmetnoj odluci. Također, zadužuju se Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da organiziraju slanje žurne pomoći. Ukupna procijenjena vrijednost ove tranše početne žurne pomoći iznosi 9.105.866,00 kn. Osim toga, Vlada izražava spremnost u pružanju pomoći Ukrajini u poslovima razminiranja, a to se prije svega odnosi na opremanje strojevima te pružanju stručne savjetodavne pomoći.“

U pripadajućoj Odluci o upućivanju žurne pomoći Ukrajini izričito se navodi popis robe koju Hrvatska šalje u ovu noćas napadnutu zemlju. To su:

• ampulirani lijekovi – 30.000 komada
• medicinske jednokratne rukavice – 1.000.000 komada
• razni sanitetski materijal – 10.000 komada
• maske kirurške – 1.000.000 komada
• sistem za infuziju – 1.000 komada
• CEIA CMD Compakt metal detector Version 1.34  – 10 komada
• kaciga BK-RAZ sa vizirom 6 mm debljine – 10 komada
• zaštitni prsluk protiv krhotina Demining M5 – 10 komada
• kreveti – 500 komada
• naočale zaštitne – 100.000 komada
• deke – 2.500 komada
• mobilna pumpa velikog kapaciteta s pripadajućom opremom
• vreće za spavanje – 5.020 komada
• medicinski kompleti prve pomoći – 2.000 komada
• šatori mali – 10 komada
• kaciga zaštitna – 50 komada
• čizme zaštitne – 50 komada
• vatrogasna cijev  – 50 komada
• cipele radne – 30 komada
• vreće za poplavu – 100 komada
• zaštitno odijelo – 10 komada
• spremnik za vodu – 50 komada
• pumpa za vodu potopna – 10 komada
• motorna pila – 10 komada
• balon reflektor za zaštitu – 2 komada.

Sličnu simboličnu pomoć pružit će i Ministarstvo obranem, odnosno OS RH, NATO savezu. “Nacrt prijedloga odluke o deklariranju Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sustava snaga za brzi odgovor NATO-a” obrazlagao je ministar obrane Mario Banožić:

„Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena je još 2002. godine na summitu u Pragu. Na summitu NATO-a u Walesu 2014. Godine usvojena je odluka o uspostavi združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Razina spremnosti tih snaga kada su u stupnju pripravnosti je unutar nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima združenih snaga visoke spremnosti je riječ. Republika Hrvatska radi doprinosa euro-atlantskoj sigurnosti je prepoznala nužnost aktivnog sudjelovanja u združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. Stoga je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a. U Ministarstvu obrane, koje uključuje Glavni stožer Oružanih snaga, provedena je raščlamba mogućnosti deklariranja snaga te u skladu s tim ovom odlukom predlaže se deklariranje do 10 pripadnika OS RH za angažiranje u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. I 2023. Godini. Navedeno deklariranje je u skladu s nacionalnim interesima Republike Hrvatske kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euro-atlantskog područja. Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane.“

Sukladno odluci NATO summita u Walesu 2014. godine, u okviru Združenih snaga visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) deklariraju se tri brigade i svaka od njih se u okviru trogodišnjeg ciklusa nalazi u različitom stupnju pripravnosti. Kako stoji u popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnoga reda: “U skladu s ciklusom NRF-a (NATO Response Force), navedene deklarirane snage u sastavu VJTF-a bit će u vrlo visokom stupnju pripravnosti tijekom 2022., a od početka 2023. predviđena je tranzicija u niži stupanj pripravnosti.” Kako je objavio portal Obris.org, upravo o tome je proteklih dana razgovarao i zapovjednik LANDCOM-a general Roger L. Cloultier tijekom svoje mini-turneje po državama članicama NATO-a iz središnje Europe.

Nakon što je Vlada usvojila ovaj prijedlog o deklariranju snaga za VJTF, on se šalje Predsjedniku Republike na donošenje, a hoće li ga predsjednik Milanović zaista i potpisati – vidjet će se uskoro. No kako se čini, unatoč njegovom dosadašnjem protivljenju slanju vojnika u Ukrajinu, s ovim prijedlogom možda i neće biti problema.

Milanović je, inače, jutros održao hitni sastanak s čelnicima Oružanih snaga i obavještajnih agencija. Na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera OSRH general bojnik Ivica Olujić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta Glavnog stožera OSRH brigadni general Ivan Turkalj, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić i ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije general Ivica Kinder. Oni su informirali Predsjednika o aktualnoj situaciji i mogućem razvoju događaja u Ukrajini, a na tu temu Milanović je jutros razgovarao i s premijerom Plenkovićem.

“Predsjednik Republike Zoran Milanović oštro osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, a napade ruskih vojnih snaga smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta. Predsjednik Milanović poziva Rusiju na prekid vojnih napada protiv Ukrajine, nada se brzom smirivanju situacije i nastavku diplomatskih aktivnosti u cilju pronalaženja mirnog rješenja. Predsjednik Milanović izražava žaljenje zbog ljudskih žrtava u Ukrajini. Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske unije postupat će u ovoj situaciji u okviru svojih obveza,”

stoji u priopćenju Ureda predsjednika RH.

Kako smo već pisali, još od 2. kolovoza svi hrvatski avioni Canadair CL-415 u žestokoj su uporabi. Od njih 5 koliko su operativno spremni, tog kolovoškog ponedjeljka četiri ih je gasilo kod Trogira, dok je preostali jedan krenuo u Tursku (letjelica službene oznake 888). Bila je tu riječ o RescEU aktivnosti za koju je Republika Hrvatska deklarirala ukupno dva aviona CL-415. I stvarno, čim se situacija u Hrvatskoj malo popravila, iz EU je stigao nalog o aktiviranju i drugog tako deklariranog aviona – koji je potom 6. kolovoza poletio u Grčku. Bila je tu riječ o letjelici službene oznake 855. Dan kasnije, u subotu 7. kolovoza, u domovinu se vratio CL-415 iz Turske, no makar i malo zatišje po pitanju vatrogasnih djelovanja u inozemstvu kratko je trajalo.

Bosna i Hercegovina

Jedan od CL-415 iz sastava HRZ angažiran na požarištima u BiH (Photo: MORH/J.Kopi)

Kako je Ministarstvo obrane RH izvijestilo hrvatsku javnost, dva vatrogasna aviona Canadair CL-415 iz sastava PP NOS OS RH upućena su u nedjelju, 8. kolovoza put Bosne i Hercegovine ne bi li ondje pomogli pri gašenju velikog požara kod Buškog Blata, nedaleko Tomislavgrada i granice s Republikom Hrvatskom. Ovo je jednodnevno djelovanje bilo odrađeno temeljem naredbe ministra obrane Marija Banožića o uporabi OS RH radi pružanja humanitarne pomoći u gašenju požara u BiH, nastavno na razgovor s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. O tome se od hrvatskog ministra obrane čulo tek:

“Uputili smo dva Canadaira u BiH kako bismo pomogli našim prijateljima i susjedima koji se bore s požarima već nekoliko dana. Vjerujem da će naši protupožarni avioni pomoći da se zaštiti kuće i imovina stanovnika tog područja. Hrvatska je sretna jer ima vrhunske pilote koji pomažu kad je to najpotrebnije”.

Po završetku popodnevnog angažmana u BiH, avioni HRZ-a vratili su se u svoju matičnu bazu, vojarnu “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku. Tijekom tog posla protupožarni avioni Canadair CL-415 na požarištu Grabovica-Tomislavgrad ostvarili su 69 letova u trajanju od 7 sati i 15 minuta, pri čemu je izbačeno 396 tona vode i utrošeno 6.534 litara goriva. No, tu priči nije bio kraj, budući se već iste večeri iz Tomislavgrada čulo da je vjetar u večernjim satima promijenio smjer te ponovno potpirio vatre koje su hrvatski vatrogasni zrakoplovi “pritajili“.

Uglavnom, kako je te nedjelje naveo Mate Zdravko Jurčević, zapovjednik Profesionalne vatrogasne stanice Tomislavgrad: “Stanje je kritično na lokaciji između Drmića staja prema Zidinama gdje vatra prijeti obiteljskim kućama“, požarna fronta bila je duga oko 30 kilometara, a sve “požarišne linije su pukle“. Sve to dovelo je do još jednog slanja dva hrvatska Canadaira CL-415 put Bosne i Hercegovine, u jutarnjim satima ponedjeljka 9. kolovoza, po drugi put u dva dana. Ovoga puta djelovali su sjeverozapadno od Tomislavgrada. O detaljima ovog djelovanja se u hrvatskoj javnosti čulo izuzetno malo, budući da se sva ta djelovanja u inozemstvu posljednjih godina odobravaju skupno, pa je onda i izvještavanje o njima promjenjive kvalitete. Objavljeno je tek da su ta dva zrakoplova po povratku iz jutarnjeg djelovanja u BiH bila preusmjerena na gašenje domaćeg požara kod Mirlović Zagore, kod Unešića u Šibensko-kninskoj županiji.

Povratak iz Grčke

Danas malo prije podneva CL-415 sletio je u Zemunik

Zaključno, iz vatrogasnog poduhvata u Grčkoj danas, 11. kolovoza 2021. godine, vratio se zrakoplov CL-415 službene oznake 855 iz sastava “855. protupožarne eskadrile 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva”. Sat i pol nakon njegova slijetanja u Zemuniku o tome se oglasilo priopćenjem i Ministarstvo obrane, citirajući pri tome fantomsku izjavu ministra Banožića:

“Naših devet pilota i tehničara besprijekorno su odradili zadaću i sretno se vratili s pružanja humanitarne pomoći u gašenju požara iz Grčke. Precizno i predano su izvršili i ovu zadaću. Uložili su nadljudske napore. To je borba u kojoj pokazuju da nema umora i hvala im na tome”.

Dvije angažirane posade i prateći zrakoplovno-tehnički tim u Grčku nisu pratile nikakve dodatne snage ili resursi koji bi im olakšali transport ili terenski rad, već su se svi oni – zajedno s pratećom opremom – gurali u tom jednom protupožarnom avionu. Po njihovom dolasku u zrakoplovnu bazu Elefsis, bio im je održan radni sastanak radi upoznavanje sa situacijom na požarištima, te su im bile dodijeljene i konkretne zadaće – prvo u predgrađima Atene, zatim na otoku Evia, te konačno i na području Peloponeza. Kako je službeno priopćeno, u tih oko 4 puna dana djelovanja, ukupno su bila otvarena 134 leta u trajanju od 36 sati i 5 minuta, bačene su 122 vodene bombe, odnosno 732 tone vode te je utrošeno 32.215 litara goriva. Usporedbe radi, CL-415 oznake 888 u Turskoj je odradio ukupno 82 leta u trajanju od 26 sati i 35 minuta, pri čemu je izbačeno 438 tona vode i bilo je utrošeno 19.205 litara goriva.

No, gdje su problemi?

Kao prvo, ovogodišnje vatrogasne aktivnosti u inozemstvu zasnivaju se na općoj odluci Vlade RH, koja je na svojoj 50. sjednici 25. ožujka ove godine donijela “Odluku o prelasku granice Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2021. godini” – temeljem koje se skraćenim postupkom, uz suglasnost Predsjednika RH, odobrava zrakoplovima HRZ prelazak državne granice radi pružanja humanitarne vatrogasne pomoći. Time je onda i svo izvještavanje javnosti o ovim aktivnostima u konačnici nepotpuno, šturo te uvelike naknadno – kada je posao već odavno gotov. Osim što takva praksa gotovo da nema ozbiljnih dodirnih točaka s principom transparentnosti u obrani, ne treba posebno ni spominjati kako se time propušta prilike reklamiranja i Hrvatske i njenog Ministarstva obrane, i HRZ-a, i njegovih protupožarnih snaga za objektivno sjajan humanitarni rad, vidljiv međunarodno, te itekako rijedak i vrijedan. I dok se brojne druge države itekako hvale svojim vatrogascima, kopnenim i zračnim – kao što se i Republika Hrvatska znala njima ponekad hvaliti u neka druga vremena – danas tome nije tako.

Photo by HRZ /D. Vujević

Kao drugo, iako se u turskim medijima čak čulo za inicijative o podizanju spomenika hrvatskim vatrogasnim pilotima, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske posljednjih dana tu prakticira maksimalnu konspirativnost. Ne samo da se za dobar dio djelovanja ne navode poslane letjelice, nego se i po pitanju prikaza pilota i osoblja krenulo “izraelskom metodom” – kod djelovanja u Grčkoj se zamaglilo lica svih uključenih pojedinaca, te su njihove izjave navedene tek spomenom: “kapetan Canadaira ujedno i vođa tima je rekao” ili “naglasio je pilot Canadaira“, tko god on bio. Dakle, tu se koristi princip koji je u neprekidno ratno angažiranom Izraelu normalan, ali kod nas nije. I, pri tome se ne štiti identitet nekih ionako malobrojnih osoba na ključnim borbenim zadaćama, već se anonimiziraju timovi koji na čast domovine riskiraju glavu u suštinski civilnim i humanitarnim aktivnostima – kakvima bi se itekako trebalo hvaliti i iz Oružanih snaga RH, kad već sticajem okolnosti čitava ta djelatnost organizacijski nije u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, skupa s preostalom glavninom vatrogasnoga sustava naše države.

Kad MORH ne radi na samopromociji, društvenim mrežama kolaju dezinformacije

Naravno, ne treba posebno naglašavati da u isto vrijeme, čak i širom društvenih mreža i hrvatskih medija kruže slike tih istih pilota/tehničara u misiji i akciji, ali bez zamagljivanja lica – uz davanje dostojne pažnje i počasti njihovom radu te profesionalnim vještinama. U nekim se slučajevima tu radi i o fotografijama koje su najvjerojatnije dobivene preko Ministarstva obrane, pri čemu MORH kroz vrijeme pokazuje nevjerojatnu nekonzistentnost. Dok su, primjerice, danas objavljene slike pilota i tehničara po povratku iz Grčke sa zamagljenim licima, pilotu koji se u subotu 7. kolovoza vratio iz Turske lice je ostalo nezamagljeno.

Dapače, slabo i gotovo nikakvo službeno MORH-ovo praćenje aktivnosti naših pilota i tehničara na požarištima južne Europe dovelo je do toga da npr. Grci sami objave slike inozemnih posada – uključujući i hrvatske – koje su im pritekle u pomoć, i to bez ikakvog skrivanja i zamagljivanja, dok su Turci na raznim društvenim platformama zahvaljivali herojskom hrvatskom Canadairu 888 i hrabrom pilotu Davoru Turkoviću, koji ne samo da već par godina ne leti, već je istodobno hrvatski vojni izaslanik u Izraelu, s kojim Turska desetljećima ima vrlo komplicirani odnos. Ukratko, ispada da ako stvarno želite nešto saznati o djelovanju hrvatskih snaga u inozemstvu, često baš zadnje adrese za takvo nešto ispadaju MORH i njegovi pokušaji službenog komuniciranja!

Grci se ponose svojim herojima i prijateljima, bez obzira otkud dolaze

Danas malo iza 14 sati jedan protupožarni avion CL-415 s 9 pripadnika OS RH krenuo je iz Zemunika prema Grčkoj, kako bi ondje sudjelovao u humanitarnoj pomoći gašenja požara. To je još jučer, 5. kolovoza 2021. godine, putem Twittera najavio hrvatski premijer Andrej Plenković: „Razgovarao sam s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom koji me zamolio za pomoć zbog katastrofalnih požara u Grčkoj. Hrvatska je solidarna i spremna pomoći našim grčkim prijateljima”. Temeljem ovog dogovora, ministar obrane Mario Banožić donio je „Naredbu o uporabi Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u gašenju požara u Helenskoj Republici”. Protupožarnim avionom Canadair službene oznake 855 upravljaju piloti bojnici Ivica Markač i Željko Žugaj. Iza 17 sati hrvatski CL-415 sletio je u vojnu zrakoplovnu bazu Elefsina, 10-ak kilometara zapadno od Atene.

Kao i u Turskoj, u kojoj također jedan hrvatski CL-415 radi bez prestanka od 2. kolovoza, i u Grčkoj već danima gori više od 150 požara potaknutih vrlo visokim temperaturama i snažnim toplim vjetrovima. Dio njih je ugašen ili je pod kontrolom, no tijekom posljednja 24 sata, prema riječima šefa grčke civilne zaštite Nikosa Hardaliasa, aktivno je još 56 požara u raznim dijelovima zemlje. Vrlo je kritično na samim sjevernim rubovima Atene, kao i na otoku Evia (Eubonea) te na poluotoku Peloponezu, gdje su zatvoreni i dijelovi sustava autocesta. Dodatni problem predstavlja i najava novog, vrlo jakog vjetra za danas poslijepodne, koji bi mogao biti koban za tamošnje suhe borove šume. Oko otoka Evia Obalna straža imala je pune ruke posla sa stotinama ljudi, kako lokalnim stanovnicima tako i turistima. Naime, noćas i jutros grčka Obalna straža poduzela je veliku operaciju evakuacije s Evie – osim vlastitim brodovima, Obalna straža koristila se i ribarskim te turističkim plovilima samo kako bi što brže obavila evakuaciju s otoka. Nakon što je vatra presjekla sve moguće izlaze za bijeg, 668 ljudi evakuirano je do danas rano poslijepodne s plaža na sjeveroistoku Evie. „Ovdje govorimo o apokalipsi, ne znam kako bih drugačije to opisao”, izjavio je jutros Sotiris Danikas, šef Obalne straže u gradu Aidipsosu na Eviji. U promjeru od 20 kilometara sjeveroistočno od Atene vatrogasci idu od vrata do vrata i obavještavaju stanovnike o nužnoj evakuaciji, dok Vlada upozorava građane sustavom uzbune putem SMS-a. Autoput od Atene prema samom sjeveru Grčke zatvoren je za promet, a vatra je na tom predjelu oštetila i električne instalacije, zbog čega je glavni elektro-dsitributer DEDDIE preventivno počeo isključivati struju pojedinim dijelovima Atene.

Više od 1.000 vatrogasaca i oko 20 letjelica pokušava zauzdati požare u Grčkoj. Jučer im je u pomoć stigao i ruski protupožarni avion Beriev Be-200, a osim hrvatskog Canadaira, još je nekoliko europskih zemalja najavilo pomoć u ljudstvu, opremi ili protupožarnim avionima. Europski povjerenik za krizna stanja Janez Lenarčič najavio je švedsku, francusku, austrijsku i bugarsku pomoć, dok je Izrael obećao poslati 16 vatrogasaca. Rumunjska je također najavila slanje pomoći, kao i Cipar, a Bruxelles čitavu situaciju prati pomoću satelita Copernicus. I uz sve to neki tvrde kako klimatskih promjena nema!

*Photo: Prva – MORH/J.Kopi, ostale: Hellenic Fire Service

Punih 8 sati trebalo je jučer da protupožarni CL-415 iz sastava HRZ-a s dvije posade dođe iz Hrvatske u Tursku. Canadair CL-415 službene oznake 888 na čelu s pilotima, pukovnikom Tomislavom Vacenovskim (inače zapovjednikom 855. protupožarne eskadrile) i bojnikom Tomislavom Slavicom, poletio je jučer oko 11:18 iz Zemunika i s kratkom pauzom u Heraklionu na grčkom otoku Kreta (radi popune gorivom i izmjene posade) sletio oko 19 sati na turski aerodrom Gazipaşa. Jutros u 8:30 prvi puta je djelovao gaseći požare na području između Antalye i Alanye – u unutrašnjosti nedaleko grada Manavgata. Uz hrvatski Canadair, danas su u Tursku pristigla i dva španjolska aviona Canadair, koji su se pridružili već ondje okupljenoj protupožarnoj floti aviona iz Rusije, Irana, Ukrajine i Azerbajdžana. Ukupno 16 protupožarnih aviona i barem 51 helikopter, te više od 5.000 ljudi danas je bilo na požarištima u turistički iznimno popularnim dijelovima Turske.

Odluka o hrvatskoj pomoći Turskoj donesena je u nedjelju, 1. kolovoza. Požari su tada u Turskoj bjesnili već 5 dana (od srijede, 28. srpnja), dio ih je bio ugašen ili pod kontrolom, dok su vatre na području Muğle i Antalye bjesnile bez kontrole. Iako nije članica EU, Turska je putem Europskog mehanizma civilne zaštite zatražila pomoć u gašenju požara. Bruxelles je posegnuo u sustav protupožarne flote RescEU, u koji i Hrvatska već par godina deklarira po 2 protupožarna aviona tipa CL-415. Pozivu u pomoć odazvale su se Španjolska i Hrvatska – RH s jednim avionom, te Španjolska s 2 aviona Canadair. Nakon razgovora s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, hrvatski ministar obrane Mario Banožić donio je u nedjelju, 1. kolovoza, „Naredbu o uporabi OS RH radi pružanja humanitarne pomoći u gašenju požara u Turskoj“. Naredba obuhvaća korištenje jednog aviona Canadair CL-415 iz sastava HRZ-a s dvije posade – ukupno 6 pripadnika OS RH i 4 zrakoplovna tehničara. Nakon planiranja leta i pribavljanja potrebnih dozvola, HRZ-ov CL-415 poletio je jučer prije podne i predvečer stigao u Tursku.

Toplinski val koji je sa sjevera Afrike zahvatio dio Europe u Turskoj je u kombinaciji s jakim vjetrom od prošle srijede izazvao 156 požara u ukupno 32 provincije, i do danas je opožareno više od 136 tisuća hektara. Danas je aktivno 9 velikih požara u primorskim provincijama Antalya i Muğla (gdje je evakuiran velik broj stanovnika i turista), te na području grada Tunceli u kurdskom dijelu Turske. Prema dostupnim službenim informacijama, 8 ljudi je smrtno stradalo, dok je najmanje 47 ljudi završilo u bolnicama. U Antaliji je proteklih dana izmjereno čak 42 stupnja Celzijusa, što je 5 do 6 stupnjeva više od sezonskog prosjeka.

No ni požari nisu mogli proći bez brojnih političkih konotacija. Unatoč upozorenjima brojnih klimatskih stručnjaka kako je riječ o klimatskim promjenama, turske vlasti istražuju jesu li požari rezultat sabotaže kurdskih militanata. Istodobno, predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova Vlada našli su se na meti sve jačih kritika zbog mlakog odgovora i neadekvatne pripremljenosti za protupožarnu sezonu. Vlada je priznala da ne raspolaže s operativnom flotom protupožarnih aviona, što je iskoristila opozicija za optužbe o izostanku barem načelne volje Erdoganove Vlade za nabavu protupožarnih aviona, dok je istovremeno trošila puno novaca na velike građevinske projekte koju narušavaju okoliš. Erdoganova je Vlada kritizirana i zbog politizacije i odbijanja pravovremene zapadne pomoći, uključujući i Grčku koja je, osim što se bori s vlastitim požarima, ponudila pomoć i Turskoj u ranoj fazi požara. Ministar poljoprivrede i šumarstva Bekir Pakdemirli pokušao se opravdati tvrdnjom da je Vlada odbila ponudu jer su u rumunjskom slučaju nuđeni avioni malog protupožarnog kapaciteta, te da je npr. francuska ponuda za pomoć odbijena jer se i sama Francuska bori s vatrenom stihijom. Veleposlanstvo Izraela u Turskoj danas je objavilo priopćenje u kojem se objašnjava da je turska Vlada odbila izraelsku pomoć jer je „situacija pod kontrolom“. Istodobno, Erdoganovu Vladu naljutili su pozivi u pomoć na društvenim mrežama – načelnici i gradonačelnici mjesta kojima haraju požari na raznim su platformama objavljivali filmiće koji prikazuju terenske vatrogasce u borbi s požarima, nakon čega su brojni poznati iz turskog društvenog i kulturnog života pokrenuti kampanju na društvenim mrežama #Helpturkey tražeći stranu pomoć u borbi protiv vatre. Jedan od Erdoganovih savjetnika, Fahrettin Altun, taj je vapaj za pomoć nazvao sramotnim jer „Naša Turska je jaka, i naša država drži se postojano i snažno“.

Uz sve to, po raznim neslužbenim kanalima i društvenim mrežama jučer je krenula i kampanja protiv europske pomoći. Tako je Španjolska optužena da je u Tursku poslala prastare i raspadnute avione CL-215, uz naznaku da ni hrvatski nisu u ništa boljem stanju. Na ovo je danas reagiralo i Veleposlanstvo Španjolske u Turskoj, navodeći da se španjolska pomoć sastoji u dva protupožarna aviona tipa CL-415 i jednom transportnom avionu C-295. U ruskim medijima počela se provlačiti teza kako Turska vjeruje da zapadne zemlje pokušavaju prikazati Tursku kao slabu i potkapacitiranu državu nesposobnu da se nosi s aktualnim krizama. No Rusi tu imaju itekako vlastitog interesa – za početak, tu je posao iznajmljivanja 3 protupožarna aviona Beriev BE-200 privatnoj turskoj kompaniji Gökçen Aerospace za protupožarnu sezonu 2021., uz očekivanja kako će se pokazati da je Turskoj zapravo više nego nužno kupiti 5 do 6 ovakvih ruskih protupožarnih aviona.

Među ostalim, kao trinaesta točka dnevnog reda na zadnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, na repertoaru se u četvrtak, 10. lipnja 2021. našlo i pitanje rastavljanja ekspedicijskog kampa postavljenog pokraj zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava. Ovu temu je na 62. sjednici Vlade RH obrazlagao ministar obrane Mario Banožić, koji je taj posao spakirao u pola minute riječima:

“Vlada Republike Hrvatske, u 19. ožujka 2020. godine, donijela je odluku o pružanju pomoći Hrvatske vojske Ministarstvu zdravstva zbog pandemije bolesti Covid-19. U skladu s tom odlukom, na prostoru ispred Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu postavljen je samoodrživi ekspedicijski kamp i šatori tipa „Aljaska“ (!?!). S obzirom na povoljan razvoj epidemiološke situacije, predlaže se demontaža samoodrživog ekspedicijskog kampa i šatora. Za provedbu ove odluke zadužuje se Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravstva. Predlažem da Vlada donese ovu odluku“.

Ako pogledamo i dokumente objavljene tim povodom, nema ni ondje mnogo više. Postavljanje samog kampa predstavljalo je odgovor obrambenog resora na traženje Ministarstva zdravstva za potporom pri osiguranju dodatnih smještajnih kapaciteta u KB Dubrava, “u skladu s potrebom provedbe mjera zaštite pučanstva tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i osiguranja odgovarajuće zdravstvene zaštite oboljelim pacijentima“. Situacija se sada promijenila (1) s obzirom na povoljan razvoj epidemiološke situacije, (2) smanjenje broja hospitaliziranih pacijenata i (3) reorganizaciju bolničkih kapaciteta KB Dubrava nakon adaptacije objekata A i B, pa je Ministarstvo zdravstva predložilo da se demontira samoodrživi ekspedicijski kamp i njegovi šatori tipa Alaska. Tim je temeljem onda i donesena odluka “Prijedlog odluke o postupanju s vojnom opremom danoj na korištenje Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu“. Njome je formalno izvan snage stavljena “Odluka o pružanju pomoći Oružanih snaga Republike Hrvatske Ministarstvu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2” od 19. ožujka 2020. godine, a nova je odluka na snagu stupila danom donošenja, dakle, u četvrtak 10. lipnja. Sama provedba demontiranja u praksi je podijeljena na dva resora – Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravstva. Dok MORH posljednjih dana nije našao za shodno objaviti išta relevantno o tijeku tog posla, o toj su temi novinari kod spomenute KB Dubrava još istog tog četvrtaka uhvatili ministra zdravstva Vilija Beroša – i od njega dobili slijedeću izjavu:

“Za većinu nas koji smo u ovoj priči od početka, današnji dan je emotivan. Iza nas je težak period u kojem smo pokazali koliko zdravstveni sustav i djelatnici mogu podnijeti. Djelatnici ove bolnice su na svojim leđima iznijeli najteži teret pandemije. Sretan smo što svjedočimo reaktivaciji KB Dubrava i povratku njenoj prvobitnoj funkciji. Srećom, vojni šatori nisu bili upotrebljeni, ali mogli su biti”.

Pri tome, iako se još u petak, 11. lipnja, čulo o početku radova na rastavljanju spomenutog samodostatnog ekspedicijskog kampa Oružanih snaga RH, u ponedjeljak 14. lipnja kamp je još na mjestu, bez naznaka opsežnijih radova koje se valjda uskoro očekuje.

15 mjeseci bez ijednog korisnika

Slušajući sve ovo, teško je ne zamijetiti tri zanimljive činjenice. Kao prvo, iako posljednjih dana stanje po pitanju bolesti Covid-19 nije niti izbliza tako dobro kao lani u isto vrijeme – sada je ipak ocijenjeno da spomenuti ekspedicijski kamp više nije potreban kod donedavno glavne Covid-bolnice u državi. Naime, taj kamp nije rastavljan 12. lipnja 2020. godine kada nije zabilježen ni jedan novi slučaj zaraze na 115 testiranih, na bolničkom liječenju je bilo 6 osoba, od toga ni jedna na respiratoru, a mrtvih je bilo ukupno 107 – no njega se rastavlja u doba kad je 12. lipnja 2021. bilo zabilježeno 125 novih slučajeva na 4.701 testiranih, uz 408 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga njih 35 na respiratoru, te mrtvih ukupno 8.132 (od toga 9 u periodu od 24 sata). Kao drugo, u gotovo 15 mjeseci stajanja u stanju pripravnosti, resursi ekspedicijskog kampa kod KB Dubrava nisu uopće bili korišteni. Dakle, ovaj specijalizirani resurs, demonstrativno postavljen samo 8 dana od proglašenja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj (kojom je ministar Beroš mobilizirao sve resurse zdravstvenoga sustava) u više je navrata bio kulisom za medijske nastupe niza ministara – kako sada već bivšeg ministra obrane Krstičevića, tako i samog Beroša – te premijera i predsjednika države, iako nikad nije primio ni jednog pacijenta. Takvo postupanje s resursima prvenstveno podsjeća na situaciju iz tog istog potresima i epidemijom obilježenog proljeća – kada je stotinjak ljudi pod vodstvom Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grad Zagreb jednako uzaludno postavilo svoje šatorsko naselje za oko 500 osoba na Trgu Franje Tuđmana, tijekom 22. ožujka 2020. godine, ubrzo nakon potresa – naselje koje isto nije bilo privedeno svrsi, ali je onda i relativno brzo bilo demontirano u tišini. No, ovakvo bi se ponašanje još i moglo objasniti situacijom neposredne ugroze da Ministarstvo obrane RH u međuvremenu nije skupilo i još nekoliko prigoda kada se širom Zagreba postavljalo vojne šatore koji su onda ostavljeni da bez korisnika mjesecima propadaju na otvorenom – kao (1) 15 polja šatora tipa M70 s pripadajućim poljskim stolovima i klupama na tri lokacije u dvorištu Medicinskog fakulteta na Šalati 27. listopada 2020. godine, ili (2) šest polja šatora M70 s 12 stolova i 24 klupe kod Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 10. studenog 2020. godine. Tu su formalno bile knjižene aktivnosti “pomoći institucijama civilnog društva u borbi protiv epidemije koronavirusa SARS-CoV-2“, vojna oprema je bila postavljena i ostavljena, osim ako nije trebalo naknadno priskakati u pomoć (kao 10. prosinca 2020. godine u slučaju urušavanja 6. studenog 2020. postavljenog vojnog šatora “Alaska” u krugu Opće bolnice Varaždin). Kao treće, ako spomenuti resursi ponekad i nisu bili od velike koristi bolesnicima ili studentima, višestruko su dobro poslužili za promociju Vlade i ministara – kako oni kod KB Dubrava krajem ožujka 2020. godine, tako i oni kod Bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj krajem listopada 2020. godine.

Vlada je na svojoj jutrošnjoj 50. sjednici usvojila jednu od odluka koje se uobičajeno donose početkom godine, kako bi se u nastavku godine moglo djelovati bez dodatnih komplikacija. Riječ je o „Prijedlogu odluke o prelasku granice Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2021.“, a koju je obrazlagao nadležni ministar obrane Mario Banožić:

„Pružanje humanitarne pomoći u inozemstvu ustavna je zadaća Hrvatske vojske. Uz program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini, koje smo već donijeli, pred nama je ova odluka o pružanju humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite. Imajući u vidu dosadašnje iskustvo u situacijama koje zahtijevaju brzo djelovanje i donošenje odluka, predlaže se donošenje odluke. Predloženom odlukom odobrava se uporaba OS RH na zadaćama protupožarne zaštite u inozemstvu na temelju zamolbe države pogođene požarom. Odlukom se odobrava korištenje zrakoplova HRZ-a. Određuje se da mandat i moguća nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi snaga definira ministar obrane, te se propisuje obveza izvješćivanja o provedbi ove odluke. Predlažem da Vlada donese ovu odluku“.

rekao je ministar Banožić, na što su članovi Vlade jednoglasno usvojili predloženu odluku.

U priopćenju Ministarstva obrane Banožiću se pripisala i rečenica koju nije izgovorio:

„’Na ovaj način će se ubrzati postupanje u situacijama koje zahtijevaju promptno djelovanje te će Hrvatska vojska u kratkom vremenu biti spremna za angažman za pružanje pomoći u gašenju požara u inozemstvu’, rekao je ministar“,

objavilo je Ministarstvo obrane nepostojeći dio Banožićevog obrazloženja na Vladinoj sjednici.

Nažalost, radi se o praksi koju Ministarstvo obrane periodički prakticira. Najeklatantniji primjer i dan-danas može se vidjeti među MORH-ovim priopćenjima – 2. travnja 2020. godine MORH je priopćio da su „na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u četvrtak, 2. travnja 2020. godine usvojene odluke o odgodi nabave višenamjenskih borbenih aviona i održavanja prvoga hrvatskog međunarodnog vojnog zrakoplovnog mitinga ‘CROIMAS 2020’“. Radi se o potpunoj izmišljotini – naime, toga dana Vlada RH je zaista odgodila zrakoplovni miting „CROIMAS“, čije je održavanje ove godine još uvijek neizvjesno, no o odgodi nabave VBA na spomenutoj sjednici Vlada nije odlučivala. Naime, prije nego je dao riječ ministru obrane da obrazloži odgađanje „CROIMAS-a“, premijer Plenković je usputno rekao da „mi smo odlučili da do daljnjega odgodimo proces nabave borbenih aviona“. Vlada o tome nije odlučivala na sjednici, niti su ministri dizali ruku, pa je tako MORH u svom priopćenju lažno ustvrdio da su „na sjednici Vlade usvojene odluke o odgodi nabave višenamjenskih borbenih aviona…“. No kako su odnosi s javnošću Ministarstva obrane posljednjih godina općenito jedna velika i prije svega tužna tema, vratimo se na današnju Vladinu odluku o pružanju protupožarne pomoći inozemstvu tijekom ove godine.

Godišnje Vladino odobrenje – brža pomoć

Ova se odluka donosi radi pojednostavljena postupka i brzine reakcije, a prvi puta je donesena u lipnju 2013. godine. Tadašnja potpredsjednica Vlade Vesna Pusić najavila je regulaciju protupožarnog angažmana OS RH u inozemstvu u Zakonu o obrani koji je u tom trenutku bio u izradi, a sve kako bi se okončala dotadašnja praksa da za svaki odlazak u pomoć u neku stranu državu Vlada mora donositi zasebnu odluku na hitnoj, izvanrednoj ili telefonskoj sjednici. U toj prvoj Vladinoj odluci jasno se propisivao i broj sati naleta za zrakoplove HRZ-a korištene pri pružanju pomoći u inozemstvu, no kasnije je ta praksa nestala iz godišnjih Vladinih odobrenja. U mandatu ministra obrane Damira Krstičevića Vlada je – unatoč godišnjoj odluci – ponekad zasebno na telefonskim sjednicama donosila i pojedinačne odluke o upućivanju snaga OS RH u pomoć (npr. u Italiju, BiH i Crnu Goru 2017. godine).

Prošlogodišnja protupožarna sezona bila je razmjerno mirna, pa nije bilo ni potrebe za angažmanom OS RH u inozemstvu. Umjesto toga, Hrvatska je prošle godine nastavila s deklariranjem protupožarnih snaga u europski sustav RescEU, a u sklopu aktivnosti Mehanizma zaštite od požara Europske unije održana je bila i simulacijsko-komunikacijska vježba pružanja međunarodne pomoći u gašenju požara.

Nakon što je u rano jutro nedjelje 22. ožujka veliki potres pogodio Zagreb, u pomoć su pohrlile i Oružane snage Republike Hrvatske. Njeni su pripadnici u samo nekoliko sati krenuli raščišćavati prostor centra grada, da bi se onda posao proširio i na pomoć pri saniraju šteta na zagrebačkim ulicama, prometnicama i na ulazima zgrada u užem i širem središtu hrvatske metropole. Rad pripadnika OS RH obavljan je u koordinaciji sa sustavom civilne zaštite, zagrebačkim gradskim vlastima, te Javnom vatrogasnom postajom grada Zagreba. Tijekom ovog djelovanja ukupno je bilo angažirano 420 pripadnika OS RH, uz 10 inženjerijskih strojeva (od toga šest utovarivača i četiri istovarivača). Ovo je djelovanje dovršilo danas, u utorak 24. ožujka.

———————-

———————-

„Prvi dan na terenu je bilo 250 pripadnika Hrvatske vojske, a drugi dan njih 170. Vojnici su bili angažirani na sanaciji šteta na zagrebačkim prometnicama i nogostupima, izvlačili su šutu iz haustora i dvorišta. Jučer su u poslijepodnevnim satima uspješno završili svoju zadaću“, opisao je dio djelovanja brigadni general Tihomir Kundid, načelnik stožera – zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. Na pomoći se zahvalio i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba: „Hvala pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci, ne treba puno govoriti nego da smo zajedno u ratu i miru i izvanrednim situacijama. Zajedno smo najjači“.

Gostujući jučer u Dnevniku Nove TV, načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj izjavio je da aktualno povlačenje vojske sa zagrebačkih ulica ne znači i potpuno završavanje zadaće. Naime, OS RH ostaju u stanju visoke spremnosti: “150 vojnika spremno je na tri lokacije“, najavio je admiral Hranj.

Pri tome treba napomenuti da ovo nije bilo sve. Naime, pripadnici Oružanih snaga pružili su pomoć bolesnicima i bolnicama u Zagrebu, točnije (1) Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj i (2) Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Konkretno, sudjelovali su u preseljenju nedonošćadi i opreme iz Petrove bolnice u nedjelju, a ispred bolnice Dr. Fran Mihaljević podigli su tri šatora Alaska za potrebe ove specijalizirane medicinske institucije – slično većim elementima ekspedicijskog kampa kojeg su tek koji dan ranije postavili kod KB Dubrava u okviru kampanje suzbijanja pandemije bolesti Covid-19. Osim toga, pripadnici Zapovjedništva za potporu su u ponedjeljak, 23. ožujka, bili angažirani na lokaciji Jurjevska ulica u Gračanima, gdje su pružili potporu Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Zagreba pri uklanjanju razrušenih dimnjaka na stambenih objektima.

Nastavio se angažman OS RH i u KB Dubrava. Pripadnici Zapovjedništva za potporu danas su započeli s gradnjom tzv. komunikacijskog tunela unutar samoodrživog ekspedicijskog kampa ispred KB Dubrava koji će izravno povezati bolnicu sa šatorskim naseljem. Njima će se sutra pridružiti i pripadnici Inženjerije kako bi do kraja tjedna komunikacijski tunel dužine 350 metara. Pripadnik Bojne za opću logističku potporu Zapovjedništva za potporu, natporučnik Vedran Jemrić, pojasnio je detalje izgradnje komunikacijskog tunela: “Komunikacijski tuneli bi povezivali ulaz do bolnice, dok će i šatori tipa Aljaska biti povezani, odnosno bit će uspostavljena komunikacija između svih šatora kako bi se pacijenti unutar kampa mogli voditi kroz natkriveni prostor. Inače je za ovu zadaću u normalnim uvjetima potrebno deset dana, a mi se nadamo da ćemo do kraja tjedna uspjeti riješiti i ovu zadaću. Sve svoje resurse smo prebacili ovdje.”

Jučer je ispred šatorskog naselja postavljen rezervoara s 10 000 litara medicinskog kisika za respiratore u KB Dubrava. Ministar zdravstva Vili Beroš na svom se Twitteru pohvalio da su ove nove instalacije postavljene u vrlo brzom roku: “Možda nismo brzi kao Kinezi, ali nismo ni sporiji.”

Kako se saznaje iz litvanske mehanizirane pješačke brigade „Željezni vuk“ (Mechanizuotoji pėstininkų brigada „Geležinis Vilkas“), danas je bilo organizirano dobrovoljno vojno davanje krvi pri Transfuzijskom centru Sveučilišnog bolničkog centra Kauno Klinikos u Kaunasu. Na akciju nazvanu „100 godina, dajte život za Litvu“, odazvali su se i vojnici NATO zemalja iz okvira Ojačane prednje prisutnosti (eFP).

Postrojbe iz Francuske, Hrvatske, Litve i Njemačke nastoje organizirati trajnu akciju kojom bi barem po 50 davatelja iz okvira međunarodne bojne svaki petak dobrovoljno davali krv za litvanske bolnice. Danas, 9. veljače 2018. godine, u tu je dobru svrhu krv dalo 50 pripadnika OS RH – najvećim dijelom iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade HKoV – razmještenih u multinacionalnoj borbenoj skupini NATO eFP u Litvi. Čelnica kliničkog centra u Kaunasu, dr. Diana Remeikienė zahvalila je na plemenitoj donaciji vojnicima Oružanih snaga Litve i NATO partnera, među kojima nije bilo teško uočiti brojne pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske.

*Photo: Facebook/Mechanizuotoji pėstininkų brigada „Geležinis Vilkas“