U sklopu ovogodišnjeg slovenskog predsjedanja Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (Central European Defence Cooperation – CEDC), načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske, general-bojnik Boštjan Močnik domaćin je konferencije na kojoj od 2. do 4. rujna sudjeluju načelnici glavnih stožera i vojni predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.  Na dva panela u Postojni raspravljalo se o vojnoj mobilnosti i izazovima novačenja, da bi potom visoki vojni dužnosnici posjetili Centar za obuku u Vipavi, kako bi osobno vidjeti obuku kandidata u osnovnoj vojnojstrukovnoj obuci. Na kraju sastanka u Vipavi, general bojnik Močnik istaknuo je važnost jačanja dobrih odnosa u regiji i razmjene iskustava ili primjera dobre prakse za učinkovitu suradnju, posebno kada nešto krene po zlu. Prema njegovim riječima, ovakve platforme nude iznimnu priliku za umrežavanje i razmjenu mišljenja o tome kako se naše susjedne zemlje suočavaju s izazovima koji su zajednički svim vojskama srednje Europe. „Ove godine, u ovom formatu, u prvi plan smo stavili ljude ili osoblje i vojnu mobilnost“, naglasio je načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske.

Načelnik GS Slovenske vojske general-bojnik Boštjan Močnik i zapovjednik ZzP-a brigadni general Vukičević

Sudionici su, među ostalim, raspravljali o izazovima vojne mobilnosti i zapošljavanja. U vojnoj mobilnosti važna je i brzina kretanja konvoja na cesti i koliko brzo zemlja može omogućiti njegov siguran i nesmetan prolaz kroz svoj teritorij. Stoga su se rasprave vodile i o odgovarajućoj prometnoj infrastrukturi, administrativnim postupcima i pružanju odgovarajuće logističke potpore. Vojna mobilnost zahtijeva sveobuhvatnu suradnju države, budući da se uz vojne sposobnosti moraju osigurati i civilna infrastruktura, promet, energetika, zdravstvo, komunikacija i druge potporne sposobnosti. Važan dio ovog sustava je i potpora zemlje domaćina savezničkim snagama u njihovom dolasku, tranzitu, raspoređivanju, djelovanju i održavanju. To je posebno važno za Hrvatsku, s obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, pa se Republika Hrvatska pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i OS RH. Na sastanku CEDC-a nije sudjelovao načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid, već je u Sloveniji bio brigadni general Mile Vukičević, zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Vezano uz novačenje mladih generacija u vojsku, raspravljalo se o mjerama koje zemlje poduzimaju kako bi uspostavile održiv i otporan model osiguranja dovoljnog broja osoblja za vojnu profesiju. Sudionici konferencije potom su posjetili Vipavski centar za obuku, gdje su, između ostalog, pogledali obuku kandidata u osnovnoj vojnoj-strukovnoj obuci.

Slovenija je 01. siječnja ove godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje inicijativom CEDC, koja je osnovana 2010. godine. Trenutno okuplja ministarstva obrane šest zemalja – Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje na sastancima kao promatrač. Predsjedanje Republike Slovenije održava se pod sloganom „Od politike do prakse – Izgradnja jače srednje Europe“, koji naglašava prijelaz s dijaloga na zajedničko djelovanje i razvoj kapaciteta. Glavni ciljevi slovenskog predsjedanja su jačanje regionalne sigurnosne suradnje i razmjena dobrih praksi, promicanje rasprava o europskim obrambenim inicijativama i traženje mogućnosti za zajedničku suradnju između država članica Inicijative, povećanje operativne spremnosti i razvoj zajedničkih sposobnosti, suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana, jačanje regionalna interoperabilnost i otpornost, podrška digitalnoj i kibernetičkoj otpornosti, promicanje suradnje i inovacija obrambene industrije, jačanje suradnje u vojnom području i provedba zajedničke obrambeno-vojne terminologije.

*Photo: Slovenska vojska

Irski grad Wicklow domaćin je neslužbenih sastanaka ministara obrane i vanjskih poslova Europske unije. Sastanci su organizirani u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pri čemu su se jučer (1. rujna) okupili ministri obrane, a danas (2. rujna) ministri vanjskih poslova EU.

Ministri obrane održali su jučer ukupno 3 sastanka – prvi se odnosio na podršku Europske unije Ukrajini, drugi se bavio svemirom kao strateškim elementom europske obrane, a treći sastanak zapravo je bio radni ručak posvećen Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas po završetku jučerašnjeg radnog sastanka sumirala je sve tri teme. Ustanovila je da Rusija pogađa Europu valom sve kinetičnijih hibridnih napada, baš kao što u Crnom moru ruski napadi na brodove za prijevoz žitarica namjerno dovode u opasnost globalne zalihe hrane. Potpuno suprotno ruskim očekivanjima, naglasila je Kallas, EU će povećati svoju podršku Ukrajini, uključujući i nove oštre sankcije protiv Rusije, ali će istodobno i povećati ulaganja u vlastitu obranu. Ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara pridružio je ministrima obrane EU putem video konferencije, te je ponovno upozorio na ukrajinske probleme s protuzračnom obranom i opću nestašicu raketa-presretača.

„Zahvaljujem državama članicama što su ponovno razmotrile vlastite zalihe. Ukrajini bi se posebno trebale poslati ili prodati rakete Patriot kojima uskoro istječe rok trajanja. Države članice također razmatraju ponovno određivanje prioriteta narudžbi i kontaktiranje partnera. Svaki presretač koji isporučimo Ukrajini znači da ruska raketa ne doseže ukrajinsku školu, dom ili bolnicu”,

zaključila je Kaja Kallas.

Sastanku u Irskoj prisustvovao je i novi ukrajinski ministar Hmara

Ministri su razgovarali i o tekućoj provedbi zajma za potporu Ukrajini i mobilizaciji financijskih sredstava u okviru Europskog mirovnog instrumenta (EPF). EU je već isplatila 8,37 milijardi eura obrambene potpore, a očekuje se još više. Međutim, i dalje je potrebna kontinuirana bilateralna potpora. Također su raspravljali i o daljnjoj ulozi Misije vojne pomoći EU-a Ukrajini (EUMAM) i aktivnostima u okviru četvrtog stupa sigurnosnih jamstava, tzv. zajedničke stabilnosti, s naglaskom na reformu ukrajinskog obrambenog sektora i reintegraciju veterana. Zaključeno je da su Ukrajini potrebni modernizirani centri za obuku, zbog čega je već ranije ove godine Kallas predložila financiranje modernizacije centara za obuku u Ukrajini. Irska je na jučerašnjem sastanku najavila dodatna sredstva upravo za tu svrhu. Što se tiče obučne misije EUMAM, ministri su razgovarali o mogućoj uspostavi koordinacijske točke u Kijevu kako bi se bolje integrirale lekcije stečene na bojnom polju i ojačala vojna obuka. Osim toga, obrambena industrijska suradnja između EU-a i Ukrajine također raste. Sada postoji više od 120 sklopljenih industrijskih partnerstava između ukrajinskih i europskih tvrtki. „Ukrajina je svjetski lider u inovacijama na bojištu, a daljnja integracija ukrajinskih i europskih tvrtki u našem je zajedničkom interesu”, zaključila je Kallas.

U drugom dijelu sastanka, ministri su raspravljali o svemiru kao sve važnijem strateškom elementu europske obrane. Razmijenili su mišljenja o provedbi svemirske strategije Europske unije u području sigurnosti i obrane te raspravljali o mogućnostima jačanja svemirskih kapaciteta, ključnih za održavanje Europske unije i njezinih država članica kao globalne svemirske sile. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju kontinuirane dostupnosti tih kapaciteta, uključujući i u vrijeme krize. Kallas je najavila da će zajedno s EU-povjerenikom za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge kako osigurati sposobnosti koje su potrebne Europi da bi imala važnu ulogu na globalnoj svemirskoj sceni.

Sastanak je završio radnim ručkom o Libanonu i pomorskoj sigurnosti. Ministri su raspravljali o najnovijim događajima na Bliskom istoku i njihovim implikacijama za europsku sigurnost, kao i o napretku priprema za raspoređivanje misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u Libanon. EU ne želi zamijeniti UNIFIL, već ulaže u sposobnost Libanona da sam osigura sigurnost. Naš je cilj ojačati libanonske oružane snage i sposobnost libanonske države da osigura sigurnost na cijelom svom teritoriju. Planiranje dobro napreduje i cilj nam je da odluka Vijeća bude donesena u listopadu, naglasila je Kaja Kallas. U području pomorske sigurnosti istaknut je rad EU-a na zaštiti kritične pomorske infrastrukture. Sjedeći tjedan, po prvi put, godišnja vježba EU-a o pomorskoj sigurnosti usredotočit će se upravo na zaštitu kritične pomorske infrastrukture. Kallas je također najavila i da će sljedeći tjedan pokrenuti novu skupinu na visokoj razini za obranu, koju će činiti visoki politički i vojni čelnici iz nekoliko zemalja EU-a, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

„Europa ulaže više u obranu nego ikad, ali samo ulaganje nije automatski jamstvo uspjeha. Nismo bili dovoljno brzi da pokrijemo nedostatke u europskoj konvencionalnoj moći unutar NATO-a koje smo identificirali. Cilj je okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi se udružili i ponudili inovativna rješenja: kako možemo brže popuniti te nedostatke i kako možemo biti učinkovitiji, posebno sada kada je sigurnosna prijetnja u Europi toliko stvarnija. Pod mojim pokroviteljstvom, grupa će svoje nalaze objediniti u izvješću s konkretnim preporukama za europsku obranu”,

najavila je povjerenica Kallas.

Sastanku je prisustvovao i podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije Jean-Pierre Lacroix, kao i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska. Hrvatsku je na jučerašnjem sastanku ministara obrane EU predstavljao državni tajnik u MORH-u Tomislav Galić.

*Photo: EEAS, Ministarstvo obrane Ukrajine

Vijetnam, Kambodža, Angola, Afganistan, Sirija… sve su to zemlje pri samom vrhu država najzasićenijih minama. Neke od njih bore se s minskim poljima i 50 godina nakon završetka sukoba. Njima treba pridodati i Ukrajinu, državu koja nakon 4,5 godine rata premoćno vodi na nepopularnoj ljestvici država s najviše nagaznih mina na svijetu, a vojnom djelovanju se još ne nazire kraj. S minama se 30 godina nakon završetka rata bori i nama susjedna Bosna i Hercegovina – prema posljednjim podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) iz srpnja ove godine, površina minski sumnjivog područja u BiH iznosi nešto više od 757 km2, odnosno procjenjuje se da je širom zemlje ostalo više od 170.000 mina i raznih eksplozivnih sredstava. Tijekom prošle godine u BiH razminirana su 52,43 četvorna kilometra, odnosno oko 70% planirane površine, što je priličan napredak u odnosu na ranije godine kada se realizacija godišnjih planova razminiranja kretala između 20 i 30 posto. Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak upozorila je da se planovi razminiranja često ne postavljaju dovoljno realno niti su praćeni odgovarajućim financijskim i operativnim kapacitetima, dok dodatni problem predstavlja smanjenje međunarodnih financijskih sredstava, kao i gašenje pojedinih međunarodnih organizacija koje su godinama pružale značajnu potporu procesu razminiranja. Sve to dodatno povećava odgovornost domaćih institucija i svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini. Prema trenutačnim procjenama za BiH, dovršetak potpunog razminiranja očekuje se negdje oko 2034. godine, no zbog unutarnje-političkih prilika vlada prilična sumnja oko tog roka.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (Photo: Obris.org)

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska proglasila se 01. ožujka ove godine zemljom bez minske opasnosti i kao takva je proknjižena u brojnim međunarodnim registrima minski sumnjivih područja. „Hrvatska je zemlja bez minske opasnosti. Nakon gotovo 30 godina dovršili smo razminiranje u skladu s Ottawskom konvencijom. Uklonjeno je gotovo 107.000 minsko-eksplozivnih sredstava i 470.000 neeksplodiranih sredstava. To nije samo tehnički uspjeh, to je ispunjena moralna obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima“, rekao je krajem veljače ove godine ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Hrvatska je tako izvršila sve svoje obveze vezane uz isključenje minski sumnjivog područja proizašle iz međunarodno ratificiranih ugovora, posebice obveze iz članka 5. Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, kolokvijalno nazvane Ottawska konvencija.  „Hrvatska je u međunarodnom kontekstu postala primjer zemlje koja je izgradila sigurnost vlastitim snagama, kao i primjer uspješne humanitarne i sigurnosne politike u Europi, čija iskustva i stručnost mogu pomoći drugim državama koje se suočavaju s istim izazovom,“ istaknuo je na ovogodišnjem, 22. po redu međunarodnom simpoziju „Protuminsko djelovanje 2026.“ Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite.

Trideset godina dugi proces uklanjanja mina i raznih eksplozivnih sredstava za Hrvatsku nije bio nimalo lak – ukupna ulaganja u razminiranje u Hrvatskoj iznosila su oko 1,2milijarde eura, od čega su oko 70% bila vlastita sredstva. Europska unija je za razminiranje u RH dala 286,7 milijuna eura, uključujući pretpristupno razdoblje i cijelo članstvo Hrvatske u EU. Ukupno je razminirano oko 1.835 četvornih kilometara širom zemlje, što uključuje 876 četvornih kilometara očišćenih fizičkim razminiranjem i dodatnih 959 četvornih kilometara za koje je pregledom i provjerom potvrđeno da su sigurni. Nažalost, od završetka rata pa do danas od mina je stradalo 612 ljudi u evidentirane 432 minske nesreće, od toga je 208 osoba poginulo, uključujući i pirotehničare koji su izgubili život tijekom čišćenja minski sumnjivog područja. Prema podacima MUP-a RH, od 01. siječnja 1996. ukupno je stradalo 136 pirotehničara i pomoćnih radnika, od čega 41 smrtno.

Sudionici u razminiranju imaju ista prava kao i hrvatski branitelji (Photo: RCZ)

Na samom kraju 2025 godine ukupna površina minski sumnjivog područja u RH iznosila je 1,9 km² i to na području Donjeg Lapca i Otočca u Ličko-senjskoj županiji. Točnije, poslovi razminiranja završeni su i u tim krajevima, no čekalo se još izdavanje potvrda o njihovom isključenju iz minski sumnjivih područja. Ukupno je prošle godine tijekom razminiranja pronađeno i uništeno 1.869 protupješačkih i 208 protuoklopnih mina, te 408 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. Na temelju naknadnih pronalazaka, u 2025. godini obavljeno je 7 kontrolnih pregleda na površini 11.844 m². Nažalost, i prošla godina odnijela je 2 ljudske žrtve – u dvije minske nesreće u Karlovačkoj (vojni skladišnji kompleks „Oštarije“) i Ličko-senjskoj županiji (područje naselja Široka Kula) smrtno je stradala jedna osoba, a jedna je lakše ozlijeđena.

Predstavljajući izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je u Hrvatskom saboru prije njegove ljetne stanke najavio da će se uskoro pred Vladom naći izmjene Zakona o protuminskom djelovanju kojima će se izjednačiti osnovica za izračun naknade po osnovi tjelesnog oštećenja pirotehničara s hrvatskim braniteljima, koja je trenutno nešto niža za pirotehničare. Mjesec dana ranije, u lipnju ove godine državna tajnica u MUP-a Irena Petrijevčanin najavila je da se izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju uvodi red u smislu da se prvi puta sva prava djelatnika koji su radili na razminiranju i članovima njihovih obitelji usklađuju sa Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i to u dijelu koji se odnosi na izračun osobne invalidnine, ortopedskih dodataka, doplataka za njegu, pomoć druge osobe i tako dalje. Tako će nova osnovica za 2026. godinu, a koju odlukom utvrđuje Vlada, biti 540 eura. „Ove izmjene i dopune možemo zaključno reći, na neki način su konačno priznanje i zahvala svim pirotehničarima i djelatnicima koji su radili na razminiranju Hrvatske“, zaključila je Petrijevčanin.

Ministar Ružić na press-konferenciji 18.08.2026. (Photo: MRMSOSS)

Svoj dio posla još mora odraditi i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dopunom Zakona o posebnnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Ministar Alen Ružić predstavio je te dopune nakon ljetnog odmora, istaknuvši da će se posebno definiranoj skupini zaposlenika na poslovima razminiranja na taj način omogućiti ostvarivanje prava na starosnu mirovinu bez obzira na godine života, uz najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje dvije godine provedene na razminiranju. Naime, prema važećem Zakonu, zaposlenici na poslovima razminiranja mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu bez obzira na godine života ako imaju najmanje 25 godina mirovinskog staža, od čega najmanje osam godina stvarno provedenih na razminiranju. Budući da je proces razminiranja u Hrvatskoj završen, neki od navedenih zaposlenika više ne mogu ispuniti navedeni uvjet od osam godina nastavkom rada na razminiranju, pa će se dopunom Zakona upravo tim zaposlenicima omogućava ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Riječ je o 22 pirotehničara i osoba koje su bile angažirane na razminiranju, a radni odnos istekao im je ove ili prošle godine, naglasio je ministar Ružić dodavši kako je to nužno da bi se u potpunosti zaključio proces uklanjanja jedne od posljedica Domovinskog rata.

*ovaj tekst je dio projekta „Razminiranje – svjetsko a naše“ koji se provodi uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

Potiho i bez pompe, bez objave i bez službenog priopćenja, u Hrvatskoj je konačno započelo civilno služenje vojnog roka. Kako je za portal Obris.org potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova RH:

“prvi ciklus osposobljavanja civilnih ročnika u sustavu civilne zaštite započeo je, kako je i planirano, 17. kolovoza 2026. godine u Područnoj službi za osposobljavanje Jastrebarsko. Civilnu službu u prvom uputu služi 28 civilnih ročnika koji će kroz tromjesečnu obuku steći znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti civilne zaštite.”

Civilno služenje počelo je 5 mjeseci nakon početka temeljnog vojnog osposobljavanja, a osnovni razlog ovakvom kasnom početku leži u vrlo slabom odazivu 19-godišnjaka za civilni vid vojnog osposobljavanja. Naime, prema MUP-u,

“ukupan broj novaka koji su do danas iskazali prigovor savjesti i podnijeli zahtjev za civilnom službom je 61.” 

Međutim, i taj broj se u međuvremenu smanjio jer je u međuvremenu šest novaka povuklo zahtjev za civilnom službom i odlučilo se za temeljno vojno osposobljavanje. Trenutno je za drugi uput tek počelo prikupljanje mladića jer, kako navode iz MUP-a,

“Od 55 obveznika civilne službe, njih 28 trenutačno obavlja civilnu službu, za 12 je odobren zahtjev za odgodom (redovno školovanje, prvo zaposlenje i sl.), a ostalih 15 se planira za naredni uput.”

Ovo je tek prva godina u kojoj Ministarstvo obrane provodi temeljno vojno osposobljavanje, a Ministarstvo unutarnjih poslova osposobljavanje u sustavu civilne zaštite, no za sada brojke itekako pretežu na stranu TVO-a. Do kraja godine treba očekivati još jednu generaciju mladih na civilnom služenju, a nastavi li se ovakav interes i sljedeće godine – to bi za MUP značilo da će većina pripremljenih lokacija ostati prazna, budući da je lokacija u Jastrebarskom bila pripremljena za prihvat 120 mladića po rotaciji. No za sada u MUP-u ne razmatraju uvođenje drugog modela civilnog služenja.

Treći naraštaj ročnika započeo je danas, 17. kolovoza 2026., temeljno vojno osposobljavanje u vojarnama OS RH u Kninu, Slunju i Požegi, a prvi put i u vojarni “5. gardijske brigade Slavonski sokolovi” u Vinkovcima. Na temeljno vojno osposobljavanje upućeno je ukupno 1000 ročnika i ročnica – 947 muškaraca i 53 žene. Dragovoljno se prijavilo 243 kandidata, među kojima 190 muškaraca i 53 žene. Prilikom pozivanja novaka u trećem uputnom roku prigovor savjesti podnijelo je samo 1,3 posto kandidata. Od ukupno 1000 ročnika i ročnica, 300 će se obučavati u Kninu, 400 u Požegi, 200 u Slunju i 100 u Vinkovcima.

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da se uvođenjem četvrte lokacije za provedbu TVO-a, u Vinkovcima, kapacitet povećao na ukupno 1000 ročnika u jednom uputnom roku.

“Po prvi put i u Vinkovcima je od danas na obuci 100 novaka i nastavljamo povećavati, iz naraštaja u naraštaj, broj onih koji ulaze u vojarne. S 800 ročnika po naraštaju u kratkom roku povećali smo kapacitet na 1000 u ovom naraštaju koji je na redu za temeljno vojno osposobljavanje”,

rekao je ministar Anušić. Kapacitet obuke postupno se povećavao od prvog naraštaja, kada je bilo osigurano 800 mjesta. Za drugi naraštaj kapacitet je povećan na 900, a u ovom, trećem uputnom roku, na ukupno 1000 ročnika i ročnica.

Istodobno, dok se ministar obrane Anušić ponosi uvođenjem TVO-a kao jednog od najuspješnijih projekata Ministarstva obrane, MUP i Ravnateljstvo civilne zaštite nikako da započnu s civilnim osposobljavanjem mladića koji iskažu priziv savjesti. Naime, iako je krajem lipnja Ravnateljstvo civilne zaštite najavilo da će upravo danas, 17. kolovoza, započeti civilno služenje za prvih 50 mladića, i to u Područnoj službi za osposobljavanje u Jastrebarskom, to se nije dogodilo. Nema naznaka ni gdje je zapelo, niti kada će civilno služenje konačno započeti.

*Photo: MORH/F.Klen

Krajem studenog prošle godine Vlada je razriješila dužnosti glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, ali do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Inspektorat od tada vodi tadašnji Mikulićev zamjenik Ivan Samac, ali ne kao glavni državni inspektor već kao vršitelj dužnosti. Iako je glasnogovornik Vlade Marko Milić najavljivao da će već u prvim tjednima siječnja ove godine imenovanje Mikulićevog nasljednika doći na red: „Naći će se odgovarajuća osoba za mjesto koje je izuzetno važno za rad Vlade i svih institucija“, već u ožujku se iz Vlade moglo čuti da Inspektorat ionako radi sve poslove iz svoje ingerencija pa imenovanje novog državnog inspektora nije hitno. Korak dalje otišao je sam premijer Plenković na jučerašnjoj press-konferenciji povodom odlaganja opasnog otpada u Lici, kada je na novinarsko pitanje „Kada ćemo dobiti novog državnog inspektora?“ odgovorio: „Kada procijenimo da je to potrebno. I nismo si dali rok da ga imenujemo. Institucija normalno rad“. Na novinarsko insistiranje o čemu ovisi procjena o potrebi imenovanja državnog inspektora, Plenković je nonšalantno odgovorio: „O našoj procjeni“.

Kada će se imenovati novi zamjenik načelnika GS OS RH? (Izvor: Nova studio/Vecteezy.com)

Takvo upražnjeno mjesto na čelu jedne ipak bitne državne institucije, nažalost, već postaje pravilo a ne izuzetak. Hrvatska već godinama u cijelom nizu država, kako širom EU tako i u SAD-u, nema imenovane nego tek izvanredne i opunomoćene veleposlanike ili privremene otpravnike poslova. No ni u sigurnosnom i obrambenom resoru stvari ne stoje dobro. Za početak, od ožujka 2024. upražnjeno je mjesto zamjenika načelnika Glavnog stožera OS RH. Dotadašnji zamjenik, general-pukovnik Siniša Jurković, 17. ožujka 2024. imenovan je novim glavnim inspektorom obrane, a na njegovo mjesto do danas nije imenovan nitko. Dvije i pol godine nemamo zamjenika načelnika GS!

Nemamo ni ravnatelja civilne obavještajne agencije. Otkako je SOA-u napustio dotadašnji ravnatelj Daniel Markić i otišao u Bruxelles na dužnost direktora Obavještajno-analitičkog centra EU (EU INTCEN), SOA nema imenovanog ravnatelja. SOA-om trenutno rukovodi zamjenik ravnatelja Hrvoje Omrčanin, imenovan na tu dužnost 5. srpnja 2024. do imenovanja novog ravnatelja. Kad će to biti – ne zna se. Dakle, pune 2 godine Hrvatska nema ni ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije!

Od prvog dana kolovoza ove godine Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ nema zapovjednika jer je dosadašnji zapovjednik, general-bojnik Slaven Zdilar, stekao uvjete za mirovinu. Njegov dosadašnji zamjenik, brigadir Damir Stručić, nije imenovan novim zapovjednikom HVU-a, već – „primateljem poslova, zadaća i odgovornosti“. Do kada – ne zna se.

Sasvim je izgledno da će do kraja godine bez zapovjednika ostati i Hrvatska kopnena vojska i Hrvatska ratna mornarica. Oba zapovjednika – Beretin i Dojkić – stječu uvjete za mirovinu, čime će mjesta zapovjednika 2 važne grane OS RH ostati upražnjena.

Damir Trut, posljednji “redovni” ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite

No nisu upražnjene samo funkcije za koje je potrebna suglasnost premijera i predsjednika RH, odnosno dogovor predsjednika i ministra obrane. Već mjesecima zjape prazna i mjesta za koja je potrebno tek imenovanje Vlade RH. Na primjer, mjesto ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon što je zbog isteka mandata 9. rujna prošle godine razriješen dotadašnji ravnatelj Damir Trut, Vlada do danas nije imenovala novog šefa Ravnateljstva civilne zaštite. Taj posao od 10. rujna 2025. obavlja Neven Karas, dotadašnji pomoćnik ravnatelja Ravnateljstva CZ i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice. Njegov mandat može trajati najduže 6 mjeseci, odnosno do imenovanja novog ravnatelja, objavila je Vlada, no za četiri tjedna bit će punih godinu dana otkako je Karas „ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite“ i otkako ovo Ravnateljstvo nema svog ravnatelja.

Nakon Ivica Grebenara nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje

Ništa bolja situacija nije ni u Ministarstvu obrane. Naime, nakon „provedenih javnih natječaja“, Vlada je 24. srpnja ove godine napokon imenovala ravnatelje uprava u MORH-u. Tako je Ivan Jušić imenovan novim/starim ravnateljem Uprave za ljudske potencijale, Lučiana Klobas-Dobrović je i nadalje ravnateljica Uprave za proračun i financije, dok je stanoviti Zlatko Lovrić novi ravnatelj Uprave za infrastrukturu i potporu umjesto dosadašnjeg ravnatelja Ante Modrića. Ali… prema novom unutarnjem ustrojstvu Ministarstvo obrane ima i Upravu za naoružanje (bivšu Upravu za materijalne resurse, koja je sada podijeljena na Upravu za naoružanje i Upravu za infrastrukturu i potporu). No Uprava za naoružanje nema ravnatelja i nije jasno kada će ga dobiti. Od 15. travnja 2021. temeljem odluke Vlade RH ravnateljem Uprave za materijalne resurse bio je imenovan Ivica Grebenar, a po isteku 4-godišnjeg mandata Vlada ga je proglasila „ovlaštenim za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za naoružanje“. S danom 31. prosinca 2025. Grebenar je na vlastiti zahtjev razriješen tog „ovlaštenja“, a od tada pa do danas nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje, što je u najmanju ruku neobično uzme li se u obzir Vladino hvalisanje o velikoj modernizaciji hrvatskih Oružanih snaga. MORH nema ni čelnog čovjeka Uprave za obrambenu politiku. Nakon što je sada već bivša ravnateljica Dunja Bujan otišla na porodiljni dopust, Nikolina Volf je „ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku“. No u posljednjim Vladinim imenovanjima s kraja srpnja, ni Volf ni itko drugi nije bio imenovan ravnateljem spomenute Uprave.

Posljednje 3 spomenute funkcije ne ovise o dogovoru premijera i predsjednika države, već su u isključivoj nadležnosti Vlade RH i nema vidljivih ni jasnih razloga zašto su ta mjesta ostala upražnjena. Ako je riječ tek o – kako bi rekao premijer – „našoj procjeni“ kada će se popuniti upražnjena mjesta, onda je ili riječ o institucijama koje su samo puki ukras, ili je Vlada jednostavno neozbiljna i neodgovorna.

Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Pripadnici 855. protupožarne eskadrile 93. krila HRZ-a završili su svoju misiju u Francuskoj i danas prijepodne vratili su se u vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ u Zemuniku. Vojni protupožarni piloti, tehničari-letači i zrakoplovni tehničari u Francuskoj su od 24. srpnja do 2. kolovoza 2026. sudjelovali u gašenju požara katastrofalnih razmjera. Kapetan posade na Canadairu CL-415, bojnik Ivan Dukić, zapanjen je razmjerima požara u Francuskoj:

„Svaka misija nosi određene izazove, a ova je bila posebno izazovna. Bilo je zapanjujuće vidjeti požar zapadno od Bordeauxa – riječ je o 42 tisuće hektara izgorene površine, a to je četiri puta veća površina nego što je grad Pariz. Bilo je teško gledati izgorene kuće, stradale industrijske objekte i stradale vinograde“.

Bojnik Dukić istaknuo je i važnost angažmana u Francuskoj:

Europska povjerenica Lahbib s hrvatskim pilotima

„Rad s francuskim kolegama, razmjena znanja i iskustva i velika čast pomaganja Republike Hrvatske i nas kao tima, kao grupe, kao eskadrile, kao što svako ljeto pružamo potporu i čuvamo Republiku Hrvatsku“.

Za vrijeme angažmana u Francuskoj, hrvatski piloti ostvarili su 225 letova, 51:40 sati naleta i izbacili 1224 tone vode.

Zajedno s francuskim kolegama pripadnici 855. protupožarne eskadrile bili su angažirani na gašenju požara na području Bordeauxa, Salernesa, Biscarrossea, te istočno od Marseillea.

*Photo: Jure Miskovic/CROPIX, H.Lahbib/X

Dva mjeseca nakon što je Vlada RH prihvatila „Zaključak o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva“ zajedno s talijanskom kompanijom Beretta, danas je otišla korak dalje usvojivši „Zaključak o prihvaćanju nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje i provedbe projekta uspostave proizvodnje streljiva“. Na jutrošnjoj 190. sjednici Vlade, posljednjoj prije ljetne stanke, ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je na Vladin Zaključak s kraja svibnja ove godine, te obrazložio drugi korak:

„U skladu s tim izrađen je nacrt Memoranduma o razumijevanju između Ammolux S.A. u ime Beretta Holdinga i Vlade Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske i financijskog investitora, i time je stvoren načelni okvir za potrebe sklapanja ugovora i osnivanja novog društva posebne namjene u Hrvatskoj. Navedenim nacrtom Memoranduma o razumijevanju obuhvaćena je svrha i opseg, faze ovog projekta i njegova lokacija, korporativna struka i vlasništvo, financijski okvir te obveze strana i upravljanje. Memorandum o razumijevanju predstavlja Pismo namjere i ne stvara pravno obavezujuće obaveze za strane osim odredaba koje se odnose na povjerljivost i obavezu primjene hrvatskog zakonodavstva.“

Potpisivanje ovog pravno neobvezujućeg dokumenta samo koji sat kasnije popraćeno je velikom pompom kao da će sutra prva lopata iskopati mjesto za kamen temeljac. Memorandum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predsjednik i glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te financijski investitor Ivan Kapetanović. Uoči potpisivanja, premijer Plenković je rekao da se na ovom memorandumu radilo više od godinu dana, istaknuvši da je to prvi korak prema izgradnji tvornice streljiva u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Naveo je da je Beretta Holding obiteljska kompanija iz Italije, ali je u biti globalna kompanija s 500 godina kontinuiteta, tradicije u industriji proizvodnje naoružanja i zato, kako je rekao, ovakvim sporazumom u biti počinje dugoročno strateško partnerstvo između Hrvatske i Beretta Holdinga. Naglasio je da se radi o širem kontekstu ulaganja obrambenu industriju, kao i to da je iznimno važno što će se “ekosustav obrambene industrije oplemeniti partnerstvom kakvo do sada nismo imali“, spomenuvši pritom i velik iskorak koji je nedavno napravio DOK-ING privlačeći njemački Rheinmetall. „Ovaj projekt bit će partnerstvo koje će dodatno osnažiti investicije u Zadarsku županiju“, naglasio je Plenković, dodavši da će i taj kraj dobiti novo ulaganje i radna mjesta, a to znači i mogućnost da se razvija na sasvim drugi način.

Glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta istaknuo je da se ovdje radi o dugoročnom ulaganju te da njegova obitelj vjeruje u takve vrste ulaganja. Zahvalio je Vladi na potpori projektu, izrazivši nadu da je potpisivanje sporazuma početna točka investicije. Rekao je da je riječ o ulaganju od kojeg će koristi imati i europsko i globalno tržište i dodao da će njegova kompanija dati sve od sebe da maksimalno podupre projekt.

Prije potpisivanja konačnog ugovora između Vlade RH i Beretta Holdinga – što ovaj današnji Memorandum NIJE! – proteći će još neko vrijeme, pa nije ni čudo da se danas nije htjelo govoriti o konkretnim rokovima. Štoviše, današnji protokol nije dozvoljavao ni novinarska pitanja, kojih bi zasigurno bilo. Prije svega o ulozi „financijskog investitora“ te tko je spomenuti Ivan Kapetanović i čiji novac ulaže u projekt izgradnje tvornice streljiva. On bi mogao biti i najslabija karika u ovom poslu, pa s te strane nije ni čudo da novinarska pitanja nisu bila dozvoljena.

Zato talijanski mediji iznose nešto više detalja. Tako talijanski Il Sole 24 Ore javlja da sporazum između talijanske tvrtke Ammolux S.A. sa sjedištem u Luksemburgu i hrvatske Vlade predviđa izgradnju nove tvornice u Obrovcu. Riječ je o zajedničkom ulaganju u iznosu od 125 milijuna eura, pri čemu će Beretta imati udio od 50% + 1 dionice, a preostale dionice bit će podijeljene između hrvatske vlade i privatnog investitora Ivana Kapetanovića. Beretta će također biti odgovorna za transfer tehnologije, upravljanje lancem opskrbe i postavljanje proizvodne linije. Očekuje se da će pogon biti operativan do sredine 2029.; a nakon što bude u potpunosti operativan, zapošljavat će otprilike 250 ljudi i očekuje se da će ostvarivati ​​godišnje prihode od 70 do 80 milijuna eura. Il Giornale d’Italia piše da je predsjednik uprave i izvršni direktor Pietro Gussalli Beretta objasnio da će Grupa postati većinski dioničar jer će proizvodi planirani za novi pogon uvelike komplementirati ostatak odjela za streljivo. U Europi, napomenuo je, Beretta već ima tvornice streljiva u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kalibar koji se trenutno djelomično proizvodi u švicarskoj tvornici proizvodit će se u Hrvatskoj, a namijenjen je za strojnice montirane na tenkove. Nadalje, nova tvornica proizvodit će i kapisle, koje se trenutno proizvode u Njemačkoj. Prema Gussalli Beretti, projekt predstavlja dugoročnu obvezu konsolidacije obrambene industrijske baze u Europi, iskorištavajući tehnologije, industrijsku stručnost razvijenu tijekom vremena i lokalna partnerstva.

Međutim, prije svega treba još potpisati i pravno važeći ugovor, no poznavajući kako to ide u Hrvatskoj, možemo oprezno zaključiti – živi bili pa vidjeli.

*Photo: MORH/F.Klen, Vlada RH