Problem migracija, a posebice ilegalnih migracija iz zemalja Afrike i Azije u Europsku uniju (EU), izgleda postaje sve veći problem i opterećenje zemljama EU, pa je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu ukazala čelnim ljudima zemalja EU na potrebu donošenje zakona radi uklanjanje većeg broja migranata bez prava ostanka u EU. “Migracijska politika EU-a može biti održiva samo ako oni koji nemaju pravo ostati u EU-u budu učinkovito vraćeni“, napisala je Von der Leyen u pismu poslanom prijestolnicama Unije. Međutim, “vratilo se zapravo samo oko 20 posto državljana trećih zemalja kojima je naređeno da odu“, dodala je Von der Leyen, a prenijeli su u utorak brojni europski mediji. Novi zakon treba definirati obveze povratnika i pojednostaviti proces povratka, a izrada prijedloga bit će prioritet novog povjerenika za migracije koji bi dužnost trebao preuzeti potkraj godine.

U pismu, poslanom uoči summita čelnika EU-a u Bruxellesu koji počinje u četvrtak, Von der Leyen također je izrazila zabrinutost zbog ljudi koji su raseljeni zbog sukoba na Bliskom istoku. Više od milijun ljudi raseljeno je proteklih tjedana “s jasnom mogućnošću za daljnje međunarodno raseljavanje“, napisala je,  pritom pozivajući čelnike EU-a “da rade na planiranju za nepredviđene situacije“. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka smatra da guraju migrante na poljsku granicu kako bi destabilizirali 27-članu EU i potkopali sigurnost. “Potreban nam je jasan i odlučan europski odgovor kako bismo se suprotstavili tim aktivnostima, ne dopuštajući Rusiji i Bjelorusiji da koriste naše vlastite vrijednosti protiv nas“, napisala je von der Leyen čelnicima EU. Predsjednica Komisije također je neizravno kritizirala granične kontrole unutar bezvizne zone bloka, šengenskog područja, koje trenutačno provodi Njemačka. “Ponovno uvođenje graničnih kontrola trebalo bi biti posljednja mjera“, ocijenila je.

Inače, broj ilegalnih prelazaka otkrivenih na granicama Europske unije pao je za 42 posto od siječnja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavila je u utorak europska agencija za nadzor granica Frontex. Najznačajniji pad primijećen je na zapadnobalkanskoj ruti (-79%) i srednjemediteranskoj ruti (-64%), dok su se nezakoniti prelasci iz zapadne Afrike udvostručili (+100%) i gotovo utrostručili na istočnoj kopnenoj granici EU-a Poljske (+192%), prema podacima Frontexa.

Za našu policiju koja nadzire Šengensku granicu važan je bio sastanak u ponedjeljak kada su ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije su na trilateralnom sastanku u Zaprešiću podržali potpisivanje sporazuma između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Bosne i Hercegovine kako bi se ublažile nezakonite migracije. Riječ je o petom sastanku trojice ministara nakon što su uvedene unutarnje kontrole na bivšim graničnim prijelazima između triju zemalja, priopćilo je Ministarstva unutrašnjih poslova RH.
Ministar Božinović izrazio je zadovoljstvo rezultatima suradnje Hrvatske, Italije i Slovenije. Naime, unatoč uspostavljenim unutarnjim kontrolama, operativno i političko djelovanje susjednih zemalja dovelo je do toga da smo osigurali gotovo pa nesmetanu protočnost ljudi i roba u novim uvjetima.

„Naravno da je glavni cilj, ne samo između naših zemalja nego i na razini Europske unije, ukidanje unutarnjih kontrola. Iako u posljednje vrijeme vidimo da sve veći broj zemalja pribjegava toj mogućnosti koju nam daje schengenski zakonik, siguran sam da ćemo ovakvom suradnjom koju ćemo nastojati proširiti na ostale naše kolege doći do toga da ispunimo ono što je zapravo misija svih europskih ministara unutarnjih poslova – da se sačuva i unaprijedi ono što naši građani vide kao najveći i najatraktivniji rezultat Europske unije, odnosno europskih integracija, a to je upravo zona Schengena, zona slobode kretanja, kao jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije“,

kazao je Božinović.

Ministri unutarnjih poslova razgovarali su i o aktualnim zbivanjima u Ukrajini te posebice na Bliskom istoku u kontekstu mogućeg razvoja novog migracijskog vala s tog područja prema Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji.

Ministar Božinović pritom je istaknuo kako hrvatska policija bilježi odlične rezultate – ove godine je zabilježeno 58% manje nezakonitih ulazaka na teritorij Hrvatske u odnosu na prošlu godinu, čemu je zasigurno pridonio snažan angažman u borbi protiv krijumčara migranata. Zahvalio se slovenskom i talijanskom kolegi na suradnji u okviru Operativne skupine Zebra, u okviru koje je samo ove godine uhićeno oko 1550 krijumčara migranata – „Ako uzmete samo primjerice da na jednog krijumčara dođe desetak migranata, to je oko 15 tisuća ljudi kojima je zapriječen nezakonit ulazak na teritorij Europske unije“, zaključio je. Hrvatska policija kroz druge modalitete rada pridonosi smanjenju i tzv. sekundarnih migracija.

Tri zemlje nastavit će suradnju koja iz sastanka u sastanak dobiva sve konkretnije operativne sadržaje, koji već sada daju vidljive rezultate u bitnom smanjenju broja nezakonitih ulazaka na teritorij Europske unije kad su u pitanju Hrvatska, Slovenija i Italija.Razmjenom podataka, mišljenja te zajedničkim nastupima – ne samo prema europskim tijelima već i prema susjedima, osobito s jugozapadnog Balkana – s posebnim naglaskom Bosnu i Hercegovinu, dodatno će se smanjiti mogućnosti za nezakonite prelaske na teritorije triju zemalja. Što se tiče suradnje na europskoj razini, sve tri države zagovaraju potpisivanje statusnog sporazuma Bosne i Hercegovine s Frontexom.

“Taj sporazum je praktički ispregovaran, treba doći do njegovog potpisivanja i onda, u sinergiji s Frontexom, zapravo je najbolji način kako možemo smanjiti te dolaske. Primjerice, 500 pripadnika Frontexa u BiH znači puno više nego bilo koji službenik, pa i Frontexov, na hrvatskoj granici”,

kazao je ministar Davor Božinović na zajedničkoj konferenciji za medije. Dodao je da je Frontex u BiH važan zbog toga što “migranti koji se od juga Europe kreću do hrvatskih granica ne nailaze na ozbiljnije prepreke”. Slovenski ministar Boštjan Poklukar je rekao da će se trojica ministara potruditi da što prije dođe do potpisivanja sporazuma.

“U regiju dolaze stranci kao turisti, a onda se pretvore u strance koji ilegalno prelaze naše granice, postaju migranti i odlaze prema ciljanim državama Europske unije”,

opisao je Poklukar, požalivši se da se “prelako prelazi preko granica EU-a”. Također, kazao je da se s obzirom na uvođenje unutarnjeg nadzora granica u pojedinim državama kao i u Njemačkoj koja je  zatvorila sve svoje granice može reći da “Šengen u ovom trenutku ne funkcionira“.
Međutim, talijanski ministar Matteo Piantedosi je poručio da je privremeni nadzor na granicama unutar šengenskog prostora “nekako suzbio sva negativna kretanja“.

“To doista pokazuje koliko možemo suzbiti (migracije) kada je riječ o balkanskoj ruti. Naravno da ne želimo zadržati zatvaranje granica… trilateralnu suradnju jačamo da što prije dođe do slobodnog kretanja između zemalja”,

kazao je Piantedosi, dodavši da je u borbi protiv krijumčara ključna “razmjena informacija između policija kako bi se sve djelatnosti moglo imati pod nadzorom“.

Središnja mediteranska ruta bilježi primjetno manji pritisak migranata

Broj otkrivenih prijelaza na zapadno-balkanskoj ruti pao je za čak 72 posto, a sredozemna ruta, koja je prošle godine zabilježila najveći broj nezakonitih prijelaza, bilježi pad od 61 posto u usporedbi s prošlom godinom. Unatoč tome ostala je najaktivnija ruta ove godine s gotovo 26.000 otkrivenih prijelaza, objavio je Frontex u srpnju ove godine.

Operativna skupina kodnog naziva „ZeBRa“ predstavljena je u Ravnateljstvu policije u petak, 8. ožujka, na tematskoj konferenciji za medije. Svrha operativne radne skupine „ZeBRa“ je provođenje kompleksnih kriminalističkih istraživanja s ciljem razbijanja utvrđene kriminalne skupine koje djeluju u više zemalja, odnosno usmjeravanje takvih postupanja prema metama visoke vrijednosti – organizatorima zločinačkih udruženja koje se bave krijumčarenja migranata u EU. Ovaj oblik organiziranog kriminaliteta ima izražen međunarodni karakter, a kako bi se suradnja među državama i institucijama podigla na višu razinu, uz pomoć Europola, odlučeno je da se osnuje operativna skupina „ZeBRa“ pod vodstvom Republike Hrvatske, u kojoj će biti i sjedište. Republika Slovenija je suvoditelj operativne skupine, zemlja partner je Bosna i Hercegovina, a priključila se i Savezna Republika Njemačka, dok bi se uskoro trebala priključiti i Rumunjska, navodi Ravnateljstvo policije. ZeBRe su predstavili potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a detalje o osnivanju i radu operativne skupine predstavio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić, direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič, te voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa.

„Republika Hrvatska, unutar nekoliko godina, suočena je s migrantskim pritiskom koji posljedično sa sobom povlači i krijumčarenje kao jedan oblik organiziranog kriminaliteta, a posebno je aktivna zapadnobalkanska ruta, koja primarno ide preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Hrvatske u Sloveniju te prema zemljama odredišta u zapadnoj Europi“,

izjavio je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, dodavši kako Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu Europske unije, što predstavlja poseban izazov hrvatskoj policiji u borbi s nezakonitim migracijama i posljedično s time – s krijumčarenjem migranata. Gerovac je podsjetio da Uprava kriminalističke policije već nekoliko godina provodi operativnu akciju „Koridor“ koja funkcionira na području Republike Hrvatske i za cilj ima borbu protiv krijumčarenja ljudima.

Antonio Gerovac, MUP RH

Operativna skupina „ZeBRa“ će se najčešće nalaziti na području Policijske uprave karlovačke, ali ovisno o procjenama – djelovat će i u drugom policijskim upravama. Prema podacima Ravnteljstva policije, u najugroženija područja spadaju ličko-senjska, karlovačka te sisačko-moslavačka policijska uprava. Protekle godine zabilježeno je 1612 počinitelja i 1499 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, prema čl. 326. Kaznenog zakona. U prva dva mjeseca 2024. godine, zaključno s današnjim danom, evidentirano je 437 počinitelja te 433 kaznenih djela. U odnosu na isti period prošle godine, radi se o povećanju za više od 320% što se kaznenih djela tiče, te 277% kad se govori o broju počinitelja.

„Tijekom svih postupanja policije, zabilježili smo 75 državljanstava kada govorimo o počiniteljima kaznenih djela. Nešto manje od 20% je krijumčara državljana Republike Hrvatske, a više od 80% su strani državljani, među kojima najviše participiraju državljani Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine te Srbije“,

rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i Europola, aktivno sudjeluje u radu Europola i EMPACT prioriteta, među kojima je i krijumčarenje migranata, u čemu Hrvatska daje izniman doprinos kroz svoje obavještajne podatke koji se svakodnevno šalju nakon provedenih kriminalističkih istraživanja i aktivnosti.

„Krenuli smo s ovom operativnom akcijom jer smo uspjeli pokazati da se radi o velikom izazovu za sigurnost Europe. Od 2016. godine do danas, u mandatu sadašnjeg Ravnateljstva policije, uhićeno je više od osam tisuća krijumčara i pomagača. Mi sve sa čime se nosimo svakodnevno komuniciramo s relevantnim upravama Europske komisije. Siguran sam da će vrijeme pokazati interes i potrebu zemalja na zapadnobalkanskoj ruti da se još jače implementiraju. To je jedini pravi i konkretan način kako doskočiti prekograničnom kriminalu. Od svih podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Europola, Hrvatska participira s 35%, znači više od trećine svih operativnih podataka vezanih uz krijumčarenje dolazi od nas, što me čini posebno ponosnim i uvjerenim da radimo efikasan posao prepoznat na europskoj razini“,

izjavio je ministar Davor Božinović.

Dodatna vrijednost operativne radne skupine jest i činjenica da se kroz zajednički rad prikupljaju mnogobrojni kriminalističko-obavještajni podaci koji imaju vrijednost ne samo za članove operativne skupine, već i za zemlje članice i sam Europol. Nakon prikupljanja navedenih podatka, oni će putem SIENA kanala biti poslani Europolu, ali i svim državama članicama Europske unije kako bi na temelju njih i oni mogli planirati i svoje operativne aktivnosti na terenu. Osim policijske suradnje, uključeni su EUROJUST i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja.

Damjan Petrič, slovenski MUP

Višemjesečno kriminalističko istraživanje „Veliki transport“, u suradnji SIPA-e, MUP-a RH i MUP-a Slovenije uz potporu Europola, odvijalo se na području Republike Hrvatske te paralelno s njim „ZIP“ na području Bosne i Hercegovine. Policijski službenici MUP-a RH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH u koordinaciji USKOK-a/Tužiteljstva BiH proveli su istodobnu realizaciju kriminalističkih istraživanja 6. veljače ove godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su pripadnici organizirane kriminalne skupine organizirali zakonit dolazak uglavnom državljana Turske u Bosnu i Hercegovinu te zatim njihovo nezakonito prebacivanje u teretnim vozilima preko područja Republike Hrvatske u druge zemlje Europske unije“,

objasnio je direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič i dodao kako je za učinkovitiji rad u području organiziranih oblika krijumčarenja ljudi vrlo važna međusobna suradnja kriminalističke policije te razmjena informacija. Prema podacima slovenskog MUP-a, u 2024. godini slovenska je policija do 6. ožujka 2024. obradila 127 slučajeva (u usporedbi s 32 u istom razdoblju prošle godine) u kojima su uhićena 144 krijumčara ljudi (142 stranca i 2 slovenska državljanina) s 803 ilegalna migranta. Pritvor je određen za 131 krijumčara osoba. Slovenska policija je u 2023. godini obradila 479 slučajeva (242 u 2022.), u kojima je uhićeno 557 krijumčara ljudi (548 stranaca i 9 slovenskih državljana) i 3280 ilegalnih migranata. Pritvor je određen za 514 krijumčara.

Zoran Galić, SIPA

U Republici Hrvatskoj su u završnoj realizaciji kriminalističkog istraživanja uhićena četiri bitna nositelja organizirane kriminalne skupine, dok je u Bosni i Hercegovini uhićeno 10 pripadnika organizirane kriminalne skupine povezane s krijumčarenjem ljudima.

„Mi smo vam pouzdan partner, želimo razvijati našu međusobnu suradnju i podizati je na jednu višu razinu. U svakodnevnoj smo komunikaciji i smatram da ćemo u budućnosti ostvariti još kvalitetnije rezultate“,

izjavio je zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić.

Drugo bitno kriminalističko istraživanje jest „Ruta  23“ u kojem se radilo o krijumčarenju migranata iz Republike Srbije preko Dunava na područje Republike Hrvatske, gdje su krijumčari imali pripremljena skrovišta za prebačene migrante, a potom su ih kamionima i kombijima pokušavali prevesti na odredišta u druge zemlje Europske unije.  Glavni organizatori u krijumčarskoj skupini su državljani Republike Srbije i Republike Hrvatske, dok su vozači, vodiči i logističari bili državljani Srbije, Hrvatske, Kine, Bosne i Hercegovine i Švedske. Istraživanje je provedeno od strane PU osječko-baranjske u suradnji s PNUSKOK-om i Europolom, a podnijeta je kaznena prijava USKOK-u protiv ukupno osam osoba zbog počinjenja kaznenog djela zločinačko udruženje te zbog počinjenja ukupno 18 kaznenih djela krijumčarenja migranata koja su počinjena u sklopu tog zločinačkog udruženja.

Voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa istaknuo je kako je Europol prepoznao značajno povećanje aktivnosti vezanih uz krijumčarenje migranata na području Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Sloveniji.

„Iz tog razloga smo preusmjerili naša sredstva i učinili ih dostupnima policijskim snagama u regiji. Prepoznali smo da rad u borbi protiv krijumčara migrantima jedino može biti učinkovit s koordiniranijim pristupom, u kojem Europol daje potpunu potporu zemljama članicama i partnerima. Vjerujemo da zaštita vanjske granice uvelike ovisi o suradnji među zemljama, što nam je i svima u interesu, te da ćemo u budućnosti moći razbiti razne organizacije koje se bave krijumčarenjem migranata na rutama u ovoj regiji. Zahvalan sam svim našim parterima na posvećenosti i potpori, a zajednički ćemo uspjeti očuvati sigurnost, pravdu i solidarnost osiguravajući sigurniju budućnost za sve nas“.

“Hrvatska policija radi odličan posao, međutim, jasno nam je da nam je potrebna pomoć drugih zemalja jer samo tako ćemo uspješno rješavati probleme i postići zajednički cilj, a to je da oni koji dolaze u Europu ulaze na regularan način, a da zakonitost toga jamče državne agencije i Europska komisija“,

zaključio je ministar Božinović.

*Photo: MUP RH i MUP RS

** Video: MUP RH

Na inicijativu Hrvatske uskoro će se pod okriljem Europola formirati radna skupina kodnog imena „Zebra“ u kojoj će biti policijski stručnjaci iz nekoliko zemalja i koji će raditi na učinkovitijoj borbi protiv krijumčarenja migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„U sljedećih nekoliko dana predstavit ćemo jednu našu inicijativu koja se odvija pod autoritetom Europola, a radi se o operativnoj skupini kodnog naziva ‘Zebra’ koja okuplja policijske stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a pridružili su im se i policijski službenici iz Njemačke“,

rekao je Božinović koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a . Kako je pojasnio Božinović, ta će radna skupina s jednog mjesta u Hrvatskoj na stalan i kontinuiran način razmjenjivati informacije, raditi analizu rizika i sukladno tome organizirati zajedničke akcije kako bi se presijecale migrantske rute i kako bi se u konačnici razbijalo onaj dio lanca koji je lociran na području zemalja u regiji.

Godišnji protok ilegalnih migranata u razdoblju 2015.-2024.

Krijumčarenje migranata, naglasio je Božinović, postalo je posebna vrsta kriminala u kojem se vrte ogromni novci, a cijeli taj posao osmišljavaju i organiziraju osobe izvan EU-a, nerijetko i izvan europskog kontinenta. Hrvatska policija ove je godine podigla broj uhićenih krijumčara za 200 posto, a do jučerašnjeg dana uhićeno ih je 435.

„To govori o iznimnom angažmanu jer nije jednostavno niti jednoj policiji na svijetu uhititi preko 400 osoba u odvojenim akcijama, pripremiti zasjede i sve druge taktike policijskog postupanja. Stoga smo prepoznati, i zbog toga je Europol u konačnici Hrvatskoj dodijelio ulogu koordinatora tih aktivnosti na ovom području Europe“,

ocijenio je Božinović, dodavši kako je za kontroliranje i usporavanje migrantskih tokova potrebna šira europska suradnja te da treba dodatno motivirati i angažirati treće zemlje, pogotovo one na granicama EU-a.

Naglasio je kako EU ima velika očekivanja u tom pogledu od zemalja u hrvatskom susjedstvu, koje su sve kandidatkinje za članstvo. Upozorava na problem što neke države, među njima Srbija te Bosna i Hercegovina, još uvijek nisu uskladile svoju viznu politiku s politikom EU-a pa se zato bilježi veliki postotak dolazaka iz smjera Rusije i Turske. Božinović je istaknuo kako se stalno ukazuje na potrebu za jačanjem Frontexa, koji bi se u puno većoj mjeri trebao angažirati i organizirati kako bi bio u stanju vraćati migrante u treće zemlje, dakle one koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu ili azil na području Europske unije. Proces jačanja Frontexa ne ide zadovoljavajućom brzinom i to treba promijeniti, smatra ministar Božinović.

Inače, Frontex, agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, trebala bi do 2027. godine imati 10 tisuća pripadnika, a danas je daleko od toga cilja, ima ih ispod tri tisuće, navodi MUP u na svojim mrežnim stranicama.

Nacionalnost migranata po rutama

Četiri policijska službenika upućena su u utorak, 10. ožujka 2020. godine, u zajedničku operaciju FRONTEX-a „Rapid Border Intervention 2020“. Sukladno zapovijedi glavnog ravnatelja policije Nikole Miline oni će biti angažirani na poslovima zaštite državne granice u Helenskoj Republici. Žurna intervencija na granici u Grčkoj pokrenuta je odlukom FRONTEX-a (Europske agencije za graničnu i obalnu stražu), temeljem zahtjeva Grčke i sukladno odredbama Uredbe o graničnoj i obalnoj straži. Za sada je ovo operacija ograničenog trajanja, koja započinje 11. ožujka 2020.  i završava 6. svibnja 2020. godine. Prema najavama, ovisno o okolnostima na grčko-turskoj granici, zatim logističko-tehničkim kapacitetima na tom području te traženjima Grčke, postoji mogućnost produljenja trajanja operacije kao i proširenja kontingenta policijskih službenika koji sudjeluju u ispomoći.

Područje zajedničke žurne operacije je grčko-turska kopnena granica, gdje će biti upućeno ukupno 100 policijskih službenika iz zemalja članica Unije. Hrvatski policajci za sudjelovanje su odabrani temeljem svog ranijeg iskustva na poslovima zaštite državne granice, poznavanja engleskog jezika, te izvrsne psihofizičke spreme. Njihov boravak u Grčkoj planiran je do 8. travnja 2020. godine, kada će biti upućena sljedeća rotacija policijskih službenika – koji će ondje boraviti do planiranog završetka operacije u svibnju.

MUP RH već nekoliko godina sudjeluje u FRONTEX-ovim operacijama u Grčloj, među ostalim u operaciji „Poseidon Sea“, te „Poseidon Rapid Intervention“, u kojima je sudjelovao s plovilima i posadom.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas su u društvu grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Charlesom Michelom, te predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija obišli grčko-tursku kopnenu granicu, na kojoj je posljednjih dana veliki pritisak migranata s turskog područja.

„Želim reći da smo solidarni s Grčkom. Naš je prioritet očuvati red na grčkoj granici, a time i na vanjskoj granici Europske unije. U potpunosti sam spremna pomoći grčkim vlastima. Sukladno grčkom zahtjevu, FRONTEX je u ovom trenutku spreman poslati na granicu svoj tim za brzi odgovor, jedan veći brod i šest manjih patrolnih brodova, 2 helikoptera, jednu letjelicu, 3 vozila s termovizijskim kamerama, i 130 službenika na morske i kopnene granice. 700 milijuna eura smo spremni izdvojiti za pomoć Grčkoj u obrani granice – od toga je trenutno na raspolaganju oko 350 milijuna eura, dok će preostalih 350 milijuna biti dostupno kroz okvir višegodišnjeg financiranja. Treće, radimo po zahtjevu zaprimljenom od Grčke koja može očekivati i pomoć u vidu medicinskih potrepština, šatora, deka i slično. Ovo nije samo grčki problem na njenim granicama, nego problem EU-a koji ćemo rješavati zajedno, solidarno i odlučno. Oni koji pokušaju razjediniti Europu će se razočarati. Držat ćemo se skupa i pobijediti. Turska nije neprijatelj, a ljudi nisu puko sredstvo za ostvarenje cilja. Toga se svi trebamo sjetiti u nadolazećim danima. Zahvaljujem Grčkoj koja je štit Europe“,

rekla je po zračnom obilasku predsjednica EK von der Leyen. Na grčko-turskoj granici nalazi se oko 13.000 migranata (što je manje od kapaciteta dvorane zagrebačke Arene, u koju može stati 16.500 ljudi) koji iz Turske pokušavaju ući u Europsku uniju, i koji bi u tom slučaju putem tzv. Balkanske rute došli do krajnjih odredišta u zapadnoj ili sjevernoj Europi.

„Pohvalio bih grčkog premijera koji je promijenio politiku Grčke koja ne dopušta ilegalne migracije. Ursula je rekla da je Grčka štit EU-a, a ja to kažem kao premijer zemlje koja je na Balkanskoj ruti. Nama je svima u interesu da grčka granica ostane netaknuta. Sa mnom je došao ministar unutarnjih poslova, koji će sutra predsjedati sastankom ministara EU-a, i to je signal da smo spremni brzo djelovati uz sav financijski doprinos i doprinos FRONTEX-a, o kojemu je Ursula već govorila. Predani smo na svim razinama da riješimo ovu situaciju i da se ne ponovi ono što smo vidjeli 2015. godine. Iz toga trebamo učiti, ostati skupa, držati liniju i pomoći grčkoj vladi“,

rekao je hrvatski premijer Plenković kao ujedno i predstavnik zemlje-predsjedavateljice Unijom tijekom prvih 6 mjeseci ove godine. Sutra će se u Bruxellesu održati i izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova EU, sa samo jednom točkom dnevnog reda – „Migracije i vanjske granice EU“. To će rubno biti tema i sastanka ministara obrane EU, koji sutra počinje u Zagrebu, najavio je premijer Plenković:

„Hrvatska će cijelog ovog tjedna i sastankom ministara obrane, koji će biti u Zagrebu, i sastankom ministara vanjskih poslova, držati ovu temu visoko u fokusu europske politike i našega vodstva i angažmana“.

Vojska na granici?

Po prvi puta od migrantske krize 2015. godine, čini se da je hrvatski državni vrh sve skloniji mogućnosti  da se razmjeste i pripadnici OS RH na hrvatske granice, ne bi li u slučaju potrebe „odbili“ migrantski val. Upravo je o tome jutros govorio i predsjednik Zoran Milanović na svečanoj primopredaji dužnosti između dosadašnjeg i novog načelnika GS OS RH, generala zbora Mirka Šundova i viceadmirala Roberta Hranja.

„Prije 5 godina imali smo veliki migrantski val. To su ljudi – dakle, možda je metafora ‘val’ malo previše mehanička, ali to su ljudi. Toga vjerojatno više neće biti, ali bude li nešto slično – morat ćemo (ja, Vlada, predsjednik Vlade, svi oni koji vode državu i oni koji u tome pomažu) što prije sjesti i dogovoriti što ćemo u situaciji koju ne možemo sasvim jasno predvidjeti“,

rekao je Milanović u svome govoru. No da bi vojska mogla biti razmještena na granici, potrebno je prethodno utvrditi pravila igre, najavio je predsjednik Milanović:

„Moramo jasno donijeti odluku, kada smo već promijenili zakon o angažmanu HV i mogućnosti da HV pomaže policiji u poslovima osiguranja granice, koja su to pravila djelovanja HV-a u neželjenoj situaciji, koji su to ‘Rules of Engagements’ – to nemamo. To može samo ujedinjena i racionalna politika, i stranke političke, i svi oni koji sudjeluju u ovom procesu“.

Ovoga bi se tjedna trebala održati i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, prva u mandatu novoga Predsjednika RH, na kojoj bi pitanje ilegalnih migracija i nadzora granice trebala biti glavna tema. O mogućem angažmanu Oružanih snaga RH na granici govorio je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković nakon Konferencije o vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja se danas i sutra održava u Zagrebu.

Predsjednik Sabora na konferenciji o sigurnosnoj i obrambenoj politici EU (Photo: J.Regović/Pixsell/EU2020)

„Očito je da ako bude potrebe, ako se sigurnosna situacija pokvari, da će Hrvatska vojska doći na granicu. Prije svega želio bih da se takvo što ne dogodi. Volio bih da se ne ponovi ona situacija iz 2015. godine. Trebamo osnažiti zajedničku politiku unutar EU kada su u pitanju migracije i prve na udaru su Grčka i Bugarska. Snažna potpora tim zemljama. Ako se počne raditi o desecima ili stotinama tisuća ljudi, tada će Europa sigurno reagirati drugačije nego 2015. godine. Hrvatska će pratiti i koordinirati svoje aktivnosti. Osnovna zadaća države je zaštititi svoje granice i ljude“,

izjavio je Jandroković, dodavši kako situacija danas i 2015. godine nije ista:

„Europa je i tada 2015. razmišljala o tome kako zaustaviti eskalaciju u samom izvoru krize. Države moraju reagirati, države se moraju štiti. Ne bih rekao da se ovdje radi o licemjerju, već se stvari mijenjaju i sazrijevaju. I 2015. govorili smo o humanitarnom i sigurnosnom aspektu i tada je prevladavao humanitarni aspekt, a sada više prevladava sigurnosni. Hrvatska mora reagirati i štiti svoje. Primarno smo mi Hrvatska i moramo zaštititi vlastite interese“.

Ministar obrane Damir Krstičević potvrdio je da se razmišlja o mogućnosti angažmana Oružanih snaga:

„Hrvatska vojska je spremna pomoći našoj policiji. Jasno, ima zakon, ima procedura, i ako bude potrebe za tim, ako su nove okolnosti, naša zadaća je da naša granica bude sigurna… da štitimo hrvatske nacionalne interese. Ja sam naložio već načelniku Glavnog stožera da pripremi sve potrebne planove. Prema tome, mi smo spremni!“.

Problemi, problemi…

Materija korištenja Oružanih snaga RH pri čuvanju državne granice unesena u Zakon o obrani i Zakon o nadzoru državne granice u ožujku 2016. godine (NN 27/16), usprkos raznim naznakama o manjkavosti planiranih zakonskih rješenja – a nakon brzinskog postupka provedenog jednostrano, bez uzimanja u obzir ikakvih prigovora oporbe, oba su ova propisa i stupila na snagu bez ikakvih detalja nužnih za stvarno funkcioniranje zamišljenog idejnog rješenja.

Naime, kako što smo to sve još tada detaljno razložili, Zakon o obrani je u novom članku 62a, omogućio pomoć vojske policiji u čuvanju državne granice („u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice“). takvu odluku donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike. S druge strane, Zakon o nadzoru državne granice u dopunjenom članku 5 kaže da poslove nadzora državne granice obavlja granična policija, te iznimno (kada Ministarstvo unutarnjih poslova ili predsjednik Vlade RH to ocijeni potrebnim, zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga) OS RH mogu pružiti potporu. Pri tome se za način pružanja te pomoći kaže „na način propisan zakonom kojim se uređuje obrana RH“. Dakle, sve je opisano cirkularno i bez konkretnih detalja, a jedino stavak 4 članka 5 Zakona o nadzoru državne granice donekle pomaže, propisujući da u tom pružanju pomoći pripadnici OS RH imaju postupati po uputama policije.

Ovo prebacivanje iz jedne u drugu ruku očito je ono o čemu su jutros govorili i predsjednik Milanović i ministar Krstičević, koji obojica pozivaju na utvrđivanje pravila i procedura. „Nikad nismo bili u ovoj poziciji da zajedno mi osiguravamo granice. Ima dosta tih pravila, procedura… Ali, ako bude potrebe, mislim da uz jedan razgovor, uz jednu komunikaciju, sve se to da napraviti i učiniti“, ponovio je još jednom Krstičević.

Na tom tragu je i novi načelnik GS OS RH, viceadmiral Robert Hranj, koji također tvrdi da je vojska – uz još potrebne detalje – spremna pomoći policiji:

„Mi  imamo već dulje vrijeme naše planove, operativne planove, u slučaju da nas… da se odluči, da nas politika pita da pomognemo policiji. U skladu sa sadašnjim zakonskim odredbama, Hrvatska vojska može pomoći hrvatsko policiji, MUP-u, kad MUP to zatraži, i naravno… kad mi dobijemo odgovarajuće zapovjedi… kako kažu – u potpornoj ulozi. Potporna uloga može biti vrlo široka, od logistike, prehrane, prijevoza, medicine, smještaja, ishrane, veterinarske pomoći, i tako dalje. Ono što još trebamo dodati, doraditi – što je bilo vaše pitanje – to je, u stvari, odluka – hoće li se vojnicima davati određene ovlasti… jer vojnici, u skladu sa zakonom, nemaju policijske ovlasti. Nemaju ovlasti postupanja prema civilima u doba mira. To je isključiva nadležnost i ovlast policije. Naravno da postoji cijela paleta područja, gdje je Hrvatska vojska uspješno i korisno… može pomoći u ovoj priči, ako do toga dođe“.

Prema važećim zakonima, dodao je Hranj, hrvatskim vojnim postrojbama zapovijedaju vojni zapovjednici koji pak mogu dobivati zadaće od viših, političkih/civilnih šefova (a ne ljudstva policije na terenu). I to je tek dio detalja o kojem bi se u slučaju potrebnog angažmana OS RH morali dogovoriti ministar obrane i ministar unutarnjih poslova.

Trenutno je za eventualne poslove potpore Ministarstvu unutarnjih poslova spremno 2.500 pripadnika OS RH, potvrdio je jutros novi načelnik GS OS RH. Osim što bi vojnici bili razmješteni na kritične granične točke, te bi time možda postigli određeni psihološki učinak, drugog posla za vojsku na granici zapravo nema. Jer poslati tisuću ili dvije ljudi da bi nosili hranu policiji, ili raščišćavali neprohodne šumske i brdske puteve – zapravo je potpuno rasipanje skupog i specijaliziranog resursa bez pružanja ikakvih dodatnih vrijednosti za same Oružane snage. To se dobro vidi i na primjerima susjedne Slovenije i Srbije, gdje su zajedničke patrole s policijom svojedobno predstavljale maksimalni vojni doprinos.

Ovaj je tjedan bio iznimno radni za Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu. HRM i Obalna straža su u utorak, 11. listopada, sudjelovale u prvoj pokaznoj vježbi zaštite morske granice pod okriljem Europske granične i obalne straže (European Border and Coast Guard – EBCG). Samo noć kasnije, s 12. na 13. listopada, Obalna je straža provela noćnu obučnu vježbu s bojevim gađanjem pod nazivom „PRSTAC 16“. Ova dva događaja gurnula su HRM u prvi plan po pitanju pozornosti hrvatske javnosti, što je bio povod HTV-u da u svoj Studio 4, emitiran u srijedu, 12. listopada, pozove kontraadmirala Predraga Stipanovića, zapovjednika HRM-a. Uz voditelje koji nisu pokazali čak ni elementarnu obaviještenost o tematici za koju su pozvali visokog vojnog gosta, zapovjednik Stipanović dobio je priliku pričati o svemu pomalo, spomenuvši i nekoliko stvari o kojima se u javnosti ili nagađalo, ili čak nije ni spekuliralo.

Razgovor je započeo na temeljima netom održane vježbe zaštite morske granice, odnosno zaštite vanjske granice EU od mogućih ugroza. U vježbi je sudjelovalo ukupno 140 ljudi, i to iz Operativnog centra MUP-a, Obalne straže RH i „Maritime Rescue Coordination Centrea“ (MRCC) Rijeka, te specijalne policije, kao i policijska plovila, brodovi Obalne straže, te zrakoplovi HRZ-a. Takve aktivnosti nadzora morskih granica EU, kakve se posljednjih dana uvježbavalo u RH, inače su se provodile pod okriljem FRONTEX-a, a uskoro i kroz snage agencije EBCG. U razgovoru za HTV kontraadmiral Stipanović pohvalio je HRM koja, zajedno s MUP-om, već niz godina radi na nadzoru pomorske granice:

„Naime, sva ta djelovanja definirana su i Zakonom o obrani, isto tako Zakonom o zaštiti granice na moru, a i nedavno izrađenim ‘Konceptom pružanja potpore Oružanih snaga RH Ministarstvu unutarnjih poslova’. Dosadašnja iskustva nam govore u prilog tome da zaista, zajedno sa Ministarstvom unutarnjih poslova, ali i sa svim ostalim subjektima koji djeluju na moru, možemo odgovorno štititi granicu koja se nalazi u području odgovornosti Hrvatske ratne mornarice.“

Osim što je tu po prvi put spomenuta izrada dokumenta kojim bi barem načelno trebalo pomoći uređivanju poprilično dvojbene, a politički u RH popularne suradnje vojske i policije na granici – samo to međuresorno koordiniranje ujedno ne znači i da HRM ima dovoljno sredstava te opreme za nadzor i zaštitu vanjskih granica EU, što je uvijeno priznao i sam zapovjednik HRM-a, pritom izvlačeći već dobro poznati argument:

Prototip OOB se gradi, ali ne EU novcem

„Međutim, u ovom trenutku – ono što je najvrjednije, to su ljudski resursi s kojima raspolažemo, i u Ministarstvu unutarnjih poslova, ali isto tako i u Ministarstvu obrane, prije svega u Hrvatskoj ratnoj mornarici i Obalnoj straži. U posljednjih nekoliko godina, u značajnoj mjeri ta oprema, sredstva, sustavi za nadzor su unaprijeđeni. Dio sredstava je nabavljen i kroz sredstva europskih fondova… Europskog fonda, a i Hrvatska ratna mornarica, prvenstveno za potrebe Obalne straže, započela je sa gradnjom Obalnog ophodnog broda. I mi zaista očekujemo na proljeće iduće godine da bi prototip mogao biti dat i… mogao se predati Hrvatskoj ratnoj mornarici na operativnu uporabu. I sa ovim snagama, sa kojima trenutno raspolažemo, možemo bez ikakvih problema nadzirati područje odgovornosti. Na kraju krajeva, najbolje smo to primijenili i prošle godine, kada smo sa brodom Andrija Mohorovičić sudjelovali u operaciji Triton – koji je bio pod vodstvom FRONTEX-a, gdje smo uspješno sudjelovali u spašavanju preko 2500 migranata. I, to je jedno iskustvo koje za sve nas – i Ministarstvo unutarnjih poslova, jer smo zajedno s njima provodili tu operaciju, i za Obalnu stražu – od izuzetne koristi za budući nadzor i sudjelovanje u sklopu ove agencije.“

Prešavši preko ponešto rastegnute satnice prijema prvog OOB u službu HRM, potpuno neupućeni voditelji HTV-a upitali su potom zapovjednika HRM-a o Obalnoj straži, ustvrdivši kako se „o njezinom formiranju govori već desetak godina“. Zanimalo ih je, naime, hoće li Obalna straža biti u okviru MUP-a ili MORH-a? Zapovjednik Stipanović objasnio im je da postojeći, već gotovo 10 godina aktivan model, smatra najboljim:

„Mislim da je način na koji je ustrojena Obalna straža od 2008. godine – Zakon je donesen 2007. – jedan od najboljih načina koji je… za malu zemlju, kao što je Hrvatska… sa ovako razvedenom obalom, jedan od najboljih modela. Naime, mi smo u pripremi i traženju najboljeg modela, koji bi nama odgovarao, proveli niz istraživanja, razgovora – od talijanskog modela, ne znam… francuskog, koji je možda najbolji u svijetu… i odlučili se za norveški model, s obzirom na veličinu zemlje, s obzirom na razvedenost obale, i mislim da… da ni na koji način ne uzimamo područje odgovornosti bilo kome. Naime, na ovakav način, sinergijom, djelovanjem svih tijela državne uprave, i Ministarstva pomorstva, i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i ostalih agencija koje skrbe i vode računa o sigurnosti plovidbe na moru – da je ovo najbolje rješenje, da se nalazi unutar Hrvatske ratne mornarice, odnosno Ministarstva obrane. Naime, resursi sa kojima HRM raspolaže, od logističkih, infrastrukture, školskih, obučnih i tako dalje… Mislim da je to najprihvatljivije za nas u ovom trenutku.“

Prešavši time elegantno preko kaosa paralelnih organizacija koje se preklapaju i međusobno ratuju po pitanju održanja pomorske sigurnosti na hrvatskoj strani Jadrana, Stipanović je dočekao i sljedeće pitanje tek rubno za temu razgovora zainteresiranih voditelja – koliko i kakvih plovila bi Hrvatska morala imati za uspješnu i učinkovitu zaštitu svoje vanjske obale.

Uz pet o kojima se razgovaralo – HRM bi još i deset dodatnih OOB

„Mi u ovom trenutku raspolažemo sa 6 brodova koji se koriste za prvenstveno nadzor u području ZERP-a, Ministarstvo unutarnjih poslova također raspolaže s određenim snagama… koji su prvenstveno namijenjeni za djelovanje u području teritorijalnog mora i nadzora granice… teritorijalne granice. Da li je to dovoljno? Mislim da nije. I zato i jesmo u našim planovima razvoja i opremanja upravo krenuli sa opremanjem Obalnim ophodnim brodom. U ovom trenutku odlučeno je za nabavu 5 takvih brodova. U dogledno vrijeme nadam se da će se, sukladno i našim planovima i mogućnostima, prije svega financijskim, donijeti odluka za gradnju otprilike desetak takvih brodova… jer onda, u tom slučaju, bez ikakvih problema i vrlo kvalitetno možemo nadzirati područje odgovornosti. Pored toga, ulaže se i u sustave nadzora. Ministarstvo unutarnjih poslova je u značajnoj mjeri unaprijedilo taj sustav nadzora, sa radarskim senzorima i optoelektronikom. Ministarstvo obrane također poduzima određene korake. Ministarstvo pomorstva ima svoj sustav veza, odnosno nadzora mora. Tako da, u toj sinergiji držim odgovorno da vrlo kvalitetno nadziremo područje odgovornosti – s tim da, naravno, bez brodova u tom prostoru naša zadaća neće biti uspješna. S plovnim snagama i senzorima, radarskim sustavima, sa kojima ćemo u dogledno vrijeme raspolagati, mislim da ćemo vrlo uspješno odraditi tu zadaću,“

odgovorio je kontraadmiral Predrag Stipanović. Konstatiravši da raspoložive snage zapravo ipak nisu dovoljne za zadaće koje se pred Obalnu stražu postavlja, te spomenuvši po prvi put do sada još i dodatnih željenih deset brodova tipa OOB (na pet već planiranih), on ipak smatra da je „u ovom trenutku stanje u HRM-u vrlo dobro“, te je ponovio da su, za razliku od tehnike, ljudi njena najveća vrijednost:

Modernizacija radara “Enhanced Peregrine” zaglavila je u bespućima javnih nabava krajem 2015. godine

„Tehnika je uvijek na neki način mali problem. Ona je vezana i za financijske mogućnosti. Ali, držim da sa sredstvima sa kojima raspolažemo, i onim sredstvima odnosno opremom koja je planirana u narednom razdoblju, da ćemo mi vrlo uspješno i kvalitetno izvršavati svoju zadaću. Rekao sam već – 5 Obalnih ophodnih brodova, nabava i polovnih lovaca mina, modernizacija radarskog sustava – sve su to projekti koji su dosta skupi, zahtijevaju velika ulaganja, ali to su ulaganja u sigurnost. Mislim da Hrvatska ratna mornarica i u ovom trenutku vrlo uspješno štiti najvažniji resurs Republike Hrvatske, a to je Jadransko more, i da ćemo tako nastaviti i u buduće. Naravno da opremanje i modernizacija ovisit će i o financijskim mogućnostima, ali ono što je dato pripadnicima Hrvatske ratne mornarice na uporabu, oprema i naoružanje, mi to koristimo na najbolji mogući način.“

A koliko ljudi znače za HRM, potcrtao je Stipanović primjerom osposobljavanja raketa RBS-15B – čiju se zalihu posljednjih godina ipak odlučilo radije ispaliti nego tek direktno prebaciti iz skladišta u otpis i smeće:

„Na brodovima Hrvatske ratne mornarice nalazi se švedski protubrodski raketni sustav RBS-15B, jedan od vrlo kvalitetnih sustava. On je zarobljen 1991. godine u raketnoj bazi, ovdje u blizini Splita. Kakav je to sustav i kolike su njegove sposobnosti najbolje smo demonstrirali prošle godine, 2015. – kada smo izvršili lansiranje dvije takve rakete. Na neki način, nakon 21 godine, revitalizirali smo taj sustav. Opet se vraćam na čovjeka, na ljude, na profesionalce, jer mi smo uspjeli održavati taj sustav sve te godine, iako je trebao doživjeti određeni remont – koji je tražio vrlo velika financijska sredstva – ali, mi smo to zajedno sa ustrojbenim cjelinama Oružanih snaga RH, ali i civilnim institucijama koje rade na području Hrvatske… isto tako, u suradnji i sa jednom finskom kompanijom, Patrijom… uspjeli te rakete dovesti u punu operativnu sposobnost, i produljiti njihov životni vijek.“

Prema postojećim planovima i strategijama razvoja, HRM bi se u doglednoj budućnosti trebala opremiti novim raketnim sustavima, ali to se tek treba definirati u studijama o budućnosti HRM-a, u okviru promišljanja fantomskog „Izvanobalnog višenamjenskog obalnog ophodnog broda“:

Nove rakete za HRM na samom su rubu postojećih planova OS RH

„Definitivno u Dugoročnom planu razvoja i opremanja Oružanih snaga RH, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku ratnu mornaricu, predviđena je zamjena protubrodskog, odnosno modernizacija protubrodskog raketnog sustava. Planom je to predviđeno da bude između 2020. i 2024. godine. I ono će se razmišljati u sklopu izgradnje Izvanobalnog višenamjenskog obalnog ophodnog broda. Čiji će to biti proizvod, dopustite da naše studije, koje počinjemo raditi… odnosno započeli smo već rad na njima… će na neki način definirati, koji će to sustavi biti.“

U toj nekakvoj nadolazećoj svjetlijoj budućnosti, trebalo bi biti mjesta i za novi studij pod okriljem Hrvatskog vojnog učilišta, nada se Stipanović:

„Ja sam izuzetno sretan što još uvijek je velik interes mladih ljudi da se pridruže Oružanim snagama RH, prije svega, tako i Hrvatskoj ratnoj mornarici. Sva ta izobrazba i obuka koju oni prođu je izuzetno zahtjevna, izazovna, traži puno odricanja, ali – evo, moja iskustva govore da se radi o izuzetno kvalitetnim ljudima. Prije svega, o stručnim, obrazovanim, koji su spremni preuzeti sve ove obveze koje pred nas… izazove s kojima se mi suočavamo na početku 21. stoljeća… Nastojimo ih u što kraćem vremenskom razdoblju integrirati. Koristimo iskustva, znanje i vještine naših djelatnika i naših ljudi koji su sudionici Domovinskog rata – na taj način… na najbolji način povezati ono što je hrvatski mornar iskusio tijekom Domovinskog rata i 1990-tih godina, sa sada novim izazovima. Sustav školovanja je prilagođen, po meni, na najbolji mogući način, u ovom trenutku. Mi očekujemo vrlo brzo da će se i na području Splita, odnosno u suradnji sa Sveučilištem Split i Hrvatskim vojnim učilištem u Zagrebu, i ovdje razviti kolegij Vojno pomorstvo i brodostrojarstvo… kako bi ta znanja i te sposobnosti tih ljudi digli na još jednu višu razinu.“

A dok barem osnovno školovanje kadeta za mornaričke dužnosti ne zaživi, Hrvatskoj barem ostaje sudjelovanje postojećih resursa HRM u međunarodnim misijama. Tako je prošle godine HRM izašla i na Mediteran, s jedne strane zahvaljujući NATO-savezu, a s druge – europskom FRONTEX-u, podsjetio je Stipanović na neke multilateralne, ali i regionalne suradnje HRM-a:

BŠ-72 “Andrija Mohorovičić” u talijanskoj luci Catania

„Rekao sam već, prošle godine u sklopu operacije FRONTEX-a Triton, ispod obala Republike Italije, ali isto tako svoje sposobnosti i znanje, i vještine, kojima raspolažemo pokazali smo u prevoženju snaga Hrvatske kopnene vojske, koji su prošle godine sudjelovali u Španjolskoj, na NATO vježbi – jednoj od najvećih NATO vježbi, Trident Junction, gdje smo uspješno odradili zadaću prevoženja sa naša dva desantna broda. Isto tako, u sklopu Adrion, kao regionalne inicijative, svake godine sudjelujemo u sklopu LIVEX-a, na takvim aktivnostima. Sudjelujemo i svojim osobljem u operacijama – kako NATO-a, tako i Europske unije. Upravo ovih dana upućujemo i naš drugi AVPD tim, koji će sudjelovati u zaštiti broda koji se nalazi pod zaštitom Ujedinjenih naroda, znači, brod za snabdijevanje sa hranom Somalije – gdje očekujemo u narednih 4 mjeseca da ćemo sudjelovati u toj operaciji. Znači, s onim mogućnostima i sposobnostima s kojima raspolažemo trudimo se maksimalno dati potporu u kolektivnoj obrani, a isto tako i u operacijama potpore miru.“

Tu treba pridodati i suradnju sa susjedima, prije svega sa Slovenijom i Crnom Gorom, susjednim državama s malim, ali aktivnim mornaricama:

Adrion LIVEX 2015

„Mi prvenstveno sa njima sudjelujemo u sklopu regionalne suradnje Adrion, gdje ta suradnja je započela 2004. godine. Na godišnjoj razini imamo negdje od 5 do 6 aktivnosti, i radi se na raznim seminarima, stožernim procesima, i obavezno se provodi aktivnost na moru, kroz LIVEX. Prošle godine Hrvatska je, kao i sve ostale članice te organizacije… među nabrojanima je još i Albanija, i Grčka… potpisali smo ugovor o formiranju ‘On-call Maritime Force’, i evo, i moj nedavni sastanak sa zapovjednikom talijanske Ratne mornarice ide u tom smjeru da se unaprijedi suradnja između mornarica u ovom području.“

Sve u svemu, ovaj je intervju zanimljivo i prilično diskretno iznio osnovne probleme s kojima se Hrvatska ratna mornarica i njen zapovjednik susreću na dnevnoj bazi: (1) Nedostatak plovila, koja su i tako malobrojna te stara završila razdijeljena na Flotu i Obalnu stražu; (2) konkurencija velikog broja državnih agencija unutar teritorijalnog mora i oslonac samo na HRM kada treba ploviti iole duže ili dalje od obale; (3) opremanje koje za sada postoji tek na papiru, uz masivni oslonac na krpanje desetljeća starom tehnikom; (4) obrazovanje kadeta gotovo isključivo za potrebe HKoV, uz tek naznake budućeg namjenskog mornaričkog školovanja mladih časnika; te (5) ujedno obilje posla, zadaća i odgovornosti natovarenih na leđa strukturno nejake Hrvatske ratne mornarice. Sve to predstavlja tek dio problema koji zacijelo svakodnevno muče kontraadmirala Predraga Stipanovića, zapovjednika HRM-a.

Jučer, 6. listopada 2016. godine, na granici Bugarske i Turske, točnije na graničnome prijelazu Kapitan Andreevo, javnosti je svečano predstavljena nova agencija Europske unije – Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (European Border and Coast Guard Agency – EBCG). Riječ je o organizaciji koja se tematski i strukturno nastavlja na rad agencije FRONTEX, a čiji se zadatak sastoji u nadzoru vanjske granice EU na kopnu i moru, te suradnji s državama članicama u otkrivanju i odgovoru na sigurnosne prijetnje vanjskim granicama EU. Prijedlog za njenu uspostavu iznijela je Europska komisija 15. prosinca 2015. godine, kao dio odgovora EU na nove izazove s kojima se Unija suočava u području migracije i unutarnje sigurnosti. Unutar devet mjeseci Europski parlament i Vijeće odobrili su zasnivanje te organizacije na temeljima agencije FRONTEX, a jučer su se pred javnošću našla svečano predstavljena vozila, oprema i operativni timovi te nove, ojačane „graničarske” Agencije.

Na temeljima FRONTEX-a – EBCG

Kako smo već rekli, riječ je o organizaciji nastaloj na temeljima dosadašnje EU agencije FRONTEX, s poprilično širokim novim ovlastima. Dosadašnje osoblje će biti praktično pa udvostručeno, i trebalo bi obuhvaćati oko 1.000 vlastitih zaposlenih stručnjaka. Uz to, EBCG će na raspolaganju imati i brzo dostupnu pričuvu od najmanje 1.500 službenika za granični nadzor iz 19 država članica, zajedno s tehničkom opremom potrebnom za njezine operacije. Dok je donedavno bio poseban problem zemlje članice nagovoriti da stave ljudstvo na raspolaganje za takve potrebe FRONTEX-a, nova bi agencija barem trebala lakše rješavati svoje materijalne probleme – ako zatreba, ona će moći kupovati vlastitu opremu i odmah je primjenjivati u graničnim operacijama.

EU povjerenika za migracije i unutarnje poslove Avramopoulos razgledava snage EBCG u Bugarskoj, 6. listopada 2016. godine

Čitavom djelovanju ove organizacije cilj je ponovna uspostava normalnog funkcioniranja schengenskog prostora, te da se postupno ukinu i privremene kontrole na unutarnjim granicama (po mogućnosti sve to do kraja ove godine, kako je to 4. ožujka bilo izneseno u Komisijinu planu „Povratak Schengenu”). Uz terenski rad na kopnenim i morskim granicama Unije (nova funkcija EBCG kao Obalne straže EU), Europska granična i obalna straža će osiguravati i provedbu standarda Unije u upravljanju granicama – putem periodičnih analiza rizika i obveznih preventivnih procjena slabih točaka – budući je dobro upravljanje vanjskim granicama EU-a područje za koje odgovornost dijele i Unija i njezine pojedine države članice. Uz to, Agencija će biti u mogućnosti pružati i pomoć susjednim ne-EU državama koje to zatraže, kao i razmjenjivati informacije o prekograničnome kriminalitetu s državama-članicama i drugim EU agencijama, ne bi li pomogli provođenju istraga za takva djela. Ujedno, EBCG će raditi i na repatrijaciji migranata kojima budu odbijeni zahtjevi za azilom unutar EU, ili za koje se bude smatralo da predstavljaju sigurnosne prijetnje Uniji.

Jučerašnje (1) dostizanje pravnog statusa operativnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu samo je prvi korak u nizu planiranih faza razvoja ove organizacije. U brzome ritmu bi tome trebali slijediti još i daljnji koraci: (2) operativnost snaga za brzu intervenciju i pričuva opreme za brzu intervenciju zakazana je za 7. prosinca 2016. godine, (3) pribavljanje još 50 zaposlenika trebalo bi obaviti do kraja prosinca 2016. godine, (4) operativnost pričuve za vraćanje trebala bi biti dostignuta do 7. siječnja 2017. godine, a (5) od siječnja do ožujka 2017. trebalo bi započeti i s izradama pilot-projekata procjena osjetljivosti. Opseg predstojećih promjena oslikavaju i riječi Dimitrisa Avramopoulosa, EU povjerenika za migracije i unutarnje poslove: „Od sada nadalje, crte kojima pojedina EU država graniči van Unije je vanjska granica svih država članica – i pravno, i operativno… Zemlje kao Bugarska, Grčka i Italija su još uvijek pod pritiskom, ali one tu nisu same”.

Posao nove agencije uvelike je određen prošlogodišnjim iskustvom – kada je val od oko 1,2 milijuna migranata dospio u Europu, noseći sa sobom i praktičan slom postojećih sustava kontrole granica, a onda i žestoka neslaganja među pojedinim državama članicama EU. Na prvi pogled su i tu bile jasne riječi povjerenika Avramopoulosa: „Vrata su otvorena onima koji ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu. Ona su zatvorena za one koji naše granice žele prelaziti ilegalno”. No, u praksi se pokazalo tek da u Europu iz Turske, a preko Grčke, pretežito stižu Sirijci što bježe pred građanskim ratom u svojoj domovini, i time zadovoljavaju uvjete za dobivanje azila u EU – dok preko Italije u Uniju stiže većinom stanovništvo iz siromašnih afričkih država, koje je velikim dijelom zapravo u potrazi za boljim životom. Tu spadaju ljudi iz Nigerije, Eritreje, Gvineje, Gambije, Sudana, Obale bjelokosti, ili Somalije – i uz redovitu primjenu postojećeg pravnog sustava bilo bi za očekivati da Europska unija njih većinu vrati otkud su i došli. Ukupno gledano, uz 307.700 zahtjeva za azilom zaprimljenih u drugom kvartalu 2016. godine, u proteklih godinu dana azil u Europskoj uniji ukupno je zatražilo oko 1,5 milijuna ljudi, što je izazov s kojim se sada suočava čitava migrantska politika EU, te Europska granična i obalna straža kao operativna ruka Unije.

Bugarska granica kao pokus

Dosadašnje ograde na granici Bugarske i Turske

Dok je ove godine kroz Italiju na prostor EU stiglo oko 140.000 migranata (što je brojka ugrubo slična prošlogodišnjoj), a u Grčkoj je zabilježen boravak još oko 60.000 ljudi, po ovom pitanju je ponešto bolje stanje u Bugarskoj. Od prošlogodišnjih oko 60.000 migranata (tijekom prvih 8 mjeseci 2015.), sada se procjenjuje da je kroz Bugarsku prošlo do 30.000 ljudi (u prvih 8 mjeseci 2016. godine). Od toga, oko 12.500 migranata koji su ove godine službeno registrirani u toj državi predstavlja tek oko trećinu prošlogodišnje kvote u istom periodu – što je pad kojeg bugarske vlasti pripisuju izgradnji ograda na granici prema Turskoj, kao i čvršćem sustavu nadzora tamošnjih vanjskih granica Europske unije. Upravo je to sustav kojeg se namjerava i dalje jačati, ubuduće i sredstvima EU. Naime, na neformalnome sastanku EU poglavara, održanom u Bratislavi 16. rujna ove godine, bugarski premijer Bojko Borisov je od Bruxellesa dobio obećanja o pomoći vrijednoj oko 160 milijuna eura (oko 179,02 milijuna USD, po tečaju od 0.8937 eura za USD) baš za jačanje nacionalne granice prema Turskoj.

Bugarski premjer Borisov s mađarskim kolegom Orbanom, u šetnji uz bugarsko-tursku granicu kod Lesova, 14. rujna 2016. godine

Od ukupno oko 259 kilometara granice Bugarske i Turske, do sada je ogradom i preprekama bilo pokriveno oko 100 kilometara – dok se sada najavljuje i brza izgradnja još oko 100 kilometara graničnih prepreka. Uz više tisuća bugarskih službenika, na nadzoru ovog infrastrukturnog koridora surađuje se i s grčkim graničarima, a uskoro bi ondje trebalo raditi i oko 120 pripadnika nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Svom tom osoblju bi u Bugarskoj uskoro na raspolaganju trebalo stajati i dodatnih 420 modernih terenskih vozila, helikopteri, termalne kamere i specijalizirani komunikacijski sustavi – prema riječima bugarske ministrice unutarnjih poslova Rumiane Bachvarove, sve to financirano iz namjenskih sredstava Europske unije. U svjetlu takvih ulaganja i ne čudi da je predstavljanje nove Europske granične i obalne straže u četvrtak 6. listopada bilo upriličeno baš u Bugarskoj, uz prisustvo europskih odličnika, ali i čitavog vrha vlasti iz Sofije.

No, iako je posljednje vrijeme opao promet migranata preko tursko-bugarske granice, Bugarska se itekako pribojava mogućeg novog vala ljudi kojeg bi mogao pokrenuti slom EU-turskog sporazuma o kontroli toka izbjeglica – temeljem kojeg Turska već mjesecima zaustavlja kretanje migranata prema grčkim otocima na Mediteranu, u zamjenu za financijsku pomoć, te postizanje sporazuma oko programa ukidanja EU viza za turske građane. No dok još nema ništa od takvog okidača masovnih prekograničnih kretanja, problem i dalje ostaju aktivne paramilitarne skupine koje u pograničnim područjima Bugarske samovoljno hvataju migrante i izbjeglice u ilegalnom prijelazu granice, jednako kao što neprekidni izazov državnim strukturama predstavljaju i šverceri koji za sve veće novce ilegalno prebacuju Sirijce, Iračane, Afganistance, Pakistance i druge tzv. „bugarskim koridorom” do Srbije, a onda i dalje prema EU. Nove nadzorne mjere, oprema i ljudstvo usmjereni prema „Zelenoj granici” na jugoistoku Bugarske navodno su u zadnje vrijeme utrostručili cijenu koju tamošnji šverceri naplaćuju za prijevoz od Turske do Srbije – gdje opet granicu posljednjih mjeseci čuva mješavina policije i vojske, za koju je iz Ministarstva obrane Srbije objavljeno kako je od 16. srpnja pa do kraj rujna ove godine na granici Srbije i Bugarske otkrila više od 9.300 ilegalnih migranata.

Sporazum s Afganistanom – rješenje ili…

Uz osnivanje novih organizacijskih struktura za kontrolu EU granica, te utvrđivanje samih graničnih crta – što je mjera koju posljednje vrijeme posebno vole pojedine EU članice – još se jednu metodu kontrole migracijskih kretanja pokušalo isprobavati u Europskoj uniji tijekom posljednjih dana. Naime, 3. listopada je sklopljen poseban međunarodni sporazum o repatrijaciji s Afganistanom – pravno sredstvo koje bi trebalo olakšati povratak u tu nemirnu državu onih njenih građana kojima azil na prostoru EU ne bude dopušten.

Prema medijskim navodima, riječ je o sporazumu EU i aktualne Vlade Afganistana, kojim bi u tu zemlju bila moguća deportacija „neograničenoga broja” neuspjelih tražitelja azila. Po njemu, EU bi snosila troškove povratka tih migranata, uključivo tu i troškove posebnih programa za njihovu reintegraciju u afganistansko društvo, dok se službeni Kabul obvezao te ljude primati, te po potrebi za njih i osiguravati osobne dokumente u najkraćem mogućem roku. Pri tome, EU se trudila istaknuti da bi posebno osjetljivi pojedinci (žene, djeca bez pratnje, stari i bolesni) mogli biti tako deportirani samo ako u Afganistanu imaju obitelj kojoj se mogu vratiti, i ako im ondje može biti garantirana sigurnost – što je sve više upitno u Afganistanu koji polagano kompletno tone u kaos posljednjih mjeseci.

Dok se u fazi pregovora o ovome sporazumu moglo čuti da njegovim sklapanjem EU uvjetuje svoju pomoć Afganistanu (navodno oko milijardu eura opće pomoći godišnje, do 2020. godine, i još po 200 milijuna eura godišnje za jačanje tamošnjih institucija), zasigurno tu nisu bez efekta ostale ni prijetnje slične onoj koju je krajem rujna po tom pitanju u Bruxellesu izrekla baš Bugarska. Naime, navodno je bugarski premijer Bojko Borisov povezao pitanje zaustavljanja vala migranata iz Afganistana s nastavkom bugarskoga djelovanja u NATO misiji Resolute Support u toj državi, napomenuvši da Bugarska ne može nastaviti održavati svojih 80 ljudi u toj misiji (nakon maksimuma od 602 pripadnika u misiji ISAF 2011. godine) dok s Afganistancima ima problema i kod kuće. Kada je 3. listopada onda postignut spomenuti sporazum o repatrijacijama između EU i Afganistana, Borisov se tijekom iznenadne posjete Bruxellesu 5. listopada za svoje prijetnje ispričao Federici Mogherini, visokoj predstavnici EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Bojko Borisov i Federica Mogherini, 5. listopada 2016. godine

Te iste srijede, 5. listopada, Borisov je izrazio i nadu da će spomenuti sporazum o repatrijaciji biti i ratificiran što prije, ne bi li ubrzo krenula i njegova praktična primjena, dodajući i: „Ako taj sporazum bude radio, bilo bi moguće uspostaviti slične sporazume i s ostalim državama visokog rizika”. Imajući u vidu činjenicu da je, prema podacima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, od 16. rujna 2015. godine do 4. ožujka 2016. godine kroz Hrvatsku prošlo 658.068 osoba – od čega je njih oko 30 posto podrijetlom bilo iz Afganistana – takav sporazum zasigurno nije bez značenja ni za Lijepu našu, iako su se hrvatske vlasti posljednje vrijeme više bavile domaćim političkim problemima, a izgleda manje pritiscima na Bruxelles u bugarskome stilu. Jednako tako, u interesu RH bili bi i daljnji slični sporazumi, koje se može zamisliti za Irak, Iran, ili Pakistan, a nešto teže za krizna žarišta kakva su Eritreja, Somalija ili ratom rastrgane Libija i Sirija.

Hrvatski doprinos

Uz teret koji je Hrvatska već podnijela tijekom prošlogodišnjeg migrantskog vala, formiranjem nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu RH preuzima nove obveze. Za početak, od 17. kolovoza ove godine RH pomaže Bugarskoj s dva policijska službenika iz Mobilne jedinice za provedbu nadzora državne granice. Oni u Bugarskoj već djeluju u okviru agencije FRONTEX, a sada će vjerojatno tek promijeniti oznake na uniformama.

Koliko neke zemlje EU participiraju u EBCG

Što se tiče nove Europske granične i obalne straže, kada je u srpnju ove godine Europski parlament izglasao njeno formiranje, određene su i kvote kojima će zemlje-članice participirati u ovoj novoj europskoj službi. Tako će Hrvatska participirati sa 65 policijskih službenika, koji će, kao i ostale kolege iz EU, biti pozivani u EBCG prema potrebi. Susjednu Sloveniju dopala je kvota od 35 policajaca. Kako bi demonstrirala svoje sposobnosti zaštite morske granice, RH će sljedećeg tjedna biti domaćin i pokazne vježbe u organizaciji Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. MUP RH je ujedno i inicijator ove praktične demonstracije spremnosti i sigurnosti, tvrdi se na MUP-ovoj web-stranici – kao i obično, bez nekog obilja dodatnih detalja i informacija.

* Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0”.

Prije točno dva tjedna pitali smo se sudjeluje li Hrvatska u novoj FRONTEX-ovoj operaciji „Poseidon Rapid Intervention“ (PRI), a MUP je upravo jučer, u nedjelju 10. siječnja, poslao brod s posadom put Grčke. Naime, u nedjelju prije podne na Rivi lošinjskih kapetana u Malom Lošinju održan je svečani ispraćaj posade i službenog plovila o/b P-206 „Trsat“ u operaciju „Poseidon Rapid Intervention“.

U sklopu ove operacije, u razdoblju od 15. siječnja do 15. svibnja ove godine sudjelovat će 24 policijska službenika pomorske policije, te 4 policijska časnika za vezu iz policijskih uprava primorsko-goranske, splitsko-dalmatinske, istarske, zadarske, šibensko-kninske i dubrovačko-neretvanske. Policijski službenici raspoređeni su u četiri ciklusa te će se u turnusima u trajanju mjesec dana izmjenjivati po osam članova posade, koji će raditi u smjenama po četiri policijska službenika u jednoj smjeni.

U nedjelju navečer “Trsat” je prolazio uz otok Mljet

Kako je nakon ispraćaja priopćio MUP, za plovidbu u operativnom području u Egejskom i Jonskom moru dogovoreno je upućivanje policijskog plovila Policijske uprave primorsko-goranske o/b P-206 „Trstat“. Riječ je o ophodnom plovilu tipa B, namijenjenom za nadzor državne granice na moru i ukupnom morskom prostoru, koje je za potrebe ove operacije dodatno opremljeno potrebnom navigacijskom i komunikacijskom opremom. Plovilo je izgrađeno 2003. godine u brodogradilištu Cantiere Navale Vittoria Adria, Italija. Materijal gradnje je aluminijska legura, dužine je 13,76 m, širine 4,22 m, i visine od 3,80 metara. Maksimalna brzina plovila iznosi 35 čvorova, kažu u MUP-u. Iz Policijske uprave primorsko-goranske, tijekom prošle godine u zajedničkim operacijama snaga Europske unije „Triton 2015.“ i „Poseidon Sea 2015.“ sudjelovalo je ukupno 19 policijskih službenika i službenica pomorske policije.

Kako smo već pisali, u FRONTEX-ovoj operaciji „Poseidon Rapid Intervention“, svojevrsnoj nasljednici dosadašnje operacije „Poseidon Sea“, trebalo bi ukupno biti angažirano 376 ljudi i 15 plovila. Dodatni službenici, upućeni temeljem grčkoj zahtjeva, bit će raspoređeni na otocima Lesbos, Chios, Kos, Leros, Samos i Kastellorizo, te će prije svega biti zaduženi za identifikaciju pristiglih migranata, otkrivanje krivotvorenih dokumenata i analizu dobivenih podataka.

Za razliku od sudjelovanja u Združenoj operaciji „Poseidon Sea“, koje je bilo na dobrovoljnoj bazi, sudjelovanje u PRI je obavezno za sve članice Europske unije, osim ako se i same na suočavaju s iznimnim situacijama koje utječu na obavljanje nacionalnih zadaća. Budući je od početka migracijske krize do jučer ujutro u Hrvatsku ušlo 581.543 migranta, Hrvatska se mogla pozvati na „iznimnu situaciju“ i time izbjeći sudjelovanje u PRI, ali, eto, ipak nije. Grčka ionako nije zadovoljna brojem od gotovo 400 dodatnih FRONTEX-ovih službenika, budući je očekivala da će pojačanje biti znatno veće.

Jedno od najvećih iznenađenja 2015. godine bio je izlazak Hrvatske ratne mornarice na Mediteran, i to u čak dva navrata. Prvo je to učinio BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“, angažmanom u FRONTEX-ovoj operaciji „Triton“, a potom i DBM-81 „Cetina“ i DBM-82 „Krka“ prevozeći dio pripadnika OS RH u Španjolsku, na vježbu „Trident Juncture“. Dok se o misiji i zadaćama sva ova tri broda u javnosti još i moglo ponešto čuti, troškovi njihovih putešestvija po Mediteranu ostali su potpuna nepoznanica. Zato smo pitali MORH – koliko to sve košta, i ‘ko će platit’?

Za „Trident Juncture“ – 3,5 milijuna kn

DBM-81 na vezu u španjolskoj luci Sagunto

Kako smo već pisali, DBM-81 i DBM-82 angažirani su prvenstveno za prijevoz jednog mehaniziranog voda iz sastava Druge mehanizirane bojne „Gromovi“, tj. 4 BOV-a Patria i pripadajućeg osoblja (ukupno 40 pripadnika OS RH) do Španjolske, radi sudjelovanja na velikoj NATO vježbi „Trident Juncture“. Osim njih, na vježbi je sudjelovao i časnik za vezu u S3 bojne, skupina za potporu s dva motorna vozila i 6 pripadnika OS RH, jedan promatrač-kontrolor s jednim motornim vozilom, te časnik za nadzor štete. Cilj njihovog sudjelovanja na vježbi „Trident Juncture“ bila je prezentacija spremnosti hrvatske sastavnice deklarirane za NRF16, te unapređenje njene interoperabilnosti s ostalim članicama NATO saveza. Kako nam je rekao MORH,

„troškovi sudjelovanja OS RH na vježbi „Trident Juncture“ iznose oko 3,5 milijuna kuna, a uključuju dnevnice, naknade za smještaj, namirnice, materijale, dijelove i usluge za održavanje brodova i opreme.“

Od ovog ukupnog iznosa, troškovi mjesec dana dugog sudjelovanja HRM-ovih plovila DBM-81 i DBM-82 na vježbi iznose oko 1,5 milijuna kuna. Sve je podmireno iz proračuna MORH-a za 2015. godinu.

Povrat troškova za „Triton“

Angažman BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“ u operaciji „Triton“ na Mediteranu bio je više nego uspješan – i po broju spašenih migranata, po odjeku u javnosti, kao i po provjeri sposobnosti HRM-a. Prema MORH-ovom izračunu, “troškovi tromjesečnog sudjelovanja BŠ-72 u ‘Tritonu’ iznose nešto više od 7,5 milijuna kuna“, što je dosta manje od odobrenih sredstava. Vlada je, naime, angažman u „Tritonu“ financirala kombinacijom novaca iz proračunske pričuve i proračuna MORH-a, pa je tako iz proračunske zalihe izdvojeno 11.228.350,00 kuna, dok je ostatak bio rezerviran iz MORH-ovih financijskih sredstava.

Jednako tako, najavljeno je da će se za dio troška, najviše do 2 milijuna eura, moći kod EU-instanci zatražiti povrat. To se u međuvremenu zaista i dogodilo, pa je tako MORH preko Ministarstva unutarnjih poslova, koje je bilo formalni nositelj domaće provedbe operacije „Triton“, te preko agencije FRONTEX (pod čiju je nadležnost spadao „Triton“) zatražio povrat utrošenih sredstava. Temeljem tog zahtjeva, MORH-u je do sada za angažman u „Tritonu“ uplaćeno nešto više od 4 milijuna kuna, a na Krešimirovom trgu očekuju i daljnji povrat uloženih sredstava.

Kada se zbroje troškovi izlaska HRM-a na Mediteranu, bez do sada vraćenog novca, dobije se ukupna suma od 9 milijuna kuna, što je manje od troškova organizacije svečanog mimohoda povodom 20. obljetnice Oluje. Naime, krajem kolovoza prošle godine, Ministarstvo obrane objavilo je da troškovi organizacije svečanog mimohoda iznose 12,7 milijuna kuna, od čega je najviše novaca, nešto više od trećine, potrošeno za „ostale troškove“ – rad na terenu, troškove goriva, i sl.

Post festum…

Od povratka „Krke“, „Cetine“ i „Mohorovičića“ u Split odmora za njih nije bilo, kažu u MORH-u, već su nastavili izvršavati svoje redovne zadaće, te nisu slani na remont. Posada BŠ-72 dobila je 6. prosinca prošle godine Plavu vrpcu Vjesnika, za zasluge u operaciji spašavanja migranata u Sredozemnom moru. Stožerna narednica Sanja Kevo, članica medicinskog tima koji je na „Mohorovičiću“ sudjelovao u „Tritonu“, proglašena je najboljom dočasnicom za mjesec studeni, a istaknula se iznimnom predanošću i točnim prosudbama u trijaži spašenih migranata. Najboljim vojnikom u studenom 2015. proglašen je razvodnik Goran Medvidović, koji je kao pripadnik mehaniziranog voda sudjelovao na vježbi „Trident Juncture“ u sastavu oklopne bojne SAD-a na dužnosti vezista – zapovjednika voda.

Do sada je već u nekoliko navrata s državnog i vojnog vrha spomenuta najava mogućnosti sudjelovanja u operaciji „Triton“ i u ovoj godini, o čemu još uvijek nema službenih potvrda, vjerojatno i zbog vakuma u obnašanju vlasti u Hrvatskoj. No u MORH-u i OS kažu da su spremni na zeleno svjetlo s Markovog trga:

„Po zaprimanju formalnog zahtjeva, odnosno po donošenju političke odluke o sudjelovanju u operaciji „Triton“ tijekom 2016. godine, Oružane snage će pokrenuti standardne postupke s ciljem provedbe neposrednih priprema, obuke, te upućivanja snaga u područje operacije“.

Od jučer, 28. prosinca, agencija za kontrolu i nadzor vanjskih granica Europske unije FRONTEX započela je novu operaciju u Grčkoj, pod nazivom „Poseidon Rapid Intervention“ – PRI („Posejdon Brza Intervencija“). U sklopu ove operacije povećat će se broj u toj zemlji prisutnog FRONTEX-ovog osoblja i prevodilaca s još 376 ljudi, kako bi pomogli Grčkoj u upravljanju s i dalje ogromnim brojem migranata što u tu zemlju dolaze preko otoka koji dijele Grčku i Tursku. „Poseidon Rapid Intervention“ će djelovati na istom području kao i Združena operacija „Poseidon Sea“, samo na kopnenim dijelovima tog prostora, te će najveći naglasak biti na sigurnosnim kontrolama. Među pojačanjem od 376 novih FRONTEX-ovih službenika naći će se pripadnici brojnih članica Europske unije i pridruženih zemalja Schengenske zone, specijalizirani za saslušanje, pretres, uzimanje i analiziranje otisaka prstiju te provjeru dokumenata. Od njih se očekuje da pomognu grčkim vlastima u otkrivanju nacionalnosti pridošlih migranata kako bi ih se moglo pravilno identificirati i registrirati, te pribavljanje informacija o mrežama krijumčara ljudima, koje prema protokolu FRONTEX dalje prosljeđuje nacionalnim vlastima, kao i Europolu.

Prvog dana operacije „Poseidon Rapid Intervention“ na grčke su otoke upućena 293 službenika i 15 plovila. Postepeno će broj angažiranih FRONTEX-ovih službenika narasti na planiranih 376 ljudi, zajedno s dodatnim plovilima, vozilima i ostalom tehničkom opremom. Grčka je već ranije zatražila dodatnu tehničku pomoć kako bi ojačala nadzor svojih granica, kao i sposobnosti registracije te identifikacije migranata, pa je operacija RPI svojevrstan odgovor na grčki zahtjev. Prema FRONTEX-ovim propisima, na zahtjev države-članice koja se suočava s kriznom situacijom i iznimnim migrantskim pritiskom na svoje vanjske granice, FRONTEX može na određeno razdoblje angažirati timove čuvara europskih granica („European Border Guard Team“) koji onda djeluju na teritoriju države koja je zatražila pomoć.

Dok je sudjelovanje u FRONTEX-ovim združenim operacijama dobrovoljno, zemlje-članice EU obavezne su poslati svoje čuvare granica i tehničku opremu za potrebe brzog djelovanja, kao što je slučaj u ovoj RPI-operaciji. Izuzetak su samo one zemlje koje se i same suočavaju s iznimnim situacijama, koje utječu na slabije obavljanje nacionalnih zadaća. Da li u ovoj operaciji sudjeluju i policijski službenici MUP-a RH nije poznato, budući da MUP o takvim događajima uglavnom ne informira javnost – pa je tako potpuno nepoznato i što se dogodilo s policijskim službenicima i njihovim plovilom „Sveti Dujam“ angažiranim u operaciji „Poseidon Sea“. Posljednja MUP-ova informacija na tu temu datira iz srpnja ove godine, a odnosi se na ispraćaj druge smjene hrvatskih policajaca u ovu FRONTEX-ovu operaciju.

Stara tvornica u Tabakiki – opasna za zdravlje?

Policijski službenici MUP-a RH su krajem srpnja bili raspoređeni na 3 grčka otoka – Chios, Kos i Lesbos, a upravo se na Chiosu FRONTEX proteklih dana susreo s neočekivanim problemima, zbog čega je privremeno i suspendirao registraciju migranata. Naime, radno mjesto za 32 FRONTEX-ova službenika u otočnom mjestu Tabakika smješteno je u staroj tvornici, čiji krov sadrži azbest. Zbog mogućnosti zagađenja azbestom, privremeno je zabranjen rad u toj tvornici, a FRONTEX-ovi službenici očekuju zeleno svjetlo za nastavak registracije migranata, ili premještaj na neku drugu lokaciju.