Zrakoplov “Antonov An-32P” ukrajinske privatne tvrtke “Xena”, koji je  odlukom Vlade Crne Gore iznajmljen za pružanje zračne podrške tijekom ove požarne sezone, gasi požar na prostoru planine Orjen, prenijelo je Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore, napominjući da je požar prouzročio udar groma na području općine Herceg Novi. Prema MUP-u CG, požar je zahvatio crnogorski i hrvatski teritorij, ali “na predmetnoj lokaciji nema ugroženih objekata niti objekata kritične infrastrukture”.

Nakon što je jučer, u četvrtak 25. lipnja, Služba zaštite i spašavanja Herceg Novi poslala zahtjev, angažiran je protupožarni zrakoplov “Air Tractor” Zrakoplovne helikopterske jedinice Uprave za zaštitu i spašavanje. Kako su naveli, u komunikaciji s kolegama iz Hrvatske zajednički su koordinirali provedbu gašenja. “Prvo je bio učinkovit njihov kanader, a zatim i naš protupožarni zrakoplov, te je požar gotovo ugašen. Međutim, zbog nepristupačnosti terena, vatrogasci nisu uspjeli u potpunosti ugasiti požar s tla, a nakon jakog vjetra požar se ponovno aktivirao”, rekli su iz crnogorskog MUP-a, napomenuvši  da su u stalnoj komunikaciji s kolegama iz Hrvatske koji su gasili požare na području oko Dubrovnika i u Konavlima.

Požar u Konavlima (Photo: Vatrogasci 193/FB)

Hrvatski mediji objavili su 24. lipnja da je požar na području Konavala uz granicu s Crnom Gorom lokaliziran 23. lipnja oko 20 sati na području Hrvatske, dok je na području Crne Gore još uvijek bio aktivan. Požar na području Konavala buknuo je, kako je ranije objavljeno, u ponedjeljak u Crnoj Gori i prešao na hrvatsku stranu granice na brdu Bjelotina iznad mjesta Bani u Konavlima. Bila je zahvaćena trava, nisko raslinje i makija na teško pristupačnom terenu na površini od devet hektara. U gašenju požara sudjelovalo je 16 vatrogasaca s pet vatrogasnih vozila iz Dubrovnika, Konavala i Čilipa te dva zrakoplova CL-415 i jedan Air Tractor AT-802. Tijekom noći dežurstvo i osiguranje požarišta organizirala je JVP Konavle.

Inače, crnogorske „Vijesti“ su ranije pisale da je Vlada usvojila Informaciju o potrebi osiguranja dodatnih sredstava za gašenje požara iz zraka za potrebe Zračno-helikopterske jedinice Uprave za zaštitu i spašavanje MUP-a tijekom požarne sezone 2026. Time je Vlada Crne Gore dala suglasnost da MUP, radi povećanja operativne spremnosti sustava zaštite i spašavanja, osigura dodatno sredstvo za gašenje požara iz zraka putem najma, za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2026., s nosivošću vode od pet do deset tona po udaru. Temeljem te odluke, Crna Gora ponovno je za protupožarne zadaće unajmila “Antonov AN-32P” ukrajinske tvrtke Xena. Zakup protupožarnog aviona većeg kapaciteta MUP CG košta oko 3,5 milijuna eura, koliko je za tu svrhu izdvojeno u proračunu.

Crnogorski ministar unutarnjih poslova Danilo Šaranović prije tjedan dana pohvalio se spremnošću za protupožarnu sezonu:

“Ove godine nikada spremniji ulazimo u požarnu sezonu. Ako uporedimo samo prethodnu godinu, kada su kapaciteti Ministarstva unutarnjih poslova bili svega 4 tone vode koje smo mogli isporučiti u jednom naletu, na današnji dan je to 11 tona. Nakon realizacije nabavke, odnosno iznajmljivanja aviona uz pomoć Vlade Crne Gore nosivosti 8 tona, jednog Air traktora to je već 11 tona, što je gotovo 3 puta više nego u istom periodu prošle godine. Do kraja ovog mjeseca očekujemo da u operativnom sastavu Avio helikopterske jedinice budu i dodatna dva Air traktora, čime ćemo imati 17 tona kapaciteta vode koje možemo isporučiti u jednom naletu,što je više nego 4 puta u odnosu na isti period prošle godine,”

objavio je Šaranović na društvenim mrežama.

Ukrajinski protupožarni zrakoplov “Antonov An-32P” postao je gotovo redovna ispomoć u protupožarnoj sezoni susjedne nam Crne Gore.Prvi puta je korišten prije 9 godina, 2017. godine, kada je također bio veliki požar. Jedan “Antonov An-32P” ukrajinske tvrtke Xena bio je i prošle godine angažiran Crnoj Gori, temeljem ugovora koji su s ukrajinskom kompanijom sklopili predstavnici Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je javnosti tada predstavljeno kao vid pomoći UAE Crnoj Gori. Taj ugovor je bio na snazi do listopada prošle godine i imao je opciju produženja za ovogodišnju ljetnju protupožarnu sezonu. Prema navodima crnogorskih “Vijesti”, piloti tvrtke Xena su prošle godine, leteći s aerodroma u Podgorici, jednim “Antonovom An-32P” odradili ukupno 38 naleta na požarišta i bacili 304.000 litara vode.

Američki veleposlanik pri NATO savezu, Matthew Whitaker, prošli je tjedan proveo u Hrvatskoj i regiji. Misija SAD-a pri NATO-u objavilo je da je Whitaker „putovao Zapadnim Balkanom kako bi osigurao regionalnu stabilnost u području koje je nekoć bio definirano sukobima.“  Što se tiče cjelodnevnog obilaska regije, Misija SAD-a je na društvenim mrežama objavila:

„U savezničkim zemljama, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji, veleposlanik je vidio kako se te nacije moderniziraju s nenadmašnim američkim oružjem poput Black Hawkova i Strykera. Potaknuo ih je da nastave svoj plan prema cilju predsjednika Trumpa o potrošnji od 5% BDP-a kako bi osigurali smrtonosni i spremni Savez. U Srbiji i na Kosovu poruka je bila jasna: SAD je najpouzdaniji partner za mir. Odabirom suradnje sa Zapadom umjesto nepouzdanih aktera gradi se sigurna, moderna budućnost. Odabirom američke obrambene tehnologije i preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu sigurnost, ove nacije prelaze preko sukoba iz prošlosti kako bi očuvale trajni mir.“

Kako je zapravo izgledala turneja Mathewa Whitakera po regiji i „Zapadnom Balkanu“?

Ponedjeljak – Hrvatska i Sjeverna Makedonija

U ponedjeljak, 20. travnja, stigao je u Zagreb gdje su ga čekali predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar obrane Ivan Anušić, te predstavnici tvrtke DOK-ING. Anušić je Whitakera proveo po vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je upriličena i mini-izložba moderne opreme i tehnike OS RH, s posebnim naglaskom na borbene avione Rafale i helikoptere UH-60M Black Hawk, vozila Patria, Bradley i MRAP, RIB brodice nabavljene zahvaljujući SAD-u, te FPV dronovi osječke  tvrtke Orqa. Prema priopćenju Ministarstva obrane RH, ministar Anušić i veleposlanik Whitaker razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe, Bliskom istoku i u Ukrajini, o opremanju i modernizaciji OS RH u suradnji sa SAD-om te o NATO-u u kontekstu sve složenijih geopolitičkih odnosa u Europi i svijetu. Hrvatski ministar obrane pohvalio sa i s hrvatskim izdvajanjima za obranu: „Hrvatska je u 2025. godini ispunila NATO cilj te smo dosegnuli 2,10 posto BDP-a obrambenih izdvajanja i čak 34 posto za opremu i modernizaciju. Ta ćemo izdvajanja postupno povećavati do 3 posto BDP-a u 2030. godini te 3,5 posto do 2035. godine“, kao i s projektima opremanja i modernizacije OS RH koja su u tijeku u suradnji sa SADom – kupovina raketnih sustava HIMARS i dodatnih 8 helikoptera Balck Hawk. Isporuka oba ova sustava očekuje se 2028. godine, ukoliko ih SAD ne preusmjere za neke sebi važnije svrhe. U Zagrebu se Matthew Whitaker susreo i s premijerom Plenkovićem kako bi obojica istaknula važnost jačanja transatlantskih odnosa, te je razgledao proizvodni pogon tvrtke DOK-ING.

„Ovaj posjet bio je prilika za predstavljanje DOK-ING-ovog portfelja, vizije i preko 34 godine inovacija koje su rezultirale oblikovanjem današnjeg krajolika besposadnih sustava. Hodajući zajedno hodnikom koji prati povijest naše tvrtke, obilježili smo jedan posebno značajan trenutak. Isporuka gotovo 150 besposadnih sustava za razminiranje U.S. Army predstavlja prekretnicu na koju smo izuzetno ponosni. Prisutnost članova američke delegacije koji danas hodaju ovom vremenskom crtom dodala je posebno značenje, podsjećajući nas na dugogodišnje partnerstvo izgrađeno na povjerenju, pouzdanosti i zajedničkoj predanosti. Također smo predstavili naš najnoviji bespilotni sustav, KOMODO s modulom za raspršivanje mina, koji je nedavno demonstriran na poligonu Hrvatske vojske Eugen Kvatering u Slunju. Posebno smo ponosni što DOK-ING, kao tvrtka sa sjedištem u Hrvatskoj, predanoj članici NATO-a, pruža napredna i pouzdana rješenja koja jačaju kolektivne sigurnosne i obrambene sposobnosti Saveza“,

objavila je tvrtka DOK-ING na društvenim mrežama.

Whitaker je iz Hrvatske otišao u Sjevernu Makedoniju, gdje se sastao s premijerom Hristijanom Mickoskim kako bi „razgovarali o jačanju suradnje unutar okvira Saveza, trenutnim sigurnosnim izazovima i zajedničkim prioritetima usmjerenima na unapređenje regionalne i globalne stabilnosti. Naglasili smo važnost kontinuirane koordinacije, partnerstva i zajedničkog djelovanja kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje“. Mickoski je u svojoj objavi na platformi X dodao da je „izrazio zahvalnost  za snažnu i kontinuiranu podršku Sjedinjenih Američkih Država” te „potvrdio našu predanost vrijednostima i obvezama kao članice NATO-a“. O sličnim temama Whitaker je razgovarao i s makedonskim ministrom obrane Misajlovskim, dok su Oružane snage Sjeverne Makedonije, posebno specijalci, upriličili mali prikaz vozila JLTV i Husky. Veleposlanik Whitaker je pak objavio da su u Sjevernoj Makedoniji osobno uvjerio u nastavak jačanja borbenih sposobnosti:

„Od Strykera do JLTV-a i izloženih borbenih vozila Husky, njihova predanost modernizaciji oružja je impresivna. Pozdravljamo partnerstvo s premijerom Mickoskim i njegovim timom. Dok se trudimo ostvariti cilj predsjednika Trumpa od 5% BDP-a, Sjeverna Makedonije dokazuje da je pouzdana i spremna.“

Utorak i srijeda – Kosovo

Ispred veleposlanstva SAD u Prištini

Iz Makedonije Whitaker je u utorak, 21. travnja, otputovao na Kosovo, gdje je imao najopširniji program koji se protegnuo i na srijedu, 22. travnja.  Tamo se prvo susreo sa svojim sunarodnjacima iz Iowe, gdje je i sam proveo dobar dio života i rada. Nacionalna garda Iowe je od 2011. godine partner Republike Kosovo u sklopu „State Partnership Programa“, pri čemu je posebno radila na osnaživanju Kosovskih snaga sigurnosti. Whitaker se u Prištini sastao i s kosovskim dužnosnicima: s vršiteljem dužnosti predsjednika Haxhiuom, premijerom Kurtijem, ministrom obrane Maqedoncijem i predsjednicom parlamenta Albulenom Haxhiu. Kosovo je posljednjih mjeseci poduprlo više inicijativa predsjednika SAD-a Donalda Trumpa – postalo je članom Trumpovog tzv. Odbora za mir, te je najavilo poslati ljude za Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi. Premijer Kurti Kurti je istaknuo da bi ubrzano članstvo Kosova u NATO-u osiguralo dugoročni mir na Zapadnom Balkanu, te je naglasio krhkost Zapadnog Balkana uzrokovanu hegemonističkom politikom Srbije, koju podržavaju Kina i Rusija, stoji u priopćenju nakon sastanka Kurti-Whitaker.

Tijekom drugog dana boravka na Kosovu, američki veleposlanik pri NATO-o posjetio je zapovjedništvo NATO-misije KFOR i zapovjednika general-bojnika Özkana Ulutaşa. To je bio važan susret, posebno u kontekstu što službenih što neslužbenih najava iz SAD-a o mogućem povlačenju iz regije, uključujući i KFOR. Whitaker je u objavi na platformi X naglasio:

„Mi smo najjači partner Kosova i jačamo sposobnost zemlje da se brani. Dok pozivamo saveznike da preuzmu veću odgovornost za europsku sigurnost, KFOR ostaje ključan za sigurnu i otpornu regiju.“

Četvrtak – prvo Beograd pa Podgorica

U četvrtak 23. travnja Mathew Whitaker je nakratko skočio do Beograda – tamo ga je dočekao predsjednik Aleksandar Vučić, dok drugih sastanaka s najvišim dužnosnicima nije bilo, što je ipak nadoknađeno Whitakerovom kolumnom u Politici pod nazivom „Rame uz rame – novo poglavlje za SAD i Srbiju“.

Razgovor u Beogradu bio je, čini se, najmanje ugodan od svih – u kratkoj Vučićevoj objavi na društvenim mrežama stoji tek da je s veleposlanikom Whitakerom „razgovarao o najvažnijim sigurnosnim i političkim pitanjima u regiji, položaju Srbije u složenim geopolitičkim okolnostima, kao i o potrebi da sačuvamo mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.”

“Posebno sam istaknuo da je za Srbiju od presudnog značaja očuvanje sigurnosti našeg naroda na Kosovu i Metohiji, kao i nastavak odgovorne i ozbiljne politike koja podrazumijeva kako dijalog, tako i insistiranje na poštivanju međunarodnog prava i preuzetih obaveza. Srbija će nastaviti biti faktor stabilnosti, ali će uvek znati zaštititi svoje državne i nacionalne interese. Razmijenili smo mišljenja i o unapređenju odnosa Srbije i SAD, kao i o oblicima suradnje koji mogu doprinijeti većem međusobnom razumijevanju i očuvanju mira u regiji. Uvjeren sam da je otvoren razgovor važan, posebno u vremenima velikih izazova i promjena u međunarodnim odnosima,”

napisao je Vučić na društvenim mrežama.

Whitaker je u svojoj objavi također istaknuo “pokretanje nove ere u odnosima SAD-a i Srbije“, kao i zajedničku vježbu Srbije i NATO-a koja će se održati u svibnju.

“Ali, bio sam jasan: obrambena i sigurnosna suradnja Srbije s nepouzdanim partnerima stvara dugoročne strateške ovisnosti koje je teško otkloniti i komplicira buduću suradnju. Za moderno, napredno partnerstvo, strateška budućnost Srbije mora biti usklađena sa Zapadom. Sigurnost ovisi o odabiru pravih partnera“,

jasno je poručio Matthew Whitaker srpskom predsjedniku Vučiću. Slično je Whitaker ponovio i u beogradskom Centru za razminiranje, najavivši da Sjedinjene Američke Države planiraju dati dodatnih 1,5 milijuna dolara za razminiranje – uz već uloženih 28 milijuna dolara, uz opet jedan ALI: “Srbija ima ključni izbor: budućnost sigurnosti i rasta sa Zapadom“.

Iz Beograda je istoga dana, u četvrtak 23. travnja, Whitaker odletio u Crnu Goru na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem koji je naglasio važnost ulaska u NATO i buduće članstvo u Europskoj uniji, kao i zajedničke napore u borbi protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija, čemu je Crna Gora bila posebno izložena posljednjih godina. S druge strane, Whitaker je istaknuo snažnu američku podršku demokratskim procesima u Crnoj Gori i njenoj europskoj budućnosti.  Zajedno s ministrom obrane Draganom Krapovićem Whitaker je posjetio luku Bar, zapovjedništvo Mornarice i Pomorski operativni centar. „Od američke dron tehnologije za nadzor granica i pomorsku sigurnost do jačanja lučke infrastrukture i povezanosti — radimo na unapređenju kapaciteta koji doprinose sigurnosti ekonomskom razvoju Crne Gore“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo obrane. Štoviše, ministar Krapović isplovio je s Whitakerom u barski akvatorij, pri čemu je naglasio da je dio prikazanih sposobnosti i mjesto održavanja sastanka – nova zgrada Mornarice Vojske Crne Gore –  potvrda posvećenosti resora obrane kontinuiranom procesu modernizacije kapaciteta Vojske, za šta je prošle godine utrošeno 42,83% obrambenog proračuna. Istaknuo je da je izdvajanje od 2,05% BDP za obranu ujedno i dokaz da je “Crna Gora odgovorno pristupila provođenju odluka koje su NATO lideri usvojili na prošlogodišnjem Summitu u Hagu”.

Albanija za kraj

Posljednji dan regionalne turneje, petak 24. travnja, Whitaker je proveo u Albaniji koja je, poput Kosova, također pristupila Trumpovom Odboru za mir i Međunarodnim stabilizacijskim snagama u Gazi. Razgovarajući s premijerom Ramom i njegovim timom, Whitaker je naglasio da se „radujemo što se sve još može postići u pogledu vojne mobilnosti nakon što Albanija ispuni cilj predsjednika Trumpa o obrambenoj potrošnji od 5% BDP-a.“ A kako bi to dodatno potvrdio, zajedno s ministrom obrane Armalom Nufijem imao je helikoptersku turu s UH-60 Black Hawkom iznad zračne baze Kuçovë. Nakon opširne modernizacije i nadogradnje koju je financirao NATO s oko 50 milijuna eura, baza je ponovno otvorena u ožujku 2024. ne samo kao zračna baza albanskih Oružanih snaga, već i kao moderno čvorište za buduće zračne operacije NATO-saveza.

Tijekom petodnevne regionalne turneje primjetan je izostanak posjeta Mathewa Whitakera Bosni i Hercegovini. Iako su SAD tijekom godine podržavale i pomagale operacije EUFOR i ALTHEA,  krajem prošle godine SAD su ukinule sankcije Miloradu Dodiku i tridesetorici njegovih suradnika i članova njegove obitelji, što je objašnjeno Dodikovim povlačenjem s dužnosti predsjednika Republike Srpske. Ove godine istječe i mandat visokom povjereniku u BiH Christianu Schmidtu, a Washington navodno već ima novi, drastično drugačiji plan za BiH. To očito zahtijeva veću posvećenost, za što veleposlanik Whitaker u ovih 5 dana nije imao vremena, a vjerojatno ni ingerencije.

Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci “čekanja” usvojila je 12. studenog odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Od 81 zastupnika, za odluku su glasala 44, pet je bilo protiv i dva suzdržana. Odluka je donesena na prijedlog koji je Savjet za obranu i sigurnost usvojio još 7. veeljače ove godine. Članovi Savjeta – koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić – tada su se usuglasili da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizirati isključivo na teritoriju neke od zemalja NATO, a ne u Crnoj Gori . Angažman u NSATU je ipak simboličan, jer je podržano slanje do 2 pripadnika Vojske Crne  Gore.

Odluka je u Narodnoj skupštini podržana glasovima Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Europa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma (AF), Saveza građana „CIVIS“ i nezavisnih zstupnika, a protiv ove odluke glasali su Demokratska narodna partija Milana Kneževića (inače dio vladajuće koaalicije) i zastupnik Ujedinjene Crne Gore. Odluku Milana Kneževića da ne podrži prijedlog Vlade objašnjavana je lažnom tezom da se crnogorski vojnici šalju u Ukrajinu i tek tamo obučavaju ukrajinske kolege. Osim toga, Demokratska narodna partija (DNP) navela je  i neke druge razloge: “Ovo može samo dodatno ugroziti naše odnose s Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju“, poručio je zastupnik DNP, Vladislav Bojović. Milan Knežević je, prema neslužbenim izvorima, jasno rekao da Crna Gora ne smije biti dio „tuđih ratova“ i da slanje vojnika u Ukrajinu predstavlja ozbiljan politički i moralni presedan.

Ovo je inače jedna od dvije takozvane “ukrajinske misije” u kojima bi Crna Gora trebalaa sudjelovati. Drugu organizira Europska unija – i ta odluka o sudjelovanju crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Europske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine – EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od rujna prošle do lipnja ove godine.

Na crnogorsku suverenu odluku u sudjelovanju u aktivnosti NSATU reagiralo je veleposlanstvo Ruske Federacije u Crnoj Gori koje je 14. studenog poručilo da odluka o slanju crnogorskih vojnika u NATO-ov Centar za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) potvrđuje crnogorsku politiku daljnjeg pogoršanja odnosa s Moskvom.

“Unatoč nedavnom napretku u stvaranju uvjeta za poboljšanje geopolitičke situacije, prisiljeni smo primijetiti da crnogorsko vodstvo i dalje tvrdoglavo slijedi liniju Zapada o eskalaciji napetosti s Rusijom. To učvršćuje njegov status neprijateljske države prema Moskvi”,

upozorio je ruski veleposlanik Aleksander Lukašik, nastavivši:

“Podrška strožim zapadnim sankcijama sve se više potkrepljuje vojnim potezima. Ranije je Crna Gora odlučila poslati predstavnika u misiju vojne pomoći Europske unije u Ukrajini (…) Smatramo to konkretnim doprinosom Podgorice zajedničkim naporima zapadnih država da podrže temeljito korumpirani režim u Kijevu svime što mu je potrebno, uključujući moderno oružje i obuku borbenih jedinica, kako bi se nastavilo produljenje vojnih operacija i korištenje Ukrajine kao alata za nanošenje ‘strateškog poraza’ Rusiji”.

Lukasik je ponovio da se Moskva i dalje zalaže za obnovu normalnog dijaloga:

“Nažalost, naši crnogorski partneri ignoriraju naše konstruktivne prijedloge u tom pogledu. Unatoč tome, ostajemo otvoreni za nastavak dijaloga i obnovu bilateralne suradnje koja, ne našom krivnjom, trenutno praktički ne postoji”.

Jakov Milatović jako je iznervirao ruskog veleposlanika

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pozvalo je u ponedjeljak, 17. studenog, ruskog veleposlanika Aleksandra Lukašika zbog izjava o miješanju u unutrašnje stvari. “Crna Gora će na odgovarajući način odgovoriti na sve slične akcije u budućnosti, u skladu s međunarodnim normama. Crna Gora vodi svoju vanjsku politiku samostalno, vođena prioritetima članstva u NATO-u i integracije u EU“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova na platformi X. Kako se navodi u priopćenju MVP-a, povod za poziv bile su ocjene ruskog veleposlanika nakon usvajanja odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NSATU-u, te njegovo negativno komentiranje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića francuskim novinama ‘La Croix’. Lukašik je, među ostalim, 13. studenog izjavio da se crnogorski parlament, koji je izglasao da se crnogorski vojnici pošalju u NATO misiju pomoći Ukrajini, istaknuo svojim “antiruskim djelovanjem”. Nešto ranije, 1. studenog, rekao je da su “kontraproduktivni” pokušaji Podgorice da ubrza napredak Crne Gore ka Europskoj uniji smanjivanjem odnosa s Rusijom, što je bila reakcija na izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u intervjuu za francuski list La Croix da je proširenje EU najbolja strategija u suočavanju s utjecajem trećih strana, uključujući Rusiju. Sve je to nagnalo MVP da pozove ruskog veleposlanika na “razgovor ugodni” i objavi prilično oštrro priopćenje:

“Ruskom veleposlaniku je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagirati u skladu smeđunarodnim normama”,

I ministar obrane jasan je oko crnogorskog usmjerenja

dodaje se u priopćenju. Poručeno je da Crna Gora od Veleposlanstva Rusije očekuje “puno poštovanje svojih institucija i dužnosnika”, te da Crna Gora u vođenju vanjske politike “ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi vlastite nacionalne i strateške interese, definirane vanjskopolitičkim prioritetima – članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU-u“.

Ovo nije prvi put da Rusija na ovakav način komentirra crnogorske odluke. Slično je reagirala i na crnogorsko uključivanje u dvije EU misije u Africi daleke 2014. godine (EUTM Mali i EUFOR RCA). Pritom je Rusija prijetila obustavom ruskih investicija u  Crnu Goru, koje su navodno tada činile većinu crnogoskog BDP-a.

*Photo: Ministaarstvo obrane CG, J.Milatović/X

Prilikom nedavnih velikih požara u Crnoj Gori, temeljem aktivacije EU Mehanizma civilne zaštite Hrvatska je u pomoć poslala protupožarni avion CL-415 koji je u dva navrata gasio u nama  susjednoj državi. No manje je poznato da je prije dolaska Canadaira u Crnu Goru stigao specijalizirani robotski stroj tvrtke DOK-ING. Riječ je o specijaliziranom robotskom sustavu za upravljanje krizama MVF-5, koji je u Crnoj Gori bio angažiran 11. i 12. kolovoza.  Kako je tada objavilo crnogorsko Ministarstvo unutarnjih poslova, sumirajući stanje požarišta oko Podgorice i na Kakaričkoj gori,

„aktivirali smo i robot-vozilo koje je aktivno bilo tokom jučerašnjeg dana i veoma je efikasno spašavalo i objekte i ta područja koja su bila zahvaćena požarom.”

Zagrebačka tvrtka DOK-ING  je na društvenim mrežama objavila:

“Drago nam je što je sustav pokazao iznimnu pouzdanost i što je Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore prepoznalo važnost uloge koju su naši bespilotni sustavi imali u operacijama gašenja požara. Iskreno zahvaljujemo Republici Crnoj Gori na ukazanom povjerenju i izražavamo najdublje suosjećanje sa svima koji su pogođeni u ovim teškim trenucima.“

Robotski sustav MFV-5 je nedavno viđen i u Njemačkoj, u borbi protiv šumskih požara i prijetnji neeksplodiranih ubojnih sredstava. Početkom srpnja DOK-ING je na njemačkom terenu demonstrirao rad svoja dva robotska sustava – MV-4 i MFV-5, koji bi i ubuduće trebali njemačkim snagama pomoći u borbi protiv šumskih požaara, posebno na dijelovima još uvijek kontaminiranim neeksplodiranim ubojnim sredstvima.

MVF-5 u Njemačkoj (Photo: DOK-ING)

“Povjerenje Njemačke u našu tehnologiju inspirira nas da nastavimo rasti, inovirati i postavljati nove standarde u razvoju tehnologija za spašavanje života koje osiguravaju da se niti jedan čovjek ne mora suočiti s opasnošću tamo gdje posao može obaviti stroj,“

zaključio je DOK-ING u svom priopćenju.

Dva dana za redom hrvatski protupožarni avion CL-415 pomagao je gasiteljima u Crnoj Gori obuzdati požare koji već danima haraju zemljom. Zbog velikog broja požara Crna Gora se obratila za pomoć Euroatlantskom centru za koodinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), ali su aktivirali i EU Mehanizam civilne zaštite. EADRCC  je potom crnogorski poziv upomoć proslijedio saveznicima i partnerima u NATO-savezu, dok su se na zahtjev putem EU Mehanizma javile Mađarska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Austrija… Na temelju bilateralne obrambene surdnje, Srbija je poslala svoj novi helikopter Kamov. Nažalost, tijekom tih požara jedan je pripadnik Vojske Crne Gore poginuo, dok je drugi teško ozlijeđen.

Drugi radni dan hrvatskog CL-415

Kao i u slučaju Albanije i BiH, Hrvatska je odgovorila slanjem jednog protupožarnog aviona CL-415 – on je u utorak, 12. kolovoza, odmah po dolasku poslan na gaženje požara u Čanju i Buljarici nedaleko Sutomora. Kako to nije bilo dovoljno, piloti 855. protupožarne eskadrile 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva upućeni su i 13. kolovoza, ponovno u Crnu Goru kako bi pružili pomoć u gašenju požara. “Spremni smo za izvršenje svih zadaća koje su stavljene pred nas, posebice ako provedbom tih zadaća pomažemo u zaštiti imovine i ljudskih života”, poručio je zapovjednik snaga koje su jučer upućene u Crnu Goru. Tako je u srijedu, 13. kolovoza, hrvatski CL-415 gasio požar u području Donje Mrke – Smokovac, sjeverno od  Podgorice, a vodu je uzimao iz Skadarskog jezera. U Hrvatsku se vratio tek u večernjim satima. Crnogorski dužnosnici tvrde da je tako bilo dogovoreno s  Hrvatskom – prvog dana gašenje u Primorju, a potom na području glavnog grada. Požari oko Podgorice su, inače, pod posebnim nadzorom policije koja smatra da su djeelo piromana, a ne suše i velikih vrućina.

Koliko je Crna Gora podijeljena država između prozapadnog i prosrpskog bloka najbolje se pokazalo ovih dana dok požri bukte širom zemlje. Crna Gora se oslanja na stranu pomoć u gašenju, pa je tako temeljem našeg sudjelovanja u mehanizmu RescEU i Hrvatska poslala pomoć. Hrvatska je poslalasvoj protupožarni kanader, a tamošnji ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odmah joj je zahvalio. S druge strane Milan Knežević, zastupnik u parlamentu i lider prosrpske Demokratske narodne partije Crne Gore, objavio je na X-u: “Nadam se da neće zamjeriti Tonino Picula i blokirati poglavlja ako zatražimo pomoć od Srbije da nam pomogne u gašenju požara i pošalje najmoderniji ruski helikopter Kamov. Ili da čekamo NATO da nam pošalje čizmu za lijevu nogu broj 36 i lutku za napuhavanje kao za vrijeme poplava 2010.?” Kneževića je, kao i predsjednika Skupštine Mandića te tadašnjeg potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića Hrvatska proglasila nepoželjnima nakon donošenja Rezolucije o Jasenovcu.

Ministar obrane Crne Gore Dragan Krapović

Napetosti na njihovoj unutarpolitičkoj sceni, ali i u odnosima Crne Gore i Hrvatske, bili su vidljivi i povodom vojnog mimohoda i proslave VRO Oluja kada je pripadnicima Oružanih snaga Crne Gore zabranjeno da sudjeluju u mimohodu u Zagrebu. Podgoričke Vijesti tako su objavile da su Ministarstvo obrane i Vojska Crne Gore dobili poziv da sudjeluju u tom događaju, ali je ministar obrane Krapović donio odluku da njihovi predstavnici ne prisustvuju, “uvažavajući cjelokupni povijesni i regionalni kontekst”, kao i “posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu”. Istaknuto je tada da Crna Gora “ostaje posvećena suradnji sa svim partnerima i prijateljskim državama”, uključujući i Hrvatsku, kroz, formate koji afirmiraju stabilnost, mir i zajedničku europsku budućnost regije.

Međutim, kada se pogledaju društvene mreže – na njima su mnogi Crnogorci i turisti u toj zemlji objavili snimke hrvatskog protupožarnog zrakoplova kako gase požare uz brojne komentare odobravanja i zahvale.

Nakon prošlotjednog summita NATO-a u Nizozemskoj, proglašenog „povijesnim“ zbog odluke da će države članice za obranu izdvajati 5 posto BDP-a, nisu svi čelnici država iskazali „oduševljenje“ tom odlukom. Među njima je, očekivano, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali postepeno se počinju redati političari iz NATO članica koji nisu bez kritika na tu odluku.

Vrativši se iz Den Haaga, Milanović je po pitanju povećanja izdvajanja za obranu do pet posto BDP-a izrazio skepsu prema nominalnim ciljevima bez jasno definirane stvarne vrijednosti tih ulaganja:

“To vrlo malo znači, to su nominalni iznosi. Jedino što me zanima koliko mogu daleko jahat na svom dolaru. Kad idem u shopping, šta za to mogu kupiti?”,

zapitao se Milanović upozorivši da, ako cijene vojne opreme bujaju, onda “ne radimo dobar posao”. Posebno je naglasio da Hrvatska mora voditi računa o tome koliko će dobiti za svaki uloženi euro te da vojne nabave ne mogu biti prepuštene tržišnim zakonima:

“Mi smo se ovdje našli radi planiranja, radi zajedničkog napora. Ne možemo sad prepustit privatnim investitorima i investicijskim fondovima i dioničarima da nas reketare i da nam prodaju robu zato što ima malo ponuđača po cijenama koje će oni diktirati.”

Govoreći o novim sposobnostima i obavezama koje bi Hrvatska mogla preuzeti, predsjednik Milanović je rekao:

“Ništa o tome ovdje nije bilo riječi. Ta brigada bi trebala koštati šest do sedam milijardi eura. Shvaćate li koliko je to velik novac? To je do jučer bio nominalni BDP Crne Gore.”

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je također sudjelovao na nizozemskom summitu, smatra da su na summitu donesene važne odluke:

“(…) Jednoglasno je donesena ključna odluka o povećanju izdvajanja za obranu na ukupno 5 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno 3,5 % plus dodatnih 1,5 % do 2035. godine. Ova odluka predstavlja značajan korak u jačanju sigurnosti i obrambene sposobnosti Europske unije i NATO saveza”.

Ministar Anušić je posebno naglasio važnost učinkovitog upravljanja sredstvima, upozorivši na ozbiljan problem rasta cijena vojne opreme i naoružanja. U tom kontekstu je, odgovarajući na pitanja novinara, istaknuo kako su moguća tri smjera djelovanja kako bi se osigurala učinkovitost ulaganja:

“Prvo – to je dogovor unutar NATO-a kako bi se utjecalo na obrambenu industriju. Drugo, svaka država treba razvijati vlastite sposobnosti, znanja i tehnologiju, kako bi mogla proizvoditi vlastito naoružanje i opremu. Tako će i Hrvatska proizvoditi dio vlastitog naoružanja i opreme. I treće, traženje povoljnijih opcija na drugim tržištima, izvan Europe, primjerice u Južnoj Koreji ili Indiji, gdje su cijene još uvijek konkurentne a isporuka brza.”

Također, ministar je kazao kako Hrvatska ostaje posvećena ciljevima NATO saveza te da će kao odgovorna članica Europske unije i NATO saveza ispuniti svoju obvezu ulaganja u sigurnost i obranu, istovremeno štiteći interese hrvatskih građana kroz transparentno i racionalno upravljanje sredstvima.

“Sigurnost Europe mora doći iznutra. Ne možemo očekivati da će nas uvijek netko braniti preko Atlantika. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost”,

zaključio je ministar Anušić.

Ni naši susjedi Crnogorci, s nešto kraćim stažom u NATO- savezu u odnosu na Hrvatsku, nisu previše zadovoljni postignutim dogovorom o drastičnom povećanju izdvajanja za obranu.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar obrane Dragan Kraapović uoči summita u Haagu

Tako su crnogorski mediji zaključili da ako Crna Gora 2035. godine bude izdvajala pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu, kako nalaže nova odluka NATO-a, ta suma bi te godine mogla premašiti 460 miliona eura. Prema podacima iz ovogodišnjeg proračuna Crne Gore, BDP je projektiran na 7,96 milijardi eura, dok se, po informacijama iz Prostornog plana do 2040. godine, očekuje da BDP 2040. iznosi 10 milijardi eura, navode crnogorske Vijesti. Koristeći model eksponencijalnog rasta, to bi značilo da bi BDP 2035. mogao biti 9,23 milijarde eura, a pet posto izdvajanja iznosilo bi 461,5 miliona eura. Ministarstvo obrane Crne Gore isplaniralo je vojni proračun za ovu godinu 161,42 miliona eura (odnosno 2,08% BDP-a), što bi značilo da bi on 2035. mogao biti uvećan za skoro tri puta, odnosno za preko 300 miliona eura.

Odluka sa summita NATO-a u Hagu da članice izdvajanja za obranu podignu na pet posto BDP-a ostvarit će se za deset godina,objašnjavao je proteklih dana ministar obrane Dragan Krapović: “To je do 2035. godine. Taj novac ne ide za Bruxelles, ne ide za Wahington. On ostaje u Crnoj Gori i ulaže se u kapacitete Crne Gore“.  Za Crnu Goru, u ovom trenutku, to je veliki novac, potvrdio je Krapović: “To bi bilo oko nekih 400 miliona eura godišnje“. No do toga će se doći postupno, povećavanjem proračuna za obranu, iz godine u godinu.

Sve se vrti oko Donalda Trumpa

“Što opet izlazi nekih oko 20 miliona, možda više, po godini. Ne bih rekao da je to sad nešto baš nedokučivo u proračunu koji je toliki koliki jeste. Mi jesmo mala država i to jesu ogromna izdvajanja. Ja u potpunosti razumijem što je na umu običnog građanina i da je u fokusu njegovog zanimanja prije svega socijala, školstvo, zdravstvo i to je potpuno opravdano. Ali ukoliko ne budemo imali elementarnu sigurnost i stabilnost, sve to drugo svakako neće funkcionirati, bez obzira koliki novac uložimo”,

kazao je crnogorski ministar obrane.

Novi NATO standard zahtijeva i fiskalne reforme u Crnoj Gori “koje će imati za osnovu povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim sektorima”.

Geopolitički i sigurnosni konsultant Nikola Lunić smatra kako će se „politička elita u Podgorici u narednom razdoblju suočiti s “neophodnošću pažljive analize troškova, dugoročnog planiranja i visoke razine financijske odgovornosti”, jer u protivnom, upozorava, lako može doći do preopterećenja proračuna i smanjenja kvaliteta života građana. “Na NATO summitu u Haagu donesena je odluka o povećanju izdvajanja za obranu s preciznom podjelom: 3,5 posto za osnovne vojne potrebe i 1,5 posto za ‘šire sigurnosne izdatke’. U kontekstu Crne Gore, ovo predstavlja ozbiljan izazov s obzirom na trenutne ekonomske kapacitete i postojeću infrastrukturu”, rekao je Lunić za Vijesti.

Naši sjeverni susjedi Slovenci isto nisu baš spremni za 5 posto, a njihov predsjednik Vlade Robert Golob izjavio je prije par dana da je jedina obveza Slovenije povećanje obrambenih izdataka na tri posto BDP-a do 2030. “Jedina obveza koju je Slovenija preuzela jest povećanje obrambenih izdataka na dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine, a na tri posto do 2030.“, rekao je premijer Golob nakon summita NATO-a u Haagu, pritom dodavši:

Robert Golob – od NATO obveze do prijevremenih izbora?

“Jedina obveza koju je Slovenija preuzela jest da će ove godine izdvojiti dva posto za obrambene izdatke, postupno ih povećavajući za 0,2 posto godišnje do 2030., kada ćemo dosegnuti tri posto za obrambene svrhe”.

To je predviđeno nedavno izmijenjenom rezolucijom o programu razvoja i opremanja slovenskih oružanih snaga do 2040., podsjetio je Golob nakon summita. Povećana obramben izdvajanja dovela su do  trzavica u vladajućoj koaliciji, i to nakon što je Ljevica u proceduru stavila prijedlog o raspisivanju savjetodavnog reeferenduma o povećanju izdataka za obranu, budući da će oni značajno utjecaati na državni proračun. Iako se u početku činilo da će ta inicijativa propasti, neočekivana podrška došla je iz dijelova stranaka koje podupiru Golobovu Vladu, što je premijera posebno uznemirilo. Trzavice unutar vladajuće koalicije po ovom pitanju mogle bi u  konačnici dovesti i do prijevremenih parlamentarnih izbora, posebno ako referendum uspije, što bi Golob želio izbjeći po svku cijenu.

Nick Buxton – da li je vojna industrija kriva za “pumpanje” obrambenih troškova?

U komentaru za portal Aljazeera Balkan Nick Buxton, stručnjak i konzultant za međunarodni azvoj i održivi okoliš ocijenio je  kako se čini da je NATO najviše zabrinut za sigurnost svojih tvrtki za proizvodnju oružja: “Mnogo prije nego što je Trump počeo vršiti pritisak, tvrtke za proizvodnju oružja lobirale su za veća europska vojna ulaganja putem lobističkih skupina poput Udruženja vojne, zrakoplovne i sigurnosne industrije (ASD). Uspješno su učinile vojnu sigurnost glavnim ciljem Europske unije, primajući sve veća javna sredstva za potporu istraživanju i industriji. Sada ubiru plodove u obliku povećanja prihoda i profita. Uoči summita NATO-a, BlackRock je objavio investicijsko izvješće u kojem je industriju oružja pohvalio kao „industriju dinamičnog rasta“ i „megasilu“ koja će pokretati investicijske trendove u nadolazećim godinama“, piše Buxton.

“NATO je prošle godine potrošio 1.500 milijardi dolara na vojsku – više od polovice globalnih vojnih troškova. Ako članice ispoštuju osnovni cilj od 3,5 posto do 2030. godine, to bi značilo ukupno 13.400 milijardi dolara u vojnim troškovima. To je brojka koju je gotovo nemoguće pojmiti, ali ako biste je pretvorili u novčanice od jednog dolara, mogli biste napraviti gotovo četiri hrpe koje dosežu Mjesec. Također bi mogao biti podijeljen kao jednokratni novčani bonus u iznosu od 1.674 dolara svakoj osobi na planeti. U stvarnosti, novac će biti preusmjeren – najviše iz socijalne i ekološke potrošnje – iako 30 posto Evropljana prijavljuje teškoće u sastavljanju kraja s krajem i klimatolozi upozoravaju da imamo još dvije godine da održimo porast temperature ispod međunarodnog cilja od 1,5 stupnja,”

ogorčeno piše Buxton, zaključujući kako “NATO-ova ideja o sigurnosti odvraća novac od društvenih potreba, pogoršava klimatsku krizu, nagrađuje tvrtke za proizvodnju oružja koje profitiraju od globalnih sukoba i bira rat umjesto diplomacije. Njegov ratoborni stav u Haagu ovog tjedna čini ga jednom od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti – čak i životu na ovom planetu. Na narodima zemalja NATO-a je da odbace ovaj smrtonosni put i obnove sigurnost temeljenu na suradnji, pravdi i miru“.

Španjolski premijer Pedro Sanchez, kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, zatražio je i dobio izuzeće od obaveze povećanog ulaganja u obranu. “Da smo prihvatili pet posto, Španjolska bi do 2035. morala potrošiti dodatnih 300 milijardi eura na obranu. Odakle bi to moglo doći? Od rezova u zdravstvu i obrazovanju,“ objasnio je Sanchez, dok mu je Trump zaprijetio kako će natjerati Španjolsku da plati dvostruko više.  Izdvajanje od 2,1 posto za obranu je “dovoljno i kompatibilno s društvenim modelom” Španjolske, rekao je Sanchez na press-konferenciji u Den Haagu.  “To je jedina zemlja koja ne želi sve platiti. Ostaju pri 2 posto. To je grozno,” ljutito je odvratio Donald Trump, poručivši da španjolskom gospodarstvu ide dobro, ali bi se moglo raspasti “ako se nešto loše dogodi”. “Znate što ćemo napraviti? Pregovarat ćemo o trgovačkom sporazumu sa Španjolskom. Učinit ćemo da plati dvostruko“, rekao je Trump, uz napomenu da “neće dopustiti” da španjolsko izdvajanje ostane na 2,1 posto BDP-a “jer je to nepravedno”.

Obalni ophodni brod OOB-32 Umag Obalne straže Republike Hrvatske sudjelovao je na međunarodnoj vojnoj vježbi “ADRION 25 LIVEX”, koja je u organizaciji Ratne mornarice Crne Gore provedena od 23. do 27. lipnja 2025. Na vježbi u kojoj je okupljanje snaga bilo u crnogorskoj luci Bar, sudjelovali su i brodovi ratnih mornarica Republike Albanije “ORIKU” P132, Crne Gore “DURMITOR” P105, Helenske Republike “RISTOS” P71, Republike Slovenije “ANKARAN 21” i Talijanske Republike ITS “BORSINI” P491.

Ovogodišnji Plan vježbe na moru sadržavao je provedbu aktivnosti taktičkog manevriranja, prekrcaja i pregleda sumnjivog broda, traganja i spašavanja, vježbe zaštite snaga, signalne vježbe te bojevo gađanje. “Združene brodske operacije, medicinske evakuacije, „boarding“ akcije i vježbe gađanja jačale su suradnju mornarica regije, potpisnica Jadransko-jonske inicijative“, objavilo je Ministarstvo obrane Crne Gore nakon uspješno odrađene vježbe u Bokokotorskom zaljevu. Vježbi na moru redovito prethodi računalno potpomognuta vježba (Computer Assisted Exercise) čiji je ovogodišnji domaćin bila Ratna mornarica Talijanske Republike.

Nakon provedbe aktivnosti u luci i na moru, zapovjednik broda obalnog ophodnog broda Umag, poručnik bojnog broda Hrvoje Šestan, naglasio je: “Ovo je prvo sudjelovanje broda OOB-32 “Umag” u međunarodnim aktivnostima. Posada je uspješno odradila sve planirane zadaće te pokazala visok stupanj obučenosti i spremnosti.”

*Photo: Ministarstvo obrane Crne Gore

Ministarstvo obrane Crne Gore raspisalo je natječaj za izbor procjenitelja stare vojne imovine koj je planirana za prodaju – riječ je, između ostalog. o zrakoplovima, helikopterima, kao i oklopnim vozilima, višecijevnim lanserima raketa, itd. Vrijednost natječaja koji je podijeljen u nekoliko dijelova je 50.000 eura sa PDV-om, navode u tom ministarstvu. Tako se Crna Gora želi riješiti starog i zastarjelog oružja, većinom iz arsenala bivše JNA, koje je uskladišteno na više vojnih lokacija u Crnoj Gori.

Ministarstvo traži uslugu procjene vrijednosti deset lakih helikoptera tipa “Soko Aerospatiale SA-341/342 Gazela” s pripadajućim naoružanjem, opremom i kontingentom rezervnih dijelova. Nakon dvije nesreće i par manjih incidenata, helikopteri tog tipa su prije nekoliko godina povučeni iz operativne upotrebe. Te se letjelice sada nalaze uskladištene u hangarima na vojnom aerodromu u Golubovcima. Prema crnogorskom Dugoročnom planu razvoja obrane za razdoblje od 2019. do 2028. bilo je planirano da u operativnoj upotrebi VCG, nakon remonta i modernizacije, ostanu samo četiri helikoptera tipa SA-342 u njegovoj naoružanoj protuoklopnoj varijanti “Hn-45M Gama”, ali se i od toga odustalo. Naoružane s po četiri protuoklopne vođene rakete 9M14M Maljutka i dvije samonavođene rakete zrak-zrak 9M32M Strijela-2M, “Game” su bile jedine letjelice u Crnoj Gori sposobne za zadatke pružanja vatrene podrške pješačkim postrojbama te vođenja protuoklopne borbe iz zraka na daljinama do tri kilometra. Zbog svojih odličnih manevarskih osobina i hitrosti, “Gazela” je bio omiljen helikopter među vojnim pilotima na prostoru bivše Jugoslavije. Proizvodili su se u mostarskoj tvornici  “Soko” po licenci francuske firme “Aerospatiale” za bivšu JNA. Napravljeno je oko 160 komada tog helikoptera.

VCG se namjerava u dogledno vrijeme naoružati i opremiti za izvođenje jednostavnijih zadataka borbene podrške pješaštvu sa dva od tri postojeća srednja višenamjenska helikoptera tipa “Bell-412 EP/EPI. Ali oni nisu ni izbliza tako pogodni za protuoklopnu borbu kao što je to bio slučaj sa naoružanijim “Gazelama”.

Crna Gora je također u procesu zamjena istočne opreme zapadnom tehnikom

Za procjenu vrijednosti 10 preostalih “Gazela” i ukupno 783 stavke rezervnih dijelova za te helikoptere, Ministarstvo obrane je predvidjelo iznos od 15.000 eura bez PDV-a, te 3.000 eura bez PDV-a za procjenu 152 stavke rezervnih dijelova za srednje transportne helikoptere tipa “Mil Mi-8” koji su iz operativne upotrebe VCG povučeni i prodani prije 15-ak godina u Kazahstan.

Traži se i procjena vrijednosti dva školsko-borbena zrakoplova tipa “Supergaleb G-4” koji su povučeni iz operativne upotrebe prije desetak godina i kontingenta rezervnih dijelova za njih s ukupno 3.628 stavki za 4.000 eura bez PDV-a.

Ministarstvo je namijenilo 6.000 eura bez PDV-a za procjenu 12 komada samohodnih višecjevnih lansera raketa tipa M63/94 Plamen-S, s kontingentom streljiva za njih (800 fugasnih nevođenih raketnih zrna kalibra 128 mm). Ovi višecijevni lanseri raketa, dometa skoro 13 kilometara su, uz 12 sovjetskih haubica D-30 kalibra 122 mm, trenutno jedino značajnije topničko naoružanje VCG, a bilo je planirano da u operativnoj upotrebi ostanu najmanje do 2028.

Isti iznos od 6.000 eura bez PDV-a namijenjen je i za procjenu vrijednosti 10 lakih oklopih borbenih vozila-točkaša tipa BOV-1 u varijanti naoružanoj protuoklopnim raketama maljutka, dva trenažera za obuku vojnika za ta vozila, kao i šest vozila BOV-1 u varijanti M-86 koju je koristila vojna policija, te po dva tenka-nosača mosta tipa MT-55A i jednog tenka za izvlačenje tipa JVBT-55A.

Iznos od nešto preko 2.600 eura bez PDV-a rezerviran je za plaćanje usluga procjene vrijednosti raznih dijelova mornaričkog naoružanja: palubnih brodskih topova AK-230 kalibra 30 mm, trocjevnih i jednocjevnih protuavionskih topova kalibra 20 mm, te protuavionskih topova “bofors” kalibra 40 mm.

Da jedan stari školski brod Ratne mornarice bivše SFRJ može uzrokovati diplomatske prijepore između dvije susjedne države, saveznice u NATO-u , a od kojih je jedna članica Europske unije a druga je u procesu pregovora o punopravno članstvu, doista zvuči čudno. Ali kako je tako je – riječ je o školskom brodu Jadran koji je prvi put zaplovio 1933 godine. Građen je u Njemačkoj, u Hamburgu, za potrebe Kraljevske Ratne mornarice, a gradnja tog jedrenjaka je trajala skoro tri godine. Potom je uslijedilo prvo i dugo putovanje, do mora čije je ime ponio. Najprije je uplovio u Boku Kotorsku, u Tivat, gdje je i danas na vezu. To je njegova jedina čvrsta veza s Crnom Gorom i crnogorskim primorjem, uz povremeno dokovanje u tivatskom Arsenalu. Nekoliko dana kasnije produžio je do Splita kao svoje matične luke. Školski brod “Jadran” je jedrenjak tipa barkatin deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara a kako matična luka upisan je upravo Split. Potkraj 1990. godine bio je na remontu u Tivtu, te je zadržan u Crnoj Gori,  gdje se nalazi i dan danas. Trenutačno u službi crnogorske Mornarice, iako ga Republika Hrvatska još uvijek traži na ime povrata otete jugo-imovine. Činilo se da je dogovor već na pomolu, te da će se Hrvatska i Crna Gora uspjeti dogovoriti o zajedničkom korištenju “Jadrana”, no sve je palo u vodu u zadnji čas.

Ministar vanjskih poslova RH na školskom brodu “Jadran” (Photo: Grlić Radman na društvenoj mreži X)

Zato je objava fotografija hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana na palubi jedrenjaka bila veliko iznenađenje. Naime, njega je u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda u ponedjeljak, 13. siječnja, dočekao crnogorski kolega Ervin Ibrahimović. “Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split,” objavio je Grlić Radman na društvenoj mreži X direktno iz luke Bar, gdje se Jadran” trenutačno nalazi na redovnom godišnjem remontu. “Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine”, poručio je Grlić Radman. Najavio je da će delegacije ministarstava vanjskih poslova, koje će predvoditi državni tajnici, za dva tjedna početi razgovarati  o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanje granice. Nedavni posjet hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Crnoj Gori te dozvola crnogorskih vlasti daje nadu da će se ovaj spor riješiti, ocjene su brojnih hrvatskih medija, koji posebno ističu kako je Grlić Radman nakon susreta ponovio stav da je brod “Jadran” vlasništvo Hrvatske: “Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslan na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku.”

Ministri vanjskih poslova Crne Gore i RH – Ibrahimović i Grlić Radman – na školskom brodu “Jadran”(Photo: MVP CG)

Dio crnogorske javnosti ovaj posjet ocijenio je riječima poput “poniženje” ili “neodmjerene izjave”. “Posjet šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlić Radmana Crnoj Gori, počevši od mjesta na kojem se susreo s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem, te sadržaja izrečenog i prešućene neodmjerene izjave gosta – stvara sliku inferiorne crnogorske države, s dimenzijama poniženja. To što su poruke Grlić Radmana odšutjeli čelnici Vlade navodi na pitanje o njenom karakteru i cjelovitosti“, rekao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Lekić, odgovarajući crnogorskim “Vijestima” na pitanje: je li dostojanstvo države ugroženo time što ni Vlada, ni Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nisu reagirali na stavove hrvatskog ministra, koji je nakon susreta s Ibrahimovićem na brodu “Jadran” u Baru ponovio da Zagreb smatra da je taj jedrenjak njihov. Bivši ministar Miodrag Lekić, međutim, za “Vijesti” kaže da je, bez obzira na namjere, puno konkretnih “neadekvatnosti” posjeta Grlić Radmana:  “Prvo, mjesto susreta hrvatskog ministra s kolegom iz crnogorske Vlade – na brodu ‘Jadran’, pokreće jedno pomalo nadrealno pitanje: tko je, zapravo, tijekom ove posjete, posebno na brodu, bio gost a tko domaćin, imajući u vidu da hrvatski ministar uporno javno ponavlja da je brod hrvatski, bez demantija predstavnika crnogorske vlade“. On navodi da je bez javnog odgovora ili komentara ostala i ponovljena izjava Grlić Radmana da je Prevlaka hrvatski teritorij, “pritom bez konačnog diplomatskog epiloga tog složenog pitanja”. Dodaje i da tema imena bazena u Kotoru zaslužuje “uljudnu i čvrstu obavijest” hrvatskoj strani da se radi o “odluci koja ne pripada Zagrebu, nego jedino Kotoru i Crnoj Gori”, ocjena je tog bivšeg crnogorskog ministra.

I prije godinu dana prilikom posjeta Crnoj Gori Gordan Grlić Radman želio je posjetiti “Jadran”, što su crnogorske vlasti odbile uz obrazloženje da je brod “vojni” pa prema tome nije mjesto po kojem bi mogli “švrljati” strani diplomati. Što se to promijenilo ne u godinu dana, nego u posljednjih par mjeseci nije sasvim jasno, posebno uzmu li se u obzir političke prilike u samoj Crnoj Gori, no čini se da dolazi do pozitivnih pomaka u odnosima Hrvatske i CG kakvi nisu viđeni već duže vrijeme.

Teretni brod pun eksploziva MV “Kathrin” koji plovi pod portugalskom zastavom, u četvrtak predvečer , do 19 sati, dva puta je dolazio do samog ruba hrvatskih teritorijalnog mora otprilike u razini Dubrovnika, da bi se okrenuo i plovio istom rutom prema izlasku iz Jadrana. Taj brod opet se potom okrenuo i ponovno zaplovio prema sjeveru. Rano jutros bio je i dalje u Jadranu, u njegovim međunarodnim vodama, u razini crnogorske luke Bar. To bi, prema platformi za praćenje kretanja brodova Marine Traffic, trebalo biti i njegovo krajnje odredište 03. listopada, da bi potom dolazak u  Bar bio pomaknut za 07. listopada. Njegov je osnovni problem da ne može naći luku koj bi ga prihvatila.  Naime, na taj broj je upozorio Amnesty International kazavši da prevozi eksploziv namijenjen Izraelu  te su pozvali vlasti zemalja na Jadranu da spriječe uplovljavanje broda u njihove luke. Osim Bara, kao moguće odredište spominju su i hrvatske Ploče, ali cijela situacija i dalje je nejasna.

MV “Kathrin”, položaj u četvrtak, 03.10.2024. (Izvor: Marine Traffic)

Namibija je odbila uplovljavanje MV “Kathrin”

Brod “Kathrin” je isplovio s teretom iz luke Hai Phong u Vijetnamu 21. srpnja. Potom, 31. kolovoza posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za okupirane palestinske teritorije Francesca Albanese upozorila je na osam kontejnera s eksplozivom na brodu: “To su ključne komponente u avionskim bombama i raketama koje koristi Izrael protiv Palestinaca“. Albanese je pozvala druge države da ne dopuste pristajanje broda u svojim lukama.  Potom je na taj brod i njegov teret 1. listopada upozorila i  međunarodna nevladina organizacija Amnesty International (AI). “Slovenija i Crna Gora moraju zaustaviti ‘MV Kathrin’ pod portugalskom zastavom, za koji se vjeruje da prevozi eksploziv za Izrael, da pristane u njihovim lukama s obzirom na rizik da bi takav teret doprinio počinjenju ratnih zločina u Gazi“, objavljeno je iz AI. Dodaju da su vlasti Namibije odbile da brod uplovi u njihovu luku u kolovozu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da njegov teret uključuje osam kontejnera eksploziva RDX Hexogen za Izrael. AI je naveo da brod plovi prema Crnoj Gori i slovenskoj luci Kopar, gdje bi trebao iskrcati svoj teret. “Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera“, rekla je Nataša Posel, šefica slovenskog AI.

Potom, priča se nastavlja – crnogorske vlasti prvo su zaprimile, a potom je povučen zahtjev za pristajanje tog broda u luci Bar.  Nakon toga, mediji najavljuju da će  brod s „eksplozivnim teretom“ pristati u luci Ploče.  Dio medija, mahom dalmatinskih portala, objavili su jučer kako „u Pločama vlada zavjet šutnje. Kažu, za sve informacije isključivo je zaduženo Ministarstvo mora i (državna) Lučka uprava Ploče. Pa ako je ta lučka ustanova nadležna za donošenje odluke i informiranje, prilično je jasno da brod neće uploviti u recimo Šibenik”, objavila je Slobodna Dalmacija.  Nesretni zbog novinarskih pitanja, objavio je SD portal,  kažu i da transport eksploziva kroz luku uz ušće Neretve nije ništa neobično, s tim da se obično odvija u suprotnom smjeru, iz Bosne i Hercegovine, preko Ploča u arapske luke. Doznaje se i da “Kathrin” prevozi eksploziv za Izrael, ali i za neke srednjoeuropske zemlje.

MV “Kathrin”, položj u rno jutro petka, 04.10.2024. (Izvor: Marine Traffic)

Od Službe za odnose s javnošću Luke Ploče objavljeno je jučer i ovo priopćenje: “Luka Ploče d.d. trenutno nema potvrdu o tome hoće li spomenuti brod pristati u Pločama. Naša je obaveza kao lučki operater pružati lučke usluge u skladu s važećim zakonima i propisima Republike Hrvatske, što činimo uz poštivanje svih sigurnosnih i pravnih standarda te procedura.”

Još se čeka službena reakcija hrvatskog Ministarstva mora, ovog slučaja koji je u hrvatskim medijima prošao relativno „ispod radara“, u sjeni ostalih dnevno-političkih informacija. Neslužbeno, kako je danas objavio Jutarnji list, “hrvatske vlasti ne vide nikakav problem u činjenici da je eksploziv namijenjen Izraelu. Tvrde nam kako se u luci Ploče redovito pretovaruje teret vojne namjene za države Bliskog Istoka i arapske zemlje pa se ne vidi problem da se to isto učini i za Izrael. Uostalom, ako mi ne dopustimo pretovar ovog tereta, brod će otići u neku drugu luku na Mediteranu i teret će biti pretovaren, a Luka Ploča će izgubiti dobro plaćeni posao.” No prema posljednjim, i dalje neslužbenim informacijama, posada MV “Kathrin” odbila je uplovljavanje u Ploče i odlučila se na izlazak iz Jadrana.