Vojska Sjeverne Makedonije prolazi kroz intenzivnu modernizaciju, među kojima značajno mjesto zauzima opremanje američkim oklopnim vozilima tipa Stryker koji su nedavno predani njihovim Oružanima snagama Točnije, prošli tjedan (u srijedu, 25. ožujka) u vojarni “Strašo Pindžur” u Petrovcu promovirano je novopristiglih 17 lakih oklopnih vozila tipa “STRYKER”, od planiranih 42, kupljenih od SAD-a u procesu modernizacije i opremanja makedonske vojske.

Ova vozila predstavljena su javnosti u nazočnosti premijera Hristijana Mickoskog, ministra obrane Vlade Misajlovskog, potpredsjednika vlade i ministra prometa i veza Aleksandra Nikolovskog, načelnika Glavnog stožera general-bojnika Saška Lafčiskog i vršiteljice dužnosti šefa misije američkog veleposlanstva Nicole Varns, priopćilo je Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije. Na događaju je premijer Mickoski naglasio da se ulaganja u obranu i vojsku nastavljaju te da će oklopna vozila “STRYKER” značajno ojačati kapacitete makedonske vojske.

„To nam puno znači, poboljšava operativnost, praktično povećava mobilnost same Vojske i na taj način postajemo konkurentniji u usporedbi s drugim vojskama. Mi kao Vlada nastavit ćemo ulagati u našu makedonsku vojsku i u budućnosti“,

rekao je premijer Mickoski.

Ministar obrane Misajlovski rekao je da je ovo jedan od najvećih projekata Ministarstva obrane te da modernizacija vojske nastavlja snažnim tempom jer je više od 32% obrambenog proračuna planirano za modernizaciju.

„Kao što vidite, iza mene je već stiglo 17 vozila. Ostala bi trebala stići do sredine ljeta, ali nastavit ćemo sa svime što je dio naše modernizacije“,

rekao je ministar. Dodao je da su zahvaljujući izvrsnoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama danas ponovno stavljena u pogon neka od vozila koja su u prošlosti bila van upotrebe te je naglasio da dolazi još mnogo projekata sa Sjedinjenim Državama, koji uključuju dodatno naoružanje, dodatnu opremu, dronove, opremu za specijalne jedinice, za modernu i opremljenu vojsku.

Inače, Sjeverna Makedonija preuzela je ranije i 29 oklopnih taktičkih vozila JLTV američke proizvodnje čime makedonska vojska ima ukupno 67 vozila ovog tipa. Makedonska vojska prolazi proces prelaska s istočne na zapadnu, odnosno američku opremu pri čemu je nabavka novih oklopnih taktičkih vozila jedan od najuspješnijih projekata.

Projekt Stryker, o kojem smo više puta pisali na stranicama portala Obris.org – među ostalim i kada je bila aktivna ponuda SAD-a za opremanje OS RH tim vozilima, razvio je General Dynamics Land Systems (GDLS) u kasnim 90-ima. Njegov cilj bio je stvoriti jedinstvenu oklopnu platformu na kotačima i obitelj borbenih i pomoćnih vozila na temelju nje. Nova platforma temeljila se na postojećem oklopnom vozilu LAV III, koje je prethodno razvijeno za Kanadu na temelju švicarskog oklopnog transportera Piranha. Do ranih 2000-ih, nekoliko verzija Strykera je testirano i preporučeno za korištenje u američkoj vojsci. U razdoblju 2000.-2001. Pentagon je naručio proizvodnju oko 4.5 tisuća oklopnih vozila različitih verzija. Za kopnene snage nabavljeni su oklopni transporteri M1126, borbena vozila pješaštva M1296, izvidnička vozila M1127, vozila za vatrenu potporu M1128 i dr. Vozila Stryker koristi i više raznih država, a borbeno djeluju i u ratu u Ukrajini.

*Photo: Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije

Novi glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte počeo je ekipirati svoj tim. Još u zadnjim  danima mandata Jensa Stoltenberga ostavku na mjesto zamjenika glavnog tajnika podnio je Mircea Geoană  kako bi se mogao kandidirati za rumunjskog predsjednika. I Hrvatima dobro poznati Boris Ruge u status je vršitelja dužnosti zamjenika glavnog tajnika, sve dok Rute ne oformi svoj tim najbližih suradnika.

Boris Ruge u Hrvatskom saboru o aktivnosti NSATU

U utorak 19. studenog Mark Rutte je objavio prvo imenovanje – za svoju novu zamjenicu imenovao je Radmilu Šekerinsku, bivšu ministricu obrane Sjeverne Makedonije.

„Sretan sam što mogu najaviti imenovanje Radmile Šekerinske za sljedeću zamjenicu glavnog tajnika. Ona istinski vjeruje u NATO, zna kakav je posao potreban za pridruživanje Savezu i što znači biti punopravna članica. Radujem se što ću raditi s njom po preuzimanju ovu važne uloge”,

objavio je glavni tajnik NATO-a u kratkom priopćenju. Tijekom njenog mandata ministrice obrane Sjeverne Makedonije, ta je zemlja postala punopravna članica NATO-a, na što je podsjetio i sam Savez navodeći kvalifikacije nove zamjenice Glavnog tajnika.

Radmila Šekerinska u Zagrebu 2018.

Radmila Šekerinska je kao ministrica obrane 2018. posjetila i Zagreb, netom nakon što je Makedonija dobila pozivnicu za NATO usred skandala s ruskim uplitanjem u makedonske razgovore s Grčkom oko budućeg imena zemlje. U Zagrebu se u srpnju 2018. održavao Poseban sastanak Američko-jadranske povelje, odnosno A-5 inicijative, na kojem je ko počasni gost sudjelovao tadašnji ministar obrane SAD-a James Mattis, te je Šekerinska sudjelovala kao jedna od ukupno 8 ministara obrane. Radi se o modernoj političarki, prvoj ženi koja je u jednom kratkom razdoblju obavljala funkciju premijera Makedonije, a tijekom dugogodišnje karijere bila je i ministrica europskih integracija i ministrica obrane, te nema dilema o važnosti euro-atlantskih integracija.

Godinama je već pravilo da jedno od najviših mjesta u NATO-u popunjava žena, mnogi tvrde da je najidealnija kombinacija „žena iz istočne Europe“, a hrvatski lokal-patrioti na tom mjestu uglavnom vide Kolindu Grabar-Kitarović, čak i nakon okončanja njenog mandata u NATO-u.

U nedjelju (21.srpnja) oko podneva u 93. ZB u Zemuniku vratio se protupožarni avion CL-415 koji je proteklih 6 dana gasio požare u Sjevernoj Makedoniji. Tijekom angažmana, hrvatski protupožarni avion ostvario je ukupno 27 sati naleta i izbacio 615 tona vode. Temeljem Naredbe potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića hrvatski protupožarni tim – 2 posade i popratno  zrakoplovno-tehničko osoblje, te jedan CL-415 iz sastava HRZ-a – krenuo je put Sjeverne Makedonije u utorak, 16. srpnja, i ubrzo nakon dolaska na Međunarodni aerodrom u Skopju krenuli su na prvu zadaću gašenja požara na području grada Bitole. Kao jedna od najvećih protupožarnih “ptica”u Makedoniji, hrvatski CL-415 nije ostao nezamijećen pri uzimanju vode iz raznih makedonskih jezera – Prespanskog, Tikveškog, Mavrova, Streževa i Kozjaka.

Samo dan ranije, u ponedjeljak 15. srpnja, nakon neuspješnog pokušaja da se sama bori s požarima, Sjeverna Makedonija je aktivirala EU Mehanizam civilne zaštite. Isto je napravila i njena susjeda Bugarska, suočivši se s ogromnim požarima uslijed visokih temperatura i suhe vegetacije. S opožarenom površinom od preko 8.000 hektara, Bugarska je proglasila stanje katastrofe u provinciji Haskovo, dok je Makedonija s nešto manjih oko 6.300 opožarenih hektara proglasila izvanredno stanje. Na makedonski poziv za pomoć u obliku zračnih protupožarnih snaga odgovorile su Srbija, Slovenija, Hrvatska i Turska, dok je Češka najavila slanje 2 helikoptera iz svoje flote namijenjene za rescEU. Hrvatski CL-415 evidencijske oznake 844 također je bio prijavljen kao dio zračne protupožarne EU flote (rescEU).

Stanje požara 16. srpnja (Izvor: Europska komisija)

Rumunji su poslali jedinstveni protupožarni avion

U srijedu, 17. srpnja, rumunjsko Ministarstvo obrane najavilo je da će u Sjevernu Makedoniju poslati svoj avion C-27 J Spartan u njegovoj protupožarnoj verziji, kao i logističku podršku u vidu transportnog aviona C-130 Hercules. Rumunji su upravo danas objavili kraj svoje misije u Sjevernoj Makedoniji, tijekom koje su izveli 21 gašenje ispustivši oko 92.000 litara vode, dok je njihov zemaljski  tim osiguravao sliku u realnom vremenu i podatke s terena kako bi zračne posade prilagodile strategiju letenja i gašenja požara. Turska je u Sjevernu Makedoniju poslala 2 aviona Air Tractor AT-802 i helikopter UH-60/Firehawk, a Slovenija helikoptere AW 169 i AS-532AL. Srbija je poslala svoj novi helikopter Ka-32A11BC, što je zabilježeno kao prvo međunarodno djelovanje ovog ruskog protupožarnog helikoptera u sastavu MUP-a Srbije. Njihov angažman u Sjevernoj Makedoniji završio je jučer, 21. srpnja.

Srpski Ka-32 – prvi puta na intervenciji van Srbije

Slovenija je u Sjevernu Makedoniju u utorak 16. srpnja poslala mješoviti tim Slovenske vojske i policije te Uprave za zaštitu i spašavanje – helikopter Slovenske vojske Eurocopter AS 532 AL Cougar prevozio je vatrogasne ekipe, te je evakuirao stanovnike s požarom ugroženih područja. Slovenci su, među ostalim, radili i u okolici mjesta Gevgelija na granici s Grčkom, kao i na području Novog Sela na granici s Bugarskom. Helikopter Cougar je proteklih dana izvršio ukupno 13 sati i 20 minuta naleta, pri čemu je izbacio oko 86.800 litara vode. Slovenska Policija u Sjevernu Makedoniju otišla je s helikopterom Agusta Westland AW 169 i tročlanom posadom, te s planom da ondje budu angažirani 5 dana, ovisno o razmjerima požara i njihovog eventualnog širenja. Zajedno sa Slovencima u Makedoniju je stigao i crnogorski helikopter iz sastava Vojske Crne Gore. Temeljem odluke crnogorskog Savjeta za obranu i sigurnost i prijedloga ministra obrane Dragana Krapovića vojni helikopter Bell-412 zaputio se u Sjevernu Makedoniju u srijedu, 17. srpnja, poletjevši s vojnog aerodroma “Knjaz Danilo” u Podgorici, praćen slovenskim Cougarom i Augustom Westland.

Od 29 požara koji su u posljednja 24 sata bjesnili Makedonijom, danas je bilo aktivno još njih 7. Većina stranih pomagača i njihovih letjelica je otišla iz Makedonije, te je ostao tek crnogorski helikopter – on je zbog kvara ostao na servisu i njegov angažman ovisi o uspješnosti popravka.

Kako su priopćile Oružane snage Norveške, ova je skandinavska zemlja poslala Sjevernoj Makedoniji kamione i druga terenska vozila. Radi se o donaciji ukupno 40 Scania kamiona i 36 višenamjenskih vozila iz sastava norveških Oružanih snaga. Ova je donacija, napominju Norvežani, neizravna podrška Ukrajini, budući je Sjeverna Makedonija do sada donirala značajnu količinu vojne opreme Ukrajini. Norveška će donacija doprinijeti da Makedonija i makedonska vojska nadopune barem dio dane opreme. Ono što je još bitnije, ova donacija pomoći će Makedoniji u osnivanju pješačke bojne koja će činiti dio stalne pripravnosti NATO-a.

Nadalje, stoji u priopćenju norveških Oružanih snaga, NATO savez 4. travnja ove godine puni 75 godina. Sjeverna Makedonija je članica saveza od 2020., dok je Norveška članica NATO-a od osnivanja Saveza sada već davne 1949. godine. Sposobnost NATO-a da odgovori u krizi ili sukobu ne ovisi o jednoj naciji, već o snazi ​​i solidarnosti svih članova. Sjeverna Makedonija je poduzela nekoliko koraka za razvoj svoje obrane u skladu sa standardima NATO-a otkako je zemlja postala članica Saveza prije 4 godine. Norveška i Sjeverna Makedonija imaju blisku suradnju koja traje nekoliko godina.

Ukrcavanje kamiona Scania (Photo: Ole Andreas Vekve/Forsvaret)

„Sjeverna Makedonija je jedna od naših bliskih NATO saveznica. Važno je da Norveška sada doprinosi izgradnji vojnih kapaciteta zemlje doniranjem velikog broja kamiona i terenskih vozila. Kvalificirani zaposlenici u našim radionicama uložili su puno truda kako bi osigurali da donirana vozila budu u dobrom stanju“,

rekao je brigadir Anders Jernberg, voditelj logistike norveških Oružanih snaga.

„Sjeverna Makedonija sada dobiva vozila koja su relativno malo korištena i u dobrom tehničkom stanju, unatoč starosti. Donacija sadrži, između ostalog, vozila koja su povučena iz službe u korist oklopnih vozila u Afganistanu“,

kaže Øyvind Heien, voditelj Odjela za kopnene sustave. Vojni teret za Makedoniju krenuo je 25. ožujka iz norveškog grada Orkanger, brodom se kreće prema grčkom Solunu, odakle će dalje nastaviti prema Sjevernoj Makedoniji.

Makedonski Su-25, sada u službi ukrajinske 299. brigade taktičke avijacije

Tijekom dvije godine rata, Sjeverna Makedonija je Ukrajini poslala 10-ak paketa vojne pomoći. Veliko je iznenađenje izazvala makedonska donacija 4 aviona Su-25 i 12 helikoptera Mi-24, kao i 31 tenka T-72, sve zajedno s rezervnim dijelovima, i to u prvih 6 mjeseci rata u Ukrajini. Na popisu makedonske opreme donirane Ukrajini je i razno topništvo, protuzračni sustavi, kao i projektili zrak-zrak R-60MK, te razno streljivo zrak-zemlja, uključujući i avio-bombe (FAB-100/250  i OFAB-250) za Su-25. Makedonci su u Ukrajinu poslali i Zolje, Zastavine puške M70, kao i pripadajuće streljivo. Krajem prošle godine objavljeno je da je makedonska vojska uspješno okončala obuku prve grupe ukrajinskih vojnika. Sama obuka, kao i njen tip, držana je u tajnosti iz sigurnosnih razloga, a makedonska ministrica obrane Slavjanka Petrovska objasnila je da se namjerno s ovom informacijom izašlo sa zakašnjenjem. „Obuka je vođena u objektima Vojske Republike Sjeverne Makedonije, o čemu je Vlada donijela odgovarajuću odluku“, rekla je Petrovska, najavivši da će se obuke ukrajinskih vojnika u Sjevernoj Makedoniji nastaviti i tijekom 2024., odnosno „sve dok  za time bude postojala potreba“.

Puno se zanimljivih stvari događa u našem bližem i daljem susjedstvu – ovoga puta koncentrirat ćemo se na zrakoplovstvo.

Mađarska

Photo by Benedek Levente

Tako su u ponedjeljak, 17. srpnja, u Szolnoku (Mađarska) novinarima predstavljena prva dva helikoptera Airbus H225M. Radi se o novitetima koji će biti dio 86. helikopterske brigade „Jozsef Kiss“ sa sjedištem u Szolnoku, a kojih je Mađarska još 2018. naručila ukupno 16 komada zajedno s paketom oružja HForce – kao jedina država koja se odlučila za ovaj oružni paket na helikopterima Airbus H225M. HForce uključuju 12,7 mm teške strojnice (HMGP), topove 20 mm, i/ili 68 mm te 70 mm nevođene i vođene rakete, kao i projektile zrak-zemlja te zrak-zrak. Prije par godina Mađarska je za svoje helikoptere H145M nabavila kompletan paket naoružanja koji uključuje navođene rakete pa se pretpostavlja da će isti paket dobiti i za H225M. Mađarski tipski test započeo je 2021., budući da su srednji transportni helikopteri H225M posebno proizvedeni u skladu s iskazanim potrebama mađarskih oružanih snaga. Od ožujka prošle godine stručnjaci mađarskog Ministarstva obrane bili su u kontinuiranim stručnim konzultacijama sa stručnjacima odgovornima za projektiranje i proizvodnju ovog tipa helikoptera, da bi početkom ove godine započela završna testiranja i prvi probni letovi. Prva dva helikoptera službenih oznaka 70 i 71 predana su mađarskoj strani u srpnju ove godine u proizvodnom centru Airbus Helicopters u Marignaneu u Francuskoj. Kolika je vrijednost ugovora za nabavu 16 helikoptera H225M nije objavljeno, baš kao što niti jedna strana – ni mađarska ni francuska – nije objavila niti u kojem će roku biti izvršena isporuka. Neslužbeno se saznaje da bi svih 16 letjelica trebalo služiti u okviru Ratnog zrakoplovstva, no 10 letjelica trebalo biti prvenstveno biti raspoloživo za taktički transport, dok se njih 6 predviđa za potrebe specijalnih snaga. Također se spominje isporuka po dva helikoptera iz obje od ovih skupina u 2023. godini, još 6 letjelica u 2024. te zadnja 4 helikoptera u 2025. godini.

Slovenija

Nama jednako susjedna Slovenija dobila je i druga dva od ukupno 4 kupljena protupožarna aviona Air TractorAT-802. Nakon što je sredinom travnja ove godine Slovenija pokrenula nabavu 4 protupožarna Air Tractora, prvi je sletio na Brnik već 9. svibnja, dok je drugi stigao 18. svibnja. Iako je letjelice kupilo Ministarstvo obrane Republike Slovenija, one će djelovati pod civilnim oznakama u okviru posebne jedinice za gašenje požara iz zraka u okviru Uprave za zaštitu i spašavanje. Kupovinu dva dvosjeda i dva jednosjeda Slovenci su platili 23.292.932,69 eura (uključujući PDV), a puna operativnost trebala bi biti dosegnuta sljedeće godine.

Kosovo

Možda najzanimljivija vijest stiže s Kosova. Kosovski premijer Albin Kurti objavio je na Facebooku u nedjelju, 16. srpnja, fotografije bespilotne letjelice Bayraktara TB2 uz tekst „Kosovo je sada još sigurnije“. Također, Kurti je istaknuo da je završena i obuka za operatere ovih dronova. Istodobno je Armend Mehaj, ministara obrane Kosova, na Twitteru objavio: „Naša vojska je upravo dobila veliko pojačanje nabavom dronova Bayraktar, najnovijeg dodatka našem modernom oružju. Zahvaljujući premijeru Albinu Kurtiju i  jakoj obavještajnoj podršci, uspješno smo završili ovaj ključni projekt. Zajedno jačamo obranu i osiguravamo mir“. Iako se iz priloženih fotografija ne može naslutiti radi li se o samo jednoj ili više turskih bespilotnih letjelica, turska Anadolu Agency objavila je da su Kosovske snage sigurnosti zaprimile svih 5 Bayraktara TB2 u prvoj polovici svibnja, usred održavanja najveće međunarodne vježbe Defender Europe 23. No već su počele i kontroverze oko kosovske upotrebe TB2, budući da primarnu nadležnost nad zračnim prostorom Kosova ima KFOR, a Kosovske sigurnosne snage, prema priopćenju KFOR-a s početka ovoga tjedna, imaju mandat tek za sudjelovanje u civilnim poslovima traganja i spašavanja, gašenja požara ili za uklanjanje eksplozivnih sredstava.

Makedonija

Makedonska ministrica Slavjanka Petrovska je u ponedjeljak, 17. srpnja, u emisiji SummerClick na TV21, govoreći o modernizaciji makedonskih Oružanih snaga i ulaganju u obranu, najavila predstojeću nabavu novih helikoptera. U pred-finalnoj fazi odabira modela je nabava 8 novih višenamjenskih helikoptera, najavila je Petrovska: „Tim sastavljen od pripadnika makedonske vojske i Ministarstva obrane – koji su stručnjaci u području zrakoplovstva – obavio je odličan posao. Nakon unaprijed određenih zahtjeva makedonske vojske, prema planovima koju ćemo vrstu kapaciteta razvijati, ostaju tri ponude, tijekom ovog ili sljedećeg tjedna očekujem još jedan završni brifing u Ministarstvu i Vojsci i tada će ova odluka biti prezentirana pred Vladom, pred predsjednikom države i u odgovarajućoj proceduri koju zahtijeva Zakon o obrambenim i sigurnosnim nabavama, kako bismo sklopili međuvladine sporazume sukladno odluci koju će preporučiti ovaj tim“. Makedonija se iskazala svojim donacijama zrakoplovne tehnike Ukrajini, a sama ministrica Petrovska nedavno je bila u Washingtonu, pa nikoga ne bi posebno iznenadilo da se Makedonija odluči za američke helikoptere UH-60M Black Hawk ili kakve Bell-letjelice.

Rumunjska

S-70 Black Hawk za Rumunjsku, proizveden u Europi (Lockheed Martin)

Upravo vezano za Black Hawkove, novosti stižu i iz Rumunjske. U rumunjskom gradu Bacau Lockheed Martin i Aerostar SA otvorit će regionalni centar za održavanje, popravak i remont helikoptera Black Hawk. Kako je krajem lipnja objavio Lockheed Martin, centar Aerostar Bacau trebao bi biti potpuno certificiran i operativan do kraja ove godine, kada se očekuje pristizanje 6 helikoptera S-70 Black Hawk u Rumunjsku. Štoviše, većina postupaka certificiranja već je završena, a djelatnici Aerostara završili su i potrebnu obuku na Sikorsky Lockheed Martin Training Academy, smještenoj u mjestu West Palm Beach, savezna država Florida. Lockheed Martin je također već okončao reviziju Aerostara i njegovih objekata, pa se sada očekuje još samo završna riječ rumunjske Vlade. Ray Piselli, potpredsjednik za međunarodne poslove u Lockheed Martinu, istaknuo je da će ovaj centar doprinijeti stvaranju i održavanju visokokvalificiranih radnih mjesta u Rumunjskoj, ali je i dodao: „Također će omogućiti povećanje stupnja obuke i smanjenje operativnih troškova za helikoptere Black Hawk koji se ovdje koriste. Mi želimo integrirati podršku i za druge proizvode Lockheed Martina, i predviđamo da ovaj centar ima snažan potencijal za budući rast“. I izvršni direktor Aerostara, Grigore Filip, ima velike planove za budući centar u Bacauu: „Kroz ovu novu sposobnost, Aerostar će nastaviti i proći kroz cijeli proces preuzimanja MRO aktivnosti potrebnih za nove zrakoplove u Rumunjskoj i u regiji. Želimo ojačati položaj Rumunjske na ovom tržištu i osloniti se na naše tehničke sposobnosti i znanje kako bismo potaknuli suradnju s drugim rumunjskim tvrtkama u ovom području“. Naime, Rumunjska je od poljskog PZL Mielec (najveće proizvodne jedinice tvrtke Lockheed Martin) prema okvirnom sporazumu iz druge polovice 2021. godine odlučila kupiti do 12 helikoptera S-70M Black Hawk za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno njihova Generalnog inspektorata za hitne situacije (Inspectoratul General pentru Situaţii de Urgenţă – IGSU). Posao je trebao biti vrijedan 269 milijuna eura (293,6 milijuna USD) bez pripadajućeg poreza na dodanu vrijednost, a prvih 6 letjelica raspodjeljeno je u 3 za podršku u pomorskim operacijama i 3 za kopnena djelovanja – dok se sljedeće godine očekuje potpisivanje ugovora za konkretnu kupovinu preostalih do 6 takvih letjelica.

Nije tajna da susjedna Republika Srbija ima bliske veze s Rusijom i Bjelorusijom, da se jedva izjasnila oko pitanja ruske invazije na Ukrajinu i nije se pridružila EU/NATO mjerama protiv režima u Moskvi. Jedan od razloga za takvo ponašanje vidi se i u pitanju opskrbe Srbije ruskim plinom, gdje je krajem 2021. godine istekao dotadašnji desetogodišnji ugovor o opskrbi plinom – kojim je Srbija plaćala 270 USD za 1.000 kubičnih metara plina. Tijekom lanjskog studenog predsjednik Srbije Aleksandar Vučić o tome je pregovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te je 24. studenog 2021. godine potpisao i ugovor kojim je ta cijena ostala istom još šest mjeseci do 31. svibnja 2022. godine. Time je bila postavljena pozornica da plinski pregovori opet postanu aktualni za Srbiju krajem svibnja, do kada se dalje pregovaralo o cijeni te dostupnim količinama.

Iako je u međuvremenu došlo do velikih preomjena u geopolitičkom i sigurnosnom stanju u Europi, nakon ruske agresije na Ukrajinu od 24. veljače do danas, Republika Srbija ostala je rijetkim europskim otokom barem uvjetne podrške Ruskoj Federaciji. Zato i nije pretjerano iznenadila izjava Aleksandra Vučića 29. svibnja, nakon telefonskog dogovora s Putinom, da će Srbija sklopiti novi plinski ugovor s Rusijom – na tri godine, uz cijenu “10 do 12 puta manju nego u Evropi“. Uskoro se čulo da će se nastaviti koristiti dosadašnja formula izračuna cijene, ovisna o kretanju cijene nafte na svjetskom tržištu, a nakon prvih Vučićevih nagađanja o cijeni od 340 do 350 USD za 1.000 kubika plina, 30. svibnja se od Zorane Mihajlović, ministrice energerike Republike Srbije, čulo o cijeni od oko 400 USD za 1.000 kubika ruskoga plina. S obzirom da su baš u to vrijeme tekle završne faze usvajanja 6. paketa sankcija Rusiji, s naglaskom na ograničenje uvoza ruskih energenata, ovaj je dogovor službenog Beograda posebno loše sjeo čitavoj Europskoj Uniji. Na to su se onda u petak 3. lipnja nadovezale vijesti iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije da će ministar Sergej Lavrov 6. i 7. lipnja posjetiti Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Ova je najava izazvala dodatna pitanja, budući je Europska unija  baš tog 3. lipnja konačno usvojila svoj dugo najavljivani 6. paket sankcija Ruskoj Federaciji – koji Srbija ne primjenjuje, iako je u statusu EU zemlje-kandidata i trebala bi svoju vanjsku politiku konačno uskladiti s Unijom.

Objektivne okolnosti i subjektivne prijetnje

No, na sreću Srbije i Vučića, u nedjelju 5. lipnja u ovu priču umiješale su se objektivne okolnosti, kada su države susjede Republike Srbije – Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska izrijekom odbile dozvoliti prelet ruskog aviona s visokom diplomatskom delegacijom za posjet Srbiji. Kako se o tome čulo iz Crne Gore, riječ je bila o odluci koju je ondje samostalno donijelo Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, dok je premijera Dritana Abazovića o njoj obavijestio crnogorski ministar obrane Raško Konjević. Osnovu za takvo postupanje dala je početkom travnja dopunjena Odluka o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Vijeća Europske unije 2014/512/ZVBP iz 2014. godine, prema kojoj se zabrane ne primjenjuju u slučaju prisilnog slijetanja ili prisilnog prelijetanja, dok je u svim drugim slučajevima prelet ili slijetanje dozvoljeno samo u humanitarne svrhe ili za bilo koju svrhu koja je u skladu s ciljevima ove odluke – o čemu onda treba u kratkome roku i posebno obavještavati tijela EU. Dakle, Bugarska kao država EU i NATO, te Crna Gora i Sjeverna Makedonija kao članice NATO i zemlje kandidatkinje za Europsku uniju, uskladile su svoje praktično ponašanje s organizacijama u kojima su članovi, bez ikakvih političkih igrica i prenemaganja o nekakvoj “neutralnosti” kojom bi se skrivalo potporu paru Rusija-Bjelorusija u njihovoj agresiji na Ukrajinu.

U kasnim večernjim satima nedjelje 5. lipnja stigle su i prve ruske reakcije na ove poteze NATO članica Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bugarske. O tome se prvo za agenciju Interfaks oglasio neimenovani visoki izvor u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije, koji je konstatirao da će posjet biti otkazan jer “naša diplomacija još nije ovladala teleportacijom“. Ponešto kasnije iste te večeri 5. lipnja na tu temu se čulo i od Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja je za talijansku televiziju La7 izjavila: “Danas su, prije jednog sata, zemlje koje okružuju Srbiju zatvorile komunikacijski kanal, spriječivši prelet aviona Sergeja Lavrova koji je namjeravao posjetiti Srbiju. Ruska delegacija trebala je stići u Beograd na pregovore. Zemlje članice EU i NATO su zatvorile zračni prostor, zatvorile su još jedan kanal komunikacije“. No, prema Zaharovoj, Rusija nije imala namjeru uzvraćati nekim sličnim mjerama, nastojeći dodatno pokazati kako to samo EU jednostrano “ograđuje” Rusku Federaciju. Ujedno, objavljeno je kako će – umjesto puta u Srbiju – Lavrov 6. lipnja održati konferenciju za medije u Moskvi, na koju su te nedjelje iznenadno pozvani strani dopisnici.

Dan kasnije, u ponedjeljak 6. lipnja, tema se nastavila komplicirati izjavama ruskog diplomata Sergeja Ordžonikidzea za agenciju RIA Novosti, kojima je on najavio i mogućnost opozivanja ruskih veleposlanika iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske – “Mislim da bi reakcija trebala biti najoštrija, jer su spriječili visokog dužnosnika naše države da obavlja svoje diplomatsku dužnost. Ovo je politički korak antiruske orijentacije“. Slično se čulo i na društvenoj mreži Telegram, gdje je Konstantin Kosačov, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta Ruske Federacije krenuo proširivati kontekst u kojem Rusija vidi nedjeljnu odluku pojedinih susjeda Republike Srbije: „Današnji demarš, naravno, nije u vezi sa avionom. On je usmjeren protiv Rusije kao države i protiv Srbije kao države. Reakcija će, nadam se, biti zajednička i izuzetno oštra, u formatu ne samo diplomatskog protesta, već i konkretnih, praktičnih odgovora“. Dapače, kako je objasnio Kosačov: „Sve tri zemlje su, ulaskom u NATO, ozbiljno i na dugo izgubile suverenitet, a Europska unija za njih je samo paravan za ove sramne okolnosti. Radi se o NATO demaršu, a bez Sjedinjenih Američkih Država njega ne bi bilo“. On je naveo i da ovakvim direktnim “miješanjem u bilateralne poslove dvije suverene europske zemlje koje nisu članice Saveza, Rusije i Srbije, NATO pokušava zarobiti i potčiniti ostatak Europe“, dodavši da nakon toga slijedi širenje Saveza na ostatak svijeta, “gdje je Kina strateški cilj broj dva poslije Rusije“.

Na ove “zanimljive” geopolitičke teorije nadovezao se u večernjim satima 5. lipnja Dmitrij Rogozin, direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos. On je na svom profilu na društvenoj mreži Twitter objavio: “Znate za šta je dobar ‘Sarmat’? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumunja i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za letenje, baš kao ni od drugih Šveđana”. Pri tome je naravno mislio na projektile RS-28 Sarmat, dalekodometne nosače nuklearnih bojnih glava, koje je Ruska Federacije demonstrativno isprobala 22. travnja ove godine – nadovezavši sada i nuklearnu prijetnju Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji te Bugarskoj, na prijetnje koje je 14. travnja prema Švedskoj i Finskoj izrekao Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Medvedev je tada naglasio kako će u slučaju ulaska Švedske i Finske u NATO Ruska Federacija ojačavati vojne snage na granicama s tim državama, ali i kako više “ne može biti govora ni o ikakvom bez-nuklearnom statusu Baltika – jer balans mora biti obnovljen“.

Ogorčeni Lavrov

Na sve ove eskalirajuće izjave nadovezala se danas ujutro i spomenuta konferencija za medije Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Ruske Federacije. Na njoj je Lavrov čitavu situaciju oko svog posjeta Srbiji ocijenio “nezamislivom“, objasnivši kako su te zemlje iz EU i NATO kruga svojim odbijanjem izdavanja dozvole za prelet – “oduzele Beogradu pravo da vodi suverenu politiku“, naglasivši novinarima: “Naravno, dogodilo se nezamislivo i razumijem interes koji pokazujete za našu procjenu ovih nečuvenih postupaka. Suverenoj državi oduzeto je pravo da vodi vanjsku politiku. Međunarodne aktivnosti Srbije u ruskom pravcu su blokirane“. Rusko objašnjenje za ovaj potez je jednostavno – “Budući su zapadne zemlje smatrale da je posjet Srbiji gotovo prijetnja globalnih razmjera, to znači da im ide veoma loše“, a Lavrov je osjećao obvezu objasniti ulogu EU i NATO saveza u čitavoj situaciji, objasnivši da je zabrana preleta “jasna i poučna demonstracija koliko daleko NATO i EU mogu ići koristeći najniže metode utjecaja na one koji se rukovode nacionalnim interesima“. Zaključno, i Lavrov je smatrao potrebnim naglasiti suzdržanost po pitanju protumjera, naglasivši kako Moskva “nikada neće učiniti ništa što dodatno komplicira odnose među narodima“, te najavivši da je u Moskvu pozvan Nikola Selaković, novi ministar vanjskih poslova Republike Srbije. Naravno, sve je ovo prošlo bez daljnjeg spomena ruskih prijetnji koje se slalo Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj – NATO članicama koje itekako štiti klauzula kolektivne obrane iz 5. članka Washingtonskog sporazuma i nuklearni kišobran Saveza.

No, kako se obično kaže – “svako je zlo za neko dobro”. Naime, iako je posjet Sergeja Lavrova Republici Srbiji propao – ne temeljem odluke Srbije za EU i zajedničku europsku vanjsku politiku, već iz “objektivnih” razloga – ta je činjenica otklonila brojna pitanja koja su se nadvila nad najavu koja se iz službenih izvora Savezne Republike Njemačke čula sredinom svibnja. Naime, tada je bilo objavljeno kako se njemački kancelar Olaf Scholz sprema na turneju Zapadnim Balkanom, prije zasijedanja Europskog vijeća zakazanog za sredinu lipnja. Ta bi turneja trebala obuhvatiti Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, uz poruku da i tzv. Zapadni Balkan spada u Europu, te da treba na neki način ojačati i ubrzati postupak prilaska ovih država članstvu u Europskoj uniji – sve to, naravno, u svjetlu rata u Ukrajini, te molbi te države da ubrzanim postupkom bude pripuštena prema EU članstvu. Ove su najave bile i konkretizirane 23. svibnja ove godine, kada se iz njemačkih izvora čulo o klimavom programu planirane turneje, od koje je ostao konkretiziran posjet kancelara Scholza Republici Srbiji u petak 10. lipnja, dok će on zasigurno posjetiti i Prištinu, mogao bi osvanuti u Tirani i Skopju, a možda i u Sarajevu. Kako je nakon svih tih najava već u EU krugovima neugodno odjeknulo sklapanje sporazuma o opskrbi plinom Srbije iz Ruske Federacije, još bi više sa svim porukama ovog posjeta kolidiralo ugošćavanje u Srbiji ruskog ministra Lavrova samo koji dan pred dolazak njemačkoga kancelara – koji se u Beogradu baš namjerio razgovarati o “energiji, ekonomiji i poziciji Srbije po pitanju Rusije“. No, srećom, NATO savez te “kukavički i ljubomorni” susjedi Srbije spriječili su ovu neugodnost za njemačkoga kancelara, te su barem na još par dana omogućili službenom Beogradu da istodobno nastavi sjediti na raznim vanjskopolitičkim stolicama.

Na prošlotjednom sajmu ASDA jedna od pomalo zapostavljenih izloženih zvijezda bilo je oklopno vozilo M1126 ICV Stryker, izloženo na parkiralištu splitske Spaladium Arene. Stryker je bio izložen u sklopu prezentacije američkih oružnih sustava iz sastava US Army, a društvo su mu radili vozilo Bradley i helikopter UH-60M Black Hawk.

Direktorica američke Agencije za obrambeno-sigurnosnu suradnju Heidi Grant bila je praktički jedina koja se osvrnula na izloženi trio Bradley-Black Hawk-Stryker:

“Ja ovdje predstavljam Ministarstvo obrane SAD, i snažno partnerstvo između Hrvatske i Sjedinjenih Država. I, mogu vam reći da, ova pozadina… Ne mogu zamisliti bolju pozadinu nego ovu ovdje – imati Black Hawk, vozila Bradley, Striker. To predstavlja sigurnosni odnos koji imamo s Hrvatskom, i ja mislim da bi građani Hrvatske trebali biti jako ponosni… kada vidite do kuda ste stigli, u vašoj obrani, u vašim sigurnosnim odnosima, tijekom prošlih trideset godina. Kao članovi NATO, kao članovi EU, ne samo da imate sigurnost ovdje, u Hrvatskoj, već sigurnost i izvozite u regiju. Time činite i svoje partnere jačima”.

Dok se nedavno od hrvatskog ministra obrane Marija Banožića moglo čuti da ne zna kolika je vrijednost američke pomoći hrvatskoj obrani, američka gošća gđa Grant upoznata je s tim iznosom: “Sigurnosna suradnja – Sjedinjene Države – mi smo doprinijeli preko 4,5 milijardi kuna u tu sigurnosnu suradnju, i nadalje, nastavit ćemo biti rame uz rame s vama i tijekom nadolazeće budućnosti”, rekla je Grant, dodavši kako se ovdje u Splitu zaista slavi i 30 godina snažnog partnerstva između Hrvatske i SAD-a, te željno iščekuje vidjeti kuda će taj odnos izrasti i tijekom narednih 30 godina.

Na splitskoj ASDA-i sva tri izložena oružna sustava – Stryker, Black Hawk i Bradley – bila su iz sastava 1. Pješačke divizije (1st Infrantry Division) i 7. Obučnog zapovjedništva Kopnene vojske SAD (7th Army Training Command). Hrvatska je višenamjenske helikoptere Black Hawk već počela nabavljati – 2 je donirala Vlada SAD, a 2 je kupila RH, dok je nabava vozila Bradley višegodišnja trakavica koja uglavnom leži na obećanjima i najavama. No ipak, stavljanje vozila Stryker u isti red s ove dva oružna sustava dovoljno je zanimljivo da smo od ministra Banožića potražili odgovor – razmatra li Hrvatska nabavu Strykera?

“Sve što bi bilo dobro i pozitivno, da ide u pravcu razvoja Hrvatske vojske, je tema za razgovor. Vi znate da naša težnja, upravo formiranje dodatne pričuvne brigade… i na taj način, i njeno opremanje. U tom pogledu, još uvijek su otvorena pitanja… po pitanje nabavke mnoge opreme, a među njima i Strykera”,

odgovorio je Banožić na pitanje portal Obris.org. Ipak, pomalo je iznenađujuće da se razmatra eventualna nabava Strykera za pričuvu, u trenutku dok pričuvnici još uvijek nisu u potpunosti opremljeni ni ujednačenim odorama te naoružanjem.

No ipak, prvenstveni razlog izlaganja vozila Strykera na splitskoj vojnoj izložbi ležao je u posjetu delegacije Sjeverne Makedonije. Naime, u ožujku 2021. Američki State Department odobrio je moguću prodaju 54 vozila ICV Stryker Sjevernoj Makedoniji – zajedno s pripadajućom opremom, procijenjena vrijednost ovoga posla iznosi 210 milijuna USD. Zato je posada Strykera (iz sastava 7ATC) primarno bila zadužena za prezentaciju vozila makedonskoj delegaciji. S druge strane, pripadnici OS RH i HRZ imali su još jednu priliku čuti iz prve ruke iskustva u korištenju helikoptera Black Hawk i oklopnjaka Bradleya.

Iako vježba „Immediate Response 21“ počinje za desetak dana, tehnika koja će u njoj biti korištena već naveliko pristiže u Hrvatsku i okolne zemlje u kojoj će se IR21 održati. Riječ je o međunarodnoj vojnoj vježbi koja se provodi u sklopu aktivnosti „Southern Exercise Portfolio“ pod zapovjedništvom američkog Zapovjedništva za Europu (EUCOM), i dio je velike vježbe „Defender Europe 21), koju Zapovjedništvo američkih kopnenih snaga za Europu i Afriku (USAREUR-AF) provodi na području Europe od 1. svibnja do 5. srpnja ove godine. Vježba „Immediate Response“ provodi se u Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji, BiH, Grčkoj, te Sjevernoj Makedoniji. Vježba u Hrvatskoj započinje 17. svibnja, da bi se njen VIP-dan održao 27. svibnja – budući je ona u nas proglašena ključnom ovogodišnjom vježbom u seriji vježbi „Hrvatski bedem“, kojom MORH obilježava 30. obljetnicu Oružanih snaga RH. Paralelno s IR21 održat će se i vježba „Astral Knight 21“ – vježba zračnih snaga i snaga integrirane protuzračne obrane pod zapovijedanjem Zapovjedništva američkih zračnih snaga za Europu i Afriku (USAFE-AFAFRICA). Ta  je vježba zamišljena da se uvježba pružanje zračne i raketne zaštite pomorskim lukama i savezničkim snagama prilikom iskrcavanja u sklopu međunarodne vojne vježbe “Immediate Response 21”. Tom prilikom će brojne strane letjelice koristiti hrvatski zračni proctor.

Dolazak britanske vojne opreme u Zadar (Photo: Veleposlanstvo UK u RH)

Osim pripadnika OS RH, u vježbi IR21 sudjeluju i pripadnici Slovenske vojske, te oružanih snaga SAD i UK. Dolazak tehnike u Hrvatsku započeo je 26. travnja, kada je u luku Gaženica kod Zadra pristigao „Hurst Point“, pomoćni ro-ro brod pod ugovorom za britansku Kraljevsku ratnu mornaricu, natovaren opremom za logističku potporu provedbe vježbe. Osim opreme, u Zadru je tada započelo i iskrcavanje dijela britanskog vojnog osoblja. „Hurst Point“ ponovno dolazi u Zadar u četvrtak, 6. svibnja, kako bi ovamo prevezao dio američke vojne opreme i sredstava. Dio te američke opreme u Zadar je stigao i danas, 4. svibnja, i to dobro nam poznatim američkim logističkim katamaranom USNS Yuma (T-EPF-8). Yuma je u Zadar dopremila dio od ukupno 300 komada vojne opreme koja će u Hrvatsku za potrebe vježbe IR21 stići morskim putem. Radi se o opremi Nacionalne garde Floride, koja je za potrebe vježbe „Defender Europe 21“ stigla u Europu, a Hrvatska joj je tek jedna od usputnih stanica. Dio opreme i osoblja stiže i zračnim, te cestovnim putem, kojim će pristići i nama toliko puta najavljivana oklopna vozila Bradley za američke potrebe u vježbi.

Iskrcavanje opreme Nacionalne garde Floride (Photo: OS RH)

Nacionalna garda Floride po prvi je puta u Hrvatskoj. Svoju logističku putešestviju započela je 24. ožujka u luci Jacksonville (na sjeveroistoku savezne države Florida), gdje su snage Nacionalne garde Floride čak tri dana ukrcavale potrebnu opremu u ro-ro brod USNS Bob Hope (T-AKR 300). On je potom otplovio u Portsmouth (Virginia) radi završnog ukrcavanja vojne opreme prije nego je krenuo na 4.895 nautičkih milja dugo putovanje do albanske luke Drač. U akvatoriju ispred Drača oprema je pretovarena na manja plovila – uključujući tu i brodove USNS Yuma i „Hurst Point“. Sam taj proces naziva se „Joint Logistics Over-the-Shore“, i označava metodu koja se koristi za osiguravanje brze isporuke zaliha i opreme u raznim lučkim situacijama. Ta manja plovila potom razvoze opremu dalje, a kako rekosmo – Yuma je u Hrvatsku stigla danas, a „Hurst Point“ stiže u četvrtak. Po dolasku u Gaženicu, američka vojna oprema potom je prevezena u vojarnu “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku, gdje je uspostavljeno Ekspedicijsko zapovjedništvo Immediate Response 21 (IR21) zaduženo za aktivnosti logističke potpore svim snagama koje sudjeluju u dijelu te vježbe koji se održava u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Tijekom prve polovice svibnja sva oprema iz vojarne u Zemuniku bit će kopnenim putem prebačena na krajnja odredišta, kako na vojni poligon “Eugen Kvaternik” u Slunju, tako i na vojne poligone u Bosni i Hercegovini.

Prvi američki Black Hawk-helikopteri u Tuzli (Photo: MO BiH)

Jučer, 3. svibnja, u BiH je stigla prethodnica od 2 američka helikoptera UH-60 Black Hawk, koji će zajedno s OS BiH sudjelovati u vježbi IR21. Prva dva helikoptera Black Hawk iz sastava Brigade borbene avijacije 1. pješačke divizije Kopnene vojske SAD sletjela su u zračnu luku Dubrave kod Tuzle, gdje sui h dočekali pripadnici 5. pješačke brigade OS BiH- te osoblje Međunarodnog aerodroma Tuzla. Vježba IR21 u BiH počinje 17. svibnja i traje do 2. lipnja, a održat će se na vojnim poligonima Manjača i Glamoč, te na lokaciji vojarne i zračne luke Dubrave kod Tuzle. Očekuje se da će u IR21 na području Bih vježbati oko 700 pripadnika Oružanih snaga SAD. Inače, prvi konvoj američkih vojnih vozila iz sastava 21. Zapovjedništva za potporu američkim Oružanim snagama u Europi stigao je u BiH još 21. travnja, i to preko graničnog prijelaza Gradiška. Naravno, kako je to u zadnje vrijeme već tipično, o ovome prolasku saveznika kroz Republiku Hrvatsku javnost nije bila obaviještena.

U utorak, 16. ožujka, američki State Department donio je odluku o odobravanju potencijalnog posla po modelu Foreign Military Sale (FMS) kojim bi Vlada Sjeverne Makedonije pribavila borbena vozila pješaštva Stryker te s njima vezanu opremu u procijenjenoj vrijednosti od 210 milijuna USD. Američka Agencija za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA) otposlala je tog istog dana potrebnu dokumentaciju prema američkom Kongresu u daljnju proceduru.

Vlada Sjeverne Makedonije tražila je moguću prodaju 54 vozila Stryker, čime bi bile uključene verzije M1126 borbeno vozilo pješaštva (ICV), M1130 zapovjedno vozilo (CV), te M1129 vozilo nosač minobacača (MCV). U ovaj paket su uključene i strojnice kalibra 12,7 mm M2A1, bacači dimnih granata M6 s pridruženim rezervnim dijelovima, radio stanice Harris, oružne stanice CROWS (Common Remote Operated Weapons Station), napredni GPS prijemnici, vozačka elektrooptika AN/VAS-5, rezervni dijelovi i komponente, specijalni alati i oprema za testiranje, pripadajuće publikacije i tehnički priručnici, obuka, prisutnost predstavnika za uvođenje u operativnu službu, tehnička i logistička podrška američke Vlade i stručnih suradnika, logistička potpora, te svi drugi potrebni elementi programske i logističke potpore.

Vozilo M1126 ICV Stryker

Ovom predlaganom kupovinom ojačala bi se sigurnost NATO članice Sjeverne Makedonije kao njena sposobnost suočavanja s aktualnim i budućim prijetnjama, a ojačale bi se i njene vojne sposobnosti, raspoloživost snaga, kao i ukupna vojna suradnja sa SAD. Službeni Washington smatra da se takvom prodajom opreme ne bi promijenila vojna ravnoteža u regiji. Glavni nositelj ovog posla bit će američka kompanija General Dynamics Land Systems (GDLS) iz mjesta Sterling Heights u saveznoj državi Michigan, dok će sama vozila proizvesti GDLS-Canada iz mjesta London u Ontariju. Uz čitav ovaj posao ne vežu se uzvratni poslovi, a implementacija predložene prodaje tražit će: prisutnost jednog Stryker-predstavnika tijekom 12 mjeseci u Sjevernoj Makedoniji, prisutnost dva CROWS-predstavnika tijekom 2 mjeseca, te 4 predstavnika koji će na 2 mjeseca u Sjevernoj Makedoniji provoditi obuku za korištenje i održavanje.

Vozilo M1129 MCV Stryker

Kako je istoga dana priopćilo Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije, ova nabava dio je višegodišnjeg projekta modernizacije makedonske vojske prema NATO standardima, zakazanog za razdoblje od 2019. do 2024. godine. Pribavljanje ovih lakih oklopnih vozila glavni je dio te aktivnosti definirane u okviru Dugoročnog plana za razvoj obrambenih sposobnosti (DPROS) i predstavlja dio deklariranog NATO paketa sposobnosti Sjeverne Makedonije. U provedbi ove suradnje kroz program FMS biti će korišteni i američki fondovi ERIP, CRIFF, te program 333, čime bi SAD trebale financira oko 20 do 25% ukupne vrijednosti poduhvata. Sjeverna Makedonija čitav širi projekt pribavljanja ovakvih vojnih vozila provodi metodom “Government-to-Government”, gdje iz SAD sudjeluju 2 obrambene kompanije – već spomenuti General Dynamcs Land Systems, ali i Oshkosh Defense, od kojih se pribavlja oko 40 vozila JLTV (Joint Light Tactical Vehicle). Makedonski pribavljanje vozila Stryker predstavlja finalnu fazu čitavog projekta opremanja makedonske vojske borbenim vozilima, a prema makedonskom DPROS te tamošnjem državnom proračunu prva faza pribavljanja Strykera trebala bi obuhvatiti 20 vozila. Početak njihove isporuke očekuje se 2022. godine.

Američka donacija jurišnih pušaka, 1. ožujka 2021. godine

Napomenimo kako je sve to samo dio makedonskog vojnog usklađivanja s NATO savezom, koje obuhvaća i promjenu kalibra osnovnog ručnog naoružanja na kalibar 5,56*45 mm, te uspostavu lake pješačke postrojbe razine bojne deklarirane za NATO – čija se CREVAL evaluacija očekuje početkom 2022. godine. U ovu je svrhu 1. ožujka Sjeverna Makedonija zaprimila i donaciju 1.200 komada američkih jurišnih pušaka M4. Ova je donacija vrijedna oko 1,2 milijuna USD, a novim će puškama – uz do sada njima opremljene makedonske snage specijalne namjene – započeti i opremanje spomenutog lakog pješaštva.

Sjedinjene Američke Države, koje u Sjevernoj Makedoniji predstavlja veleposlanica Kate Marie Byrnes, sklopile su s makedonskom ministricom obrane Radmilom Šekerinskom 27. veljače i novi Memorandum o obrambenoj suradnji, kojim je osvježen stari takav dokument iz 1994. godine. Osim prodajom vozila i doniranjem jurišnih pušaka, SAD su Sjevernoj Makedoniji pomogle i investiranjem u razvoj vojnog poligona Krivolak.

Ministarstvo unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije ostalo je bez jednog od svoja dva helikoptera Mi-171 (MAP-7711) u nesreći koja se dogodila danas, 4. svibnja, oko 11:30 sati na aerodromu Petrovac kod Skopja. Prema službenom izvješću, najvjerojatnije je vjetar prevrnuo letjelicu koja je pri tome pretrpila teška oštećenja. Helikopter je, prema planu, trebao ići na redovni trenažni let. Od 5 članova posade i putnika lakše je ozlijeđen jedan, dok su 4 prošla bez ozljeda. „Letjelica je bila napunjena gorivom i prilikom polijetanja je pala i prevrnula se“, priopćili su iz makedonskog MUP-a, dodavši da će istragu o padu voditi u suradnji s Komisijom za civilnu i zračnu plovidbu. Za MUP Sjeverne Makedonije ovaj gubitak helikoptera prdstavlja veliki udarac po pitanju njihovih sposobnosti, jer sada na raspolaganju imaju samo jedan jedini Mi-171.

Helikopter koji se jutros prevrnuo jedan je od dva primjerka remontirana u Zavodu „Moma Stanojlović“ u Batajnici, koji je pri tom poslu bio podizvođač ruske tvrtke „Russian Helicopters“ – kao glavnog nositelja radova na remontu makedonskih helikoptera Mi-171. U slučaju remonta hrvatskih Mi-171, slučaj je bio upravo obratan – „Russian Helicopters“ bili su podizvođači nositelja radova velikogoričkog Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC).

Četiri srednja transportna helikoptera iz obitelji Mi-17 kupljena su za zrakoplovnu postrojbu „Jastrebovi“ početkom 2009. godine. Dva su bila u varijanti Mi-171, a dva Mi-17V-5. Maskirna boja helikoptera i nosači naoružanja bili su jasni pokazatelji na snažnu paravojnu namjenu čitave te postrojbe i njenih zrakoplovnih efektiva.

Helikopterska jedinica MUP-a Sjeverne Makedonije 2019. obilježila je 50 godina postojanja

Izraelska tvrtka Elbit Systems modernizirala je avioniku Mi-171, koji su tom prilikom prilagođeni za korištenje uređaja za letenje noću, zatim je ugrađen i sustav za izviđanje u infracrvenom spektru, satelitska navigacija te zaslon za prikaz podataka, kao i niz drugih elemenata koji su omogućili izvršavanje zadaća noću i u složenim meteo-uvjetima. Ovaj paket modernizacije nosi oznaku „Balkan“ i čuva se kao povjerljiva informacija. Modus operandi „Jastrebova“ je tajnost njihovih djelovanja i tehnike koju imaju još od 2009. godine. Do nedavno se od javnosti tajilo da imaju i dronove Hermes-450 izraelske proizvodnje. Do sada još uvijek nije objavljeno ni da su ti dronovi naoružani laserski vođenim raketama.

Od dva helikoptera Mi-17V-5 kojima su raspolagali „Jastrebovi“, jedan je uništen u nesreći koja se dogodila 10. srpnja 2014. godine, u kojoj su stradala četiri člana posade – sve vodeći ljudi postrojbe. Drugi primjerak je prizemljen zbog isteka međuremontnog ciklusa i čeka radove.

Oba makedonska Mi-171E nakon isteka prvog međuremontnog ciklusa poslana su krajem 2017. godine na remont u Batajnicu. Ponovno su poletjeli u listopadu 2018. godine, i nakon probnih letova vratili su se u matičnu bazu na aerodromu Petrovac.

Ministrica obrane Šekerinska rado bi integrirala helikopterske kapacitete

Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije nadalo se da će se MUP odreći velikih i za održavanje zahtjevnih letjelica, kako bi preuzelo te njihove Mi-171/17V-5. U Strateškom pregledu obrane iz 2018. godine navedeno je kako se razmišlja o potencijalnoj integraciji upravljanja transportnim helikopterima u državi, kojima raspolaže i resor obrane i resor unutarnjih poslova.

U sastavu Armije Sjeverne Makedonije sada je 6 helikoptera Mi-17: po dva Mi-17 i Mi-8MT, remontirani 2017. i 2018., te još dva prizemljena Mi-8MT, koja čekaju ugovaranje remonta tijekom ove godine. Prema Dugoročnom planu razvoja sustava obrane Sjeverne Makedonije iz 2019. godine za sada će se Mi-17 zadržati u naoružanju, ali će se u periodu 2024.-2028. pristupiti nabavi nove namjenske platforme zapadne proizvodnje. Za provedbu tog plana predviđeno je okvirno 216 milijuna eura.

*ovaj tekst autora Aleksandra Radića objavljen je danas, 4. svibnja, na portalu Balkanska bezbedonosna mreža (https://www.balkansec.net/). Na portalu Obris.org objavljen je uz određene manje dopune, dok se njegov original može pronaći na adresi: https://www.balkansec.net/post/udes-makedonskog-mi-17