U sklopu ovogodišnjeg slovenskog predsjedanja Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (Central European Defence Cooperation – CEDC), načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske, general-bojnik Boštjan Močnik domaćin je konferencije na kojoj od 2. do 4. rujna sudjeluju načelnici glavnih stožera i vojni predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.  Na dva panela u Postojni raspravljalo se o vojnoj mobilnosti i izazovima novačenja, da bi potom visoki vojni dužnosnici posjetili Centar za obuku u Vipavi, kako bi osobno vidjeti obuku kandidata u osnovnoj vojnojstrukovnoj obuci. Na kraju sastanka u Vipavi, general bojnik Močnik istaknuo je važnost jačanja dobrih odnosa u regiji i razmjene iskustava ili primjera dobre prakse za učinkovitu suradnju, posebno kada nešto krene po zlu. Prema njegovim riječima, ovakve platforme nude iznimnu priliku za umrežavanje i razmjenu mišljenja o tome kako se naše susjedne zemlje suočavaju s izazovima koji su zajednički svim vojskama srednje Europe. „Ove godine, u ovom formatu, u prvi plan smo stavili ljude ili osoblje i vojnu mobilnost“, naglasio je načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske.

Načelnik GS Slovenske vojske general-bojnik Boštjan Močnik i zapovjednik ZzP-a brigadni general Vukičević

Sudionici su, među ostalim, raspravljali o izazovima vojne mobilnosti i zapošljavanja. U vojnoj mobilnosti važna je i brzina kretanja konvoja na cesti i koliko brzo zemlja može omogućiti njegov siguran i nesmetan prolaz kroz svoj teritorij. Stoga su se rasprave vodile i o odgovarajućoj prometnoj infrastrukturi, administrativnim postupcima i pružanju odgovarajuće logističke potpore. Vojna mobilnost zahtijeva sveobuhvatnu suradnju države, budući da se uz vojne sposobnosti moraju osigurati i civilna infrastruktura, promet, energetika, zdravstvo, komunikacija i druge potporne sposobnosti. Važan dio ovog sustava je i potpora zemlje domaćina savezničkim snagama u njihovom dolasku, tranzitu, raspoređivanju, djelovanju i održavanju. To je posebno važno za Hrvatsku, s obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, pa se Republika Hrvatska pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i OS RH. Na sastanku CEDC-a nije sudjelovao načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid, već je u Sloveniji bio brigadni general Mile Vukičević, zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Vezano uz novačenje mladih generacija u vojsku, raspravljalo se o mjerama koje zemlje poduzimaju kako bi uspostavile održiv i otporan model osiguranja dovoljnog broja osoblja za vojnu profesiju. Sudionici konferencije potom su posjetili Vipavski centar za obuku, gdje su, između ostalog, pogledali obuku kandidata u osnovnoj vojnoj-strukovnoj obuci.

Slovenija je 01. siječnja ove godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje inicijativom CEDC, koja je osnovana 2010. godine. Trenutno okuplja ministarstva obrane šest zemalja – Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje na sastancima kao promatrač. Predsjedanje Republike Slovenije održava se pod sloganom „Od politike do prakse – Izgradnja jače srednje Europe“, koji naglašava prijelaz s dijaloga na zajedničko djelovanje i razvoj kapaciteta. Glavni ciljevi slovenskog predsjedanja su jačanje regionalne sigurnosne suradnje i razmjena dobrih praksi, promicanje rasprava o europskim obrambenim inicijativama i traženje mogućnosti za zajedničku suradnju između država članica Inicijative, povećanje operativne spremnosti i razvoj zajedničkih sposobnosti, suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana, jačanje regionalna interoperabilnost i otpornost, podrška digitalnoj i kibernetičkoj otpornosti, promicanje suradnje i inovacija obrambene industrije, jačanje suradnje u vojnom području i provedba zajedničke obrambeno-vojne terminologije.

*Photo: Slovenska vojska

Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen

Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.

Novi zapovjednik NATO Zapovjedništva Sarajevo, brigadni general James C. Fowler, zajedno s ministrom obrane BiH Zukanom Helezom obišao je u četvrtak, 06. kolovoza, tri tvrtke tamošnje obrambene industrije. Riječ je o kompanijama Binas d.d. Bugojno, BNT d.d. Novi Travnik i Pretis d.d. Vogošća, gdje su održani sastanci NATO i BiH dužnosnika s članovima uprava, kao i obilazak proizvodnih pogona. Također, na samom kraju posjeta, na obučnom poligonu Pretisa iz Vogošće visoka delegacija je prisustvovala pokaznom gađanju iz tenkovskog topa 125 mm M-84, kako bi se neposredno uvjerili u kvalitetu, tehničke mogućnosti i razvojne kapacitete proizvoda namjenske industrije Bosne i Hercegovine.

Prvo odredište je bilo Bugojno i tamošnja kompanija Binas.

“Vidjeli smo da tamo ima negdje oko 65 komponenti koje se proizvode za konačan proizvod. To je upaljač za različite vrste raketa i granata. Ono što mene fascinira jeste stalni porast broja zaposlenih, stalni porast produktivnosti i prihoda. Konkretno, Binas u odnosu na prošlu godinu, ova dva mjeseca, lipanj i srpanj, ima po dva milijuna više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine”,

napomenuo je Helez. Nakon sastanka s gradonačelnikom Bugojna, sarajevska delegacija zaputila se prema tvrtki BNT u Novom Travniku, gdje je ministar Helez ponovno hvalio prihode tvrtke:

“Oni su također podigli razinu prihoda za 50 posto. Imali su prošle godine 40, ove godine planiraju 60 i ovo sve ide po planu i mislim da će ostvariti taj plan. Posebno je zanimljivo da se uvode nove proizvodne linije i novi proizvodi”.

BNT proizvodi minobacače 60,81,82 i 120 mm, haubice 152 i 155 mm, ručne bacače 44mm M57 i M80, bestrzajne topove 82 mm M60 i M84, tenkovski top 100 mm za T-55, tenkovski top 125 mm za M 84, haubice 105 mm i 122 mm, top 130 mm i avionski top 23 mm. Kao i niz drugih kompanija, i BNT je tijekom prošle godine pokrenuo proizvodnju dronova sposobnih za nošenje tereta zbog čega su dodatno zaposlili nove radnike.

Zadnja stanica na Helez-Fowlerovoj turneji bio je Pretis iz Vogošće, gdje je ministar obrane Helez opet pohvalio prihode tvrtke:

“Također, kako su me obavijestili, u prvih šest mjeseci dobit Pretisa je oko 13 miliona, što je veliki skok u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, ja kao ministar odbrane, jako sam zadovoljan stupnjem razvoja i ovim kompletnim proizvodima koji su jako bitni u segmentu sigurnosti i odbrane naše domovine Bosne i Hercegovine”.

U travnju ove godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je da će Pretisu dodijeliti 5 milijuna konvertibilnih maraka (3 milijuna USD/2,6 milijuna eura) za izgradnju tvornice baruta. „Odluka odražava stratešku predanost Federacije jačanju i modernizaciji obrambene industrije, s naglaskom na jačanje kapaciteta Pretisa kao jednog od ključnih proizvođača u sektoru“, objasnila je tada Vlada Federacije Bih u priopćenju za javnost.

Prema ministru obrane Helezu, ovaj zajednički posjet je bio prilika da se neposredno uvjere u transparentnost proizvodnih procesa u ovim pogonima.

“Zadovoljstvo mi je istaknuti da se naša obrambena industrija, koja je ranije bila orijentirana na istočnu varijantu, vrlo uspješno preorijentirala na proizvodnju po NATO standardima, te da više od 80 posto izvoza ide u zemlje članice NATO-a”,

naglasio je Helez, napominjući da je nadzor obrambene industrije u Bosni i Hercegovini jedan od zadataka tamošnje NATO misije. „Odlučili smo zajedno posjetiti ove tvrtke i vidjeti razinu razvoja tih tvrtki i skup proizvoda koje proizvode,“ rekao je Helez.

Zapovjednik NATO zapovjedništva u Sarajevu, general Fowler koji je stigao u Sarajevo tek prije par mjeseci, izrazio je zadovoljstvo posjetom ovim uspješnim kompanijama, potvrdivši kako se uvjerio u visoku kvalitetu njihovih proizvoda, koji su danas prisutni na svjetskom tržištu. General Fowler je istaknuo da će NHQSa nastaviti podržavati sektor u okviru svog mandata, radeći zajedno s lokalnim institucijama na jačanju sposobnosti i poboljšanju suradnje s partnerima Saveza.

*Photo: Ministarstvo obrane BiH, NATO

Oko 1.600 mladih Danaca u ponedjeljak, 3. kolovoza, ušlo je u vojarne danskih Oružanih snaga kako bi odslužili obvezni vojni rok pod novim uvjetima. Naime, novi model uključuje produženu vojnu službu od jedanaest mjeseci i, po prvi put, uključuje i muškarce i žene pod jednakim uvjetima. Prvih 1.600 ročnika su dragovoljci, a raspoređeni su na 14 lokacija za obuku unutar Kopnene vojske, Mornarice i Zrakoplovstva, što čini bitnu razliku u odnosu na hrvatsko temeljno vojno osposobljavanje koje je orijentirano isključivo prema Kopnenoj vojsci. „Zajednička je dužnost nadzirati Kraljevinu i doprinositi našoj kolektivnoj sigurnosti. Kroz regrutaciju mladima se pruža prilika da preuzmu odgovornost i daju doprinos koji jača ne samo dansku obranu već i naše društvo u cjelini“, istaknuo je načelnik Glavnog stožera danskih Oružanih snaga general Michael Hyldgaard, dodavši kako sada mladi dobivaju priliku obavljati naprednije zadaće nego su to imali ranije. Ranije je, naime, vojni rok trajao 4 mjeseca, da bi od proljeća ove godine bio produžen na 11 mjeseci, uz određene iznimke. Iznimke obuhvaćaju služenje obveze u Kraljevskoj gardi (Den Kongelige Livgarde), Husarskoj pukovniji (Gardehusarregementet), kibernetičkim snagama i službu na kraljevskoj jahti Dannebrog – u ova četiri slučaja vojna obveza traje punih godinu dana, odnosno 12 mjeseci.

Nakon osnovne obuke u trajanju od tri do pet mjeseci, ročnici će se moći okušati u operativnim ulogama u velikim dijelovima sustava danske obrane. To može uključivati ​​stražarsku dužnost i zadatke pripravnosti, patrolnu službu u Zapovjedništvu za specijalne operacije (Specialoperationskommandoen), operatere dronova u Kopnenoj vojsci, rad s borbenim informacijama u Mornarici i pomoćne radariste u Zrakoplovstvu. Također, po prvi puta ročnici će moći služiti u novouvedenom vodu operatera dronova u Zapovjedništvu za specijalne operacije. „Produljenje vojne obveze omogućuje korištenje ročnika u novim ulogama unutar naših operativnih sposobnosti, čime se pomaže bržem povećanju operativnih sposobnosti. Istodobno, profesionalni vojnici mogu biti oslobođeni za zadatke koji zahtijevaju viši stupanj specijalizacije“, rekao je Kenneth Strøm, voditelj programa regrutacije.

Po prvi puta u vojarne su ušli i mladići i djevojke, za koje je vojni rok također postao obavezan, za razliku od ranije kada su se mogle prijaviti dobrovoljno, što je činilo oko 20% svih ročnika. Puna ravnopravnost spolova primijenjena na vojnu službu udvostručila je broj pozvanih ročnika – s oko 35.000 na čak 70.000 godišnje. U prvoj generaciji ročnika po novim pravilima je i danska princeza Isabella koja je također u ponedjeljak službeno započela svoju 11-mjesečnu vojnu službu u danskoj Husarskoj pukovniji. Princeza Isabella je odbila plaću i dnevnice koje se obično isplaćuju tijekom vojne službe (oko 90.000 danskih kruna, bez poreza), uz napomenu da će obuku završiti pod istim uvjetima i očekivanjima kao i njezini kolege ročnici i ročnice.

Također, po prvi puta će dio ročnika odslužiti svoju vojnu obvezu i na Grenlandu – do kraja kolovoza očekuje se upućivanje prvih 100 ročnika na ovaj hladni otok kako bi na mjesec dana preuzeli dio operativnih zadaća od tamošnjih profesionalnih jedinica.

*Photo: Forsvaret.dk, Royal World News/FB

Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Tijekom prošloga tjedna, od utorka 21. do petka 24. srpnja, na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” održana je NATO Summer School – Decision Making for the Future 2026. NATO ljetna škola okuplja znanstvenike i vojne stručnjake iz partnerskih zemalja – Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Turske, Švicarske, Hrvatske, Italije, Sjeverne Makedonije i Ujedinjene Kraljevine. Polaznici su uglavnom mladi istraživači i doktorandi koji dolaze iz nacionalnih obrambenih sustava, akademske zajednice i obrambene industrije.

Hrvatska u projektu sudjeluje od njegova početka kroz Hrvatski tim za profesionalne vojne igre (HRV WG Team), koji čine brigadir Marijan Paljević, pukovnik Leonardo Lorusso i bojnik Dalibor Gernhardt s HVU. Tim održava ciklus predavanja pod zajedničkim nazivom “Security of Small Nations”, posvećen strateškom planiranju u uvjetima ograničenih resursa, kibernetičkoj sigurnosti i provedbi strateških ratnih igara. Središnji dio ovogodišnjeg programa bila je regionalna strateška ratna igra TERRA INCOGNITA, proizvod HRV WG tima, koja je kroz praktičnu primjenu sudionicima približila važnost strateškog promišljanja, donošenja odluka te razvoja koncepata i planova usmjerenih na ostvarenje strateških ciljeva.

Ovogodišnju školu otvorio je brigadir Marijan Paljević, a prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Željko Dobrović održao je uvodno predavanje. Tijekom programa predavanja su održali profesori i stručnjaci sa sveučilišta u Hamburgu, Münchenu, Ankari, Istanbulu, Rimu i Leipzigu te predstavnici Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije, Naval Postgraduate Schoola (SAD), SOIS-a Zagreb i drugih akademskih i vojnih institucija. U radu škole sudjelovali su i predstavnici obrambene industrije, među kojima Rheinmetall, Leonardo S.p.A., Fizix Information Technologies, ORQA FPV, Crisis24Company, HAVELSAN i Meteksan Defense. Predavanja su održali i predstavnici NATO-ovih organizacija i centara, uključujući NATO Joint Analysis & Lessons Learned Centre i NATO Science and Technology Organization, kao i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i SR Njemačke.

NATO ljetna škola dio je znanstveno-stručnog projekta NATO Science and Technology Organization (STO) u kojem sudjeluju zemlje članice i partnerske države uključene u projekt NATO STO-EN-SAS-197. Projekt je pokrenut 2024. na Sveučilištu Bundeswehr u Münchenu, nastavljen je 2025. na Sveučilištu Atılım u Ankari, a ove godine domaćinstvo je preuzela  Hrvatska. Projekt će se provoditi do 2029. godine.

Foto: HVU/ S. Španić

Sjevernoatlantsko vijeće je u srijedu, 22. srpnja, odobrilo NATO-ov plan resursa za zajedničko financiranje za razdoblje 2027. – 2031., kojim se utvrđuje kako će Savez ulagati u zajedničke prioritete tijekom sljedećih pet godina. Taj plan saveznicima pruža jasnu sliku očekivanih potreba NATO-a za resursima s pogledom u budućnost te osigurava da zajedničko financiranje prati povećanu razinu ambicija Saveza u zahtjevnijem sigurnosnom okruženju, priopćeno je na službenim stranicama NATO saveza. U sklopu te odluke, navodi se, saveznici su dogovorili gornje granice financiranja za 2027. godinu za NATO-ov vojni proračun, civilni proračun i Program ulaganja u sigurnost, čime se ukupni iznos zajedničkog financiranja povećava na do 6,5 milijardi eura. Vijeće je službeno odobrilo plan programa sposobnosti opskrbnog lanca goriva NATO-a. Ulaganje vrijedno 27 milijardi eura modernizirat će postojeću infrastrukturu NATO-a za skladištenje i distribuciju goriva. Ono će podržati izgradnju novih objekata, uključujući cjevovode, u istočnom i jugoistočnom dijelu Saveza te osigurati da snage NATO-a raspolažu energetskim zalihama potrebnima za borbenu spremnost.

Plan također osigurava sredstva za prioritetnu potporu Ukrajini, uključujući inicijativu NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine te Zajednički centar NATO-a i Ukrajine za analizu, obuku i edukaciju, priopćio je NATO.

Inače, ovo Vijeće je jedino tijelo unutar NATO-a koje svoje ovlasti dobiva izravno iz Sjevernoatlantskog ugovora i uz Vojno vijeće glavno je tijelo NATO -a . Ono je tim Ugovorom također dobilo i ovlast da samo uspostavlja sebi podređena tijela. Mnoga povjerenstva i skupine za planiranje osnovani su kako bi podržali rad Vijeća ili preuzeli na sebe odgovornost u pojedinim područjima kao što su planiranje obrane, nuklearno planiranje i druga vojna pitanja. Na taj način, Vijeće osigurava jedinstveni forum za sve vrste savjetovanja među državama članicama, glede pitanja od zajedničkog interesa te predstavlja najvažnije tijelo za donošenje odluka u NATO-u. Odluke su izraz zajedničke volje država članica i donose se konsenzusom. Sve države članice sudjeluju u stvaranju službene politike NATO-a i donošenju odluka.

*Photo: NATO

Nakon što je jučerašnji dan proveo u Sloveniji, danas je Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR) i zapovjednik Zapovjedništva SAD-a za Europu (USEUCOM) general zbora Alexus G. Grynkewich boravio u Hrvatskoj. U sklopu svoje turneje po državama jugoistočne Europe, general Grynkewich je u Hrvatsku došao na poziv načelnika GS OS RH generala Tihomira Kundida, s kojim je po dolasku u Zagreb razgovarao o jačanju sposobnosti Oružanih snaga RH, kao i o bilateralnoj vojnoj suradnji Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Također, SACEUR-u su predstavljeni ključni projekti modernizacije i opremanja OS RH te razvoj novih sposobnosti determiniranih suvremenim sukobima. Načelnik Glavnog stožera OSRH naglasio je da Hrvatska u potpunosti podupire napore Saveza te nastavlja aktivno doprinositi NATO strukturi snaga, NATO zapovjednoj strukturi, NATO modelu snaga te operacijama, misijama i aktivnostima Saveza. Oružane snage RH doprinose jačanju savezničke spremnosti, interoperabilnosti, razmjestivosti i sposobnosti provedbe zadaća kolektivnog odvraćanja i obrane, što potvrđuje kontinuitet hrvatskog savezničkog angažmana kao i nastavak sudjelovanja OS RH u ključnim NATO aktivnostima na istočnom i jugoistočnom krilu Saveza, u Sredozemlju i u regiji, uz zadržavanje sposobnosti za daljnje prilagodbe u skladu sa savezničkim potrebama i nacionalnim odlukama, napominju OS RH u priopćenju. Također, najavljena je i konferencija načelnika glavnih stožera država članica A-5 koja će se održati u rujnu 2026. u Zadru.

Osim s načelnikom GS OS RH generalom Kundidom, SACER Grynkewich sastao se i s ministrom obrane RH Ivanom Anušićm. Glavne teme su bile: poruke sa summita NATO-a u Ankari, modernizacija OS RH, situacija na jugoistoku Europe, kao i o daljnja kontinuirana pomoć Ukrajini. Ministar Anušić istaknuo je da su SAD najvažniji strateški partner Hrvatske u području obrane i sigurnosti te da američka vlada značajno doprinosi razvoju hrvatskih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je, nastavio je Anušić, čvrsto usmjerena prema modernizaciji i opremanju OS RH, jednako kao što je predana i povećanju obrambenih izdvajanja. Hrvatska je lani dostigla 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu, od čega se 34 posto izdvaja se za modernizaciju i opremanje. Plan je do 2030. godine dostići 3 posto BDP-a, a do 2035. godine 3,5 posto. Cilj od 1,5 posto za ulaganja povezana s obranom Hrvatska je već dostigla ove godine, čak i premašila jer je trenutno izdvajanje 1,89 posto, napominje MORH u priopćenju.

Ministar Anušić je generalu Grynkewichu posebno naglasio važnost prisutnosti međunarodne zajednice na jugoistoku Europe, posebice na Kosovu. “Prisutnost međunarodnih snaga na Kosovu kroz operaciju potpore miru KFOR smatramo ključem stabilnosti i sigurnost za ovaj dio Europe”, rekao je ministar Anušić. U kontekstu nedavne najave NATO-a o prilagođavanju brojnosti NATO-ove operacije KFOR, ministar Anušić je poručio da je Hrvatska zainteresirana da zadrži broj svojih pripadnika u KFOR-u, ali da ga po potrebi i poveća. U toj operaciji potpore miru trenutačno sudjeluju 152 pripadnika Hrvatske vojske, a prema odluci Hrvatskog sabora za 2026. godinu – može ih biti do 200. Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u hrvatskom susjedstvu, ministar Anušić još jednom je upozorio na to da Srbija posjeduje kineske hipersonične rakete te podsjetio da je o tom ofenzivnom sustavu prije koji mjesec premijer Plenković pisanim putem obavijestio NATO, odnosno glavnog tajnika Ruttea.

Baš kao i u Sloveniji gdje se sastao s predsjednicom države Natašom Pirc Musar, SACEUR Grynkewich u Zagrebu se susreo i s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. Prema priopćenju Ureda predsjednika, predsjednik Milanović naglasio je da je NATO obrambeni savez u kojemu Hrvatska sudjeluje solidarno, vodeći se vlastitim interesima. Ukazao je na važnost konsenzusa pri donošenju političkih odluka u Savezu i naglasio važnost kolektivne obrane za Republiku Hrvatsku. Na sastanku su razmotrene teme koje su na dnevnom redu NATO-a, uključujući brojne izazove povezane sa sigurnosnom situacijom u Europi i ruskom agresijom na Ukrajinu. Razmijenjena su mišljenja o budućim izazovima na euroatlantskom području, pri čemu je predsjednik Milanović istaknuo važnost stabilnosti u jugoistočnoj Europi, uključujući i Kosovo.

*Photo: MORH/J.Šeri, Ured predsjednika RH/Tomislav Bušljeta

Summit NATO-a u Ankari završio je u srijedu, 8. srpnja, s porukom da NATO ispunjava svoje zadaće te da je unatoč svemu očuvano jedinstvo. U priopćenju na stranicama NATO-a navodi se kako je glavni tajnik Mark Rutte naglasio da rastu ulaganja u obranu, razvijaju se nove sposobnosti, širi se proizvodnja obrambene industrije, te da europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost: „Rebalansiramo našu sigurnost nabolje, a upravo to predstavlja NATO 3.0”. Na summitu je naglašena sve veća važnost suradnje s industrijom u jačanju NATO-ovih sposobnosti odvraćanja i obrane. U okviru Foruma obrambene industrije, održanog tijekom summita, vlade i industrija najavile su nove velike obveze, uključujući nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi eura. Saveznice su također pokrenule inicijativu „NATO’s Drone Edge”, veliki novi projekt u sklopu kojeg će se tijekom sljedećih pet godina uložiti 40 milijardi američkih dolara u sustave za suzbijanje bespilotnih letjelica, objavljeno je na stranicama.

Trump u glavnoj ulozi

U najavi ovog skupa na stranicama našeg portala objavili smo da će to biti važan sastanak. U glavnoj ulozi bio je, očekivano, američki predsjednik Trump koji nije zaboravio kritizirati europske članice saveza zbog Grenlanda, Irana i nedovoljnog izdvajanja. Otišao je toliko daleko da prekida političke i trgovačke odnose s Španjolskom koja je veliki kritičar njegove vanjske politike, ali i koja je odbila preuzeti na sebe obvezu izdvajanja za obranu u iznosu od 5% BDP-a. Međutim, na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim objavio je davanje licence Ukrajini za samostalnu proizvodnju raketa za PZO sustav Patriot, prijeko potreban Ukrajini. Naravno, tu je i bombastična vijest o prekidu primirja s Iranom i početak ponovne eskalacije sukoba.

No bez obzira što je sve bilo podređeno Donaldu Trumpu, uključujući i trajanje summita koje je bilo malo skraćeno jer Trump nema živaca ni koncentracije za dugačke sastanke, čini se da je raspoloženje NATO čelnika prema mušićavom i svojeglavom američkom predsjedniku ipak drugačije nego je bilo na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Nobelovac Paul Krugman to je opisao kao proces deamerikanizacije koji se jasno vidio na NATO summitu: “Ta spremnost na deamerikanizaciju djelomično odražava shvaćanje da je Trump ono što jest, te da se naciji koja ga je dva puta izabrala jednostavno više ne može vjerovati. Europsko okretanje od Trumpa također odražava i pad percepcije o njegovoj moći. U jednom se trenutku svijet bojao Trumpa iako ga nikada nije poštovao. Tišina koja je dočekala njegov obnovljeni zahtjev za Grenlandom pokazuje da ga svijet više ne shvaća ozbiljno.” Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da je – zahvaljujući Trumpu – SAD doživio pad svog globalnog utjecaja, i to iz tri razloga: (1) debakl u Iranu, (2) Trumpov neuspjeh da Ukrajinu isporuči Vladimiru Putinu, te (3) slabljenje američke globalne ekonomske moći i neuspjeh pretvaranje međunarodne trgovine u oružje. “Kombinirani učinak ovih poniženja za Trumpa i njegove poslušnike bilo je drastično preuređenje američkog položaja u svijetu. Većim dijelom prošle godine strani su čelnici očajnički pokušavali umiriti Trumpa. Ovih dana uglavnom mu se samo ugađa, a gradi se svijet u kojem on neće više biti važan,” zaključuje Paul Krugman u svom tekstu objavljenom na Substacku.

Europa sve samostalnija

U ocjeni skupa u Ankari portal Politico napisao je kako su europski saveznici dali su sve od sebe kako bi Donalda Trumpa dobro oraspoložili na summitu NATO-a. Taj je trud polučio polovičan uspjeh, no to im ionako više nije glavni prioritet. Europske zemlje i Kanada sve se više udaljavaju od politike bespogovornog popuštanja i straha od američkog predsjednika te prelaze na odmjereniji pristup; iskustvo s njegovim opetovanim prijetnjama ulijeva im više samopouzdanja u ophođenju s njim, a to dodatno osnažuju i vlastitim povećanim ulaganjima u obranu. U središtu te promjene nalazi se drukčija poruka: više novca za obranu izdvajamo zbog sebe, a ne zbog vas.

„Nisam došao ovamo da bih udovoljio Trumpu… ako sam došao, to je bilo jednostavno zato da preuzmem odgovornost za sigurnosnu situaciju usmjerenu na odvraćanje”, rekao je za POLITICO luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel. „Učinili smo ono što smo morali. (…) Sit sam te panike oko Trumpa”, dodao je jedan visoki diplomat NATO-a, kojem je – kao i drugima koji su govorili za Politico – zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Nakon godine dana nezapamćenih napetosti unutar Saveza, tijekom koje je Trump prijetio preuzimanjem Grenlanda, najavljivao povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i dovodio u pitanje NATO-ov pakt o uzajamnoj obrani, zemlje saveznice su u Ankaru stigle s namjerom da izbjegnu novu krizu, smatra taj ugledni portal. U srijedu su čelnici 32 članice Saveza potpisali izjavu kojom se obvezuju na ulaganje u nove vojne sposobnosti, poput bespilotnih letjelica, istaknuli da Iran nikada ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, te predstavili nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi dolara – a sve su to mjere kojima se uglavnom nastojalo odgovoriti na dugotrajne Trumpove zahtjeve. Do kraja summita Trump je djelovao zadovoljno, ocjenjuje se. „Jedna riječ obilježava ovaj dan – ujedinjenje”, rekao je američki predsjednik novinarima nakon skupa, opisavši ga kao „sjajan sastanak” i pohvalivši „ljubav” koju su zemlje pokazale tijekom razgovora. Štoviše, na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, Trump je također izjavio i da je SAD spreman nastaviti s prodajom oružja saveznicima neovisno o načinu na koji će se ono koristiti, te je čelnicima NATO-a poručio: “Želimo ostati uz vas“.

Hrvatska : Oprečne ocjene sastanka

Hrvatska politika prema i oko NATO-a ponovo je pokazala svu podvojenost. Tako je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u Ankari izjavio da …

„hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“,

izjavio je Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da je u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je Milanović. Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“: „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, smatra predsjednik Milanović. Potvrdio je novinarima i da je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“,

rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“,

Očekivano, njegove izjave dobile se salvu kritika premijera Andreja Plenkovića. Komentirajući aktualna politička i sigurnosna pitanja, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Milanovićeve odluke i izjave narušavaju međunarodni ugled Hrvatske, suradnju s partnerima i vjerodostojnost zemlje. Na stranicama Ministarstva obrane priopćeno je da je ministar Anušić u Ankari je istaknuo kako je NATO iz ovog susreta izašao još jači i ujedinjeniji. “Sve saveznice potvrdile su svoju predanost većim ulaganjima u obranu, daljnjem jačanju zajedničkih obrambenih sposobnosti, jačanju obrambene industrije unutar Saveza te daljnjoj čvrstoj potpori Ukrajini u njezinoj borbi za neovisnost i pravedan mir. To su ključne odluke koje naše zemlje čine sigurnijima u vremenu sve izraženijih geopolitičkih izazova i nestabilnosti”, poručio je ministar obrane.

*Photo: NATO