Administracija Donalda Trumpa odlučila je isključiti nekoliko važnih saveznika sa skupa članica NATO-a koji će se održati sljedećeg mjeseca – nakon ranijih prijetnji sastavljanjem „popisa dobrih i zločestih” za vlade koje su se ogriješile o prioritete američkog predsjednika, objavio je portal Politico. Naime, prema navodima tog portala, planirani sastanak u Poljskoj, koji je inicirao Elbridge Colby, dužnosnik Pentagona zadužen za kreiranje politika, zapravo je radna skupina usmjerena na budućnost NATO-a, navodi šest diplomata upoznatih s planiranjem skupa. Međutim, mnoge zemlje nisu dobile poziv, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i baltičkih država, a  izdvajaju znatna sredstva za obranu i imaju ključnu ulogu u Savezu, zbog čega se njihovi diplomati pitaju zašto su isključeni. Postavljaju pitanje favorizira li Trumpova administracija određene zemlje na način koji bi mogao dodatno podijeliti Savez koji se već suočava s rastućom ruskom agresijom i iscrpljenim zalihama oružja.

Trump: Nisu „dobri“ iz više razloga

„Činimo sve što se od nas traži”, rekao je dužnosnik jedne od savezničkih zemalja koje nisu uključene: „Pokušavamo shvatiti koji su kriteriji i koja je svrha tih sastanaka. Još nismo dobili mnogo informacija.” Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, a Pentagon je odbio komentirati situaciju.

Jedna od Trumpovih objava protiv dojučerašnjeg saveznika

Predsjednik Donald Trump i njegovi najbliži suradnici neumorno kritiziraju NATO otkako su se vratili na vlast, zamjerajući im sve i svašta. I to od odbijanja članica da podrže rat protiv Irana do propusta pojedinih zemalja da za obranu izdvoje 5 % svog BDP-a. „NATO – za čiju zaštitu tih istih zemalja godišnje trošimo stotine milijardi dolara – uvijek sam smatrao jednosmjernom ulicom: mi ćemo njih štititi, a oni za nas neće učiniti ništa, osobito ne u trenucima kada nam zatreba pomoć”, žestoko je poručio Trump u objavi na platformi Truth Social ranije ove godine. Prošlog je mjeseca zanemario još jednog saveznika – Južnu Koreju, naglim smanjenjem opsega planirane zajedničke vojne vježbe, pritom negodujući zbog odbijanja Seula da se uključi u rat protiv Irana.

U travnju je, kako je izvijestio POLITICO, Bijela kuća osmislila svojevrsni popis onih koji su „unutra” i onih koji su „vani”, tražeći načine da kazni saveznike koji nisu udovoljili Trumpovim željama. Ministar obrane Pete Hegseth podržao je takav pristup. Poticao je „uzorne saveznike” i upozorio da će oni koji ne podupiru američke interese snositi posljedice. Iako su pojedinosti o novoj radnoj skupini NATO-a još uvijek nejasne, ona se nadovezuje na prijetnju nagrađivanja jednih na štetu drugih.

Colby je inicirao sastanak tzv. Bergenske skupine

Elbridge Colby je pak u međuvremenu održao dva slična sastanka s pozvanim zemljama: Norveškom, Švedskom, Finskom, Poljskom, Njemačkom i Nizozemskom. Zemlje uključene u sastanak, poznat kao format „Bergenske skupine”,  ističu da im cilj nije narušiti Savez, rekao je diplomat jedne od pozvanih zemalja koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim raspravama. Umjesto toga, skupina namjerava osmisliti ideje koje bi potom predstavila cijelom Savezu radi daljnjeg testiranja njihove izvedivosti i otpornosti. „To može biti pokretač preobrazbe za cijeli Savez“, rekao je diplomat. Priznao je da su neke saveznice nezadovoljne isključenošću, osobito stoga što su mnoge od njih dosegnule ili premašile ciljeve izdvajanja za obranu koje je zahtijevala Trumpova administracija. SAD bi sljedeći mogao u taj ekskluzivni klub uključiti Dansku, s obzirom na dogovor postignut između dviju zemalja o proširenju američke vojne prisutnosti na Grenlandu, navodi druga osoba upoznata s planiranjem. Colby, koji je potaknuo tu inicijativu, održao je prvi takav sastanak u Bergenu u Norveškoj u lipnju, na koji je pozvao šest odabranih saveznica. „Saveznice u NATO-u koje ubrzano ispunjavaju svoje obveze iz Haaga vezane uz izdvajanja za obranu, imaju kapacitete za doprinos i spremne su odmah prijeći na konkretan rad”, napisao je na društvenim mrežama nakon sastanka.

Ovog je mjeseca na konferenciji u Washingtonu istaknuo kako je „ideja povući za sobom cijeli Savez”, dodavši da će to rezultirati „boljim, snažnijim i otpornijim NATO-om” te Europi osigurati veće vojne kapacitete. Colby već dugo pokazuje interes za pregovore u užem krugu među članicama NATO-a. Proteklih se godina usredotočio na ponovno jačanje Njemačke kao vojne sile radi obuzdavanja Rusije te na usmjeravanje američkih snaga na suočavanje s usponom Kine. No, čak i pozvani saveznici propituju zašto su Colby i drugi dužnosnici iz područja obrane selektivno birali sudionike, izostavivši pritom neke od najvećih europskih vojnih sila, poput Velike Britanije. „Ako pokušaju podijeliti NATO na ‘dobre’ i ‘loše’, to je opasno za SAD”, ​​rekao je još jedan od šestorice diplomata. „No za Europu je to pitanje opstanka”, navodi Politico.

U međuvremenu – velika vježba u Njemačkoj

Civilno-vojna vjržba “Red Storm Charlie” održana je krajem rujna u Hamburgu (Foto: Bundeswehr/Anne Weinrich)

Istodobno, Njemačka je odlučila baviti se jačanjem vlastite vojne sile. Naime, „Red Storm Charlie“ naziv je vježbe koja je tijekom tri dana paralizirala dijelove sjevernonjemačkog lučkog grada. Bundeswehr, policija i civilne organizacije zajednički provjeravaju koliko su dobro pripremljeni za izvanredne situacije. Scenarij: pojačana razina prijetnje na Istočnom krilu saveza. U hamburškoj luci, najvećoj njemačkoj morskoj luci, iskrcavaju se postrojbe NATO-a koje tijekom vježbe predstavljaju vojnici Bundeswehra. Nakon toga kreću kroz grad prema istoku. Sabotaže i prosvjedi, također dio scenarija, otežavaju njihovo napredovanje. S oko 1.700 sudionika, među kojima je 500 vojnikinja i vojnika, ova vježba (24.–26. rujna 2026.) dosad je najveća te vrste. „Red Storm Charlie“ dio je plana Operativnog plana Njemačka (Operationsplan Deutschland). Tim se dokumentom Bundeswehr priprema za mogući ruski napad na područje država članica NATO-a. Operativni plan Njemačka se uklapa u šire obrambene planove NATO-a.

Izradu plana naredio je glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Breuer je najviši po rangu njemački vojni časnik, a sljedeće godine preuzima dužnost predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a. On je ozbiljno shvatio mogućnost da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje, pogotovo zato što se Njemačka već sada suočava s brojnim ruskim provokacijama,  od kibernetičkih napada do sabotaža usmjerenih protiv Bundeswehra.

Za uspješnu obranu nužna je suradnja vojske i civilnih institucija (Foto: Bundeswehr/Norbert Schramm)

Koliko je Njemačka dobro pripremljena za svoju ulogu vojnog logističkog čvorišta? Sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle kao jednu od slabih točaka vidi dijelom dotrajalu infrastukturu, navodi DW. Posebno bi se Njemačka morala „mnogo brže i temeljitije“ baviti održavanjem i popravkom mostova, cesta i prometnih pravaca kojima bi se odvijao prijevoz vojnih postrojbi: „Jer neki od tih objekata potječu još iz vremena Hladnog rata i nisu projektirani za prijevoz teških tereta ili opreme.“ Još jedan izazov predstavlja ravnoteža između tajnosti plana i uključivanja javnosti. Zbog straha od sabotaža osjetljive informacije, primjerice točne tranzitne rute za postrojbe NATO-a, ne bi smjele dospjeti u ruke Rusije. S druge strane, plan može funkcionirati samo kroz suradnju Bundeswehra s civilnim društvom – s odgovornima u gradovima i općinama, policijom i organizacijama za pomoć.

Američki predsjednik Donald Trump te premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen i premijerka Danske Mette Frederiksen potpisali su u utorak 22. rujna 2026. sporazum koji bi trebao smiriti Trumpopve apetite prema Grenlandu. Načelno, danas potpisan sporazum omogućuje veću vojnu prisutnost SAD-a na Grenlandu pa se smatra da bi trebao riješiti spor oko tog autonomnog područja pod danskom krunom. Taj sporazum, formalnog naziva „Sporazum između Vlade Kraljevine Danske, zajedno s Vladom Grenlanda, i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izmjeni i dopuni Sporazuma od 27. travnja 1951. sklopljenog na temelju Sjevernoatlantskog ugovora između Vlade Kraljevine Danske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o obrani Grenlanda (Sporazum o obrani iz 1951.)“ potpisan je nakon Trumpovog govora pred Općom skupštinom UN-a, a najavljen je još krajem prošlog tjedna. Podsjetimo, ponovnim dolaskom Trumpa u Bijelu kuću, počele su otvorene američke aspiracije prema Grenlandu, inače otokom bogatim resursima, što je dodatno opteretilo odnose SAD-a s ostatkom NATO-a.

Sporazum kao pobjeda diplomacije?

Danska premijerka, grenlandski premijer i ministar vanjskih poslova uoči Opće skupštine UN-a

Danska premijerka Mette Frederiksen sporazum je opisala  kao „dogovor koji može trajati zauvijek“ te je istaknula da on naglašava važnost NATO saveza i poštuje pravo Grenlanda na samoopredjeljenje. Pritom se Frederiksen posebno obratila Trumpu:

„Gospodine predsjedniče, jasno ste dali do znanja da ne želite da se protivnici previše približe. Potpuno se slažem. A ovim se sporazumom to neće dogoditi. Osiguravamo da im se ne dopusti stjecanje ikakve kontrole nad Grenlandom“.

Mediji naglašavaju kako se u ovom sporazumu ne udovoljava zahtjevu Donalda Trumpa da SAD u potpunosti preuzme Grenland kao svoj teritorij kako bi se suprotstavio sve „većoj prisutnosti Rusije i Kine na Arktiku“. Naglašava se i kako je Trump rekao da „ni jednom suparniku SAD-a više nikada neće biti dopušteno uspostaviti vojnu prisutnost na Grenlandu niti ondje ulagati u osjetljive sektore bez našeg izričitog pisanog odobrenja. (…) Ovo je ogromno za Europu i za Sjedinjene Države i za sve“, rekao je Trump, dodavši da će za Grenland to biti „nevjerojatno“. U Sporazumu se, naime, izričito navodi da „ni jednoj državi koja nije članica NATO-a neće biti dopušteno uspostaviti vlastite vojne objekte s ljudskom posadom ili bez nje na Grenlandu, niti će im biti dopuštena stalna prisutnost vojnih snaga na Grenlandu“. Međutim, Sjedinjene Američke Države imaju pravo iznijeti primjedbe u vezi s izgradnjom ili promjenom namjene bilo koje zgrade, objekta ili postrojenja u blizini obrambenog područja, ako takve aktivnosti – bilo danske ili grenlandske – ugrožavaju to obrambeno područje. Također, stranke će surađivati ​​u suzbijanju špijunaže na Grenlandu. Nadležna tijela Kraljevine Danske održavat će blisku suradnju s nadležnim tijelima SAD-a i drugim partnerima u mjeri potrebnoj za provedbu ovog članka. Sjetimo se i kako je Donald Trump praktički do jučer otvoreno kritizirao NATO i EU, rekavši da je Amerika tražila taj otok ali da ga Danska, NATO i EU nisu dali.

Rubio hvali sporazum

Zračna baza Narsarsuaq (BW-1) služila je SAD sve do 1958. godine (fotografija iz 1956. godine)

Američki državni tajnik Marco Rubio taj je sporazum ocijenio kao zaštitu od rastućeg kineskog utjecaja na strateškim važnom arktičkom otoku. Govoreći za televiziju Fox News, Rubio ga je očekivano nazvao „fantastičnim sporazumom“ koji „nema rok trajanja“. „On nam omogućuje da uspostavimo koliko god vojnih baza trebamo“, rekao je Rubio. Sporazum također omogućava da Sjedinjene Američke Države i Danska zajednički provjeravaju buduća strana ulaganja. Obrambeni sporazum s Danskom iz 1951. Washingtonu već pruža znatan vojni utjecaj na Grenlandu. Rubio kaže da je novi sporazum „modernizirao“ dosadašnji dogovor. On  je kazao kako je svrha tog dijela sporazuma da se izbjegne situacija u kojoj će jednog dana shvatiti da „tamo (možda) nema kineske vojske, ali njihove tvrtke posjeduju sve luke, njihove tvrtke posjeduju sva zemljišta“.

Danska televizija objavila je kako SAD planiraju uspostaviti dvije nove vojne baze na Grenlandu. Amerika trenutno upravlja jedino svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu otoka, koja ima važnu ulogu u proturaketnoj obrani i radarskom nadzoru, a ubuduće će SAD moći modernizirati i proširiti svoje aktivnosti u toj bazi. Prema novom sporazumu, SAD-u će biti „dopušteno uspostaviti dodatno obrambeno područje u Narsarsuaqu i Mestersvigu“ – radi se o lokacijama na jugu i istoku Grenlanda. Narsarsuaq na jugu ima pristup dubokoj vodi i veliku uzletno-sletnu stazu koju su prošlog tjedna pregledavali američki vojni inženjeri, navode danski mediji. Istočna predstraža u Mestersvigu (ili Mesters Vigu) je izolirana, znatno slabije razvijena, a koristi je danska mornarička postrojba sa psećim zapregama (Slædepatruljen Sirius). To je područje inače bogato cinkom i olovom, a početkom 21. stoljeća ponovno je pokrenuto rudarenje molibdena. Osim toga, procjenjuje se da u tom području leži čak 13 milijardi barela procijenjenih iskoristivih zaliha nafte, za čije je vađenje još donedavno bila zainteresirana teksaška kompanija Greenland energy. „Modaliteti i tehnički detalji“ vezani uz ove dvije nove američke baze tek trebaju biti potvrđeni te, prema sporazumu, moraju biti predmetom zajedničkog dogovora svih strana.

Osim toga, u Sporazumu se navodi da „Sjedinjene Američke Države mogu uspostaviti dodatna obrambena područja na Grenlandu te ojačati svoje vojne operacije ili objekte. Svaka od stranaka može utvrditi potrebu za novim obrambenim područjem radi obrane područja Sjevernoatlantskog ugovora, Grenlanda i američkog kontinenta“. Također, Kraljevina Danska, zajedno s Grenlandom, razmotrit će zahtjeve za uspostavu besposadnih vojnih objekata na Grenlandu izvan obrambenih područja, primjenjujući ubrzane postupke vladinog odobravanja.

Dansko viđenje

Danski su komentatori još u subotu sporazum, koji je tada najavio američki predsjednik Donald Trump, ocijenili diplomatskom pobjedom Kopenhagena. Portal Artic Today objavio je kako Danska tvrdi da će taj dogovor staviti sigurnost Arktika pod nadzor NATO-a, umjesto da ona bude prepuštena isključivo Washingtonu i Kopenhagenu. Danska i Grenland su još prošli tjedan tvrdili da će sporazum koristiti tom arktičkom otoku i poštovati njegov suverenitet, no prema danas objavljenom sporazumu američka prava nastavljaju se i u slučaju da Grenland postane neovisan, ali se Grenlandu jamči ostajanje u NATO savezu ukoliko bi stekao neovisnost od Danske.

Iako Danska i Grenland tvrde da su zadržali potpuni suverenitet, čini se da prema sporazumu ipak ustupaju dio suverenih ovlasti: tako se npr. preleti, slijetanja, pristup podmorju i kretanje američkih vojnih snaga odvijaju bez ograničenja, dok je za uvođenje novih ograničenja potreban pristanak sve tri strane. Jednako tako, zabranjeno je postojanje baza koje nisu pod okriljem NATO-a, kao i dugotrajna prisutnost stranih snaga, osim ako se sve tri strane ne dogovore drukčije, te je zabranjena kontrola rudnika, infrastrukture i drugih osjetljivih aktivnosti od strane subjekata koji nisu saveznici, osim ako se sve tri strane ne slože da to ne predstavlja prijetnju. U svim navedenim slučajevima bilo koja od 3 strane ima mogućnost stavljanja veta, pa ako Washington kaže „ne“ – dogovor ostaje blokiran. Time ni Danska ni Grenland ne prepuštaju svoj teritorij ni državne simbole, ali se ipak odriču prava da o određenim pitanjima – sigurnosnim i gospodarskim – odlučuju samostalno.

Do sporazuma dolazi nakon višemjesečnog pritiska Trumpa, koji je izjavljivao da bi SAD trebao kontrolirati Grenland, te u pojedinim trenucima nije isključivao mogućnost uporabe vojne ili gospodarske sile kako bi stekao taj danski teritorij s visokim stupnjem autonomije. Njegove prijetnje, koje su dosegnule vrhunac u siječnju ove godine, izazvale su diplomatsku krizu unutar NATO-a te potaknule Dansku i Grenland na pregovore s Washingtonom s ciljem smanjenja napetosti. „To (sporazum, op.a.) bit će takvog oblika da odgovornost za sigurnost na Arktiku neće biti isključivo danska ili američka“, izjavio je u nedjelju danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen za nacionalnu televizijsku kuću TV2. Dodao je kako će uvelike „NATO biti taj koji će skrbiti o Arktiku“.

Vježba “Arktički štit” kao proba?

“Arctic Shield 2026” – finski specijalci iznad Narsarsuaqa (Photo: Rune Dyrholm/The Danish Defence)

U sjeni velikih napetosti, od 7. do 18. rujna na Grenlandu je održana NATO vježba „Arctic Shield“ pod danskim zapovjedništvom. Ukupno oko 400 vojnika iz 11 savezničkih zemalja (Danska, Norveška, Finska, Švedska, Kanada, Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Slovenija i Poljska) uvježbavali su obranu tog otoka na kopnu, moru i u zraku. Njemačka, Slovenija i Poljska sudjelovale su s promatračima, dok je Njemačka ujedno pružila i logističku potporu. Glavne aktivnosti odvijale su se na južnom Grenlandu, ali i u fjordu kod Kangerlussuaqa na zapadnom Grenlandu. Vježba je, između ostalog, obuhvatila operacije u kojima sudjeluju marinci iz Francuske i Nizozemske, postrojba bespilotnih letjelica iz Belgije, te snage za specijalne operacije iz Finske i Danske. Važnu ulogu tijekom vježbe „Arctic Shield“ imale su i postrojbe danske, norveške i švedske Domovinske garde. Kanada je sudjelovala sa stručnjacima za arktičke uvjete koji su prenijeli svoja iskustva u izvođenju operacija u hladnim vremenskim uvjetima. Dansko zapovjedništvo obrane i Zajedničko zapovjedništvo za Arktik pružali su potporu aktivnostima angažiranjem helikoptera i plovila te osiguravanjem medicinske stručnosti i logističke potpore. Ove aktivnosti provodile su se u bliskoj suradnji s grenlandskom vladom (Naalakkersuisut) i dio su NATO-ove višedomenske aktivnosti pod nazivom „Arctic Sentry“. Paralelno s vježbom „Arctic Shield“, na Arktiku su se provodile i druge aktivnosti, obuke te operacije u sklopu NATO-ove pojačane prisutnosti u toj regiji. To je uključivalo zračne operacije iznad Islanda, Grenlanda i Kanade u kojima su sudjelovali danski, kanadski i američki borbeni zrakoplovi.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid sudjelovao je na konferenciji NATO-ova Vojnog odbora koja je održana od 18. do 20. rujna 2026. u Kopenhagenu u Kraljevini Danskoj. Konferenciju je otvorio ministar obrane Kraljevine Danske Jeppe Bruus ističući važnost postojanosti NATO-a, posebno kada smo suočeni s ugrozama koje proizlaze iz trenutne sigurnosne situacije. Načelnici su tijekom tri dana raspravljali o kolektivnom odvraćanju i obrani, novim tehnologijama i modernizaciji, razvoju suvremenih vojnih sposobnosti te Ukrajini.

Upravo su o potencijalnim ugrozama, kao i onima materijaliziranim kroz hibridna djelovanja, izlagali zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za operacije general Alexus G. Grynkewich (SACEUR) i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju admiral Pierre Vandier (SACT). Glavna poruka konferencije je postojanost i nepokolebljivost NATO-a te potpuna predanost obrani svakog dijela teritorija Saveza. Otvarajući skup, predsjedavajući Vojnog odbora, admiral Cavo Dragone, istaknuo je prioritete konferencije, izjavivši: „Mi – načelnici glavnih stožera zemalja NATO-a, zajedno sa SACEUR-om i SACT-om – provodit ćemo zadaće proizašle sa sastanka na vrhu u Ankari, preusmjeravajući fokus s izdvajanja proračunskih sredstava na izgradnju sposobnosti koje će NATO-u omogućiti odvraćanje protivnika i obranu euroatlantskog područja.” Također je dodao: „Bavit ćemo se pitanjima kolektivnog odvraćanja i obrane, inovacijama i tehnologijom te ubrzanim uvođenjem novih obrambenih sposobnosti.”

Na konferenciji je izabran i budući predsjedavajući NATO-ova Vojnog odbora (CMC) general Carsten Breuer iz Savezne Republike Njemačke, koji će u ljeto sljedeće godine preuzeti dužnost od admirala Giuseppea Cavo Dragonea. Osim Breuera, kandidatkinja za tu funkciju je bila i kanadska načelnica Glavnog stožera Jennie Carignan, koja bi bila prva žena na čelu Vojnog odbora, no to se ipak neće dogoditi. General Breuer je zahvalio „na ukazanom povjerenju”: „Mnogo mi znači potpora načelnika glavnih stožera naših saveznika u NATO-u. Pred Savezom su velike zadaće, za našu sigurnost i mir u Europi i šire“.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obratio se u četvrtak, 10. rujna, sudionicima godišnje konferencije njemačkih voditelja diplomatskih misija u Berlinu, istaknuvši vodeću ulogu Njemačke u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg, pravednijeg i sposobnijeg NATO-a. Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, Rutte je u svom obraćanju naglasio potporu Njemačkoj nakon hibridnog napada Rusije na zračnu luku u Leipzigu. „NATO iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom. Uz vas stoji 31 ​​prijatelj i saveznik”, rekao je Rutte. O tom incidentu pisali smo na stranicama portala Obris. org, a Rutte je jasno dao do znanja da će odgovor Saveza biti pružanje veće potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Zahvalio je Njemačkoj na njezinoj vodećoj ulozi te naglasio jedinstvo Saveza u kolektivnoj obrani i potpori Ukrajini, naglašava NATO u priopćenju.

Rutte je izjavio da Njemačka predvodi najdublju transformaciju Saveza još od Hladnog rata – NATO 3.0 – u kojoj europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dolazi do promjene u načinu razmišljanja: sigurnost nije nešto što bi SAD trebao osiguravati “za” nas, već “s” nama, napomenuo je Glavni tajnik. Također je istaknuo znatan doprinos Njemačke sigurnosti Saveza, uključujući novu oklopnu brigadu trajno stacioniranu u Litvi, preuzimanje nove zapovjedne uloge Prvog njemačko-nizozemskog korpusa na istočnom krilu NATO-a te njemačke zrakoplove i brodove koji podupiru odvraćanje i obranu NATO-a. Rutte je pohvalio njemačku obrambenu industriju, od vodećih svjetskih tvrtki do inovativnih novoosnovanih poduzeća. „Proizvodite više i činite više za naš Savez”, rekao je Rutte. „Revitalizacija naše obrambene industrijske baze nije dobra samo za našu sigurnost, dobra je i za naša gospodarstva”, navodi NATO u priopćenju.

Inače, njemačka vlada želi odlučnije postupati protiv ruske flote u sjeni, budući da Moskvu optužuje za kršenje sankcija i sabotaže. Druge europske zemlje već poduzimaju odlučnije mjere, navode njemački mediji.

Njemačka: Mjere protiv ruske „flote u sjeni“

Julian Pawlak

Kada je njemačka savezna vlada 1. rujna javno proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, najavila je niz mjera odmazde. Među njima je i odlučnije postupanje protiv takozvane ruske „flote u sjeni“. To su često stari, loše održavani i nedovoljno osigurani brodovi s nejasnim vlasničkim odnosima, uglavnom tankeri za naftu, kojima Rusija pokušava zaobići sankcije, navodi u opširnom članku njemački Deutsche Welle (DW). No zadržavanje tih plovila nije tako jednostavno, kaže za DW Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost pri Zakladi za znanost i politiku u Berlinu. Naime, međunarodno pomorsko pravo u načelu štiti slobodnu trgovačku plovidbu: „Prijevoz ove robe otvorenim morem sam po sebi uopće nije nezakonit. Ono što tome treba dodati jest da su dijelovi te flote u sjeni povezani s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i s time povezanim ometanjima.“

Njemačka je dosad učinila premalo protiv toga, smatra političarka Zelenih zadužena za sigurnosna pitanja Sara Nanni: „Rusi financiraju svoj rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Europi svojom flotom u sjeni.“ Protiv Rusije se mora djelovati, smatra Nanni i dodaje: „To je jedino što bi Rusiju moglo pokrenuti da se ponovno vrati za pregovarački stol.“ Saveznu vladu ova političarka Zelenih optužuje za pasivnost: „Druge nacije to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutarnjih poslova čujem da je to tehnički ili pravno teško. Ali mislim da je to politička odluka da se to ne učini. I mislim da je to pogrešno.“

Finska pokazuje kako treba postupiti

Eagle S. nakon blokade finske policije i granične straže

Pod „drugim nacijama“ Nanni misli, primjerice, na Finsku: krajem 2024. tanker Eagle S. vukao je sidro po morskom dnu u Finskom zaljevu i oštetio električni kabel Estlink 2. Finska granična straža zadržala je brod. Iako je finski sud kasnije odbacio tužbu za teško oštećenje imovine, stručnjak za sigurnost Sönke Marahrens sa Sveučilišta u Kielu pohvalio je u intervjuu za DW postupanje Finaca: „Poslali su jasnu poruku drugoj strani i rekli: Znamo što radite i zaustavit ćemo vas! I moglo se vidjeti da je nakon te jasne objave druga strana shvatila i promijenila svoje ponašanje.“

Osim Finske, i Velika Britanija i Francuska, ali i Švedska, u međuvremenu rigorozno postupaju protiv sumnjivih brodova. Švedska obalna straža u svojim teritorijalnim vodama ciljano zaustavlja i kontrolira tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjeni. Pritom se brodove dosljedno zadržava ako koriste krivotvorene dokumente, nisu dovoljno osigurani, predstavljaju rizike za pomorsku sigurnost ili krše zakone o zaštiti okoliša.

Naoružane ruske posade na brodu

Kontrole sumnjivih ruskih brodova ipak nisu bez rizika, smatra Julian Pawlak: „Naravno, kod takvih akcija mora se uzeti u obzir da, primjerice, ruski ratni brodovi prate takve brodove ili, kao što se sada češće opaža, da se na brodu nalaze naoružane posade povezane s ruskim plaćeničkim skupinama, te da se takvi rizici moraju uzeti u obzir.“

Rusija je zbog “Jaguara” digla borbene avione

Estonija je to iskusila s tankerom Jaguar. U svibnju 2025. njegov je kapetan ignorirao upute estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim obalnim vodama. Estonci su pokušali zaustaviti i provjeriti sumnjivi brod. Na to je Rusija podigla borbeni zrakoplov – Estonci su popustili i tanker je mogao nastaviti plovidbu. „Pritom je važno obratiti pozornost na to u kojoj se regiji te aktivnosti provode“, kaže Pawlak: „Na Baltiku je Rusija već zemljopisno mnogo bliže i ima druge mogućnosti, uključujući i uporabu vojnih jedinica za pružanje potpore.“ No, ističe Pawlak, primjerice u La Mancheu između Velike Britanije i Francuske to je već teže: „Rusija ne može pratiti ili štititi svaki brod flote u sjeni.“

Kontrole bi povećale troškove za Rusiju

Francuska vojska u kontroli tankera Deyna

Iako stručnjak za sigurnost Johannes Peters smatra da je opravdano postupati protiv brodova flote u sjeni, on upozorava: „Ovim kontrolama nećemo moći isušiti ovaj sustav, nego je riječ o tome da se taj sustav flote u sjeni za Rusiju optereti rizicima i neizvjesnostima te da se povećaju troškovi.“ Pritom navodi primjer: „Ako umjesto tri može ploviti samo jedan brod dnevno, onda su to manji prihodi u rasponu od dvoznamenkastog do troznamenkastog milijunskog iznosa. Ako tranzit ne traje x dana, nego x plus 4 dana – sve to smanjuje ruske prihode. A prihodi od izvoza nafte egzistencijalno su važni za rusko ratno gospodarstvo“, navodi DW.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju, 6. rujna, da su njemačke optužbe o umiješanosti Moskve u incident s dronom na njemačkom aerodromu u Leipzigu “početak pravog rata”, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Naime, njemački kancelar Merz i njemački mediji objavili su da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni neuspješni pokušaj napada dronovima na zračnu luku Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj  kada je 4. kolovoza pronađen dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Službeni Berlin objavio je 1. rujna da raspolaže podacima da je Rusija odgovorna za pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle prošlog mjeseca te je odlučila odgovoriti nizom mjera., a među njima su zatvaranje konzulata i ruskog kulturnog centra u Berlinu.

Rusija je, naravno, odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optužujući Berlin za podmetanje dokaza kako bi pripisala Rusiji odgovornost za napad. “Sve ove Merzove izjave o ponovnom pretvaranju Njemačke u vodeću vojnu silu u Europi – provode se u praksi. On nam, zapravo, objavljuje rat“, rekao je Lavrov o njemačkom kancelaru. Portal Deutsche Wellw objavio je u ponedjeljak 7. rujna da je prvi čovjek ruske diplomacije Sergej Lavrov, poznat po svojoj oštroj retorici, dodatno zaoštrio ton u sporu s Berlinom. “Zračna luka Leipzig. Ondje su pronašli dron i proglasili ga ruskim. Nitko ništa nije dokazao. Zapravo, ovo je početak pravog rata“, rekao je Lavrov za rusku državnu televiziju. Dodao je da ga njemačke sankcije, poput zatvaranja ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, podsjećaju na uvod u Drugi svjetski rat.  Ruski ministar dodao je da “nema sumnje da će brojni zapadni političari uskoro biti izbrisani s europske političke scene“.

Za Berlin su pak dokazi čvrsti i neoborivi, naglašava DW. Kancelar Merz izjavio je da vlada već četiri tjedna temeljito provjerava sve informacije: “Krivac je jasno identificiran. Dokazi su neosporni i pravno potpuno utemeljeni.” Merz je izjavio  da reakcija Berlina na incident u Leipzigu slijedi primjer njemačkih vlasti iz 1980-ih: “Baš kao što je 1982.-83. savezna vlada pod vodstvom CDU/CSU dala jasan odgovor na prijetnju našoj slobodi, prijetnju našem teritoriju, prijetnju našoj demokraciji, tako i danas moramo dati jasan odgovor i ostati nepokolebljivi“, rekao je njemački kancelar. 1982.-83. vlada njemačkog kancelara Helmuta Kohla, unatoč raširenim anti-ratnim prosvjedima, podržala je razmještaj američkih projektila Pershing II u Zapadnoj Njemačkoj. Ovaj potez smatran je odgovorom NATO-a na razmještaj projektila srednjeg dometa RSD-10 Pioneer od strane Sovjetskog Saveza i povećanu vojnu prijetnju koju je predstavljao SSSR.

Ruski dom u Berlinu

Rusija je odmah odbacila njemačke optužbe kao neutemeljene, optuživši Berlin za krivotvorenje dokaza. Sam Vladimir Putin nazvao je incident insceniranim činom osmišljenim kako bi se odvratila pozornost od problema koje Njemačka doživljava pod kancelarom Friedrichom Merzom: “Postoje očiti ekonomski problemi. Tvrtke se zatvaraju. Ljudi gube posao, životni standard opada. Nije jasno zašto se sve to radi. Jedino objašnjenje je da se moramo ‘suočiti s agresivnom Rusijom’. Gdje su dokazi? Pa, podmetnuli su ‘dokaze’“. Nakon što je Njemačka zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar u Berlinu, Moskva je uzvratila zatvaranjem sva tri Goethe-instituta u Rusiji, a zaposlenicima i njihovim članovima obitelji naređeno je da napuste Njemačku. Kako je jučer objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, “Rusija povlači svoju suglasnost za rad njemačkog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. Mora prestati s radom, a njegovi zaposlenici moraju napustiti Rusiju najkasnije do 18. rujna. Goethe centri u Rusiji također prestaju s radom, a njihovi zaposlenici moraju napustiti zemlju najkasnije do 13. rujna.”

Hibridne prijetnje i napadi – njemačka svakodnevnica

Njemačka je već neko vrijeme na udaru hibridnih prijetnji o kojima sve češće se govori u javnosti i medijima. Njemačke sigurnosne službe koriste taj izraz kada različite radnje – poput sabotaže, špijunaže, kibernetičkih napada i dezinformiranja –  djeluju koordinirano. Cilj je oslabiti državu i društvo, ali na način da se ne prijeđe prag otvorenog rata, dok nalogodavci nastoje prikriti tragove. Takvi su napadi najčešće usmjereni na kritičnu infrastrukturu: zračne luke, željeznice, energetske mreže i državne institucije. Istodobno je meta i javno mnijenje – lažne vijesti služe stvaranju nesigurnosti i narušavanju povjerenja u državu. Budući da pojedinačni incidenti na prvi pogled djeluju nepovezano, tek šira slika otkriva pravu pozadinu.

Njemačka i njezini zapadni saveznici već dugo optužuju Moskvu za vođenje hibridnog rata, koji uključuje kampanje dezinformiranja, pa čak i naručena ubojstva. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i Europa aktivno podupiru Kijev u obrani Ukrajine. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je za list Bild am Sonntag: „Ruski hibridni napadi naša su svakodnevica – od dronova s ​​eksplozivom u zračnim lukama i agenata u našim gradovima do kibernetičkih napada i sabotaža. Ti će napadi postati još intenzivniji, ali imamo načina da se obranimo i zaštitimo.”

Nije samo Leipzig …

Njemačka policija ima pune ruke posla

Prošlog tjedna, točnije 1. rujna mediji su objavili kako je  termoelektrane Jänschwalde u njemačkom Brandenburgu pokušan je napad na transformatorsku stanicu. Policija je kod postrojenja u mjestu Turnow-Preilack pronašla eksplozivne naprave, za koje se navodi da su rakete opremljene eksplozivom. Stručnjaci su na terenu i rade na njihovoj deaktivaciji, objavio je Die Welt. Policija je jučer oko osam sati obaviještena o mogućem oštećenju na jednom od vodova. “Osiguravamo tragove, a na terenu su stručnjaci za deaktiviranje“, izjavila je glasnogovornica policije i potvrdila da nema nikakve opasnosti za stanovništvo. Istragu je preuzeo Pokrajinski ured za kriminalističku policiju Brandenburga (LKA), a pronađene naprave opisane su kao improvizirana eksplozivna i zapaljiva sredstva. I list “Märkische Allgemeine”, koji se poziva na izvore iz sigurnosnih krugova i same tvrtke, piše da su interventne snage pronašle i deaktivirale nekoliko raketnih naprava s eksplozivom. Prema istom izvoru, transformatorska stanica pogođena je više puta. Očito je cilj bio izazvati veći prekid opskrbe električnom energijom u bloku E termoelektrane na ugljen. Zabilježen je kratkotrajan prekid rada, ali su u međuvremenu svi vodovi ponovno u funkciji. Iz tvrtke ističu da opća opskrba električnom energijom nije ugrožena i da blisko surađuju s nadležnim sigurnosnim službama. Glasnogovornik operatera elektrane Leag potvrdio je da u tvrtki nema ozlijeđenih. Transformatorska stanica Preilack, smještena u okrugu Spree-Neiße blizu granice sa Saskom, ključna je za distribuciju električne energije proizvedene u elektrani Jänschwalde na regionalnoj i nacionalnoj razini. Elektrana Jänschwalde, prema podacima tvrtke Leag, izgrađena je između 1976. i 1989. godine i bila je posljednja velika elektrana podignuta u bivšem DDR-u.

Jučer je objavljeno i da su i u zapadnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija policajci otkrili eksplozivne naprave u blizini dalekovoda, javila je novinska agencija DPA, pozivajući se na policiju u Kölnu. Lokalni stanovnici prijavili su sumnjivu osobu u blizini elektrane Weisweiler u blizini Aachena u ponedjeljak, 7. rujna poslijepodne. Područje je bilo blokirano, a promet na saveznoj autocesti A4 između čvorišta Eschweiler Ost i Langerwehe također je bio zatvoren. Policija je danas objavila da je kao sumnjivog za ovaj incident privela 48-godišnjeg Daniela V. Prema preliminarnim informacijama, pokušao je izazvati kratki spoj bacivši tanku žicu preko dalekovoda koristeći rakete kućne izrade.

EU i NATO raspravljaju o odgovoru na incident s dronom u Leipzigu, za koji je Njemačka okrivila Rusiju, “na najvišim razinama“. Visoki dužnosnik rekao je za Financial Times da trenutni mehanizmi odvraćanja nisu dovoljni za odgovor na akcije koje ne spadaju pod članak 5. NATO ugovora. Savez se boji da bi se bez snažnog odgovora takvi incidenti mogli nastaviti. Prema FT-u, europske obavještajne agencije pripremaju se za još vandalizma i kibernetičkih napada, pa čak i podmetanja požara na raznim mjestima, dok Francuska, Italija i Poljska sljedeće godine održavaju izbore. Istodobno, razvoj kolektivnog NATO rješenja kompliciran je zbog različitog stava Washingtona od europskog, čemu je pridonijela i prošlotjedna izjava Donalda Trumpa da Rusija ne želi napasti zemlje NATO-a.

Danas je u vojarni “132. brigade HV” u Našicama 18. hrvatski kontingent u NATO-aktivnost Prednjih kopnenih snaga u Poljskoj. Kontingent čine 52 pripadnika, među kojima su i dvije pripadnice, te borbena vozila pješaštva M2A2 Bradley. Ovo je ujedno prvi put da se vod BVP Bradley upućuje u neku NATO-ovu aktivnost van granica Republike Hrvatske. Zapovjednik voda borbenih vozila pješaštva Bradley je poručnik Stjepan Pandžić koji je u ime pripadnika 18. HRVCON-a istaknuo:

“Vojni poziv nikad nije bio lagan, ali ga nosimo ponosno, svjesni smo odgovornosti koju imamo prema domovini, kolegama i obitelji koja nas čeka kod kuće. Upravo u toj odgovornosti leži snaga našeg poziva i dostojanstvo naše službe. (…) Odlazak u Republiku Poljsku nije samo vojna zadaća, već i potvrda naše profesionalnosti i predanosti. Naša zadaća je pokazati visoku razinu odgovornosti, znanja, vještina i obučenosti koje posjeduje hrvatski vojnik. S ponosom ćemo nositi hrvatsku zastavu i beretku Sokolova svjesni naših vrijednosti”,

rekao je poručnik Pandžić.

Pripadnicima 18. HRVCON-a prigodno se obratio i državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Galić te poručio:

“Ponosan sam što u međunarodnom okruženju pokazujemo vlastite sposobnosti i što prvi put upućujemo vod borbenih vozila pješaštva Bradley u NATO-ovu aktivnost.”

Do sada su Oružane snage RH u Poljskoj bile prisutne s višecijevnim lanserima raketa Vulkan i samohodnim panzerhaubicamaPzH 2000, koje su u nekoliko navrata upravo u Poljskoj provele zajedničku vježbu s BVP M2A2 Bradley iz sastava tamošnjim američkih snaga. Ovoga puta hrvatski BVP Bradley odlazi samostalno put obučnog centra Bemowo Piskie.

“Ovaj kontingent, kao i oprema i sposobnosti koje s njim upućujemo u Poljsku, još su jedna potvrda da Hrvatska vojska prati suvremene sigurnosne izazove i da smo spremni preuzeti odgovornost koju članstvo u NATO-u nosi”,

istaknuo je državni tajnik Galić.

Kao i do sada, hrvatski vojnici u Poljskoj bit će smješteni u vojarni Bemowo Piskie Training Area kao sastavni dio borbene skupine pod vodstvom Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država zajedno s pripadnicima oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine i Rumunjske. Ova borbena skupina ojačava 15. mehaniziranu brigadu Oružanih snaga Poljske, kao zemlju domaćina. Zadaće borbene skupine u Poljskoj odnose se na razvoj borbene spremnosti putem zajedničke obuke i vježbi te kontinuiranim poboljšavanjem obrambenog planiranja.

*Photo: MORH/J.Šeri

U sklopu ovogodišnjeg slovenskog predsjedanja Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (Central European Defence Cooperation – CEDC), načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske, general-bojnik Boštjan Močnik domaćin je konferencije na kojoj od 2. do 4. rujna sudjeluju načelnici glavnih stožera i vojni predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.  Na dva panela u Postojni raspravljalo se o vojnoj mobilnosti i izazovima novačenja, da bi potom visoki vojni dužnosnici posjetili Centar za obuku u Vipavi, kako bi osobno vidjeti obuku kandidata u osnovnoj vojnojstrukovnoj obuci. Na kraju sastanka u Vipavi, general bojnik Močnik istaknuo je važnost jačanja dobrih odnosa u regiji i razmjene iskustava ili primjera dobre prakse za učinkovitu suradnju, posebno kada nešto krene po zlu. Prema njegovim riječima, ovakve platforme nude iznimnu priliku za umrežavanje i razmjenu mišljenja o tome kako se naše susjedne zemlje suočavaju s izazovima koji su zajednički svim vojskama srednje Europe. „Ove godine, u ovom formatu, u prvi plan smo stavili ljude ili osoblje i vojnu mobilnost“, naglasio je načelnik Glavnog stožera Slovenske vojske.

Načelnik GS Slovenske vojske general-bojnik Boštjan Močnik i zapovjednik ZzP-a brigadni general Vukičević

Sudionici su, među ostalim, raspravljali o izazovima vojne mobilnosti i zapošljavanja. U vojnoj mobilnosti važna je i brzina kretanja konvoja na cesti i koliko brzo zemlja može omogućiti njegov siguran i nesmetan prolaz kroz svoj teritorij. Stoga su se rasprave vodile i o odgovarajućoj prometnoj infrastrukturi, administrativnim postupcima i pružanju odgovarajuće logističke potpore. Vojna mobilnost zahtijeva sveobuhvatnu suradnju države, budući da se uz vojne sposobnosti moraju osigurati i civilna infrastruktura, promet, energetika, zdravstvo, komunikacija i druge potporne sposobnosti. Važan dio ovog sustava je i potpora zemlje domaćina savezničkim snagama u njihovom dolasku, tranzitu, raspoređivanju, djelovanju i održavanju. To je posebno važno za Hrvatsku, s obzirom da dva od četiri glavna EU koridora za vojnu pokretljivost (Central Southern Corridor i Eastern Corridor) prolaze kroz hrvatski teritorij, pa se Republika Hrvatska pozicionira kao važna tranzitna država za potrebe istočnog i jugoistočnog krila Unije i NATO-a.  Time se istodobno otvara i značajan potencijal za sufinanciranje iz financijskih instrumenata EU-a za potrebe modernizacije prometne infrastrukture dvojne namjene, jačanje otpornosti luka, zračnih luka i željezničkih čvorišta te unaprjeđenje koordinacije između civilnih upravitelja infrastrukture i OS RH. Na sastanku CEDC-a nije sudjelovao načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid, već je u Sloveniji bio brigadni general Mile Vukičević, zapovjednik Zapovjedništva za potporu.

Vezano uz novačenje mladih generacija u vojsku, raspravljalo se o mjerama koje zemlje poduzimaju kako bi uspostavile održiv i otporan model osiguranja dovoljnog broja osoblja za vojnu profesiju. Sudionici konferencije potom su posjetili Vipavski centar za obuku, gdje su, između ostalog, pogledali obuku kandidata u osnovnoj vojnoj-strukovnoj obuci.

Slovenija je 01. siječnja ove godine preuzela je jednogodišnje predsjedanje inicijativom CEDC, koja je osnovana 2010. godine. Trenutno okuplja ministarstva obrane šest zemalja – Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, dok Poljska sudjeluje na sastancima kao promatrač. Predsjedanje Republike Slovenije održava se pod sloganom „Od politike do prakse – Izgradnja jače srednje Europe“, koji naglašava prijelaz s dijaloga na zajedničko djelovanje i razvoj kapaciteta. Glavni ciljevi slovenskog predsjedanja su jačanje regionalne sigurnosne suradnje i razmjena dobrih praksi, promicanje rasprava o europskim obrambenim inicijativama i traženje mogućnosti za zajedničku suradnju između država članica Inicijative, povećanje operativne spremnosti i razvoj zajedničkih sposobnosti, suradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana, jačanje regionalna interoperabilnost i otpornost, podrška digitalnoj i kibernetičkoj otpornosti, promicanje suradnje i inovacija obrambene industrije, jačanje suradnje u vojnom području i provedba zajedničke obrambeno-vojne terminologije.

*Photo: Slovenska vojska

Danas je iz vojarne 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću svečano ispraćen 9. hrvatskog kontingenta u NATO-ovu aktivnost prednjih kopnenih snaga u sklopu Multinacionalne borbene skupine u Mađarskoj. Kontingent s ukupno 59 pripadnika OS RH sastavljen je od 40 pripadnika voda lakog pješaštva, tri pripadnika medicinskog tima, dva pripadnika Pukovnije vojne policije, sedam pripadnika u stožernom osoblju, pet pripadnika nacionalnog elementa potpore te zapovjednog tima, koji čine zapovjednik kontingenta pukovnik Saša Berger i natporučnik Mislav Soldić.

Zapovjednik 9. hrvatskog kontingenta u Mađarskoj pukovnik Saša Berger u svojem je obraćanju poručio:

“Vjerujem da ćemo našim sudjelovanjem uspješno pridonijeti izgradnji mozaika zajedničke sigurnosti i potvrditi ono što je već postalo pravilo, a to je vrhunska pripremljenost i osposobljenost Hrvatske vojske za izvršenje zadaća u multinacionalnom okruženju i u bilo kakvim uvjetima. Spoj iskustva i mladosti na neki je način odličan preduvjet uspješnosti provedbe zadaća koje nam predstoje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazuju nam da se sigurnost naših domova i naše domovine ne treba braniti na našim kućnim pragovima, već na smjerovima od kuda ugroza dolazi”.

Uz obitelji i prijatelje pripadnika kontingenta, svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik načelnika GS OSRH i zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zamjenik zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta GS OSRH brigadir Tomislav Kasumović te zamjenik zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske pukovnik Robert Budimir Bekan.

Hrvatska u ovoj NATO aktivnosti sudjeluje od srpnja 2022. godine, a u svakoj pojedinačnoj rotaciji angažirano je do 70 pripadnika OS RH uz predviđenu mogućnost rotacije do ukupno 140 pripadnika godišnje.

*Photo: MORH/F.Klen

Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak,  10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“  navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.

“Softver postaje ratno oružje”

No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.

Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije

Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”

Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.

Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju

Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”

Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr

Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.

Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi

Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi

Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže.  Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.

Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.

Novi zapovjednik NATO Zapovjedništva Sarajevo, brigadni general James C. Fowler, zajedno s ministrom obrane BiH Zukanom Helezom obišao je u četvrtak, 06. kolovoza, tri tvrtke tamošnje obrambene industrije. Riječ je o kompanijama Binas d.d. Bugojno, BNT d.d. Novi Travnik i Pretis d.d. Vogošća, gdje su održani sastanci NATO i BiH dužnosnika s članovima uprava, kao i obilazak proizvodnih pogona. Također, na samom kraju posjeta, na obučnom poligonu Pretisa iz Vogošće visoka delegacija je prisustvovala pokaznom gađanju iz tenkovskog topa 125 mm M-84, kako bi se neposredno uvjerili u kvalitetu, tehničke mogućnosti i razvojne kapacitete proizvoda namjenske industrije Bosne i Hercegovine.

Prvo odredište je bilo Bugojno i tamošnja kompanija Binas.

“Vidjeli smo da tamo ima negdje oko 65 komponenti koje se proizvode za konačan proizvod. To je upaljač za različite vrste raketa i granata. Ono što mene fascinira jeste stalni porast broja zaposlenih, stalni porast produktivnosti i prihoda. Konkretno, Binas u odnosu na prošlu godinu, ova dva mjeseca, lipanj i srpanj, ima po dva milijuna više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine”,

napomenuo je Helez. Nakon sastanka s gradonačelnikom Bugojna, sarajevska delegacija zaputila se prema tvrtki BNT u Novom Travniku, gdje je ministar Helez ponovno hvalio prihode tvrtke:

“Oni su također podigli razinu prihoda za 50 posto. Imali su prošle godine 40, ove godine planiraju 60 i ovo sve ide po planu i mislim da će ostvariti taj plan. Posebno je zanimljivo da se uvode nove proizvodne linije i novi proizvodi”.

BNT proizvodi minobacače 60,81,82 i 120 mm, haubice 152 i 155 mm, ručne bacače 44mm M57 i M80, bestrzajne topove 82 mm M60 i M84, tenkovski top 100 mm za T-55, tenkovski top 125 mm za M 84, haubice 105 mm i 122 mm, top 130 mm i avionski top 23 mm. Kao i niz drugih kompanija, i BNT je tijekom prošle godine pokrenuo proizvodnju dronova sposobnih za nošenje tereta zbog čega su dodatno zaposlili nove radnike.

Zadnja stanica na Helez-Fowlerovoj turneji bio je Pretis iz Vogošće, gdje je ministar obrane Helez opet pohvalio prihode tvrtke:

“Također, kako su me obavijestili, u prvih šest mjeseci dobit Pretisa je oko 13 miliona, što je veliki skok u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, ja kao ministar odbrane, jako sam zadovoljan stupnjem razvoja i ovim kompletnim proizvodima koji su jako bitni u segmentu sigurnosti i odbrane naše domovine Bosne i Hercegovine”.

U travnju ove godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine najavila je da će Pretisu dodijeliti 5 milijuna konvertibilnih maraka (3 milijuna USD/2,6 milijuna eura) za izgradnju tvornice baruta. „Odluka odražava stratešku predanost Federacije jačanju i modernizaciji obrambene industrije, s naglaskom na jačanje kapaciteta Pretisa kao jednog od ključnih proizvođača u sektoru“, objasnila je tada Vlada Federacije Bih u priopćenju za javnost.

Prema ministru obrane Helezu, ovaj zajednički posjet je bio prilika da se neposredno uvjere u transparentnost proizvodnih procesa u ovim pogonima.

“Zadovoljstvo mi je istaknuti da se naša obrambena industrija, koja je ranije bila orijentirana na istočnu varijantu, vrlo uspješno preorijentirala na proizvodnju po NATO standardima, te da više od 80 posto izvoza ide u zemlje članice NATO-a”,

naglasio je Helez, napominjući da je nadzor obrambene industrije u Bosni i Hercegovini jedan od zadataka tamošnje NATO misije. „Odlučili smo zajedno posjetiti ove tvrtke i vidjeti razinu razvoja tih tvrtki i skup proizvoda koje proizvode,“ rekao je Helez.

Zapovjednik NATO zapovjedništva u Sarajevu, general Fowler koji je stigao u Sarajevo tek prije par mjeseci, izrazio je zadovoljstvo posjetom ovim uspješnim kompanijama, potvrdivši kako se uvjerio u visoku kvalitetu njihovih proizvoda, koji su danas prisutni na svjetskom tržištu. General Fowler je istaknuo da će NHQSa nastaviti podržavati sektor u okviru svog mandata, radeći zajedno s lokalnim institucijama na jačanju sposobnosti i poboljšanju suradnje s partnerima Saveza.

*Photo: Ministarstvo obrane BiH, NATO