Tijekom krhkog primirja SAD-a i Izraela s jedne  i Irana s druge strane, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sastao se američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, pri čemu je Trump još više zaoštrio svoju retoriku prema Europi i NATO-u. Kako su izvijestili mediji, američki predsjednik bio je “apsolutno razočaran” sastankom s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u četvrtak, 09. ožujka. Njih dvojica sastala su se u Washingtonu kako bi razgovarali o američko-izraelskom ratu protiv Irana, u kojem saveznici iz NATO-a nisu aktivno sudjelovali. “NATO nije bio tu kada nam je bio potreban, i neće biti tu ako nam ponovno bude trebao“, objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social nakon sastanka, s Rutteom.

Prije sastanka, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da je Trump ponovno raspravljao o povlačenju iz NATO-a. O tome već smo pisali na stranicama portala Obris.org, osobito o stavu američkog predsjednika da je NATO, „ Tigar od papira“. „Mislim da je to nešto o čemu će predsjednik razgovarati za nekoliko sati s glavnim tajnikom Rutteom“, rekla je Leavitt novinarima prije sastanka čelnika. Wall Street Journal izvijestio je da Trump želi kazniti neke članice NATO-a za koje smatra da nisu bile od pomoći tijekom rata s Iranom, i to potencijalnim premještanjem američkih trupa iz njihovih zemalja.

Rutte – posipanje pepelom?

„Ovo je bio vrlo iskren, vrlo otvoren razgovor. Ali i razgovor između dva dobra prijatelja“, rekao je Rutte o sastanku održanom iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući. Ruttea, bivšeg premijera Nizozemske, zbog njegove potpore Trumpu, kritiziraju mnogi europski čelnici, kao i dio javnosti. Otvoreno ga se proziva da se ulizuje Trumpu te da mu „drži stranu“. Poznat je po oslovljavanju američkog predsjednika „taticom“ , Rutte je spomenuo pred novinarima da je to nešto što će ga pratiti cijeli život.

Novinar CNN-a pitao je Ruttea je li mu Trump rekao da će se SAD povući iz NATO-a. On nije izravno odgovorio na pitanje, već je prenio razočaranje američkog predsjednika. „Da budem jasan, on je apsolutno razočaran mnogim saveznicima u NATO-u i razumijem što želi reći“, rekao je Rutte. „Ali istovremeno sam mogao ukazati i na činjenicu da je velika većina europskih zemalja bila od pomoći s bazama, logistikom, preletima, osiguravanjem da ispunjavaju obveze“, naglasio je Rutte. Također je ukazao na napore britanskog premijera Kiera Starmera da sazove 34 druge zemlje kako bi istražile načine za održavanje Hormuškog tjesnaca otvorenim za plovidbu.

Rutte je priznao da “neke od njih” nisu prošle test, ali je rekao da je “velika većina europskih zemalja” ipak ispunila svoje obveze prema NATO-u. “Ono što su SAD učinile s Iranom mogle su učiniti jer je toliko europskih zemalja ispunilo te obveze“, nastavio je Rutte. “Ne sve, i potpuno razumijem njegovo razočaranje zbog toga, ali to je stoga nijansirana slika.” Glasnogovornik NATO-a kasnije je na X-u rekao: “Glavni tajnik naglasio je važnost saveznika da nastave jačati kako bi ostvarili jači i pravedniji savez.”

Grenland se opet spominje

Nedavno je Trump ponovo izrazio i frustraciju zbog činjenice da SAD treba danski otok Grenland (o čemu smo također pisali), a “NATO im to odbija”, ta tema ponovo je došla u fokus odnosa SAD i Europa. Govoreći u Washingtonu nakon sastanka s Trumpom u Bijeloj kući, Rutte je naglasio da se rasprave odnose na status Grenlanda, odnosno na ograničavanje utjecaja drugih velikih sila u toj regiji. Rutte je naglasio da postoji ozbiljan rizik jačanja prisutnosti Rusije i Kine na Arktiku, što dodatno komplicira geopolitičku sliku, piše turska agencija Anadolu . „Postoji velika opasnost da će se Rusija i Kina još više uključiti u arktičke događaje. Predsjednik je u pravu kada ističe da se moramo znati braniti“, rekao je Rutte. Izjave čelnika NATO-a dolaze nakon što je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen upozorio da Trump nije odustao od svojih ambicija vezanih uz Grenland.

Dodatni Trumpov pritisak na NATO saveznike

Ako je vjerovati medijskim izviješćima, američki predsjednik Donald Trump zadužio je glavnog tajnika NATO-a da europskim saveznicima prenese “ultimatum” – zahtjev da u roku od nekoliko dana poduzmu konkretne mjere i počnu slanje ratnih brodova i naoružanja za operaciju u Hormuškom tjesnacu, piše njemački tjednik Der Spiegel pozivajući se na neimenovane izvore. Navodno, poručuje kako politička obećanja više nisu dovoljna i da očekuje konkretnu akciju Europljana u sljedećih nekoliko dana. Trumpov zahtjev zapravo predstavlja ultimatum, reklo je nekoliko europskih diplomata koji su informirani nakon sastanka glavnog tajnika NATO-a s Trumpom. I Berlin je posljednjih dana signalizirao načelnu spremnost za zajedničku misiju u tjesnacu. Također, države koje se ogluše na ovaj zahtjev ili ultimatum, više ne mogu računati na Amerikance jer ih Trump navodno namjerava povući iz baza tih država, pri čemu se posebno spominju Španjolska i Njemačka.

U svakom slučaju situacija je sve napetija i kako to obično piše na kraju epizoda neke serije …to be continuited

Američki predsjednik Donald Trump sve više gubi potporu u svijetu, ali i u samim SAD za svoje poteze i rat na Bliskom istoku. U trenucima frustracije sve više prijeti američkim izlaskom iz NATO saveza. Od kritika i suzdržanosti, odbijanja podrške ratu u Iranu te zabrane preleta američkim zrakoplovimaa i korištenja europskih baza, europski čelnici svaki dan  „dižu tlak“ američkom predsjedniku Trumpu tijekom vojne intervencije u Iranu.

Trump NATO smatra „tigrom od papira“

U nedavnoj izjavi za britanski Telegraph otvoreno je izrazio nezadovoljstvo odbijanjem saveznika da ga podrže u ratu protiv Irana. O tome, a i padu povjerenja Europe u SAD već smo pisali na stranicama portala Obris.org. Naime, očito je kako je narušeno povjerenje Europljana u njega, a time i u SAD, što je dodatno pojačano nakon što je Trump u četvrtak, 2. travnja, ponovio da NATO nije bio uz SAD kada je zatražena pomoć za otvaranje prometa kroz Hormuški tjesnac. Dodao je da Washington ionako neće trebati Savez u budućnosti, nazvavši NATO „tigrom od papira“, dodavši da to zna on, a “zna i Vladimir Putin”.

“Potrošili smo milijarde dolara na NATO. Nismo ga ni trebali, ali iskreno, pitao sam Savez za pomoć da vidim što će učiniti. Raznijeli smo Iran i zadnje što mi je trebalo je da nam taj tigar od papira stane na put. Nazvao sam Francusku, Macrona, prema kojem se supruga ponaša izuzetno loše. Rekao sam mu: ‘Emmanuel, voljeli bismo imati pomoć u Zaljevu, ako biste odmah mogli poslati brodove’. Rekao mi je da ne mogu to učiniti, da mogu doći tek kada rat završi. Rekao sam mu da je tada nepotrebno. Mnogi su ponudili pomoć nakon što rat bude dobiven. I tako sam doznao istinu o NATO-u”,

rekao je Donald Trump.

Reakcije europskih čelnika

Na ponašanje i izjave američkog predsjednika reagirali su brojni europski čelnici. Tako je finski predsjednik Alexander Stubb  objavio da su nužni konstruktivan razgovor i razmjena ideja o NATO-u, Ukrajini i Iranu. “Problemi su tu da se rješavaju, pragmatično“, napisao je Alexander Stubb u objavi na društvenim mrežama. ‘Europskiji’ NATO bit će i na dnevnom redu godišnjeg summita NATO-a u Ankari 7. i 8. srpnja, priopćeno je iz ureda predsjednika Finske.

Poljski premijer Donald Tusk oštro je reagirao na najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u, Rusiji i ratu u Ukrajini, poručivši da takva politika ide izravno na ruku Kremlju.

“Prijetnja raspadom NATO-a, popuštanje sankcija Rusiji, velika energetska kriza u Europi, zaustavljanje pomoći Ukrajini i blokada zajma za Kijev od strane Orbána – sve to izgleda kao plan iz snova Vladimira Putina”,

smatra Tusk. I on, ali i drugi regionalni čelnici upozoravaju da bi takav pristup mogao ojačati poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Čini se da su Poljaci najglasniji i najjasniji u izražavanju stavova. Tako je i poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz jasno poručio: “Nema NATO-a bez SAD-a i u našem je interesu da prevlada mir. Ali isto tako nema ni američke moći bez NATO-a.” Naglasio je da održavanje čvrstih veza s Washingtonom ostaje ključno za sigurnost Poljske. “Moramo se oduprijeti emocionalnim napetostima koje proizlaze iz izjava koje su jedan dan ovakve, a već sutra mogu biti drugačije.”

“NATO je paraliziran – ne mogu se čak ni sastanci održavati“, rekao je jedan europski diplomat, koji je kao i drugi sugovornici zatražio anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti za potal Politico. “Prilično je jasno da se NATO već raspada“, izjavio je jedan dužnosnik EU, dodajući da Europa mora hitno ojačati vlastitu obranu: “Ne možemo čekati da potpuno umre.” Ova otvorena procjena, koja proizlazi iz razgovora Politica s 24 ministra, dužnosnika i diplomata, zorno oslikava promjenu u poslijeratnom svjetskom poretku. Posljednjih dana Trumpova administracija gurnula je vojni savez u vjerojatno najdublju krizu u njegovoj 77-godišnjoj povijesti. Predsjednik i njegov tim obećali su da će preispitati članstvo SAD-a u NATO-u nakon završetka rata u Iranu, kao osvetu za odluku europskih saveznika da se ne pridruže sukobu.

Europa se ujedinjuje u odnosu na SAD

Donald Trump i Alexander Stubb – partneri u golfu, ali ne i u NATO-u

Politico doznaje da se prošlog tjedna u Helsinkiju deset europskih čelnika sastalo na privatnoj večeri bez svojih dužnosnika i pomoćnika u intimnom okruženju Mannerheim muzeja, doma finskog vođe iz Drugog svjetskog rata, Gustafa Mannerheima. Tamo su, navodno, čelnici zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Finske i Norveške vodili iskrenu raspravu o teškom stanju transatlantskog saveza. Svi su se složili da je Trumpov niz uvreda putem društvenih mreža loš i da se pogoršava. Ipak, odlučili su da ne mogu pristati na zahtjeve američkog predsjednika da se pridruže borbama protiv Irana. “Svi želimo da rat završi, no nismo na istoj valnoj dužini sa SAD“, rekao je jedan dužnosnik upoznat s raspravama. Trump želi pomoć NATO-a, ali čelnici se opiru jer “većina Europljana nije bila unaprijed obaviještena, a Zaljev nema nikakve veze s NATO-om“. Za Europu, ova kriza ima ujedinjujući učinak, ocjenjuje se u analizi Politica. Trump je “uništio” transatlantski odnos i “ujedinio” Europu u protivljenju ovom ratu, rekao je jedan diplomat EU. Drugi visoki europski vladin dužnosnik izjavio je da se Amerikanci sada moraju sami nositi s posljedicama svoje pogreške u napadu na Iran.

I američki senatori protiv izlaska iz NATO-a

Kritike i negativni stavovi američkog predsjednika prema NATO-u nailaze i na kritike u samoj Americi.  U četvrtak, 2. travnja američki senatori Jeanne Shaheen (D-NH), članica Odbora za vanjske odnose Senata, i Thom Tillis (R-NC), supredsjedatelji Senatske skupine promatrača NATO-a, objavili su sljedeću izjavu o prijetnjama predsjednika Trumpa o povlačenju iz NATO-a:

Marco Rubio danas prijeti izlaskom SAD iz NATO-a, a prije 3 godine mislio je sasvim suprotno

„NATO je najjači i najuspješniji vojni savez u povijesti. Promiče ekonomsku stabilnost i štiti naše najvažnije trgovinske odnose. Ključni je multiplikator snage u sve opasnijem svijetu. Naši saveznici, iz godine u godinu, odlučno su se angažirali suočeni s rastućim prijetnjama i složili su se potrošiti pet posto BDP-a na obranu kako bi ojačali raspodjelu tereta. Naši građani znaju da NATO čini Amerikance sigurnijima i prosperitetnijima, zbog čega je naklonost NATO-a među američkom javnošću stalno iznad 60 posto. NATO je stajao uz Ameriku kada smo bili napadnuti i priskočio nam je u pomoć nakon napada 11. rujna. Njihovi vojnici borili su se i umirali uz naše trupe u Afganistanu. Svaki predsjednik koji razmatra pokušaj povlačenja iz NATO-a ne samo da ispunjava najveće snove Vladimira Putina i Xi Jinpinga, već bi i potkopavao vlastite nacionalne sigurnosne interese Amerike.

Budimo jasni, Kongres neće dopustiti Sjedinjenim Državama da se povuku iz NATO-a. Dvostranački zakon koji je sastavio tadašnji senator Rubio, a koji je usvojen, sprječava bilo kojeg predsjednika da to jednostrano učini. Umjesto toga, zakon jasno navodi da samo Kongres može ovlastiti predsjednika da povuče SAD iz NATO-a. To se neće dogoditi. Kongres i američki narod znaju da smo jači kada stojimo uz svoje saveznike. To je osnovna činjenica koju ignoriramo samo na vlastitu štetu“,

objavili su u četvrtak 2. travnja američki senatori.

Vojska Sjeverne Makedonije prolazi kroz intenzivnu modernizaciju, među kojima značajno mjesto zauzima opremanje američkim oklopnim vozilima tipa Stryker koji su nedavno predani njihovim Oružanima snagama Točnije, prošli tjedan (u srijedu, 25. ožujka) u vojarni “Strašo Pindžur” u Petrovcu promovirano je novopristiglih 17 lakih oklopnih vozila tipa “STRYKER”, od planiranih 42, kupljenih od SAD-a u procesu modernizacije i opremanja makedonske vojske.

Ova vozila predstavljena su javnosti u nazočnosti premijera Hristijana Mickoskog, ministra obrane Vlade Misajlovskog, potpredsjednika vlade i ministra prometa i veza Aleksandra Nikolovskog, načelnika Glavnog stožera general-bojnika Saška Lafčiskog i vršiteljice dužnosti šefa misije američkog veleposlanstva Nicole Varns, priopćilo je Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije. Na događaju je premijer Mickoski naglasio da se ulaganja u obranu i vojsku nastavljaju te da će oklopna vozila “STRYKER” značajno ojačati kapacitete makedonske vojske.

„To nam puno znači, poboljšava operativnost, praktično povećava mobilnost same Vojske i na taj način postajemo konkurentniji u usporedbi s drugim vojskama. Mi kao Vlada nastavit ćemo ulagati u našu makedonsku vojsku i u budućnosti“,

rekao je premijer Mickoski.

Ministar obrane Misajlovski rekao je da je ovo jedan od najvećih projekata Ministarstva obrane te da modernizacija vojske nastavlja snažnim tempom jer je više od 32% obrambenog proračuna planirano za modernizaciju.

„Kao što vidite, iza mene je već stiglo 17 vozila. Ostala bi trebala stići do sredine ljeta, ali nastavit ćemo sa svime što je dio naše modernizacije“,

rekao je ministar. Dodao je da su zahvaljujući izvrsnoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama danas ponovno stavljena u pogon neka od vozila koja su u prošlosti bila van upotrebe te je naglasio da dolazi još mnogo projekata sa Sjedinjenim Državama, koji uključuju dodatno naoružanje, dodatnu opremu, dronove, opremu za specijalne jedinice, za modernu i opremljenu vojsku.

Inače, Sjeverna Makedonija preuzela je ranije i 29 oklopnih taktičkih vozila JLTV američke proizvodnje čime makedonska vojska ima ukupno 67 vozila ovog tipa. Makedonska vojska prolazi proces prelaska s istočne na zapadnu, odnosno američku opremu pri čemu je nabavka novih oklopnih taktičkih vozila jedan od najuspješnijih projekata.

Projekt Stryker, o kojem smo više puta pisali na stranicama portala Obris.org – među ostalim i kada je bila aktivna ponuda SAD-a za opremanje OS RH tim vozilima, razvio je General Dynamics Land Systems (GDLS) u kasnim 90-ima. Njegov cilj bio je stvoriti jedinstvenu oklopnu platformu na kotačima i obitelj borbenih i pomoćnih vozila na temelju nje. Nova platforma temeljila se na postojećem oklopnom vozilu LAV III, koje je prethodno razvijeno za Kanadu na temelju švicarskog oklopnog transportera Piranha. Do ranih 2000-ih, nekoliko verzija Strykera je testirano i preporučeno za korištenje u američkoj vojsci. U razdoblju 2000.-2001. Pentagon je naručio proizvodnju oko 4.5 tisuća oklopnih vozila različitih verzija. Za kopnene snage nabavljeni su oklopni transporteri M1126, borbena vozila pješaštva M1296, izvidnička vozila M1127, vozila za vatrenu potporu M1128 i dr. Vozila Stryker koristi i više raznih država, a borbeno djeluju i u ratu u Ukrajini.

*Photo: Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije

Danas je završila prva faza NATO vježbe „Neptune Strike 2026“ kojom se testirala sposobnost saveznika da koordiniraju zračne i pomorske snage na velikim udaljenostima – od Mediterana do Crnog mora. Vježba je započela u srijedu, 25. Ožujka, u zapadnom i središnjem Mediteranu pod vodstvom NATO Zapovjedništva pomorskih udarnih i potpornih snaga (STRIKFORNATO), naziranog u Oeirasu u Portugalu. U vježbi su sudjelovala dva nosača aviona –  talijanski ITS „Cavour“ i francuski „Charles de Gaulle“, kao i španjolska pomorska grupa utemeljena na brodu „Juan Carlos I.“ Planirane zadaće uključivale su zračne operacije usmjerene na obučna područja u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Strateški značaj vježbe leži upravo na demonstraciji kako sredstva raspoređena u Sredozemlju mogu djelovati u bliskoj koordinaciji s istočnoeuropskim krilom, povezujući južne i istočne bokove NATO-a u jedinstveni operativni prostor, priopćio je NATO.

Operacije su također puključivale bespilotne letjelice RQ-4D „Phoenix“, koje su rasporedile NATO-ove obavještajne, nadzorne i izviđačke snage (NISRF) sa sjedištem u Sigonelli na Siciliji. Ovi dronovi dugog dometa, koji lete na velikim visinama, koriste se za prikupljanje informacija, praćenje velikih područja i pružanje podataka u stvarnom vremenu korisnih za planiranje i provođenje misija. Kako je nedavno najavio talijanski zapovjednik Mornarice, admiral Giuseppe Beruitti Bergotto, tijekom saslušanja na Odboru za vanjske poslove i obranu talijanskog Senata, u bliskoj budućnosti nosač ITS „Cavour“ turskim bespilotnim letjelicama TB3 Bayraktar za svoje izviđačke, nadzorne i obavještajne zadaće.

U vježbi „Neptune Strike 2026“ sudjeluju Albanija, Bugarska, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Rumunjska, Španjolska i Sjedinjene Američke Države. Kako je priopćilo hrvatsko Ministarstvo obrane, na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja provodila se zajednička aktivnost pripadnika hrvatskih i talijanskih oružanih snaga, čiji je jedan dio podrazumijevao i zajedničko uvježbavanje hrvatskih i talijanskih timova kontrolora bliske zračne potpore (Joint Terminal Attack Controller – JTAC). Oni su navodili simulirano borbeno djelovanje, tj. zračnu potporu višenamjenskih borbenih aviona Talijanske ratne mornarice AV-8B Harrier i F-35B Lightning II. Avioni su uzlijetali s ITS „Cavour“, a tijekom misija imali su i potporu zrakoplova za nadopunu gorivom KC-767 iz sastava Talijanskog ratnog zrakoplovstva. Hrvatski JTAC timovi bili su sastavljeni od pripadnika Gardijske oklopno-mehanizirane brigade i Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, a talijanski od pripadnika Mornaričke brigade San Marco, amfibijske postrojbe koja djeluje u okviru Talijanske ratne mornarice.

Aktivnost s talijanskim i hrvatskim JTAC timovima pokazala je NATO-ove sposobnosti za dugodometne udare, kao i interoperabilnost oružanih snaga zemalja članica u zraku, na moru i na kopnu. Nakon uspješne aktivnosti, pripadnici hrvatskih i talijanskih oružanih snaga izrazili su zadovoljstvo uvježbavanjem, suradnjom i interoperabilnošću prikazanim na svim razinama. Korištenjem međunarodnog zračnog prostora, NATO održava svoju prisutnost na prostoru kontinentalne Europe: provodi nadzorne aktivnosti duž svojeg južnog i jugoistočnog boka kao dio svojeg obrambenog pristupa od 360 stupnjeva, kako bi se suprotstavio prijetnjama iz bilo kojeg smjera, zaključuje MORH u priopćenju.

*Photo: NATO, MORH/T.Brandt

Rat Izraela i SAD-a protiv Irana definitivno je, možda i nepovratno, uzdrmao transatlantske odnose, ali i sam NATO savez, ocjena je brojnih svjetskih medija. I portal Obris. org pisao je kako je narušeno povjerenje u američko-europske poslove s oružjem i vojnom opremom, ali i kako sve više zemalja uskraćuje podršku i korištenje svojeg zračnog prostora SAD-u za operacije na Bliskom istoku.

Sve duži popis europskih zemalja koje su rekle NE Trumpu

Odlazi li poljsko-američko prijateljstvo u povijest?

Španjolska je, nakon otvorenog protivljenja sukobu s Iranom  zatvorila svoj zračni prostor američkim avionima uključenim u operacije, a Italija odbija dopustiti slijetanje američkih bombardera u baze na Siciliji. Ne miruje ni Poljska te je odbila zahtjev SAD-a da pošalje sustave Patriot sa svog teritorija na Bliski istok. Točnije, SAD sugerira da se jedna poljska baterija Patriota, zajedno s pripadajućim projektilima PAC-3 MSE  u vlasništvu poljskih Oružanih snaga, pošalje u regiju oko Perzijskog zaljeva. Ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz objavio je da

“naše baterije Patriota i njihovo naoružanje služe zaštiti poljskog neba i istočnog krila NATO-a. Po tom se pitanju ništa ne mijenja i ne planiramo ih nigdje premještati. Naši saveznici dobro znaju i razumiju koliko su važne zadaće koje ovdje imamo. Sigurnost Poljske apsolutni je prioritet”.

Francuska je odbila dopustiti američkim i savezničkim zrakoplovima koji prevoze vojnu opremu za Izrael da prelete preko njezinog teritorija. Kao jedan od odgovora, Izrael je obustavio sve poslove s vojnom opremom iz Francuske. Belgija je zabranila da se njen teritorij koristi za prebacivanje vojne opreme iz SAD-a prema Bliskom istoku, smatrajući američku intervenciju u Iranu “izvan okvira međunarodnog prava”.

Španjolska postojano kontrira Trumpu

Rječita je bila španjolska ministrica obrane Margarita Robles koja je, braneći odluku da se Sjedinjenim Državama uskrati korištenje španjolskih baza za vođenje rata, kao i prelet  američkih bombardera preko španjolskog zračnog prostora, pojasnila da se zabrana odnosi “isključivo” na rat protiv Irana. Ministrica je naglasila kako ta odluka nipošto ne podrazumijeva prekid transatlantskih veza te da vojne baze nastavljaju normalno funkcionirati. Robles je poručila kako se Španjolska ne osjeća obveznom pridružiti ilegalnom ratu čiji ciljevi, 30 dana nakon početka sukoba, još uvijek nisu definirani. “Nitko ne zna što će se dogoditi s ovim ratom“, rekla je. “Dvije su zemlje ušle u rat i očekivale da im se pridružimo. (…) Ne prihvaćamo lekcije ni od koga u pogledu naše predanosti miru“, dodala je Robles.

I sam poglavar Katoličke crkve , papa Lav XIV, poručio je kako je protiv tog rata te rekao da Bog odbacuje molitve lidera koji započinju ratove i imaju “ruke pune krvi”. Obraćajući se desecima tisuća ljudi na Trgu svetog Petra na Cvjetnicu – proslavi kojom počinje Veliki tjedan koji vodi ka Uskrsu za 1,4 milijarde katolika širom svijeta – Papa je sukob nazvao “strašnim” i rekao da se Isus ne može koristiti za opravdavanje bilo kakvih ratova.

SAD bijesne zbog europskog “NE”

Nije trebalo dugo čekati – američka reakcija na ova odbijanja bila su vrlo žestoka. Donald Trump je, očekivano, reagirao bijesom. Američki predsjednik više je puta kritizirao saveznike NATO-a zbog onoga što smatra nedovoljnom podrškom u sukobu. Članak 5 NATO-ove klauzule o međusobnoj obrani ne odnosi se na rat koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli protiv Irana. Više puta politiku Europljana prema Iranu ocijenio je slabom, nedovoljnom i kukavičkom. Veliku Britaniju i Francusku Trump drži kao nekorisne u ratu zbog kojeg je Iran zatvorio promet tankerima za naftu kroz Hormuški tjesnac, osim za tankere koje ne smatra neprijateljima, što se uglavnom odnosi na kineske i indijske brodove. “Sve zemlje koje ne mogu nabaviti mlazno gorivo zbog Hormuškog tjesnaca, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje je odbilo sudjelovati u obezglavljivanju Irana, imam prijedlog za vas: broj 1, kupujte od SAD-a, imamo ga dovoljno, i broj 2, skupite malo odgođene hrabrosti, idite do Tjesnaca i jednostavno ga UZMITE”, rekao je danas Trump u objavi na Truth Social.

A američki državni tajnik Marco Rubio je rekao da su Sjedinjene Države utvrdile da je Španjolska, članica NATO-a koju su obvezne braniti, uskratila SAD-u korištenje svog zračnog prostora i time se pohvalila, prema transkriptu izjave za Al Jazeeru koju je State Department objavio u ponedjeljak. Također je priznao da se Washington suočio s otporom u korištenju vojnih baza u Španjolskoj i drugdje. NATO je koristan Sjedinjenim Državama jer omogućuje stacioniranje trupa i opreme u inozemstvu, rekao je Rubio, dodavši: “Ali ako se NATO samo bavi time da brani Europu ako bude napadnuta, a zatim nam uskraćuje pravo na stacioniranje kada nam zatreba, to nije baš dobar aranžman.” “Teško je ostati angažiran i reći da je ovo dobro za Sjedinjene Američke Države. Dakle, sve će se to morati preispitati“, dodao je Rubio, naglašavajući da NATO ne može biti jednosmjerna ulica. “Nadajmo se da to možemo popraviti. Imat ćemo vremena da se time pozabavimo kasnije“, zaključio je Rubio, garniravši s izravnom prijetnjom: “Ako bismo sutra odlučili da ćemo povući svoje trupe iz Europe, to bi bio kraj NATO-a. SAD su NATO i NATO je SAD. Bez SAD-a nema NATO-a.” 

Nova inicijativa za mir

I dok se sve glasnije spominje i intervencija kopnenih snaga SAD-a te dok američke elitne postrojbe pristižu u krizno područje, Pakistan i Kina predstavile su zajedničku inicijativu za smirivanje sukoba između Sjedinjenih Država i Irana, pozivajući na hitnu deeskalaciju i pokretanje pregovora.  Plan u pet točaka uključuje trenutačni prekid vatre, otvaranje pregovora te obustavu napada na infrastrukturu poput energetskih i vodoopskrbnih sustava. Predlaže se i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za pomorski promet te sklapanje mirovnog sporazuma uz potporu Ujedinjenih naroda. S obzirom na aktualnu slabost Ujedinjenih naroda, teško se može očekivati da će UN tu igrati bilo kakvu, a pogotovo relevantnu ulogu. Očito je da se kriza u Perzijskom zaljevu i Bliskom istoku neće uskoro smiriti, što već sada prijeti velikim ekonomskim posljedicama za cijeli svijet. I čini se da upravo na tu kartu igraju europske države koje jedna za drugom zabranjuju korištenje svog teritorija (kopnenog, zračnog ili pomorskog) za američke ratne igre u Perzijskom zaljevu. Europske zemlje na čelu s Francuskom potiho rade na osiguravanju sigurnog prolaska kroz Hormuški tjesnac. Uspiju li u tome, Trumpov bijes i Rubiove prijetnje postat će još žešće.

Posjetom hrvatskom kontingentu u NATO aktivnosti Enhanced Forward Presence ministar obrane RH Ivan Anušić završio je posjet Litvi. U litavskoj Rukli nalazi se trenutno 100 pripadnika OS RH (od čega su 10 veterani Domovinskog rata) koji su, kazao je Anušić, iznimno cijenjeni i poštovani.

„Njemački časnik, zapovjednik ove borbene grupe, pohvalio je naše vojnike i vojnikinje, njihovo znanje i sposobnosti, kao i opremu kojom naš kontingent doprinosi u ovoj misiji. Naši vojnici, i u Litvi i u Poljskoj, dosljedni su, iznimno profesionalni i ovdje su na čast naše države i hrvatskog naroda, kao i svojim obiteljima“,

rekao je Anušić, dodavši da su hrvatski vojnici jedini u svojoj borbenoj grupi koji ujedno imaju i novije ratno iskustvo:

„Od Hrvata mogu ovdje svi učiti. U ovom hrvatskom kontingentu čak deset pripadnika su veterani Domovinskoga rata. Njihovo ratno iskustvo zlata vrijedi jer mi smo u ovoj borbenoj grupi jedina država koja ima novije iskustvo rata. Hrvatska se stvarala u ratu i to je specifičnost Hrvatske vojske i u NATO-u i Europskoj uniji, a generalno i u svijetu.“

Posebno je zanimljiv bio omanji taktičko-tehnički zbor koji je prikazan hrvatskom izaslanstvu. Po prvi puta su izložena 2 kamiona češke Tatre kojima se trenutno služi hrvatski kontingent u Litvi. Hrvatska je nabavu Tatri pokrenula u srpnju 2025., a okončala u prosincu prošle godine potpisivanjem Dodatka Okvirnom sporazumu o nabavi  teških terenskih vojnih kamiona. Tada je MORH najavio da će prvi kamioni stići tijekom ove godine, a zadnji 2030. U današnjem pak priopćenju MORH napominje da je isporučeno već 6 Tatri, od čega su 2 kamiona trenutno u sastavu hrvatskog kontingenta u Litvi.

U sklopu posjeta Litvi ministar Anušić sastao se i s ministrom nacionalne obrane Republike Litve Robertasom Kaunasom.

“Hrvatski vojnici ostat će u NATO-ovoj borbenoj grupi u Litvi do kraja ove godine, a o kasnijem angažmanu Hrvatska vojska, u suradnji s vodećom nacijom i zemljom primateljicom, donijet će odluku na vrijeme. Hrvatska i Litva dijele zajednički pogled i interes za sigurnošću i stabilnošću istočnog krila NATO-a, kao i jugoistoka Europe. Naša su stajališta jednaka i kada je riječ o osudi ruske agresije na Ukrajinu i potrebne podrške ukrajinskom narodu”,

poručio je nakon bilateralnog sastanka ministar Anušić, dok je njegov litavski kolega Robertas Kaunas naglasio:

„Danas je sigurnosna stvarnost regije vrlo konkretna – dronovi koji prelaze granicu pokazuju da ruski rat protiv Ukrajine utječe na sve nas. NATO-ova protuzračna obrana mora postati jedinstven, višeslojni sustav koji se proteže duž cijele istočne granice Saveza, integrirajući rješenja protiv dronova kao punopravnu obrambenu komponentu“.

Hrvatska i Litva suočavaju se s istim izazovima, rekao je Kaunas, a to samo jača zajedničku odlučnost za djelovanje.

„Litva i Hrvatska znaju što znači boriti se protiv komunističkih agresorskih režima u prošlosti, a trenutno na isti način razumiju prijetnje Rusije i njezinih partnera. Djelujemo hrabro i zajedno s našim saveznicima“,

rekao je ministar Kaunas. Tijekom rasprave o nadolazećem summitu NATO-a, ministar Kaunas naglasio je potrebu prelaska s NATO-ovog zračnog nadzora na zračnu obranu i značajno ubrzanje tempa proizvodnje europske obrambene industrije. Tijekom rasprave o podršci Ukrajini, Kaunas je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu Koaliciji za protuminsko djelovanje.

Samo dan ranije, u nedjelju 30, ožujka, ministar Ivan Anušić posjetio je hrvatske vojnike u NATO eEP u Poljskoj. Na obučnom poligonu u Bemowo Piskiju Anušić je pozdravio 17. HRVKON koji broji 50 pripadnika OS RH.

“U borbenoj grupi u Poljskoj, zajedno s američkim, rumunjskim i britanskim snagama naši vojnici doprinose kolektivnoj obrani i čine sigurnijim istočno krilo NATO-a. Važno je da Hrvatska bude prisutna kroz svoje Oružane snage u misijama NATO-a, EU-a i UN-a jer time potvrđujemo da smo pouzdan partner, a ujedno jačamo vlastite sposobnosti i gradimo partnerske odnose. Zahvaljujem vam se na vašoj službi, na svemu što radite za ugled naše države i Hrvatske vojske. Hrvatski vojnici u kojoj god misiji da sudjeluju, bila to Poljska ili neka druga država, uvijek dobivaju najbolje ocjene. Sve što radite i na ponos je vas samih i vaših obitelji”,

poručio je hrvatskim vojnicima ministar Anušić. Ministar Anušić sastao se i sa zapovjednikom 15. brigade, brigadnim generalom Miroslawom Spurekom i zapovjednikom borbene grupe pukovnikom Johnom Nimmonsom.

*Photo: MORH/J.Šeri

Zbog MAGA politike Donalda Trumpa, odnosa prema Europi i pokretanja rata protiv Irana u kojem europski saveznici ne žele aktivno sudjelovati – pojavljuju se sve veće sumnje europskih država u američko poštivanje dogovora vezano za isporuku visokotehnoloških oružja.

Tako je Švicarska prošle jeseni zaustavila plaćanja za američke protuzračne sustave zemlja-zrak Patriot nakon što je saznala da će isporuke biti odgođene za nekoliko godina. No, švicarski javni servis SRF otkriva da zamrzavanje ima mali učinak: SAD je bez ikakvih konzultacija preusmjerio švicarska plaćanja namijenjena borbenom zrakoplovu F-35 kako bi pokrio troškove Patriota, objavljeno je prošli tjedan. Urs Loher, direktor Odjela nacionalnog naoružanja u švicarskom Saveznom uredu za nabavu obrambene opreme (Armasuisse), potvrdio je potez SAD-a i rekao SRF-u koliko je novca već prebačeno. Međutim, pod pritiskom američkih vlasti, ne može otkriti točan iznos. Opisuje ga samo kao “niski troznamenkasti iznos u milijunima” – što znači znatno više od 100 milijuna švicarskih franaka (126 milijuna dolara). SAD tako zaobilazi zamrzavanje plaćanja preusmjeravanjem sredstava za švicarske borbene zrakoplove F-35 u sustav Patriot. Kako je to moguće?, pitaju se švicarski mediji.

U SAD-u, poslovi s oružjem sa stranim zemljama uvijek idu putem američkog vladinog programa prodaje vojne opreme inozemstvu (FMS). Unutar ovog programa SAD održava fond za sve kupnje švicarskog oružja.  Bilo da se radi o F-35 ili o Patriot, sva švicarska plaćanja završavaju u ovom fondu. Ako jednom projektu nedostaje novca, SAD-u je dopušten pristup sredstvima za druge projekte. Upravo to američke vlasti sada rade: novac namijenjen programu F-35 koristi se za financiranje sustava Patriot.

„Ovo je vrlo nezadovoljavajuće“, kaže Loher. Preusmjeravanje sredstava stavlja švicarsko Ministarstvo obrane pod pritisak i ostavlja manjkove u proračunu za zrakoplove F-35. Krajem 2025. Ministarstvo je moralo prije roka prebaciti nekoliko desetaka milijuna franaka SAD-u kako bi popunilo prazninu. Ove rane uplate pojačavaju postojeće financijske probleme Ministarstva: ono se već bori s financiranjem odobrenih nabava oružja. Unatoč zamrzavanju plaćanja, očekuje se da će SAD ove godine nastaviti preusmjeravati sredstva za F-35 na sustav Patriot. Loher ipak brani zamrzavanje kao politički signal koji je pomogao potaknuti veću transparentnost SAD-a u vezi s dugim kašnjenjima. Kašnjenje u isporuci je, naime, razlog zašto je prije 2 mjeseca Švicarska počela otvoreno razmišljati o razvrgavanje ugovora o kupovini Patriota nakon što je iz SAD-a stigla obavijest o još jednom kašnjenju isporuke 5 naručenih sustava. Bern je počeo ozbiljno razmatrati europsku alternativu, francusko-talijanski sustav SAMP/T, koji bi navodno mogao biti isporučen već 2029. ako se naruči sada i odmah. Švicarski zakonodavci su frustrirani, a neki kažu da sustavi Patriot “možda uopće neće stići“.

„Frustrirajuće je kada nam nametnu zamrzavanje plaćanja, a novac se jednostavno preusmjeri“, kaže Werner Salzmann, senator i sigurnosni stručnjak iz desničarske Švicarske narodne stranke. Senator Josef Dittli iz desnocentrističke Radikalno-liberalne stranke dodaje da švicarsko Ministarstvo obrane očito nije shvatilo da je takav zaobilazni put moguć. Priska Seiler Graf, zastupnica Socijaldemokrata, osjeća se opravdanom u svom ranijem pozivu na otkazivanje kupnje Patriota. Njezina stranka općenito se protivi velikim američkom naoružanju. Salzmann također kaže da je njegovo povjerenje u Washington palo: „Ugovori FMS-a stvaraju sve više problema s tumačenjem. Moramo dobro razmisliti želimo li nastaviti potpisivati ​​takve sporazume.“

I Finci sumnjaju …

Antti Häkkänen sa svojim poljskim kolegom Pawełom Zalewskim

Finski ministar obrane Antti Häkkänen najavio je da će njegova zemlja provjeriti hoće li oružje koje je Europa platila ukrajinskoj vojsci stići na odredište – u Ukrjainu. Europski saveznici zabrinuti su zbog iscrpljivanja američkih vojnih resursa zbog rata u Iranu i nakon medijskih najava da bi SAD mogao preusmjeriti oružje namijenjeno za Ukrajinu prema Bliskom istoku. Häkkänen je rekao da će Helsinki provjeriti poštuje li Washington ugovore potpisane s europskim zemljama NATO-a koje su kupile oružje za Ukrajinu od američkih vojnih dobavljača. Problem proizlazi iz izvješća Washington Posta da Pentagon razmatra preusmjeravanje ključne vojne opreme namijenjene ukrajinskim obrambenim snagama za rat u Iranu. „Svaki put procjenjujemo kako se novac troši i vjerujemo da mehanizam funkcionira. Ako naravno postoje problemi, onda to moramo ponovno procijeniti“, rekao je Häkkänen u emisiji 12 Minutes With na Euronewsu.

Ovo oružje uključuje vitalne sustave protuzračne obrane potrebne za presretanje ruskih projektila i dronova, kupljenih putem NATO-ovog sustava Prioritetne liste zahtjeva za Ukrajinu (PURL), koji omogućuje zemljama NATO-a da kupuju oružje za Ukrajinu od SAD-a. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je novinarima da bitna oprema za Kijev, uključujući presretače, “nastavlja pritjecati u Ukrajinu“. Međutim, postoji zabrinutost da će, kako rat u Iranu sve više odmiče, a američke vojne zalihe se smanjuju, biti donesena odluka o preusmjeravanju opreme prema Iranu. “PURL je do sada Ukrajini isporučio oko 75% svih projektila za ukrajinske baterije Patriot i 90% streljiva koje se koristi u drugim sustavima protuzračne obrane“, rekao je Rutte novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u četvrtak, 26. ožujka.

Službeni Helsinki također čvrsto stoji iza toga da se neće uključiti u američko-izraelsku intervenciju u Iranu, unatoč izjavama američkog državnog tajnika Marca Rubia koje impliciraju da je podrška Washingtona Ukrajini ugrožena ako europski saveznici ne pomognu SAD-u u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. U jedva prikrivenoj prijetnji saveznicima na putu za sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, Rubio je rekao: „Ukrajina nije američki rat, a ipak smo toj borbi doprinijeli više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. (…) „Dakle, to će biti nešto što će predsjednik morati uzeti u obzir u budućnosti“, dodao je Rubio. No, Häkkänen je rekao da Helsinki ne može preusmjeriti sigurnosne snage iz Finske u Zaljev, s obzirom na granicu od 1350 kilometara koju Finska dijeli s Rusijom. „Mi smo mala zemlja uz Rusiju“, rekao je, dodavši: „Svi naši resursi uključeni su u našu spremnost u ovom području, tako da nema opcija ili potencijala“ za djelovanje na Bliskom istoku.

U međuvremenu, finski predsjednik Alexander Stubb također je udvostručio otpor svoje zemlje američkim pozivima za pomoć. Rat s Iranom „nije stvar NATO-a“, rekao je u četvrtak navečer, jer je NATO obrambeni savez, rekao je Stubb na konferenciji za novinare nakon sastanka čelnika Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEC), multilateralne obrambene suradnje među nordijsko-baltičkim zemljama NATO-a.

Španjolska čvrsto “protiv”

Nakon što je odbila prihvatiti Trumpov zahtjev za izdvajanje u obranu od 5 % BDP-a, Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor američkim zrakoplovima koji sudjeluju u napadima na Iran. To je korak dalje od ranije zabrane korištenja vojnih baza kojima zajednički upravljaju Španjolska i SAD. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles je bila rezolutna: “Ne dopuštamo korištenje vojnih baza niti korištenje zračnog prostora za akcije povezane s ratom u Iranu“. Zatvaranje zračnog prostora prisiljava vojne zrakoplove da zaobiđu Španjolsku, članicu NATO-a, na putu do svojih ciljeva na Bliskom istoku. To ne uključuje izvanredne situacije, dodao je list El País.

A USS Gerald R. Ford u Splitu?

U tom kontekstu je zanimljivo gledati reakcije na uplovljavanje američkog nosača USS Gerald R. Ford (CVN-78), koji je nakon sudjelovanja u operacijama protiv Irana najprije otplovio put Grčke, a onda se skrasio pred Splitom radi popravka i dopune. Dok službena priopćenja o njegovom dolasku u Hrvatsku naglašavaju transtlantske vrijednosti i dokaze prijateljstva, na društvenim se mrežama više nego ikada čuju glasovi protiv ovog dolaska, uz naglašeni strah da će Hrvatska time i sama postati meta iranskih ili pro-iranskih podržavatelja. Tome se priključila i saborska zastupnica Dalija Orešković, problematizirajući poštivanje Ustava RH u odluci o uplovljavanju nosača u hrvatske teritorijalne vode. “Gdje su stavovi drugih nositelja državne vlasti po pitanju davanja suglasnosti stranoj državi da usred ratnog sukoba kojeg je sama izazvala usidri svoj ratni brod ispred jednog od najvažnijih turističkih gradova uoči početka turističe sezone?,” pita se Orešković na društvenim mrežama. Iako je iznimno mala ili gotovo nikakva mogućnost da se posadi i samom nosaču dogodi išta lože u Hrvatskoj, ovakve reakcije samo su odraz sve manjeg povjerenja u SAD i podrške američkoj vanjskoj politici prema saveznicima i partnerima.

Nastavlja se niz  nesnalaženja NATO-snaga u uvjetima modernog ratovanja kakvo se vidi u Ukrajini već petu godinu. Tijekom prošlogodišnjih pomorskih vježbi u Portugalu, ukrajinske trupe “potopile” su NATO-ovu fregatu, a posada nije ni shvatila što se dogodilo. Kako se to dogodilo i zašto nisu mogli reagirati, postavili su si početkom ovog tjedna brojni vojni stručnjaci. Naime, prema izvješćima koja su nedavno izašla u javnost, tijekom vježbi REPMUS/Dynamic Messenger 2025. u Portugalu, ukrajinske snage simulirale su potapanje fregate iz neimenovane NATO zemlje koristeći bespilotna površinska plovila. U vježbama su, uz bespilotna sredstva, sudjelovali i razni brodovi i zrakoplovi.

Ukrajina je bila jedna od 24 zemlje koje su sudjelovale u vojnoj vježbi REPMUS 2025 koju je predvodio Portugal, od 1. do 26. rujna, a posvećena je testiranju stotina autonomnih sustava za pomorske primjene. Prema Planu vježbi, ove godine na njoj će sudjelovati i OS RH.

Borba Crvenih i Plavih

Tijekom vježbi, sudionici su bili podijeljeni u dvije suprotstavljene skupine: Plave i Crvene. Poznato je da je Crvena uključivala jedinice iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine, Španjolske, Ukrajine i drugih neimenovanih zemalja. Štoviše, njome je zapovijedalo ukrajinsko vojno osoblje, izvijestio je Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na vlastiti izvor među ukrajinskim vojnim osobljem koje je sudjelovalo u vježbama. Preko 100 besposadnih platformi koordinirano je korištenjem ukrajinskog borbenog sustava DELTA – na moru, pod vodom, kopnu i u zraku. Kako je kasnije navelo ukrajinsko Ministarstvo obrane, potvrđena je i mogućnost integracije najnovijeg STANAG-a, što potvrđuje kompatibilnost sa Savezom i otvara put standardizaciji ukrajinskih rješenja. Slično tome, video streamovi sa svih dronova „Crvenog tima“ prenosili su se putem DELTA-e (modul Vezha). „REPMUS 2025 potvrdio je da ukrajinske tehnologije ne samo da zadovoljavaju NATO standarde, već i formiraju nove pristupe ratovanju. DELTA je potvrdila kompatibilnost s najnovijim standardima Saveza i u praksi osigurala koordinaciju stotina bespilotnih sustava različitih tipova. To je dokaz fleksibilnosti naših rješenja i sposobnosti brze prilagodbe bilo kakvim borbenim operacijama na moru, kopnu ili u zraku“, rekao je tadašnji ministar obrane Ukrajine Denis Šmihal.

Osim DELTE, ukrajinska mornarica na vježbu je donijela nekoliko bespilotnih površinskih plovila raznih verzija, među ostalim i Magura V7 opremljenih borbenim modulima i strojnicama. Za “uništenje” cilja bilo je dovoljno naciljati ga i snimiti foto ili video dokaze – nakon čega se smatrao uništenim. Na prvi pogled, Magura V7 opremljena bojevom glavom morala bi se približiti neprijateljskom plovilu na domet udara. Na primjer, ako je morski dron napao brod kako bi uništio njegov radar, smatrao se pobjednikom ako je ciljao radar prije nego što je sam otkriven. Isto funkcionira i obrnuto: usmjeravanje kamere prema meti i snimanje fotografije ili videa bilo je dovoljno da se smatra uništenom.

Tijekom jedne od vježbi, ukrajinsko vojno osoblje simuliralo je napad na fregatu Plave skupine. Kao rezultat napada, fregata je pretrpjela brojne simulirane pogotke koji bi u pravoj bitci uzrokovali njezino potapanje. Međutim, čak ni nakon završetka napada, posada broda nije shvatila da se dogodio. NATO-ove fregate su teško naoružane, posebno automatskim topovima i mitraljezima. Da su bespilotne letjelice otkrivene, vjerojatno se ne bi mogle dovoljno približiti da bi pokrenule napad, vjerojatnije je da bi sve bile uništene, tješe se NATO-izvori.

Magura besposadno plovilo – opasno oružje u modernim uvjetima

Magura V6 – još jedno ukrajinsko besposadno plovilo na vježbi REPMUS

Za otkrivanje ciljeva, fregate su opremljene sveobuhvatnim nizom senzora, uključujući razne radarske sustave, sonare, kamere i još mnogo toga. Međutim, izrađene od materijala prozirnih za radar, ukrajinske pomorske dronove izuzetno je teško otkriti. Osim toga, veličinom su mali i imaju plitak gaz, što ih čini vrlo teškim za otkrivanje pomoću sonara ili kamera. Mogu se jednostavno sakriti među valovima i ostati nezapaženi.

Stoga bi mogućnosti otkrivanja trebale biti jedan od glavnih alata za borbu protiv besposadnih plovila. To uključuje veći broj kamera opremljenih umjetnom inteligencijom za identifikaciju, bespilotne letjelice i specijalizirane radare posebno dizajnirane za otkrivanje takvih ciljeva.

Korištenje Magura mornaričkih dronova tijekom rata široko je dokumentirano. Godine 2023., na sajmu DSEI u Londonu, jedna ukrajinska tvrtka podijelila je bijelu knjigu u kojoj se navodi da je Magura V5 „prvi svjetski pomorski dron s javnom video potvrdom pogađanja legitimnih ciljeva, uključujući [ruske] ratne brodove“.

Morski dronovi – prioritet za Portugal

Portugalski nosač dronova D. João II_gradi se u Damenovom brodogradilištu u Galati, Rumunjska

Godine 2023. portugalska mornarica osnovala je svoju prvu jedinicu besposadnih sustava veličine eskadrile, za koju su časnici ovdje rekli da je izravno inspirirana situacijom na ukrajinskom bojištu. Nazvana X31, grupa spada pod nadležnost pomorskog zapovjedništva i prvenstveno je odgovorna za testiranje i upravljanje zračnim, površinskim i podmorskim besposadnim sustavima. Također doprinosi razvoju i koordinaciji doktrine ratovanja dronovima. Tako je Portugal započeo gradnju prvog europskog nosača dronova, ratnog broda namijenjenog isključivo upravljanju bespilotnim zračnim, površinskim i podvodnim sustavima, čime ulazi u novu fazu pomorskog djelovanja i sigurnosti te bi navodno mogao ugroziti dominaciju tradicionalnih nosača zrakoplova. Brod, nazvan D. João II, dug je 107,6 metara i trebao bi biti isporučen u drugoj polovici ove godine

NATO nije spreman?

Deseci jedinica sudjelovali su u pet scenarija vježbe REPMUS. Osim morskih dronova, s obje strane su bili raspoređeni i zrakoplovi i veći ratni brodovi. Na kraju četvrtog tjedna, prema izvorima u Kijevu, Crveni tim je izašao kao pobjednik. Vježba je jasno pokazala da besposadni sustavi, u kombinaciji s operativnim iskustvom i dokazanim planiranjem, predstavljaju “stvarnu prijetnju” pomorskim snagama NATO-a – posebno zato što NATO još nije adekvatno pripremljen za napade takvim oružjem.

Na primjer, tijekom simuliranog napada na konvoj, “Crveni” su jednom postigli toliko “pogodaka” na fregati da bi potonula u pravoj bitci. Pet minuta kasnije, “Plavi” su nevino pitali u zajedničkom razgovoru: “Dakle, hoćete li nas napasti ili ne?” Ukrajinski izvor kaže: “Problem nije bio u tome što nas nisu mogli zaustaviti – nisu čak ni vidjeli naše oružje.”

Prošle jeseni, NATO je imao priliku naučiti sličnu lekciju, doduše na kopnu. Tijekom vježbe „Jež“ u Estoniji, otprilike deset ukrajinskih operatera dronova uspjelo je onesposobiti dvije NATO bojne. O tome smo i pisali na portalu Obris.org kao u sudaru NATO-ve obučne rutine i ukrajinskog ratnog iskustva. U Bruxellesu su dužnosnici izjavili da su u to vrijeme bili “šokirani” koliko su loše savezničke trupe bile pripremljene za ratovanje dronovima poput onog koje se trenutno vodi u Ukrajini.

Trgovina oružjem u svijetu i vrijednost transakcija vezanih za naoružanje povećala se za 9,2 posto između 2016. i 2021. te  2025. Države u Europi više su nego utrostručile svoj uvoz oružja, što je čini najvećom regijom primateljicom. Ukupni izvoz Sjedinjenih Američkih Država, najvećeg svjetskog dobavljača oružja, povećao se za 27 posto. To je uključivalo povećanje izvoza američkog oružja u Europu od 217 posto, prema novim podacima koje je u ponedjeljak, 9. ožujka,  objavio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI), a dostupnima na www.sipri.org.

Ta ugledna i često citirana ustanova procijenila je da je povećanje globalnih tokova oružja bilo najveće od 2011. do 2015. godine. To je u velikoj mjeri posljedica rasta transfera u Ukrajinu (koja je primila 9,7 posto svih transfera oružja u razdoblju 2021. – 2025.) i druge europske države. Osim u Europu i Ameriku, uvoz oružja u sve ostale regije svijeta smanjio se. „Dok napetosti i sukobi u Aziji i Oceaniji te na Bliskom istoku i dalje potiču uvoz oružja velikih razmjera, nagli porast tokova oružja u europske države povećao je globalne transfere oružja za gotovo 10 posto“, rekao je Mathew George, direktor SIPRI-jevog programa transfera oružja. „Isporuke Ukrajini od 2022. godine najočitiji su čimbenik, ali većina drugih europskih država također je počela uvoziti znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti protiv uočene rastuće prijetnje Rusije.“

SAD pojačavaju dominaciju u izvozu oružja

Sjedinjene Države su u razdoblju 2021. – 2025. isporučile 42 posto svih međunarodnih transfera oružja, u odnosu na 36 posto u razdoblju 2016. – 2020. SAD su u razdoblju 2021. – 2025. izvozile oružje u 99 država, uključujući 35 država u Europi, 18 u Americi, 17 u Africi, 17 u Aziji i Oceaniji te 12 na Bliskom istoku. Po prvi put u dva desetljeća, najveći udio američkog izvoza oružja otišao je u Europu (38 posto), a ne na Bliski istok (33 posto). Ipak, najveći pojedinačni primatelj američkog oružja bila je Saudijska Arabija (12 posto američkog izvoza oružja). „SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja, čak i u sve multipolarnijem svijetu“, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za transfer oružja.

„Za uvoznike, američko oružje nudi napredne mogućnosti i način njegovanja dobrih odnosa sa SAD-om, dok SAD izvoz oružja smatra alatom vanjske politike i načinom jačanja svoje industrije naoružanja, što nova strategija Trumpove administracije pod nazivom Amerika na prvom mjestu u transferu oružja još jednom jasno pokazuje.“

Ostatak svijeta ne miruje

Francuska je bila drugi najveći dobavljač oružja u razdoblju 2021. – 2025., s udjelom od 9,8 posto u globalnom izvozu. Izvoz oružja povećao se za 21 posto između 2016. i 2021. – 2025. Francuska je izvozila u 63 države, s najvećim udjelom u Indiji (24 posto), Egiptu (11 posto) i Grčkoj (10 posto). Izvoz oružja iz Francuske unutar Europe porastao je za više od pet puta (+452 posto), ali gotovo 80 posto i dalje je otišlo izvan regije.

Razočaranje u ruskoj vojnoj industriji

Međutim, Rusija je bila jedini među 10 najvećih dobavljača čiji je izvoz oružja znatno pao (–64 posto). Njezin udio u globalnom izvozu oružja smanjio se s 21 posto u razdoblju 2016. – 2020. na 6,8 posto u razdoblju 2021. – 2025. Rusija je u razdoblju 2021. – 2025. isporučivala oružje u 30 država i 1 nedržavnu organizaciju. Gotovo tri četvrtine (74 posto) ruskog izvoza oružja u razdoblju 2021. – 2025. otišlo je u tri države: Indiju (48 posto), Kinu (13 posto) i Bjelorusiju (13 posto).

Njemačka je u razdoblju 2021. – 2025. pretekla Kinu i postala četvrti najveći izvoznik oružja, s 5,7 posto globalnog izvoza oružja. Gotovo četvrtina ukupnog njemačkog izvoza oružja (24 posto) otišla je u Ukrajinu kao pomoć (a dodatnih 17 posto otišlo je u druge europske države). Izvoz oružja iz Italije porastao je za 157 posto, pomaknuvši je s desetog najvećeg izvoznika u razdoblju 2016. – 2020. na šestog najvećeg u razdoblju 2021. – 2025. Više od polovice talijanskog izvoza otišlo je na Bliski istok (59 posto), dok je 16 posto otišlo u Aziju i Oceaniju, a 13 posto u Europu.

Europa je najveći uvoznik

F-35 – američki izvozni adut

Europske države primile su 33 posto globalnog uvoza oružja, a uvoz u regiju povećao se za 210 posto između 2016. i 2021. – 2025. Nakon Ukrajine, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo bili su najveći uvoznici u Europi u posljednjih pet godina. Gotovo polovica oružja prebačenog u europske države došla je iz SAD-a (48 posto), a slijede Njemačka (7,1 posto) i Francuska (6,2 posto). Percepcija prijetnje u vezi s Rusijom, pogoršana neizvjesnošću oko predanosti SAD-a obrani svojih europskih saveznika, potaknula je potražnju za oružjem među europskim državama članicama Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Uvoz kombiniranog naoružanja 29 sadašnjih europskih članica NATO-a porastao je za 143 posto između 2016. – 2020. i 2021. – 2025. SAD je isporučio 58 posto tog uvoza u razdoblju 2021. – 2025. Sljedeći najveći dobavljači bili su Južna Koreja (8,6 posto), Izrael (7,7 posto) i Francuska (7,4 posto).

„Iako su europske tvrtke povećale proizvodnju oružja, a nova investicijska podrška Europske unije za industriju oružja država članica dovela je do brojnih narudžbi unutar EU, europske države nastavile su uvoziti američko oružje u razdoblju 2021. – 2025., posebno borbene zrakoplove i sustave protuzračne obrane dugog dometa“, rekla je Katarina Đokić, istraživačica u SIPRI-jevom programu transfera oružja. „Istodobno, najveći europski dobavljači nastavili su slati većinu svog izvoza oružja izvan Europe.“

Isporuke oružja u Aziju i Oceaniju padaju, uvoz Kine se više nego prepolovio

Emanuel Macron i Narendra Modi – Indija kao najveći naručitelj francuskih Rafalea

S 31 posto, države u Aziji i Oceaniji uvezle su drugi najveći udio oružja u razdoblju 2021. – 2025. To je bilo unatoč padu od 20 posto u odnosu na razdoblje 2016. – 2020. Pad je uglavnom posljedica smanjenja uvoza oružja u Kinu (–72 posto) i, u manjoj mjeri, u Južnu Koreju (–54 posto) i Australiju (–39 posto). Četiri države u Aziji i Oceaniji rangirane su među 10 najvećih uvoznika oružja u svijetu u razdoblju 2021. – 2025.: Indija, Pakistan, Japan i Australija. Glavni dobavljač u regiju u razdoblju 2021. – 2025. bio je SAD, koji je činio 35 posto regionalnog uvoza oružja. Rusija je činila dodatnih 17 posto, a Kina 14 posto. Indija je bila drugi najveći uvoznik oružja na svijetu. Uvoz se neznatno smanjio (-4,0 posto) između 2016. i 2020. te 2021. i 2025. Najveći udio indijskog uvoza oružja došao je iz Rusije, s 40 posto – znatno manji udio nego u razdoblju 2016.-2020. (51 posto) i gotovo upola manji u odnosu na razdoblje 2011.-2015. (70 posto). Indija se sve više okreće zapadnim dobavljačima. Uvoz oružja u Pakistan porastao je za 66 posto između 2016.-2020. i 2021.-2025. Kina je isporučila 80 posto pakistanskog uvoza oružja u razdoblju 2021.-2025., u odnosu na 73 posto u razdoblju 2016.-2020.

U istočnoj Aziji, Japan (+76 posto) i Tajvan (+54 posto) zabilježili su veliko povećanje uvoza oružja između 2016.-2020. i 2021.-2025. Kina je prvi put od 1991. do 1995. ispala iz 10 najvećih uvoznika oružja zbog proširene domaće proizvodnje vlastitih dizajna. „Strah od kineskih namjera i njezinih rastućih vojnih sposobnosti i dalje utječe na napore naoružavanja u drugim dijelovima Azije i Oceanije, koji često još uvijek ovise o uvoznom oružju“, rekao je Siemon Wezeman, viši istraživač u SIPRI-jevom programu za transfer oružja. „Na primjer, u Južnoj Aziji, velika količina oružja koju Indija uvozi uglavnom je posljedica percipirane prijetnje iz Kine i dugotrajnog sukoba Indije s glavnim primateljem kineskog izvoza oružja, Pakistanom. Uvezeno oružje korišteno je u sukobu 2025. između Indije i Pakistana.”

Bliski istok pak pada

Uvoz oružja država na Bliskom istoku smanjio se za 13 posto između 2016. i 2020. te 2021. i 2025. Tri od 10 najvećih svjetskih uvoznika oružja u razdoblju 2021. – 2025. nalazila su se u regiji: Saudijska Arabija (6,8 posto globalnog uvoza), Katar (6,4 posto) i Kuvajt (2,8 posto). Više od polovice uvoza oružja na Bliski istok dolazilo je iz SAD-a (54 posto), dok je 12 posto dolazilo iz Italije, 11 posto iz Francuske i 7,3 posto iz Njemačke.

IAI na zagrebačkom vojnom sajmu ASDA

„Zaljevske arapske države oblikuju trendove uvoza oružja na Bliskom istoku, pri čemu je Saudijska Arabija najveći uvoznik u regiji od 2011. do 2015., a Katar sada drugi najveći nakon što je više nego udvostručio svoj uvoz između 2016. i 2020. te 2021. – 2025.“, rekao je Zain Hussain. „S obzirom na niz regionalnih napetosti i sukoba, arapske države Perzijskog zaljeva rade na jačanju odnosa s dugogodišnjim dobavljačima poput SAD-a i Francuske, a istovremeno traže nove dobavljače.“ Naglasimo i da očito ovo izviješće nije uzelo u obzir sadašnji sukob Irana, te SAD-a i Izraela s druge strane.

Izrael je bio 14. najveći uvoznik oružja na svijetu u razdoblju 2021. – 2025., s porastom uvoza od 12 posto između 2016. – 2020. i 2021. – 2025. U razdoblju 2021. – 2025. SAD je isporučivao najveći udio izraelskog uvoza oružja (68 posto), a slijedila ga je Njemačka (31 posto). Tijekom rata na više frontova koji je proizašao iz izraelske velike vojne ofenzive u Gazi koja je započela u listopadu 2023., Izrael je nastavio primati oružje od raznih dobavljača, uključujući borbene zrakoplove F-35, navođene bombe i rakete iz SAD-a.

Ostali značajni događaji

Brazil je najveći uvoznik oružja u Južnoj Americi

Uvoz glavnog oružja u afričke države pao je za 41 posto između 2016. i 2020. te 2021. i 2025. Uvoz u Alžir pao je za 78 posto, dok se uvoz u Maroko povećao za 12 posto, što Maroko čini najvećim uvoznikom oružja u Africi.

Uvoz oružja u države u Americi porastao je za 12 posto između 2016. i 2021. i 2025. SAD je primio 52 posto uvoza oružja u regiju. Uvoz oružja u države Južne Amerike porastao je za 31 posto između 2016. i 2021. i 2025., pri čemu je 6 od 12 država povećalo svoj uvoz. Najveći udio otišao je u Brazil (60 posto uvoza u Južnu Ameriku), čiji je uvoz oružja porastao za 150 posto između 2016. i 2020. te 2021. i 2025.

U našem okruženju – Srbija predvodi

Inače, pedanti analitičari npr. portala DW primijetili su kako je Srbija u posljednjih pet godina uvezla najviše složenog naoružanja u regiji zapadnog Balkana. Iako su i druge države povećale vojnu potrošnju, razlika u volumenu nabavki ostaje velika. Srbija je u posljednjih pet godina uvezla najviše složenog naoružanja u regiji zapadnog Balkana, pokazuju najnoviji podaci Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira. Iako su i druge države regije povećale vojnu potrošnju, razlika u obujmu nabavki ostaje velika. Srbija se tako nalazi na 37. mjestu u svijetu po uvozu složenih sustava naoružanja, ispred nekih članica EU-a u regiji, poput Hrvatske i Bugarske.

U posljednje vrijeme Srbija je sklopila nekoliko velikih ugovora s Izraelom

„Povećanje ulaganja u obranu najviše i najduže primjećujemo u Srbiji, gdje je tijekom posljednjeg desetljeća nastao pritisak da se obnovi naoružanje naslijeđeno iz JNA, a političko rukovodstvo je u tome prepoznalo i političko-simboličku vrijednost. Tenzije s Kosovom vjerojatno su dodatno potakle razmišljanje da je jači arsenal dobar adut u pregovorima s međunarodnim akterima“, objašnjava za DW istraživačica SIPRI-ja Katarina Đokić.

Prema podacima SIPRI-a, Srbija je u posljednjih pet godina uvezla složene sustave naoružanja iz 13 različitih zemalja. Najveći dobavljač bila je Kina, prije svega zahvaljujući nabavci sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, dok su najveće donacije stigle iz Rusije i Bjelorusije. Ipak, ta struktura bi se uskoro mogla promijeniti, kaže istraživačica SIPRI-ja Katarina Đokić. Ako se realiziraju već potpisani ugovori, Francuska i Izrael mogli bi postati glavni dobavljači Srbije. „Meni ta raznovrsnost dobavljača govori o dvije stvari: prvo, Srbija nema vojnog saveznika, i drugo, ima dovoljno novca i spremnosti da uzima kredite za najskuplje sisteme naoružanja, zbog čega je atraktivan kupac za različite izvoznike“, zaključila je Đokić.

I dok rat ne Bliskom istoku traje nesmanjenom žestinom i sve se više širi na susjedne države Zaljeva, oko Cipra se gomilaju  ratni brodovi europskih zemalja. Broj im svakodnevno raste nakon što su napadnute britanske baze u toj otočnoj državi.  Naime, na Cipar, koji trenutno predsjeda Europskom unijom, doletjeli su iranski dronovi gađajući bazu Akrotiri  britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) koju trenutno barem djelomično koristi američko Ratno zrakoplovstvo za baziranje aviona U-2. Iako je riječ o britanskom teritoriju, ta baza je blizu naseljenih područja u kojima žive građani Cipra koji su tako uvučeni u sukobe nakon američkih i izraelskih napada na Iran i odmazde Teherana širom regije. Nekoliko iranskih dronova je oboreno u blizini Cipra a jedan dron u četvrtak oboren je i iznad ciparskog susjeda – Turske.

HMS Dragon štititi će Cipar

Healey sa svojim ciparskim kolegom Palmasom

Kao odgovor britanska vlada je odmah poslala ministra obrane Johna Healeya u posjet Cipru kako bi smirio napetosti s ciparskim vlastima nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo ranije kritizirano zbog napada dronom na bazu. Štoviše, na Cipru je proteklih dana došlo i do omanjih prosvjeda stanovništva koje je tražilo zatvaranje britanskih vojnih baza. S druge strane, Starmer je potvrdio kako je njihov moderni razarač HMS Dragon trebao isploviti prema Cipru tek sljedeći tjedan, te izjavio da je odluka o njegovu slanju donesena “tjednima” prije početka sukoba s Iranom. Na pitanje zašto brod u tom slučaju nije poslan ranije, odgovorio je: “U ovoj regiji već imamo druge razarače. Oni pružaju velik dio iste zaštite koju će osigurati i naš razarač protuzračne obrane kada stigne.” Na pitanje zašto se HMS Dragon onda ipak šalje, Healey je zaključio: “Zato što smo sada u poziciji da bolje procijenimo prirodu iranskog odgovora na udare. Vidimo da su sve neselektivniji, da eskaliraju, da su rašireni i da su nekontrolirani.” Nešto kasnije, premijer Keir Starmer je objavio kako je britanska vlada odlučila poslati HMS Dragon, moderni razarač za protuzračnu obranu Kraljevske ratne mornarice. Naveo je i kako u regiju šalju helikoptere s protudronskim sustavima, dok će borbeni avioni Eurofighter Typhoon pomoći Kataru u odbijanju iranskih napada.

I drugi saveznici šalju pomoć

Grčka je već poslala četiri borbena zrakoplova F-16. “Ona je  prisutna i nastavit će biti prisutna da bi na bilo koji način pomogla u obrani Republike Cipar“, rekao je grčki ministar obrane Nikos Dendias u utorak za vrijeme posjeta Nikoziji. Dvije fregate, jedna opremljena sustavom za ometanje protiv dronova Centauros, također su zaplovile prema Cipru.

I Španjolska će poslati svoju “tehnološki najnapredniju” fregatu na Cipar kako bi branila EU i njene istočne granice, zajedno s brodovima Francuske, Italije i Nizozemske, izvijestilo je u četvrtak španjolsko Ministarstvo obrane. Iako je španjolski premijer Pedro Sanchez otvoreno osudio napada na Iran, fregata “Kristofor Kolumbo“, koja od 3. ožujka u Baltičkom moru provodi zadatke “pratnje, zaštite i obuke”, bit će poslana u istočni Mediteran gdje se kod otoka Krete očekuje 10. ožujka. „Španjolska time pokazuje svoju predanost obrani Europske unije i njezine istočne granice“, priopćilo je Ministarstvo iz Madrida.

Također, i Francuska će poslati proturaketne i sustave protiv dronova, kao i fregatu, najavio je glasnogovornik ciparske vlade Konstantinos Letymbiotis, potvrdivši informacije koje je ranije objavila državna novinska agencija CNA. Francuski predsjednik Emmanuel Macron svoju je namjeru priopćio ciparskom predsjedniku Nikosu Christodoulidesu rano u utorak.- francuske Oružane snage djeluju u koordinaciji s našim regionalnim partnerima kako bi pridonijele stabilnosti regije, posebno u sklopu postojećih obrambenih sporazuma, odgovorio je Macron na zahtjev Reutersa da prokomentira situaciju. I francuski jedini nosač zrakoplova Charles de Gaulle dobio je zapovijed da se iz švedskih voda otputi u Sredozemlje kako bi pratio situaciju.

Iranci prijete Europi

Iran je u utorak, 3. ožujka, uputio oštro upozorenje europskim zemljama da se ne uključuju u rat, poručivši da će se svaki takav potez smatrati “činom rata” i izazvati osvetničke udare na europske gradove. Ovo upozorenje dolazi nakon što je više zemalja najavilo moguće “obrambene akcije” kao odgovor na iranske raketne sposobnosti.  Prijetnja je je uslijedila u vrijeme dok europske države nastoje ojačati svoju obranu zbog prijetnje širenja iranskog rata izvan Bliskog istoka..

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglasio je da vojni savez “nije izravno uključen” u događaje na Bliskom istoku, ali da će “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a” ako to bude potrebno. Tijekom posjeta Sjevernoj Makedoniji, Rutte je rekao da Iran predstavlja prijetnju široj regiji, “egzistencijalnu prijetnju” Izraelu te “veliku prijetnju i nama ovdje u Europi“.