Nakon što je jučerašnji dan proveo u Sloveniji, danas je Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR) i zapovjednik Zapovjedništva SAD-a za Europu (USEUCOM) general zbora Alexus G. Grynkewich boravio u Hrvatskoj. U sklopu svoje turneje po državama jugoistočne Europe, general Grynkewich je u Hrvatsku došao na poziv načelnika GS OS RH generala Tihomira Kundida, s kojim je po dolasku u Zagreb razgovarao o jačanju sposobnosti Oružanih snaga RH, kao i o bilateralnoj vojnoj suradnji Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Također, SACEUR-u su predstavljeni ključni projekti modernizacije i opremanja OS RH te razvoj novih sposobnosti determiniranih suvremenim sukobima. Načelnik Glavnog stožera OSRH naglasio je da Hrvatska u potpunosti podupire napore Saveza te nastavlja aktivno doprinositi NATO strukturi snaga, NATO zapovjednoj strukturi, NATO modelu snaga te operacijama, misijama i aktivnostima Saveza. Oružane snage RH doprinose jačanju savezničke spremnosti, interoperabilnosti, razmjestivosti i sposobnosti provedbe zadaća kolektivnog odvraćanja i obrane, što potvrđuje kontinuitet hrvatskog savezničkog angažmana kao i nastavak sudjelovanja OS RH u ključnim NATO aktivnostima na istočnom i jugoistočnom krilu Saveza, u Sredozemlju i u regiji, uz zadržavanje sposobnosti za daljnje prilagodbe u skladu sa savezničkim potrebama i nacionalnim odlukama, napominju OS RH u priopćenju. Također, najavljena je i konferencija načelnika glavnih stožera država članica A-5 koja će se održati u rujnu 2026. u Zadru.

Osim s načelnikom GS OS RH generalom Kundidom, SACER Grynkewich sastao se i s ministrom obrane RH Ivanom Anušićm. Glavne teme su bile: poruke sa summita NATO-a u Ankari, modernizacija OS RH, situacija na jugoistoku Europe, kao i o daljnja kontinuirana pomoć Ukrajini. Ministar Anušić istaknuo je da su SAD najvažniji strateški partner Hrvatske u području obrane i sigurnosti te da američka vlada značajno doprinosi razvoju hrvatskih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je, nastavio je Anušić, čvrsto usmjerena prema modernizaciji i opremanju OS RH, jednako kao što je predana i povećanju obrambenih izdvajanja. Hrvatska je lani dostigla 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu, od čega se 34 posto izdvaja se za modernizaciju i opremanje. Plan je do 2030. godine dostići 3 posto BDP-a, a do 2035. godine 3,5 posto. Cilj od 1,5 posto za ulaganja povezana s obranom Hrvatska je već dostigla ove godine, čak i premašila jer je trenutno izdvajanje 1,89 posto, napominje MORH u priopćenju.

Ministar Anušić je generalu Grynkewichu posebno naglasio važnost prisutnosti međunarodne zajednice na jugoistoku Europe, posebice na Kosovu. “Prisutnost međunarodnih snaga na Kosovu kroz operaciju potpore miru KFOR smatramo ključem stabilnosti i sigurnost za ovaj dio Europe”, rekao je ministar Anušić. U kontekstu nedavne najave NATO-a o prilagođavanju brojnosti NATO-ove operacije KFOR, ministar Anušić je poručio da je Hrvatska zainteresirana da zadrži broj svojih pripadnika u KFOR-u, ali da ga po potrebi i poveća. U toj operaciji potpore miru trenutačno sudjeluju 152 pripadnika Hrvatske vojske, a prema odluci Hrvatskog sabora za 2026. godinu – može ih biti do 200. Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u hrvatskom susjedstvu, ministar Anušić još jednom je upozorio na to da Srbija posjeduje kineske hipersonične rakete te podsjetio da je o tom ofenzivnom sustavu prije koji mjesec premijer Plenković pisanim putem obavijestio NATO, odnosno glavnog tajnika Ruttea.

Baš kao i u Sloveniji gdje se sastao s predsjednicom države Natašom Pirc Musar, SACEUR Grynkewich u Zagrebu se susreo i s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. Prema priopćenju Ureda predsjednika, predsjednik Milanović naglasio je da je NATO obrambeni savez u kojemu Hrvatska sudjeluje solidarno, vodeći se vlastitim interesima. Ukazao je na važnost konsenzusa pri donošenju političkih odluka u Savezu i naglasio važnost kolektivne obrane za Republiku Hrvatsku. Na sastanku su razmotrene teme koje su na dnevnom redu NATO-a, uključujući brojne izazove povezane sa sigurnosnom situacijom u Europi i ruskom agresijom na Ukrajinu. Razmijenjena su mišljenja o budućim izazovima na euroatlantskom području, pri čemu je predsjednik Milanović istaknuo važnost stabilnosti u jugoistočnoj Europi, uključujući i Kosovo.

*Photo: MORH/J.Šeri, Ured predsjednika RH/Tomislav Bušljeta

Summit NATO-a u Ankari završio je u srijedu, 8. srpnja, s porukom da NATO ispunjava svoje zadaće te da je unatoč svemu očuvano jedinstvo. U priopćenju na stranicama NATO-a navodi se kako je glavni tajnik Mark Rutte naglasio da rastu ulaganja u obranu, razvijaju se nove sposobnosti, širi se proizvodnja obrambene industrije, te da europske saveznice i Kanada preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost: „Rebalansiramo našu sigurnost nabolje, a upravo to predstavlja NATO 3.0”. Na summitu je naglašena sve veća važnost suradnje s industrijom u jačanju NATO-ovih sposobnosti odvraćanja i obrane. U okviru Foruma obrambene industrije, održanog tijekom summita, vlade i industrija najavile su nove velike obveze, uključujući nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi eura. Saveznice su također pokrenule inicijativu „NATO’s Drone Edge”, veliki novi projekt u sklopu kojeg će se tijekom sljedećih pet godina uložiti 40 milijardi američkih dolara u sustave za suzbijanje bespilotnih letjelica, objavljeno je na stranicama.

Trump u glavnoj ulozi

U najavi ovog skupa na stranicama našeg portala objavili smo da će to biti važan sastanak. U glavnoj ulozi bio je, očekivano, američki predsjednik Trump koji nije zaboravio kritizirati europske članice saveza zbog Grenlanda, Irana i nedovoljnog izdvajanja. Otišao je toliko daleko da prekida političke i trgovačke odnose s Španjolskom koja je veliki kritičar njegove vanjske politike, ali i koja je odbila preuzeti na sebe obvezu izdvajanja za obranu u iznosu od 5% BDP-a. Međutim, na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim objavio je davanje licence Ukrajini za samostalnu proizvodnju raketa za PZO sustav Patriot, prijeko potreban Ukrajini. Naravno, tu je i bombastična vijest o prekidu primirja s Iranom i početak ponovne eskalacije sukoba.

No bez obzira što je sve bilo podređeno Donaldu Trumpu, uključujući i trajanje summita koje je bilo malo skraćeno jer Trump nema živaca ni koncentracije za dugačke sastanke, čini se da je raspoloženje NATO čelnika prema mušićavom i svojeglavom američkom predsjedniku ipak drugačije nego je bilo na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Nobelovac Paul Krugman to je opisao kao proces deamerikanizacije koji se jasno vidio na NATO summitu: “Ta spremnost na deamerikanizaciju djelomično odražava shvaćanje da je Trump ono što jest, te da se naciji koja ga je dva puta izabrala jednostavno više ne može vjerovati. Europsko okretanje od Trumpa također odražava i pad percepcije o njegovoj moći. U jednom se trenutku svijet bojao Trumpa iako ga nikada nije poštovao. Tišina koja je dočekala njegov obnovljeni zahtjev za Grenlandom pokazuje da ga svijet više ne shvaća ozbiljno.” Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da je – zahvaljujući Trumpu – SAD doživio pad svog globalnog utjecaja, i to iz tri razloga: (1) debakl u Iranu, (2) Trumpov neuspjeh da Ukrajinu isporuči Vladimiru Putinu, te (3) slabljenje američke globalne ekonomske moći i neuspjeh pretvaranje međunarodne trgovine u oružje. “Kombinirani učinak ovih poniženja za Trumpa i njegove poslušnike bilo je drastično preuređenje američkog položaja u svijetu. Većim dijelom prošle godine strani su čelnici očajnički pokušavali umiriti Trumpa. Ovih dana uglavnom mu se samo ugađa, a gradi se svijet u kojem on neće više biti važan,” zaključuje Paul Krugman u svom tekstu objavljenom na Substacku.

Europa sve samostalnija

U ocjeni skupa u Ankari portal Politico napisao je kako su europski saveznici dali su sve od sebe kako bi Donalda Trumpa dobro oraspoložili na summitu NATO-a. Taj je trud polučio polovičan uspjeh, no to im ionako više nije glavni prioritet. Europske zemlje i Kanada sve se više udaljavaju od politike bespogovornog popuštanja i straha od američkog predsjednika te prelaze na odmjereniji pristup; iskustvo s njegovim opetovanim prijetnjama ulijeva im više samopouzdanja u ophođenju s njim, a to dodatno osnažuju i vlastitim povećanim ulaganjima u obranu. U središtu te promjene nalazi se drukčija poruka: više novca za obranu izdvajamo zbog sebe, a ne zbog vas.

„Nisam došao ovamo da bih udovoljio Trumpu… ako sam došao, to je bilo jednostavno zato da preuzmem odgovornost za sigurnosnu situaciju usmjerenu na odvraćanje”, rekao je za POLITICO luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel. „Učinili smo ono što smo morali. (…) Sit sam te panike oko Trumpa”, dodao je jedan visoki diplomat NATO-a, kojem je – kao i drugima koji su govorili za Politico – zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Nakon godine dana nezapamćenih napetosti unutar Saveza, tijekom koje je Trump prijetio preuzimanjem Grenlanda, najavljivao povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i dovodio u pitanje NATO-ov pakt o uzajamnoj obrani, zemlje saveznice su u Ankaru stigle s namjerom da izbjegnu novu krizu, smatra taj ugledni portal. U srijedu su čelnici 32 članice Saveza potpisali izjavu kojom se obvezuju na ulaganje u nove vojne sposobnosti, poput bespilotnih letjelica, istaknuli da Iran nikada ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, te predstavili nove ugovore o nabavi vrijedne više od 50 milijardi dolara – a sve su to mjere kojima se uglavnom nastojalo odgovoriti na dugotrajne Trumpove zahtjeve. Do kraja summita Trump je djelovao zadovoljno, ocjenjuje se. „Jedna riječ obilježava ovaj dan – ujedinjenje”, rekao je američki predsjednik novinarima nakon skupa, opisavši ga kao „sjajan sastanak” i pohvalivši „ljubav” koju su zemlje pokazale tijekom razgovora. Štoviše, na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, Trump je također izjavio i da je SAD spreman nastaviti s prodajom oružja saveznicima neovisno o načinu na koji će se ono koristiti, te je čelnicima NATO-a poručio: “Želimo ostati uz vas“.

Hrvatska : Oprečne ocjene sastanka

Hrvatska politika prema i oko NATO-a ponovo je pokazala svu podvojenost. Tako je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u Ankari izjavio da …

„hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“,

izjavio je Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da je u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je Milanović. Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“: „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, smatra predsjednik Milanović. Potvrdio je novinarima i da je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“,

rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“,

Očekivano, njegove izjave dobile se salvu kritika premijera Andreja Plenkovića. Komentirajući aktualna politička i sigurnosna pitanja, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Milanovićeve odluke i izjave narušavaju međunarodni ugled Hrvatske, suradnju s partnerima i vjerodostojnost zemlje. Na stranicama Ministarstva obrane priopćeno je da je ministar Anušić u Ankari je istaknuo kako je NATO iz ovog susreta izašao još jači i ujedinjeniji. “Sve saveznice potvrdile su svoju predanost većim ulaganjima u obranu, daljnjem jačanju zajedničkih obrambenih sposobnosti, jačanju obrambene industrije unutar Saveza te daljnjoj čvrstoj potpori Ukrajini u njezinoj borbi za neovisnost i pravedan mir. To su ključne odluke koje naše zemlje čine sigurnijima u vremenu sve izraženijih geopolitičkih izazova i nestabilnosti”, poručio je ministar obrane.

*Photo: NATO

U sjeni poljuljanih transatlantskih odnosa i globalne nestabilnosti čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u Ankari na sastanku na vrhu na kojem se očekuje da europske članice preuzmu snažniju ulogu u obrani europskog kontinenta. Prema ocjenama promatrača, ovaj summit održava se usred pritiska i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa poveća izdvajanja za obranu te nakon višemjesečnih transatlantskih napetosti povezanih s pitanjem Irana i Grenlanda. Česte kritike NATO-a od strane američkog predsjednika, popraćene najavama povlačenja dijela američkih snaga iz Europe i šestomjesečnom revizijom američke vojne prisutnosti na tom kontinentu, potaknule su neizvjesnost unutar Saveza, ocijenjuje Reurtes.

Američki CNBC pak ocjenjuje kako se NATO ovog tjedna suočava s ključnim testom svoje vjerodostojnosti i buduće održivosti, a novi europski ciljevi u pogledu izdvajanja za obranu podvrgnuti su dosad nezabilježenom nadzoru Bijele kuće. Na ovotjednom summitu, koji počinje u utorak svečanom večerom koju priređuje turski predsjednik Erdogan, razmotrit će se može li Europa dovoljno brzo pretvoriti povećane proračune u vojnu moć kako bi zadržala angažman predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno se pripremajući za budućnost u kojoj će Washington imati manju ulogu u sigurnosti kontinenta. Prošlogodišnji summit u Haagu smatrao se prekretnicom nakon što su se saveznici obvezali da će do 2035. godine izdvajati 5 % BDP-a za obranu, uključujući 3,5 % za temeljne obrambene potrebe i 1,5 % za šire sigurnosne potrebe. Međutim, stav je upućenog CNBC-a, očekuje se da će ovogodišnji summit u Ankari pomaknuti fokus rasprave s obećanja na njihovu provedbu. To uključuje pitanja o nabavi, industrijskim kapacitetima, potpori Ukrajini i političkoj arhitekturi onoga što je Trumpova administracija nazvala „NATO 3.0”.

Glavni Rutteov zadatak – smirivati Trumpa (Photo: NATO)

Također, mediji se pitaju može li NATO zadržati angažman SAD-a dok istovremeno prebacuje veći dio odgovornosti na Europu? Europske vlade uvelike su prihvatile činjenicu da moraju više ulagati, više proizvoditi i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, nakon pritiska iz Bijele kuće. No, NATO je već 77 godina ustrojen oko američke moći, zbog čega je to pitanje jednako političke koliko i vojne prirode, izjavio je Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. Ako se Washington povuče čak i bez potpunog izlaska iz saveza, pred Europom se postavlja teže pitanje, rekao je novinarima na brifingu prošlog tjedna: kako organizirati obranu bez SAD-a u središtu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usredotočio se na zadržavanje Trumpova angažmana uz istovremeno provođenje planova za preraspodjelu tereta. Ipak, Bergmann ističe kako se vrlo malo raspravljalo o „planu B” za slučaj da SAD odluči kako više ne želi ostati duboko uključen.

I ovogodišnji summit vrtjet će se oko američkog predsjednika, čak i više nego prošle godine. No dok su se na prošlogodišnjem summitu u Haagu čelnici NATO država natjecali tko će više ugoditi Donaldu Trumpu, na ovom summitu Trump bi se mogao iznenaditi – posebno zato što posljednjih tjedana vodi otvoreni sukob s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Američki dužnosnici najavljuju da će Trump u Ankari imati niz sastanaka – od onog s domaćinom Erdoganom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, pa do novog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Također se očekuje i da će tijekom summita biti objavljeni novi obrambeni sporazumi vrijedni milijarde dolara, rekao je dužnosnik Trumpove administracije. Ili će sve to biti bačeno u drugi plan s obzirom na najnoviju Trumpovu opsesiju Svjetskim nogometnim prvenstvom.

Poruka bivšeg prvog čovjeka NATO-a

Bivši glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg ima poruku za sudionike ovogodišnjeg summita: Pokažite Donaldu Trumpu da obrambena potrošnja raste, nastavite podržavati Kijev i naglasite ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini bio “strateški neuspjeh”. Iako Trump redovito napada članice NATO-a, osuđujući ih zbog niske obrambene potrošnje i nepomaganja u ratu protiv Irana, Stoltenberg je, u nedavnom intervju za Politico naglasio da saveznici trebaju argumentirati da sigurnost SAD-a ovisi o Savezu. “Nadam se da će summit biti snažan znak jedinstva u NATO-u. Da smo, unatoč razlikama, sposobni zajedno se suprotstaviti ključnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo“, rekao je Stoltenberg, sada norveški ministar financija. Upitan brine li se da bi to moglo biti još jedno javno pokazivanje razlika unutar Saveza – odgovorio je da se nada da to može biti snažan izraz jedinstva NATO-a. “Unatoč razlikama i neslaganjima možemo nastupiti zajednički u suočavanju s glavnim prijetnjama i izazovima s kojima se suočavamo, te istovremeno poslati poruku potpore Ukrajini“, smatra bivši prvi čovjek saveza.

Uoči summita, NATO je objavio nove podatke o napretku

A Hrvatska ?

Ankara je spremna za summit (Photo: Oana Lungescu/X)

Unatoč teškim riječima i retorici koju smo tijekom prošloga tjedna čuli između Vlade i Predsjednika Republike, i ministar obrane Ivan Anušić i predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovat će na ovom NATO summitu. Tako je Ministarstvo obrane RH objavilo da će potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u sklopu programa sudjelovati i na NATO Summit Defence Industry Forumu posvećenom transatlantskoj obrambenoj industriji, ulaganjima i inovacijama. Na summitu NATO-a u Ankari raspravljat će se o napretku od posljednjeg summita u Haagu prošle godine, obrambenim izdvajanjima, obrambenoj industriji i potpori Ukrajini, objavio je MORH. I Ured predsjednika objavio je da će Predsjednik Republike sudjelovati na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća za šefove država i vlada članica NATO-a, kao i na svečanoj večeri koju za šefove država i vlada članica NATO-a upriličuju predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i supruga predsjednika Republike Turske Emine Erdoğan. Milanović se već prošloga tjedna žalio da na samom summitu ima tek 3 minute za izlaganje što mu je prekratko za sve što im želi reći. Uglavnom, mi ćemo pratiti njihove izjave tijekom ovog summita, kao i ocjene stručnjaka.

Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.

Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:

Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine

„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske”.

Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:

„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika”.

Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.

Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.

“Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,

rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.

„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,

istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb.

Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )

„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,

pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „Plenković kaže da su Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici“.

Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti – pripremite se da će vaša djeca ginuti“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.

SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik

„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,

rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „Za nadolazeći 13. i 14. srpnja pozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.

Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:

OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine

“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,

zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine, ali da unatoč tome Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015. Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.

Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:

„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“

Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.

Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.

Nakon što je jutros u sklopu svojih redovitih aktivnosti posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA) i razgovarao s ravnateljem VSOA-e general-bojnikom Ivanom Turkaljem o postignućima i planovima za daljnji razvoj sposobnosti i transformacije VSOA-e, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović obišao je Središte za bespilotne zrakoplovne sustave OS RH u vojarni „Josip Jović“ u Udbini.
Zajedno s načelnikom Glavnog stožera OSRH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom, Milanović je posjetio pripadnike OSRH koji prolaze obuku za uporabu besposadnih zrakoplovnih sustava (dronova) – to su pripadnici Hrvatske kopnene vojske, Zapovjedništva specijalnih snaga i Obavještajne pukovnije koji će biti budući obučavatelji za uporabu besposadnih zrakoplovnih sustava.

Načelnik Glavnog stožera OSRH-a general-pukovnik Tihomir Kundid informirao je predsjednika Milanovića o sposobnostima besposadnih zrakoplovnih sustava u OSRH, o sadašnjim aktivnostima obuke i opremanja te o viziji i planovima razvoja tih sposobnosti u duljem razdoblju. Naglasio je da se, uz nabavu opreme i uvođenje novih tipova dronova, istovremeno prilagođava i doktrina koja prati nove sustave i načine njihove uporabe. Na sastanku se razgovaralo i o sposobnostima zaštite od djelovanja dronova, što je u jednom od svojih nedavnih medijskih istupa načelnik Kundid naveo kao opremu koju bi nabavljao istoga trena. Sposobnosti besposadnih zrakoplovnih sustava razvijaju se u sve tri grane OSRH te u Zapovjedništvu specijalnih snaga i Obavještajnoj pukovniji, istaknuto je na sastanku.

Uz načelnika GS OSRH, na sastanku s predsjednikom Milanovićem bili su načelnik Obavještajne uprave GS OSRH brigadni general Mijo Validžić, pročelnik Kabineta načelnika GS OSRH brigadir Zoran Lipošćak, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić, zapovjednik Središta za razvoj vođa „Marko Babić“ pukovnik Ivan Vukelić te načelnica Odjela za potporu i STRATCOM KNGS pukovnica Renata Koković Novosel.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Ana Marija Katić, Dario Andrišek

Nakon godina pauze, danas su konačno održane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Kako je bilo i najavljeno, izjava za medije nije bilo, a Ured predsjednika RH oglasio se priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

“U srijedu, 1. travnja 2026. godine u Banskim dvorima održane su sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, koje su zajednički sazvali predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović te predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
Na sjednici Vijeća za obranu raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske.”

S potpuno istim priopćenjem oglasila se i Vlada RH.

*Photo: UPRH/Marko Beljan

Konačno se zna datum održavanja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, koje je nedavno inicirao premijer Andrej Plenković. Ured predsjednika RH poslao je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Zadnje Vijeće za nacionalnu sigurnost održano je 2021. godine

“Predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković danas su supotpisali pozive za sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i sjednice Vijeća za obranu. Sjednice će se održati u srijedu, 1. travnja 2026. u Banskim dvorima.

Prvo će se u 13.00 sati održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, a nakon koje će se održati i sjednica Vijeća za obranu.”

O temama o kojima će se razgovarati ništa se ne kaže, a premijer Plenković tek je u subotu, 28. ožujka, rekao da je “dnevni red utvrđen“, te da očekuje da će svi članovi vijeća biti nazočni. Od zadnje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost od prije 5 godina sastav Vijeća se drastično promijenio, pa će nekima ovo biti prvi puta da sudjeluju u radu tog tijela.

Izraelski protuzračni i proturaketni sustav „Davidova praćka“ (Kela David) raketni je štit razvijen u suradnji s američkim Raytheonom, a već sama informacija da je ministar obrane Ivan Anušić tijekom nedavnog posjeta Izraelu razgovarao o mogućoj nabavi tog sustava izazvala je burnu reakciju predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga  Zorana Milanovića

Anušić s izraelskim ministrom obrane Katzom

„Ako ministar obrane ili bilo tko želi ući u tu vrstu aranžmana s Izraelom, nabavu tzv. Davidove praćke, to znači da je potrebna i suradnja Hrvatske vojske – ljudi iz Glavnog stožera, iz postrojbi, iz sustava zapovijedanja – sa izraelskom vojskom. Tako mi Boga, to se neće dogoditi. Hrvatska vojska, mojom zapoviješću, neće sudjelovati u tome“,

rekao je Zoran Milanović komentirajući u utorak, 24. ožujka, informaciju da ministar obrane razgovara s Izraelcima o nabavi  Davidove praćke.

„Ovo je upozorenje – nemojte to raditi. Ni jedan hrvatski vojnik u tome neće sudjelovati. Ako će to raditi civili, to će biti prvi put u povijesti“,

dodao je predsjednik Milanović. A što se tiče sustava Davidove praćke, kaže: „čak da je zadnji na svijetu, a nije, nadomjestiv je“. Predsjednik Milanović pri tome je upozorio na činjenicu da ministar obrane pregovara s Izraelcima u isto vrijeme „dok Izrael naoružava našeg prvog susjeda kojega vidimo kao sigurnosni problem, govorim o Srbiji“.

Sporna prodaja oružja Izraela Srbiji

Govoreći o izraelskom naoružavanju Srbije Milanović je pojasnio:

„To je započelo prije godinu dana kada je od Izraela kupljen višecijevni bacač raketa koji ima domet od 300 kilometara. To je još ofenzivnije oružje od onoga što su im Kinezi navodno prodali. Možda da ministar pita svoje prijatelje u Tel Avivu – zašto ste to prodali Srbiji? Dakle, Izrael aktivno naoružava državu koju i Plenković i ministar nazivaju neprijateljem. Vide li tu neku nekonzistentnost i razlog da se postavi pitanje Izraelu – zašto to radite? Ne, to je saveznik“.

Osim toga, nastavio je Milanović, …

Zoran Milanović s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom (Photo: UPRH)

„Taj saveznik od kojega ministar kupuje tzv. Davidovu praćku naoružava Srbiju i ne samo da ih naoružava, ne samo da ih naoružava izrazito ofenzivnim oružjem – protiv kojega je zaštita čak teža nego protiv hipersoničnih raketa – nego im oni integracijski pomažu, kao sistem integratori, da sve ono što je Srbija kupila integriraju u „lanac ubijanja“. To rade Izraelci s kojima ministar pregovara o nabavi tzv. Davidove praćke“,

upozorio je Predsjednik Republike. Premijera Plenkovića se pri tome upitao zašto se u svom pismu glavnom tajniku NATO-a nije požalio i na Izrael?

„Za suradnju s Izraelom je potrebno povjerenje, a ja ne vjerujem onome tko naoružava moga izazivača. Teško mi je shvatiti zašto to netko ne vidi ili se pravi da ne vidi i zašto nas uvlači u to?“,

zaključio je jučer predsjednik Milanović.

Odgovor vladajućih

Iako je Milanović oštro reagirao, reakcija premijera ili ministra obrane jučer nije bilo. Samo je Ante Sanader, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a,  nakon sastanka vladajuće većine reagirao na navode predsjednika rekavši da to nije bila tema koalicijskog sastanka, ali da – koliko mu je poznato – nije bilo razgovora o nabavi tog sustava. Dodao je kako ne zna otkuda Predsjedniku takve informacije. Na upit je li to jedan od prijepora nesazivanja sjednica Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sanader je rekao da to treba pitati Milanovića. Ocijenio je „kako nas Predsjednik svađa sa svima, Ukrajincima, Izraelcima, Amerikancima, BiH, Norveškom te da smo čuli njihove reakcije. U kojoj je europskoj ili svjetskoj, ozbiljnoj, velikoj ili našoj partnerskoj državi Milanović bio i razgovarao“, rekao je i dodao da je „tuga i tragedija da imamo takvog predsjednika“.

Prava reakcija došla je danas od ministra obrane Ivana Anušića, koji je na margini konferencije o obrambenoj industriji rekao:

Ministar Anušić na nedavnoj prisezi ročnika (Photo: MORH/F.Klen)

“Imamo nekoliko činjenica. Prva je da je Srbija predstavila hipersonične rakete koje su kupili od Kine i nazvali ih Zagrepčanke. Taj sustav može se zaustaviti tek s nekoliko sustava u svijetu, među kojima je i Davidova praćka. Predsjednik je zabranio suradnju Oružanih snaga s Oružanim snagama Izraela. Drugim riječima, nemoguće je pregovarati o tome kad Oružane snage imaju zabranu kupovine. Zaključak možete donijeti sami. Nije stvar što ja hoću ili neću, svašta bi ja u životu htio. Neke stvari mogu napraviti, neke ne mogu. Ove ne mogu. Ako sam naveo činjenicu da je predsjednik zabranio onda ne može biti opcija jer nema smisla razgovarati o nečemu što ne možemo kupiti.”

No kako Hrvatska pati od kroničnog nedostatka protuzračne i proturaketne obrane, nešto će se ipak morati poduzeti.

“Studija protuzračne obrane je gotova, uskoro će se donijeti odluka o tome koji sustav protuzračne obrane ćemo imati. Ne donosimo odluku o nečemu – ja u mom uredu, da ja odlučim s premijerom što kupiti i mi idemo to kupiti.”

Testiranje Davidove praćke (Photo: Rafael)

Pa ipak, takve odluke se često donose na političkoj razini, a formalno su potkrijepljene “potrebama vojske.” Tako bi teorijski moglo biti i s Davidovom praćkom koja je vrlo skupo, ali efikasno sredstvo. Prvo – naoružanje ne kupuju Oružane snage, iza kojih se danas sakrio Anušić, nego Ministarstvo obrane i Vlada, na koje predsjednik države nema utjecaj. Bez obzira na Milanovićevu zapovijed prema kojoj Oružane snage ne smiju surađivati s izraelskom vojskom, činjenica je da se i u slučaju da ovoga trena Hrvatska kupi ovo proturaketno naoružanje – na njega čeka nekoliko godina. A do tada će isteći i mandat aktualnom Predsjedniku Republike. U tom slučaju bi kasnila obuka za Davidovu praćku, no sama kupovina nije nemoguća. Drugo je pitanje, naravno, jesu li MORH i Vlada bili ozbiljno zainteresirani za Davidovu praćku, ili im glasine o tome dobro dođu za daljnje podgrijavanje sukoba s Milanovićem.

Upetak, 20. ožujka, u vojarnama u Požegi, Kninu i Slunju prva generacija ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju položila je prisegu – ukupno 800 ročnika, među kojima su 82 ročnice. Ministar obrane Ivan Anušić taj je svečani čin pratio u vojarni u Požegi, gdje je na obuci ukupno 400 ročnika i ročnica:

“Unatoč brojnim sumnjama, upravo je prva generacija ročnika svojim gotovo sto postotnim odazivom pokazala da mladi žele nositi odoru pobjedničke Hrvatske vojske i služiti svojoj domovini. Time su jasno dokazali da nisu u pravu oni koji su tvrdili kako ćemo hrvatske vojnike i ročnike slati u borbe za tuđe interese. Zadaća hrvatskih vojnika i ročnika, kako i stoji u prisezi, jest braniti suverenost i teritorijalni integritet Republike Hrvatske te sigurnost hrvatskog naroda. To je ista zadaća koju je Hrvatska vojska imala u presudnim trenucima stvaranja slobodne Republike Hrvatske devedesetih godina, ali to je i odgovornost koju HV nosi danas i ubuduće. Hvala vašim obiteljima što su vam usadile domoljublje, a posebno pozdravljam i 82 djevojke koje dragovoljno služe TVO. Na ponos vaših obitelji, naših Oružanih snaga i cijelog hrvatskog naroda – čestitam vam na položenoj prisezi!”,

poručio je Anušić, dodavši ono što ističe već tjednima:

“Mi smo vjerojatno jedina država unutar NATO-a koja je uspjela u vrlo kratkom vremenu vratiti obvezno vojno osposobljavanje, mnogi to još ne mogu učiniti jer nemaju političko suglasje, možda nemaju ni dovoljno hrabrosti, a nemaju ni takav narod kao što je hrvatski narod.”

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović prisegu je pratio u vojarni u Slunju. U prigodnom obraćanju, predsjednik Milanović podsjetio je da Hrvatska 18 godina nije imala novačenja “zato što je prije osamnaest godina odaziv na novačenje bio mali“.

“Praktički su svi birali civilno služenje, to je ustavna mogućnost i kategorija,tako da se tada od toga odustalo. Ovo danas je i rezultat potrebe Hrvatske da ima vojsku, da je popuni, da pored profesionalne vojske imamo i pričuvu.”

Čestitajući ročnicima na danoj prisezi, predsjednik Milanović izrazio je zadovoljstvo “zbog vaše osobne, svjesne odluke da dva mjeseca provedete ovdje na obuci, da učite neke vojne vještine“. “Odavde ćete nakon dva mjeseca, što je kratko razdoblje, izaći kao iste osobe. Svi vi ostajete ono što ste bili i ranije, vezani uz sebe, svoj život, svoje obitelji“, rekao je Predsjednik uvjeren kako će ročnici vrijeme obuke pamtiti kao dobar i kvalitetan period svog života “jedno novo iskustvo, a za Hrvatsku dosta važno jer Hrvatskoj treba i profesionalna vojska i treba joj pričuva“.

„U nadi da će sve ovo što učite i što ćete naučiti u sljedeća dva mjeseca biti samo dobro upozorenje, dopuna vašeg znanja, a nikada stvarno u nuždi korišteno za potrebe obrane zemlje, ja vam želim uspjeh i zadovoljstvo, i dobro raspoloženje na ovoj obuci. Želim da se nakon toga vratite u svoje uspješne, civilne živote. A ako netko odabere vojnu profesiju -svaka čast, jer to je poziv. Vojska je kao što ste prisegnuli; stega i hijerarhija, ali s humanim licem, ne zlostavljanje, ona je isto tako i prijateljstvo i bratstvo među vojnicima, hrabrost i odgovornost“,

zaključio je predsjednik Milanović.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid koji je bio uz predsjednika Milanovića na Slunju istaknuo je kako se mladi ročnici ovom svečanom prisegom obvezuju na vjernost i služenje domovini te da sada slijedi intenzivan ciklus temeljnog vojnog osposobljavanja, kroz koji će ročnici dodatno unaprijediti razinu svojih psihofizičkih sposobnosti:

“Imate širok spektar različitih mogućnosti koje vam pružaju Oružane snage Republike Hrvatske, gdje svatko može pronaći područje svojeg interesa, ali isto tako i područje svojega profesionalnog razvoja”.

Svečanoj prisezi pristupio je danas ukupno 801 ročnik na tri lokacije, u vojarni “123. Brigade HV”u Požegi 400 ročnika od čega 82 žene, u vojarni “general Andrija Matijaš Pauk” u Kninu 201 ročnik te na Vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja 200 ročnika.  Obuka 1. naraštaja ročnika na TVO provodi se od 9. ožujka do 9. svibnja 2026., a o ročnicima i ročnicama brine se 80 instruktora iz Bojne za temeljno vojno osposobljavanje Središta za obuku pješaštva i oklopništva Hrvatske kopnene vojske. Obuka se provodi u četiri satnije: 1. i 2. satnija nalaze se u Požegi, 3. satnija na Slunju i 4. satnija u Kninu. Na obuci je i petero vrhunskih sportaša – budućih ugovornih pričuvnika. Od ukupno 800 ročnika čak je 446 dragovoljaca, što čini 55,75 posto ukupnog broja, a 354 su novaci rođeni 2007. godine koji podliježu obvezi služenja vojnog osposobljavanja. Tek je 10 ročnika izjavilo prigovor savjesti. Od 446 dragovoljaca, 82 su žene, što je 10,25 posto ukupnog broja ročnika. Među ročnicama ove prve generacije je i Diva Marija Perković, kćer trenutno vrlo popularnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koja dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje služi u Požegi.

Godišnje je planirano do 4000 ročnika u pet naraštaja. Ove godine, s obzirom na to da je TVO počeo u ožujku, bit će četiri naraštaja ročnika, priopćio je MORH.

*Photo: MORH/F.Klen, J.Šeri; UPRH/Ana Marija Katić

Kako je danas kratko priopćio Ured predsjednika, pripadnici OS RH uspješno su evakuirani iz Iraka. Time Hrvatska više nema svojih vojnika na kriznim područjima Bliskog istoka. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Hrvatski vojnici na utrci “50 Miler Baghdad” u veljači 2025. (Foto: NATO Mission Iraq)

“Svih sedam pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji su sudjelovali u misiji u Iraku, evakuirani su sigurno iz Iraka i na povratku su u Hrvatsku. Povlačenje pripadnika OSRH iz misija u Iraku i Libanonu provedeno je prema Odluci Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika OSRH Zorana Milanovića. Pripadnik OSRH koji je bio u misiji u Libanonu evakuiran je sigurno iz Libanona još prije tjedan dana.

Odluku o povlačenju hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona predsjednik Milanović je donio odmah nakon početka ratnog sukoba na Bliskom istoku prvenstveno vodeći računa o sigurnosti pripadnika OSRH.”

Dok je pripadnik OS RH iz Libanona evakuiran uz pomoć Njemačke, tko je pomogao u evakuaciji iz Iraka još nema vijesti. No nije nemoguće da je opet u pomoć priskočila Njemačka, čiji su vojni transportni avioni noćas u nekoliko navrata letjeli prema trusnom području Bliskog istoka.