Domaća vojna industrija predstavlja se na vojnoj izložbi ASDA 2025 u zagrebačkoj Areni od 8. do 10. travnja. Već prvog dana predstavljena su dva nova hrvatska proizvoda – strojnica Kuna karlovačke tvrtke HS Produkt, kao i nova nova kaciga tvrtke Šestan-Bush.

“Kuna” svima dobro poznatog poduzeća HS Produkt izložena je zajedno s ostalim proizvodima ovog hrvatskog proizvođača oružja. Govoreći o toj novoj strojnici koja je već prošla ispitivanja i koju su naručile postrojbe vojne policije u Brazilu, prvi čovjek HS produkta Željko Pavlin kazao je kako je rad na njoj intenzivno trajao oko 3 godine, a od ideje i 5 godina.

“Ove godine je predstavljena javnosti i ulazi u kategoriju malog oružja, odnosno ulazi u kategoriju između pištolja, koji je preslab, i jurišne puške koja je prejaka. Dobra je za neke namjene poput specijalnih postrojbi, vojne policije, posade oklopnih vozila, vozači ili zrakoplovci, To je namijenjeno u situacijama kada je standardnu jurišnu pušku teško za nositi i to je kategorija dosta zastupljena u svijetu,”

dodao je Pavlin, nastavivši:

General Kundid i ministar Anušić isprobavaju “Kune” pod budnim okom Željka Pavlina

“Prije 20 do 30 godina dominirao je Hecklerov MP 5  kratka strojnica, isto u ovoj klasi koja je držala cijelo to tržište u svijetu. Nakon toga se nije pojavila nova platforma na tržištima u svijetu koja bi ponovila uspjeh MP 5 pa smo odlučili napravit novu platformu koja bi zadovoljavala moderne zahtjeve za potrebe vojno-policijskih zadaća. A s druge strane ušli smo u segment u kojem do sada nismo bili prisutni,”

rekao je Željko Pavlin čiji je HS Produkt do sada proizvodio pištolje i jurišne puške.

“Kuna” se posebno svidjela načelniku GS OS RH

“Napravljena je modularno da se može prilagoditi raznim kalibrima i prilagoditi svojim potrebama. Kuna je odmah, i prije službenog predstavljanja, izazvala veliku pozornost i mi smo sudjelovali na jednom natječaju za brazilsku vojnu policiju s uglednim svjetskim proizvođačima.”

Napomenuo je i da su zaprimili mnoge narudžbe za ovo oružje koje je, kako je ocijenio, vrlo prihvatljive cijene.

Na štandu poduzeća Šestan-Busch mogao se vidjeti samo novi model kacige otporan na hice iz Kalašnjikova.

Alojzije Šestan i Ivan Anušić o novj kacigi

“Naši inženjeri razvili su zaštitu kakve još nema, a to je zaštita u nivou 4, odnosno zaštita od Kalašnjikova. Tako smo prvi na svijetu koji smo ponudili i jednu takvu zaštitu. Radi se o novom kompozitnom materijalu koji je dodatak na kacigu i koji će primiti prvi udar na sebe te prenijeti energiju na ostali dio”,

predstavio je Alojzije Šestan novi proizvod. Riječ je, slobodnim rječnikom rečeno, o navlaci koja se postavlja na kacigu i koju je dodatno ne opterećuje.  Tvrtka Šestan-Busch, tvrde njegovi prvi ljudi, može se nositi sa svima što se tiče kvalitete i što se tiče kapaciteta. “Danas je naš kapacitet preko tisuću kaciga na dan. I što se tiče kvalitete i što se tiče količina mi se možemo nositi s velikima.”

kaže Alojzije Šestan, uz npomenu da i  tu postoji jedan “ALI” – s postojećim cijenama teško se nositi sa subvencioniranom konkurencijom iz Kine. No to je problem s kojim se nosi i veliki broj europskih proizvođača.

Danas je Europska komisija predstavila plan „ReArm Europe/Readiness 2030“ u sklopu kojeg je predviđen i obrambeni paket koji bi u naredne 4 godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu. Dio plana je i novi namjenski instrument pod nazivom „Sigurnosna akcija za Europu“ (Security Action for Europe – SAFE) koji pak predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte. Upravo je na tu temu i uz poticaj Hrvatske udruge poslodavaca ministar obrane RH Ivan Anušić okupio danas u Ministarstvu obrane predstavnike HUP-a, domaće obrambene industrije i Agencije Alan kako bi se razgovaralo o hrvatskim mogućnostima u europskom planu „ReArm Europe“.

„Obrambene snage nisu samo trošak. One su ključna komponenta naše ekonomije, a Hrvatska ima kapacitet za znatan pomak u tom sektoru“,

naglasio je ministar Anušić nakon sastanka.

Ministar obrane Ivan Anušić i direktorica HUP-a Irena Weber

„Uvezivanje, usklađivanje, izmjena određenih zakonskih regula, smanjenje administracije i birokracije, brži protokol informacija i brža realizacija projekata koje planiramo raditi s našim tvrtkama. Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne rezultate kad govorimo o našoj obrambenoj proizvodnji. Obrambena industrija i obrambene snage nisu samo trošak, kao što se to voli znati i reći, nego su obrambene snage i naša industrija, to je ekonomija. I na toj ekonomiji Hrvatska može jako puno učiniti i napraviti, jer ima iskustva, ima dobre temelje, ima ljude koji znaju i hoće i na kraju krajeva postoji jedna kolektivna volja da se to učini“,

rekao je Anušić. Hrvatska ima priliku ne samo ojačati vlastitu obranu kroz nove europske mehanizme, nego i ojačati hrvatske obrambene proizvode od kojih su neki već itekako renomirani na međunarodnom tržištu.

„Konkretnije je stiglo i od Europske komisije, jer se radi o konkretnim novcima, radi se o konkretnoj financijskoj omotnici, koju ćemo moći koristiti i sada krećemo upravo iskoristiti tih 150 milijardi, onoliko koliko će Hrvatska uspjeti uzeti i koliko nam pripada, usmjeriti ta sredstva upravo u realizaciju svih tih projekata“,

kaže ministar obrane.

Previše birokracije, previše „papira“, predugi rokovi – sve je to do sada gušilo obrambene projekte. Upravo bi se kroz Hrvatsku udrugu poslodavaca trebale detektirati administrativne prepreke, uključujući i one najbitnije koje su do sada bitno smanjivale mogućnosti financijskog zaduživanja kod banaka. Određene korake u tom smjeru već je napravila i Europska komisija kroz „ReArm Europe“. Poslodavci u ovom europskom planu vide priliku i za privlačenje nove radne snage, napomenula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a:

„Ovo je industrija visoke dodane vrijednosti i ovo je opet prilika da zadržimo naše mlade na našem tržištu rada, a i da vratimo naše mlade koji su se iselili u zemlje Europske unije, da ih vratimo upravo na ova radna mjesta, koja će biti sigurna i dobro plaćena“.

Od utorka, 18. ožujka, HUP ima svoju Koordinaciju obrambene industrije na čelu s Gordanom Pešićem, članom Uprave tvrtke DOK-ING. Ova bi Koordinacija trebala biti veza ne samo između domaćeg privatnog i javnog sektora, već bi trebala raditi na jačanju sudjelovanja hrvatskih obrambenih tvrtki u aktivnostima na razini EU i NATO-a.

„Nas interesira da li i kako se hrvatska obrambena industrija može uključiti u taj veliki europski obrambeni fond, gdje se mi tu nalazimo i gdje mi možemo profitirati. Mene osobno interesira da li će to biti zajedničke nabave, da li će to biti sredstva za istraživanje i razvoj“,

kaže Alojzije Šestan, direktor našeg renomiranog proizvođača kaciga, tvrtke Šestan-Busch.

„Mi smo u ovom trenutku spremni, u svakom pogledu, i po kapacitetima i po kvaliteti, primiti ili dati odgovor na najveće zahtjeve. Možemo uzeti najveći tender koji se može organizirati u Europi. To je ono što mene interesira – da li mi može moja država, moje Ministarstvo, omogućiti da me prezentira tamo gdje je potrebno“,

samopouzdano ističe Šestan. No dio hrvatskih obrambenih proizvođača ima vrlo razgranate poslove van Europske unije – tako i Željko Pavlin, direktor HS Produkta, trenutno gleda što će se dogoditi  u Sjedinjenim Američkim Državama:

„Koliko će tu imati utjecaja i europski fondovi – mislim da neće previše jer u konačnici europski fondovi će se prelijevati na nacionalne države koje će nabavljati oružje. Mislim da će ipak i dobar dio tog oružja biti iz Amerike tako da se nadam da tu Amerika neće raditi probleme, ali ako ipak predsjednik Trump bude nametnuo tarife onda u svakom slučaju tko god bude izvozio u Ameriku imat će problema jer će cjenovno prestat biti konkurentan kao što je bio do sada“,

ističe Pavlin. Što se Europe tiče, kaže Željko Pavlin, sve ovisi kako će se organizirati same nacionalne države:

Željko Pavlin, direktor HS Produkta, i Alojzije Šestan, direktor Šestan-Buscha

„Uglavnom će se sve svoditi na neke nacionalne države ili na financiranje razvoja koji će imati neke svoje uvjete koji nisu tako jednostavni, pogotovo ako dolazite iz malih zemalja ili ako ste relativno mala firma – u Hrvatskoj su sve manje firme u usporedbi s jednim Rheinmetallom ili Thalesom ili tim mega-firmama kakve postoje u Europi. I u tom smislu današnji sastanak… ministar Anušić i kompletno Ministarstvo je vrlo konkretno – da se smanji puno priče, da se identificiraju stvari koje se doista tiču nas, da se odmakne šum i da se usredotoči na nekoliko stvari koje doista hrvataske firme mogu napraviti kako bi se  doista maksimalno povukli ti novci“.

To je ipak jedno međuresorno pitanje – ne samo za Ministarstvo obrane, već i za Ministarstvo gospodarstva u čijoj su nadležnosti već spomenute birokratske prepreke koje su se pokazivale i ranije pri korištenju raznih europskih fondova, zaključuje Pavlin.

U ponedjeljak, 20. veljače, u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dhabiju, otvoren je sajam vojne opreme i naoružanja IDEX 2023, i njegov prateći sajam pomorske opreme NAVDEX. Sajam se poklapa s prvom godišnjicom rata u Ukrajini, pa je i interes za vojnu opremu pojačan, a organizatori  očekuju sklapanje ugovora u vrijednostima iz najboljih predpandemijskih godina. Ovo je 16. izdanje IDEX-a te 7. izdanje izložbe NAVDEX, koje organizira tvrtka Capital Events u suradnji i uz punu potporu Ministarstva obrane UAE te pod pokroviteljstvom Njegovog visočanstva šeika Mohameda Bin Zayeda Al Nahyana, predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga UAE. Zanimljivo je da na ovogodišnjem IDEX-u ravnopravno izlažu vojni proizvođači iz zaraćenih države – Ukrajine i Rusije, pri čemu je ruski naglasak na bespilotnim sustavima (naročito letjelicama).

BSO i novi projekt FAV250 (Photo: BSO)

I ove godine na IDEX-u izlažu i predstavnici hrvatske obrambene industrije. Tako je Hrvatska gospodarska komora ponovno organizirala zajednički nastup tvrtki iz Zajednice obrambene industrije HGK, Agencija Alan (u kojoj je u tijeku natječaj za novog šefa Uprave) predstavlja proizvode iz svog djelokruga rada, dok se zasebno predstavljaju dvije najveće hrvatske kompanije – HS Produkt i Šestan-Busch, koji na IDEX-u uvijek zabilježi odlične rezultate. Na izložbi pomorske obrane i sigurnosti NAVDEX u organizaciji HGK predstavlja se posrnulo Brodogradilište specijalnih objekata. “Tvrtka BSO – Brodogradilište specijalnih objekata na sajmu NAVDEX traži nove poslovne prilike i nova tržišta za patrolne brodove. Razvili smo brzi napadajni brod FAV 250 te na ovom sajmu imamo premijeru novog proizvoda“,  najavio je Darko Pappo, član Uprave DIV Grupe, u sklopu koje djeluje BSO.

“Očekivanja su velika jer je ovo jedan od dva najveća sajma u svijetu. Imamo unaprijed dogovoren cijeli niz sastanaka“, rekao je Milan Knežević, član Uprave Agencije Alan, koji uz HS Produkt i Šestan Busch prezentiraju kompletno naoružanje i vojnu opremu, kao i robu dvojne namjene.

“Na temelju dosadašnjih rezultata prodaje, nakon SAD-a, tržište Bliskog Istoka je najvažnije za HS Produkt pa je prisustvo na IDEX-u izuzetno važno. Ponajprije je to radi održavanja kontakata s postojećim kupcima iz regije, gdje smo zabilježili značajne rezultate, poput Iraka, Saudijske Arabije i Jordana, i gdje očekujemo nastavak suradnje, a nakon toga i radi predstavljanja budućim potencijalnim kupcima“,

kaže predsjednik Uprave HS Produkta i predsjednik Zajednice obrambene industrije HGK Željko Pavlin, dodavši da nastup na IDEX-u povećava vidljivost njihovog brenda i omogućava veću prepoznatljivost među kupcima njihovih proizvoda, kao i da će nastup iskoristiti za održavanje niza poslovnih sastanaka i prezentacija.

Alojzije Šestan, osnivač i direktor tvrtke Šestan-Busch, također je istaknuo da su očekivanja velika budući da sajam obilježava 30 godina postojanja, dok sama tvrtka Šestan-Busch bilježava 20 godina rada s Ujedinjenim Arapskim Emiratima: “Do sada smo isporučili preko 150 tisuća kaciga Emiratima, a očekujemo na sajmu još jedan ugovor za 25 tisuća kaciga, također za UAE“, rekao je Šestan, napominjući da je potencijal za nove poslove na ovom sajmu puno širi jer otvara prostor za sklapanjem novih poslova s cijelim arapskim svijetom.

“Posljednje dostupne brojke govore nam da se izvoz naše obrambene industrije vraća na predpandemijske razine, s više od 110 milijuna eura u 2020. na više od 151 milijun eura u 2021. godini. Očekujemo da će brojke pokazati istu tendenciju rasta i za prošlu godinu, posebice jer se manifestacije poput ove nakon pandemije također vraćaju u svoje uobičajene razmjere po pitanju broja posjetitelja i izlagača”,

zaključuje potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš. Hrvatske je tvrtke posjetio i Jasmin Devlić, generalni konzul Republike Hrvatske u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa sjedištem u Dubaiju.

IDEX se tradicionalno održava svake dvije godine u Nacionalnom izložbenom centru Abu Dhabija (ADNEC), a ove godine obilježava 30 godina postojanja. Očekuje se preko 130 tisuća posjetitelja, uz više od 1350 izlagača iz 65 zemalja svijeta na površini od 165 tisuća m2.

*Photo: IDEX,  BSO i HGK

Danas je okončan međunarodni sajam sigurnosti i vojno-policijske opreme Milipol 2021 u Parizu. Kako smo već pisali na portalu Obris.org, posljednja četiri dana ondje je svoje proizvode izlagalo ukupno 17 hrvatskih poduzeća, bilo pod okriljem Hrvatske gospodarske komore (HS Produkt, Šestan-Busch, Agencija Alan i P-MTČ, te Hrvatski klaster konkurentnosti obrambenih industrija), na skupnim štandovima Agencije Alan (Jelen, Galeb i KAP-KO) i Klastera konkurentnosti obrambene industrije (Galko, Orqa, DOK-ING, RIZ PE, Audio-Video Trend, Utilis, CONSTRUO-MAT i Čateks), ili samostalno, sredstvima Europske unije (Odjeća). Ishod ovakvog skupnog nastupanja u doba pandemije objasnila je Tajana Kesić Šapić, voditeljica Odjela za industriju HGK:

“Velik broj izlagača i posjetitelja na sajmu MILIPOL dokaz je da je organizacija fizičkih susreta ipak puno učinkovitija od online predstavljanja, pogotovo ako se radi o specifičnim sajmovima čiji su kupci uglavnom predstavnici državnih i javnih institucija. Izuzetno smo zadovoljni proizvodnim asortimanom koji na gotovo 180 m² predstavljaju hrvatske tvrtke, kao i velikim interesom koji pokazuju potencijalni kupci“.

No, spominju se tu i konkretni poslovni učinci odlaska na MILIPOL Paris 2021. Naime, tvrtka Šestan-Busch iz Preloga potpisala je nastavak suradnje s francuskom kompanijom Sunrock (dobavljačima zaštitne opreme za NATO te francusku vojsku i policiju), gdje prva isporuka više od 3.500 multifunkcionalnih balističkih kaciga ide odmah, dok su veliki interes za hitnu isporuku pokazali i Poljaci. Glavni direktor Šestan-Buscha Alojzije Šestan, koji je ujedno i predsjednik Zajednice proizvođača sredstava za posebne namjene pri HGK, naglasio je važnost novih proizvoda za zadržavanje postojećih, ali i osvajanje novih tržišta. Posebno je tu istaknuo novu polietilensku kacigu za civilnu zaštitu koja je proizvod razvoja sufinanciranog EU sredstvima, zatim zaštitno odijelo koje štiti od bioloških čestica i kemijskih ugroza, te inovativnu taktičku polu-masku koja izlazi na kraj s nizom respiratornih ugroza, uključujući tu i aktualno problematični koronavirus. Za Šestana, kojem gotovo 100 posto prihoda dolazi iz izvoza, sajmovi su važan “prozor u svijet“, no i općenito vremena nisu poslovno loša:

“Prošla godina je za nas bila jedna od najboljih poslovnih godina što se tiče prihoda. Za tvrtku su se u pandemijsko doba otvorila nova tržišta kroz poslove sa češkom vojskom, estonskim oružanim snagama i slovenskom vojskom i policijom. Svi ti poslovi su bili povezani s našim primarnim proizvodnim portfeljem – zaštitnim kacigama. Puno očekujemo od nove taktičke polu-maske koja svojim tehničkim karakteristikama ima potencijal biti iznenađenje u ovom segmentu, pogotovo u COVID-19 eri, ali i post COVID-19 razdoblju“.

Opći je dojam da su se ljudi zaželjeli sajmova i susreta u 4 oka. “Također dobivamo priliku vidjeti što nam radi konkurencija, s kojim proizvodima oni nastupaju te na temelju toga donijeti prave poslovne odluke. Ova industrija je dosta personalizirana i oslanja se na fizičko predstavljanje proizvoda. Neke stvari ipak nije moguće prenijeti internetom ili live streamom, zato je važno da su se sajmovi vratili. Nadamo se daljnjoj podršci HGK kroz sufinanciranje i organizaciju izlaganja na ovako velikim međunarodnim sajmovima“, kazao je Šestan.

Stanje je dodatno pojasnio i Željko Pavlin, direktor HS Produkta:

“Što se pandemije tiče, otežala je uvjete poslovanja. Veliki problem predstavlja dobava materijala i strojeva, odnosno njihovo poskupljenje. Mi smo se na vrijeme pripremili i reagirali brže od konkurencije, što nam je omogućilo veću prodaju uslijed globalno povećane potražnje. Prvenstveno smo uspjeli naći rješenje na novonastalu problematiku prijevoza naših proizvoda u SAD i na taj način preteći konkurenciju. Glavno tržište na kojem se želimo dodatno etablirati, odnosno probiti, je Francuska te ostale afričke države iz francuskog govornog područja“.

Inače, poduzeće HS Produkt je na MILIPOL-u, uz svoj standardni proizvodni asortiman (polu-automatske pištolje, jurišne puške i bacače granata), predstavilo i dva nova proizvoda. Prvi je pištolj za specijalne jedinice policije i vojske (posjeduje dodatnu opremu poput cijevi za montažu prigušivača, optičkog ciljnika, itd.), a drugi je micro-compact model s najvećim kapacitetom spremnika u svijetu (15 metaka), koji ima dodatnu mogućnost montaže optičkog ciljnika i kompenzatora.

No, otpornost na krizu pokazalo je i poduzeće Pozamanterija-mtč d.o.o. (P-mtč) iz Murskog Središća, čiji je direktor Velimir Janković objasnio kako su oni prebrodili probleme u doba bolesti Covid-19:

“Pandemija nam je otežala poslovanje jer su određeni kupci zatvorili proizvodnju na nekoliko mjeseci, ali smo se uspjeli brzo prilagoditi novonastalim uvjetima i ostvariti rekordne poslovne rezultate. Zadovoljni smo što opet postoji opcija izlaganja na sajmovima jer su nam izuzetno bitni zbog susreta s poslovnim partnerima te mogućnosti prezentacije novih proizvoda“.

Inače, domaće tvrtke iz sigurnosno-obrambene branše ostvaruju godišnju proizvodnju u vrijednosti od približno 200 milijuna eura ili jedan posto ukupne vrijednosti proizvodnje prerađivačke industrije, dok je ukupni godišnji izvoz oko 100 milijuna eura, odnosno 1,2 posto ukupnog izvoza prerađivačke industrije. MILIPOL Paris 2021 najveći je međunarodni sajam domovinske sigurnosti i vojno policijske opreme, na kojem se ove godine očekivalo više od 1.000 izlagača, 30.000 posjetitelja te oko 150 službenih delegacija.

*Photo: HGK

„Hrvatska dobiva tvornicu streljiva!“
„Proizvodit će se 100 milijuna komada streljiva godišnje!“
„Otvorit će se barem 100 radnih mjesta!“

Svi ti novinski naslovi krasili su vijest da je početkom kolovoza 2019. godine Vlada dokapitalizirala Agenciju Alan darujući joj nekretninu bivše raketne baze u Kerestincu kako bi se tamo izgradila prva moderna hrvatska tvornica streljiva. Danas, godinu i 8 mjeseci kasnije – vidi vraga, baš kada je prema ondašnjim najavama trebala kretati probna proizvodnja – Agencija Alan ostala je bez spomenute nekretnine i tako vjerojatno do daljnjega stavila točku na projekt izgradnje tvornice streljiva. Na današnjoj 53. sjednici Vlade ministri su jednoglasno potvrdili ovu odluku koja se kao 11. točka dnevnoga reda službeno zove – „Prijedlog odluke o stavljanju izvan snage Odluke o davanju suglasnosti za unos u temeljni kapital trgovačkog društva Agencije Alan d.o.o., Zagreb, nekretnina u k.o. Stupnik, bivše vojne nekretnine ‘Skladište šuma Kerestinec’“. Dok je 2019. godine tadašnji ministar državne imovine Mario Banožić obrazlagao „Alanove’ planove za Kerestinec i dodjelu zemljišta, danas je o izjalovljenim obrambenim planovima Vladu izvijestio ministar graditeljstva Darko Horvat:

 „Na sjednici održanoj 1. kolovoza 2019. donijela je odluku o davanju suglasnosti za unos u temeljni kapital trgovačkog društva „Agencije Alan d.o.o.“, Zagreb – nekretnina u katastarskoj općini Stupnik, koje u naravi predstavljaju bivšu vojarnu „Skladište šuma Kerestinec“, ukupne površine 141.348 metara kvadratnih, procijenjene vrijednosti 3.950.000 kuna. Temeljem donesene odluke, od 1. kolovoza 2019., Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i društvo „Agencija Alan d.o.o.“ nisu sklopili ugovor. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske dostavilo je očitovanje, od 4. rujna 2020., iz kojeg proizlazi da društvo „Agencija Alan d.o.o.“ proizvodnju naoružanja i vojne opreme ne planira obavljati na predmetnim nekretninama, već razmatra drugu, alternativnu lokaciju. Temeljem navedenog, predlažemo Vladi Republike Hrvatske stavljanje izvan snage predmetne odluke.“

Rimčev kampus i rubni dio šume nekadašnje raketne baze (lijevo) (izvor: Rimac Automobili)

Za razliku od „Alana“ koji nije uspio iskoristiti bivšu raketnu bazu u Kerestincu, općina Stupnik već ima razrađeni plan – temeljem izmjena i dopuna Prostornog plana, ova je nekretnina određena kao prostorna cjelina „izdvojena građevna područja izvan naselja“, neizgrađeno te planirano za gospodarsku namjenu – proizvodna i/ili poslovna, gdje se planira osnivanje poduzetničke zone. U prilog tome ide i činjenica koja se naglašavala i u kolovozu 2019. – bivša raketna baza i nesuđena tvornica streljiva nalazi se na kilometar udaljenosti od kampusa Mate Rimca. No Rimac i njegova tvrtka Rimac Automobili projekt kampusa predstavili su prije točno dva dana (u ponedjeljak, 12. travnja), uz najavu useljenja za dvije godine. Za to vrijeme, Agenciji Alan oduzeta su prava na zemljište koje je dobila, pa ona sad kao razmišlja o nekom drugom (kojem nema detalja, a vjerojatno neće tako skoro ni biti). Time onda, u praksi, nije provedena ni faktična dokapitalizacija Agencije Alan, o kojoj se te 2019. govorilo.

Ivica Nekić, direktor Agencija Alan, jutros na predstavljanju nove kacige Šestan-Buscha

Vlada RH je te 2019. godine, prilikom dodjele nekretnina u Kerestincu za potrebe tvornice streljiva, taj projekt nazvala „strateški važnim“. Tadašnji ministar obrane Damir Krstičević godinama ranije najavljivao je da će tvornicu streljiva graditi Izrael kao novi hrvatski strateški partner, a zemljište je Agenciji Alan dodijeljeno sedam mjeseci nakon što je posao kupovine aviona F-16 Barak od Izraela skandalozno propao. Ivica Nekić, direktor Agencija Alan, izjavio je 1. kolovoza 2019. za Jutarnji list da „očekuje već sljedeći mjesec raspisivanje natječaja za investitora“. Planiralo se tada i da bi država uložila oko 10 milijuna kuna u obnovu komunalne infrastrukture i sigurnosne sustave, dok bi budući investitor izgradio i opremio tvornicu za proizvodnju streljiva. Pritom, investitor bi nekretninu dobio u dugoročni najam, na maksimum 50 godina. No danas se saznalo da spomenuta nekretnina u Kerestincu nikada uopće nije ni bila unesena u temeljni kapital Agencije Alan, kao i to da je nepunih godinu dana nakon Vladine odluke o dodjeli zemljišta svima već bilo jasno kako se u Kerestincu neće graditi nikakva tvornica streljiva.

U posljednjih godinu dana izgradnju tvornice streljiva ponovno se počelo sramežljivo povezivati s karlovačkim HS Produktom, no prema izjavama Željka Pavlina za Hrvatski vojnik iz srpnja prošle godine – „Interes HS Produkta postoji ako bi streljivo potencijalne tvornice u Republici Hrvatskoj bilo konkurentno (cijenom i kvalitetom) streljivu koje trenutačno koristimo u vlastitom proizvodnom procesu. U tom je smislu HS Produkt spreman i dalje biti uključen u taj projekt te pomoći ne samo u njegovoj realizaciji nego i u plasmanu streljiva za svoje potrebe te za postojeće korisnike svojih proizvoda“.

Koliko je zdravstvena i ekonomska kriza utjecala na planove Ministarstva obrane u ovoj godini jasno je pokazano u ovogodišnjem planu nabave. Manje projekata, manje novaca i manje ugovora s domaćim proizvođačima, te nada da će se ipak krenuti put oporavka bila je zajednička i predstavnicima Ministarstva i predstavnicima proizvođača. Svi se nadaju da će u oporavku pripomoći i sredstva iz Europskog obrambenog fonda, koja bi trebala biti definirana sljedećeg mjeseca, pa Ministarstvo obrane već neko vrijeme koristi priliku da domaće proizvođače u obrambenoj industriji ohrabri dne bi li oni onda planirali i prijavljivali projekte jednom kada se taj Fond otvori.

„Ministarstvo obrane je jedno od rijetkih ministarstava koje ima dugogodišnju tradiciju da početkom godine potpisuje ugovore za nabavu za tekuću godinu što je vrlo bitno za sve nas iz hrvatske vojne industrije kako bismo mogli jednostavno računati na siguran izvor prihoda, na određeno zapošljavanje naših kapaciteta, a što je pogotovo važno u ovim uvjetima otežanog poslovanja – vidimo od korone pa do ovih potresa, sve što je zadesilo…“,

rekao je u uvodnom govoru prilikom potpisivanja ugovora s MORH-om Željko Pavlin, direktor HS Produkta.

No ovi godišnji ugovori ne služe samo kao pomoć domaćim proizvođačima, oni su ujedno i garancija da hrvatski vojnici drže korak s najsuvremenijim vojskama NATO-a i da se nemaju čega sramiti. „Ovo nije bačen novac,“ poručio je Pavlin čelnim ljudima MORH-a i OS RH: „Nego je novac koji će biti višestruko oplemenjen, a i dokaz svemu tome je uspjeh hrvatske vojne industrije koja ipak odskače, i to bih se usudio reći, poprilično odskače od prosjeka ukupne hrvatske industrije“.

Dok neki u ugovorima s MORH-om vide ipak slamku spasa, drugi naglašavaju kako je to nužna stepenica do ozbiljnih izvoznih poslova. To se, prije svega, odnosi na veće i jače obrambene tvrtke posvećene izvozu, među kojima zasigurno prednjače karlovački HS Produkt i preloški Šestan-Busch. Iako je njihov udio u gotovo 300 milijuna kuna vrijednim ugovorima simboličan, poslovi za hrvatske Oružane snage važna su osobna iskaznica tih dviju tvrtki. Kako je u utorak, 9. ožujka, objasnio direktor HS Produkta Željko Pavlin:

„Ovo sada danas što smo potpisali to su – što se tiče HS Produkta – vrijednost 6,5 milijuna s PDV-om, znači 5 milijuna i nešto bez PDV-a, i to su u biti samo jurišne puške, znači VHS duga i kratka verzija, i pištolji. Što se tiče puškostrojnica, to je jedan sasvim drugi projekt, mogli ste čuti kasnije ministra da je to sasvim druga stavka i o tome će se potpisivati naknadno, još ima tu dosta posla za napraviti“.

Vrijednost ugovora za proizvođača kaciga iz Preloga još je i manja: „Mi smo potpisali danas ugovor na cca 2 milijuna kuna – oko 1,6 milijuna kuna za zaštitne kacige i oko 400 tisuća kuna za maske“, ali kako je rekao Alojz Šestan:

„Nama nije toliko bitno koliko zaključimo ugovora s našom vojskom, količina, nama je bitno da je to kontinuitet. Tvrtka Šestan-Busch ove godine slavi 25 godina suradnje s našom vojskom, 25 godina proizvodnje zaštitnih kaciga i zahvaljujući toj suradnji s našom vojskom postali smo jedna respektabilna tvrtka izvoznica hrvatske obrambene industrije i jedan od najboljih proizvođača na svijetu. Nama je taj kontinuitet, ta suradnja, strašno bitna kao jedan certifikat za suradnju s drugim zemljama“.

Već dan kasnije, u srijedu 10. ožujka, u Elektroničkom oglasniku javne nabave Ministarstvo obrane RH objavilo je da sklapanje ugovora s tvrtkom „Šestan-Busch“ za nabavu borbeno-zaštitnih kaciga s navlakom u vrijednosti od 1.336.000,00 kuna bez PDV-a.

Za razliku od Šestan-Buscha, HS Produkt tek treba potpisati 7-godišnji ugovor za nabavu nešto manje od 700 puškostrojnica. Kako smo već pisali, radi se o novitetu koji je HS Produkt predstavio na vojnom sajmu ASDA u Splitu 2019. godine, koji je plod suradnje ove karlovačke tvrtke s belgijskom kompanijom FN iz Herstala, na što je Pavlin posebno ponosan:

Puškostrojnica FN Minimi predstavljena je na sajmu ASDA 2019

„Ta jedna strana tvrtka je broj jedan u svijetu puškostrojnica i drži otprilike 80 posto svjetskog tržišta. Tako da to je najveća i najozbiljnija tvrtka koja radi puškostrojnice, i upravo činjenica da su spremni surađivati sa nama u zajedničkoj proizvodnji dijelova i nekakvom razvoju svjedoči o tome da su nas priznali kao ravnopravnog partnera. A kao što sam rekao, ta jedna tvrtka je FN Herstal, najstarija i najveća tvrtka u svijetu koja se bavi puškostrojnicama, jer njene puškostrojnice koriste od američke vojske, pa onda, ne znam, do koje god hoćete vojske svijeta – izuzev možda kinesku i rusku vojsku“.

S novom puškostrojnicom FN Minimi hrvatske Oružane snage napokon bi trebale uvesti standardizaciju naoružanja i u ovome segmentu, no kada će se ugovor potpisati – Pavlin nije znao sa sigurnošću reći:

„Ja ne bih u svakom slučaju brzao s tim jer još nisu te stvari dogovorene. To je bitno za Ministarstvo obrane, mi smo na raspolaganju, spremni smo i mi radimo na tom projektu. Kao što sam rekao, HS Produkt je jedan od najvećih svjetskih proizvođača oružja, a i FN je jedan od najvećih svjetskih proizvođača puškostrojnica. Tako da u bilo kojem slučaju količine koje bi moglo naručiti hrvatsko Ministarstvo obrane nisu količine koje bi nama zadavale neki problem da ih isporučimo. Tako da sve je stvar samo od plana i mogućnosti Ministarstva obrane“.

Novim poslovima s novim proizvodima nada se i Alojzije Šestan iz Šestan-Buscha. Upravo na dan potpisivanja ugovora s MORH-om, Šestan je Civilnoj zaštiti predstavljao novu multifunkcionalnu kacigu. No to je samo jedan od proizvoda koji se trenutno razvijaju u tvornici u Prelogu, kaže Šestan:

„Trenutno razvijamo 3 vrste proizvoda – jednu multifunkcionalnu kacigu koja je skoro pa gotova, jednu novu polietilensku kacigu koja bi trebala zaštititi od puščanog metka Kalašnjikov – nema je još na svijetu, i zaštitnu masku najnoviju koja bi štitila od svih mogućih ugroza. Ova multifunkcionalna kaciga je praktično gotova“.

Radi se ujedno o proizvodu djelomično financiranom iz sredstava Europske unije, pa Šestan-Busch ima i velika očekivanja od budućeg Europskog obrambenog fonda.

„Mi trenutno koristimo sredstva za poticaj, i upravo je multifunkcionalna kaciga i ova polietilenska kaciga dijelom financirana – razvoj te kacige je dijelom financiran iz takvih sredstava. Svakako, očekujemo daljnju suradnju i iskorištenje takvih sredstava za istraživanje i razvoj naših proizvoda“,  

Hrvatske kacige na glavama grčkih vojnika

kaže gospodin Šestan. Dok čeka još europskih novaca, Šestan-Busch bilježi nove uspjehe na europskom vojnom tržištu. Naime, 20. siječnja ove godine, tijekom zajedničke vojne vježbe „PEGASUS 21“ grčkih Oružanih snaga i snaga 101. Zrakoplovne pukovnije SAD („Eagle Assault“), pripadnici grčke 596. Zračnopokretne bojne koristili su u scenariju obuke za zračni napad borbene balističke kacige tvrtke Šestan-Busch. U ovoj, prvoj takvoj prilici da na terenu isprobaju svoju novu opremu, pripadnici grčkih Oružanih snaga dali su najviše moguće ocjene hrvatskim kacigama, što za poduzeće Šestan-Busch tu otvara i vrata za potencijalne buduće narudžbe.

Vjerni izlagač na svakoj dosadašnjoj ASDA-i bio je karlovački proizvođač pušaka i pištolja HS Produkt. Tako nije izostao ni na netom završenoj izložbi, za koju direktor HS Produkta Željko Pavlin kaže da je privukla neke bitne delegacije u regiji i šire, i s nimalo lažne skromnosti tvrdi da su neke delegacije došle upravo kako bi vidjele proizvode ove karlovačke tvornice. No ovogodišnji sajam ipak je obilježilo premijerno izlaganje njihove prve puškostrojnice, koju HS Produkt radi u  suradnji s belgijskim FN-om (Fabrique National) iz Herstala. Ova je puškostrojnica predstavljena u društvu hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića i američkog veleposlanika u RH Roberta Kohorsta. Bio je to dobar povod za razgovor sa Željkom Pavlinom, direktorom HS Produkta, koji je na ovogodišnjoj ASDA-i bio sveprisutan – sudjelovao je na panelu o hrvatskoj obrambenoj industriji, razgovarao je s delegacijama i potencijalnim zainteresiranim kupcima, i odgovarao na brojna pitanja posjetitelja.

Kad se govori o novitetima, svi su primijetili ministra Krstičevića sa puškostrojnicom u rukama…

Je, to je, pa ja bih rekao, jedna velika stvar i mi smo to čuvali, doista, da nisu nikakve informacije izlazile – i ekskluzivno je to predstavljeno na ASDA-i. Mi smo zajedno sa jednom od najvećih firmi u svijetu, FN-om, koji se bavi ovakvim puškostrojnicama – ušli u suradnju, u industrijsku suradnju, gdje ćemo mi raditi određene dijelove. Predstavili smo prvi puta sa ekskluzivnom FN Minimi… Dokazano, jednu od najboljih svjetskih puškostrojnica. Hrvatska vojska još mora modernizirati taj segment, jer su još uvijek na starom, istočnom oružju. Ovo je ekskluzivna, doista, vijest, kao i predstavljanje ovdje na ASDA-i, koja otprilike govori – HS je spreman da ponudi i puškostrojnicu, doista najmoderniju, broj jedan u svijetu, za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Kad se govori o jurišnim puškama – to je VHS. Pod kojim nazivom će ići ta puškostrojnica?

Puškostrojnica će ići pod svojim originalnim nazivom FN Minimi. To je jedan kompleksan sustav, koji ima puno inačica, i tu će ostati tako kako je – jedino će u njega biti ugrađeni i dijelovi koji su proizvedeni u našoj firmi.

Ovo nije neka žešća modifikacija Minimi puškostrojnice?

Ne… Ovo je standardna Minimi. FN, kao i mi, isto imaju današnje verzije FN Minimi, koje nisu iste kao što su to bile verzije prije deset godina. Znači, tehnologija ide – oni rade određene tehničke izmjene. Ovdje se nudi najmodernija, najnovija verzija, a tako će biti i predstavljena… Ali, to je u svakom slučaju puškostrojnica, apsolutni svjetski broj jedan, koji drži možda 80 posto zapadnog tržišta, od američke vojske pa do francuske vojske, nema praktično zapadnih vojski i dijela NATO-a koji je ne koriste. U konačnici, nama je svima taj FN možda poznatiji pod onim imenom Browning, koji je ista firma, a to je upravo ta firma koja to proizvodi u 12,7. Oni su gotovo izmislili taj segment, i velim… Ovo su neke najnovije inačice, gdje mi sudjelujemo upravo u tom industrijskom razvoju, jer gledamo našu suradnju s FN-om. Ona neće biti samo za potrebe hrvatskog tržišta, nego i puno šire.

Grubo gledano, koliki je vaš udio u tom oružju za Hrvatsku?

To će biti dijelom oružje proizvedeno u Hrvatskoj, ali, kao što sam rekao – mi sa FN-om radimo industrijsku suradnju, i hrvatsko tržište je – kao što uvijek naglašavamo – premalo. Potrebe Hrvatske vojske su relativno male. Znači, naša suradnja sa FN-om se širi na puno drugih tržišta, i izvan Hrvatske. Tako da u samom proizvodu možda i nećemo imati veliki neki postotak – 90 posto i to – ali ono što je nama bitnije, naš postotak u ovim drugim zemljama, gdje će se sve raditi po istim natječajima – to je ono što je nama bitno. Jer velim još jedanput, Hrvatska je mala zemlja i nitko ne može opstati radeći, barem u našem fahu, radeći samo za potrebe Republike Hrvatske.

Od zadnje ASDA-e do danas čulo se puno o HS Produktu na brojnim vanjskim tržištima. Dakle, što ima nova po tom pitanju?

Puno novih stvari ima. Ja bih istaknuo, od zadnje ASDA-e da smo ušli u službeno naoružanje od vojske i policije Indonezije pa do vojske recimo Jordana, što su za nas bitna nova tržišta… Pa do, recimo, Toga, kojeg smo skoro kompletno opremili s našom puškom. Već neka tržišta, Irak i tako dalje – suradnja se nastavlja i to je već tradicionalno. Tako da puno novih stvari ima, novih modela… Evo, ove godine će biti – od pištolja do pušaka – nekakvih verzija novih predstavljenih. HS ide svojim putem. Sve smo aktivniji na nekom tom vanjskom tržištu. Krenuli smo u jedan novi marketing i novo jačanje našeg brenda. Očekujemo, doista, u idućih nekoliko godina će se to i izvan Amerike značajno pojačati, u odnosu na ono što je bilo do sada.

Nije nekakva tajna da ste u Francuskoj, što se tiče jurišne puške, bili u samom užem izboru…

Što se tiče Francuske, možemo reći da je doista… došli smo do finala. Pobijedio je njemački Heckler & Koch. H&K je sigurno svjetska firma u puškama, referenca koja radi već dugi niz godina. Iza nje stoji jedna Njemačka kao država – i to je, u svakom slučaju, kvalitetan proizvod. HS koji je otprilike u to vrijeme, kada je počeo francuski tender, bio dokazan u smislu pištolja, ali što se tiče pušaka je bio relativna nepoznanica. Upravo u toj činjenici da smo došli do samog finala, da smo se borili… da smo prošli nekakve tehničke i kvalitativne zahtjeve, koji su u francuskoj vojsci bili, doista, i iznad NATO standarda – svjedoči da imamo doista dobar proizvod. Nakon tog tendera, koji je uvijek u jednom dijelu i politička odluka, svi su nas priznali, i shvatili su to – činjenicu da smo mi došli do samoga finala – kao izrazitu referencu našoj puški. Na neki način, od tada je to i međunarodno dokazan proizvod. Zato i jesu ti nekakvi rezultati, koji su u međuvremenu postignuti.

Čuje se da Francuska polako razmišlja i o izboru novog pištolja za svoje Oružane snage.

Ja ću malo ispraviti. Francuska je otvorila tender, i upravo prije dva ili tri dana su se podnijele u prvom krugu ponude firmi koje učestvuju na tom tenderu. Znači, i HS je tu ponovno, kao i na puški, podnio dokumentaciju. Tender sada ide svojom dinamikom. Mi ćemo se u svakom slučaju tu natjecati. Bit će oštra konkurencija. Evo, pobijedit će najbolji, i mi se nadamo da to u ovom slučaju bi mogli biti mi.

Francuska će gledati i svo ono oružje kojim Jason Statham barata po kinima?

Ima tu još ljudi, osim Jasona Stathama, i biti će još… vidjet ćemo naše oružje u filmovima. Radimo na tome. To je izvrsna promidžba. Pa, evo, mi se nadamo. Mi u Francuskoj, znači, sa puškom – kao što smo rekli – ušli smo kao jedan novi proizvod, dok je ipak pištolj dokazan. U konačnici, mi u Francuskoj imamo i referencu, ono što ponavljam – prošle godine smo, doista, u velikoj konkurenciji svih ozbiljnih i relevantnih europskih proizvođača, mi smo uspjeli isporučiti naše pištolje za potrebe francuske policije, i sa ugrađenim RFID-čipom, što je prvi put u svijetu, da u nekom pištolju se nalazi, u operativnoj uporabi, RFID-čip. Evo, i sada radimo još nekakve isporuke, upravo za francusku policiju – što je vrlo velika referenca.

Tu ima non-stop noviteta. Da li te novitete prati i hrvatski obrambeni te sigurnosni sustav, svojim nabavama?

Predstavnici DOK-ING-a, HS Produkta, Lockheed Martina, Rafaela i Šestan-Buscha na odlično posjećenom panelu

Sigurno da. Krajem prošle godine ušli smo i u hrvatsku policiju, znači, ne samo u vojsku… Od Ministarstva obrane do policije, gdje su naši pištolji već dugi niz godina, a u vojsci i puška. Stalni su kontakti, i stalno izmjenjujemo… Naši dečki su priznati u svijetu kao stručni u svom poslu, kao eksperti, gdje stalno idu na nekakve misije, gledaju što se događa u svijetu, imaju doista realna iskustva neke taktičke uporabe oružja. Postoje i formalne komisije gdje mi komuniciramo s njima, gdje nam prenose svoja zapažanja, gdje nam prenose svoje prijedloge oko poboljšanja – i doista, to se konstantno događa. U tom smislu, ne samo da nama vojska i policija daju potporu, i suradnju po pitanju nekih resursa (vojska pogotovo, u smislu raznih procedura, od NATO-a do nekakvih kriterija), nego nam doista i prenose iskustva. Interaktivan je to proces. Kao što smo rekli na panelu, mi govorimo što tehnološki možemo napraviti, a oni govore što njima s taktičke i uporabne strane, kao krajnjem korisniku, treba – ta interakcija je konstantna, i proizvodi se u skladu s tim stalno mijenjaju.

Dakle, to nije statično područje, kao što bi čovjek rekao – “OK, jurišna puška je od Drugog svjetskog rata na ovamo”…

Ne, ne, ne. Nas često pitaju ‘OK, razvili ste pušku i pištolje, to je to sad za deset godina?’ Doista nije to tako, i evo, s jedne strane su možda neke izmjene koje se ne vide – od različitih materijala, različitih površinskih zaštita, od različitih čisto tehnoloških stvari pa do doista nekakve izmjene konstrukcije, gdje se prilagođavamo zahtjevima korisnika. Danas je svijet dinamičan i načini uporabe pješačkog oružja se mijenjaju. Ono što sam rekao: Hrvatska je dio NATO-a, Hrvatska je dio raznih međunarodnih organizacija, i pripadnici policije i vojske su doista priznati u tome, sudjeluju u misijama i uvijek donose nova saznanja iz vrlo konkretne uporabe, iz vrlo konkretnih situacija na koje nailaze u svom poslu. I u tom smislu i mi stalno vršimo izmjene.

Gledajući na HS Produkt, u javnosti su prva ideja pištolji, druga ideja su sad i puške, a to je sve vojna industrija. Naša legislativa dosta čvrsto, skučeno, gleda vojnu industriju. Da li HS Produkt ima tih problema – dakle, nekih stvari koje radite, a koje nisu strogo vojne, gdje bi vam možda nekakav širi obuhvat – možda pojam “obrambene industrije” – malo olakšao djelovanje?

To je u Hrvatskoj jedan problem, jer  jednostavno gledamo dosta usko, pa pretpostavljamo da firma koja se bavi nekom vojnom proizvodnjom – da se ne može baviti civilnom proizvodnjom. Mi smo već najavljivali, i evo, upravo smo u zadnjoj fazi tog našeg Centra kompetencija, koji se bavi robotizacijom i nekakvim industrijskim rješenjima takvih tehnologija. Jednostavno,  u ovom poduzeću u određenom dijelu radi se i na čisto civilnim proizvodima. Nažalost, činjenica da radimo i oružje neki puta nas doista određuje, neki puta jednostavno je tu zabrana – jednostavno ne možemo pristupiti čisto nekakvim civilnim projektima, ili imamo problema prilikom uvoza i izvoza nekih stvari koje su čisto civilne namjene – samo zbog toga što radimo i vojno oružje. U svijetu je to malo drugačije. Imate primjer Boeinga, ili i nekih drugih firmi, koje rade avione ili neke helikoptere – znači čisto vojne stvari – ali imaju također i svoj dio civilnog programa.

…koji zato ne trpi?

Koji ne trpi upravo zbog toga. Kod nas je tu dosta odvojeno, pa smo mi onda vojni proizvođač. A to znači da ne možemo – od nekakvih potpora, od toga da mi ako uvozimo nekakav čip ili nekakav dio za robote, koji mi proizvodimo i koji će isto imati civilnu namjenu, nas se i dalje smatra da je to isključivo vojna namjena – pa onda po sasvim drugim režimima moramo raditi uvozne dozvole, što da ne radimo ovo što radimo – ne bi trebali. Surađujemo s Ministarstvom gospodarstva i s Hrvatskom gospodarskom komorom preko zajednice proizvođača – ne samo mi, nego i drugi proizvođači, kao što su Šestan i Dok-Ing se susreću s tim problemima, i postoje naznake, dobra volja, da se u budućnosti ta legislativa promijeni. Danas u svijetu se sve više pomiče ta granica – što je to striktno vojno, što je to civilno. Jer, u konačnici, sve se svodi na to da imate vrhunske tehnologije, da imate vrhunska sredstva za proizvodnju, a ona se onda mogu iskoristiti da li u vojne svrhe ili u civilne svrhe… U tom smislu će i legislativa morati pratiti taj trend, u konačnici prilagoditi se kako je to u svijetu riješeno.

Ovaj centar kompetencija… Kada vi očekujete da će on zaživjeti?

Taj Centar kompetencija već neke radi projekte unutar HS Produkta. Normalno, mi se pripremamo. Postoji određena procedura i tu, nažalost, Hrvatska je kasnila, da povučemo ta neka sredstva iz Europske unije. Mi očekujemo neke konkretne rezultate, odnosno da se predstavimo, da počnemo komercijalizirati te proizvode koji su već u razvoju, ili su se dijelom razvili – već negdje iduće godine. Odnosno, najavljujemo da kroz godinu ili dvije dana HS Produkt će biti ne samo na nekim vojnim sajmovima s oružjem, nego će biti i čisto na sajmovima napredne elektronike, robotizacije i IT sektora gdje do sada nismo bili, s opet – ono što je bitno – našim proizvodima. Vidjet ćemo, nećemo unaprijed puno pričati.

U Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske jučer, 26. rujna, održana je svečanost potpisivanja Sporazuma o poslovnoj suradnji MUP RH i poduzeća HS Produkt iz Karlovca. Ovim sporazumom, potpisanim od ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i direktora HS Produkta Željka Pavlina, dogovorena je suradnja na testiranju i ispitivanju naoružanja i policijske opreme. Konkretnije – razvojni, istraživački, tehnički i tehnološki poslovi, materijalna ulaganja, te angažiranje ljudskih resursa na razvoju, konstrukciji, proizvodnji i ispitivanjima novih vrsta i tipova naoružanja i vojne/policijske opreme. Pri tome, težište je stavljeno na testiranje i prezentiranje jurišne puške VHS-2, kalibra 5.56 x 45 mm.

Kakva je to suradnja?

Prema ministru Božinoviću, potpisivanje ovog ugovora važno je i za MUP RH i za hrvatsku obrambenu industriju. “Sporazumom bi se trebao zaokružiti jedan ciklus suradnje između ministarstava koja se bave sigurnošću i namjenske industrije u smislu zajedničke suradnje kako bi se proizveo što bolji proizvod. Taj proizvod izašao bi na treća tržišta i od toga se akumulirala određena sredstva koja se trebaju opet zajednički iskoristiti za usvajanje novih tehnologija za stalno nova poboljšanja, jer to je uvjet opstanka na vrlo zahtjevnom tržištu“, rekao je Božinović. “Moramo raditi dalje i pratiti trendove u svijetu, te moramo uvažavati i mišljenje struke” – zaključio je ministar, dodajući da je MUP najveći korisnik obrambene opreme u sigurnosnom sektoru RH, budući da se radi o sustavu od oko 26.000 pripadnika.

Direktor HS Produkta Željko Pavlin opisao je potpis ovog ugovora kao rezultat dugogodišnjeg rada. Po njemu, “HS Produkt je najveći izvoznik vojne opreme iz Hrvatske, a prema podacima iz 2016. jedan smo od najvećih izvoznika u Europi. Potpis ovog ugovora velika je stvar koja će nam u omogućiti daljnji razvoj i ispitivanje našeg naoružanja. Nadam se da će u konačnici to rezultirati kupovinom i opskrbljivanjem hrvatske policije s našom puškom i da ćemo u budućnosti imati vlastitog klijenta, ali možda još više i u referenci, jer hrvatska policija surađuje s mnogim policijama u Europi“.

Već 15. listopada MUP RH dobit će prvih 100 pušaka na testiranje u jedinicama specijalne, interventne i temeljne policije u četiri najveće policijske uprave širom Hrvatske. Testiranje će trajati 60 dana, a nakon toga  će se prikupiti sva mišljenja i prijedlozi za eventualno poboljšanje oružja, nakon čega se očekuje isporuka 1.000 pušaka s predloženim doradama. Takva provjera u realnim uvjetima policijskog rada trebala bi pomoći u daljnjem razvoju i prilagodbi puške potrebama policije – čime će ovakva puška dobiti dodatnu kvalitetu, kao i referencu za buduće natječaje u inozemnim policijskim snagama. Sredstva za ovaj projekt prikupit će se prodajom starog oružja MUP-a, čime Ministarstvo pokreće proces zamjene starog i dotrajalog oružja s najsuvremenijim oružjem današnjice hrvatskog porijekla.

Da li tu nešto kasni?

Ovaj sporazum na prvi pogled podsjeća na usporedive situacije od prije desetak godina, kada je Ministarstvo obrane RH s poduzećem HS Produkt krenulo dogovarati suradnju oko razvoja jurišnih pušaka za svoje potrebe. Taj je proces u svibnju 2009. kulminirao potpisivanjem Okvirnog sporazuma o nabavi jurišne puške VHS za potrebe opremanja OS RH, na kojem su onda bile utemeljene i prve nabave tog oružja za Hrvatsku vojsku. Do kraja te 2009. bila je planirana kupovina prvih 1.000 komada jurišnih pušaka VHS, tada još u modelu VHS-1 – i to 50 pušaka “probne serije” do 15. rujna, pa 150 pušaka “nulte serije” do 15. listopada, te preostalih 800 komada do 15. prosinca 2009. godine.

Gledajući unazad, zanimljivo je zamijetiti kako je te 2009. bilo planirano za MORH u brzome ritmu kupiti barem 20.000 primjeraka puške VHS, što se ni do danas nije ispunilo. Jednako tako, te 2009. bile su zabilježene i optimistične izjave direktora Pavlina: “Kratka puška, ovdje, je upravo ono što našoj policiji treba. I u tom smislu mislimo da je to, na neki način, pa neću reći – gotova stvar… Ali svi ovi rezultati naših ispitivanja – uključeni su bili tu, ili barem obavještavani, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Tako da mislimo da i tu imamo dobre šanse da u vrlo skorom periodu nešto napravimo“. I evo, vrlo skoro, nakon samo malo više od osam godina, stvarno se nešto napravilo.

MUP i domaća industrija

A kakvo je trenutno stanje po pitanju korištenja proizvoda hrvatske obrambene industrije u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova RH, čulo se 5. rujna, na konferenciji “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend”. Prema ministru Davoru Božinoviću, tijekom proteklih sedam godina MUP RH za svoje odore (navodno djelo ruku domaćih proizvođača) utrošio je oko 296 milijuna kuna. U informacijsku opremu je tijekom protekle tri godine MUP RH iz fondova Europske unije uložio oko 49 milijuna eura i još preko 150 milijuna proračunskih kuna. U protekle četiri godine je MUP RH u hrvatsku brodogradnju donio poslova za 7 milijuna eura iz EU fondova (uz još oko 20 milijuna kuna za održavanje plovila u tom periodu), dok se u izgradnju te održavanje objekata godišnje ulaže oko 20 milijuna kuna (uz još oko 19 milijuna eura iz EU fondova tijekom zadnje tri godine). Što se oružja tiče, ministar Božinović je tada napomenuo: “Trenutno više od 9.000 policijskih službenika koristi pištolje hrvatskih tvrtki, a u uporabu uvodimo i puške hrvatske proizvodnje – i to 1.000 komada dokazanog oružja, za potrebe interventnih postrojbi i policijskih ophodnja“.

Iz priopćenja MUP RH se nazire da se kod spomenutih “pištolja hrvatskih tvrtki” radi baš o “pištoljima HS”, za čiju dodatnu nabavu vjerojatno tu još itekako ima prostora. Jednako tako, početkom uvođenja jurišnih pušaka VHS-2 (u postojećim ili nekim prilagođenim varijantama) u arsenal MUP RH otvara se još jedna korisnička niša – koja je gotovo neobjašnjivo do sada bila zatvorena proizvođačima hrvatske obrambene industrije. Nadajmo se samo da će se aktualna suradnja Ministarstva unutarnjih poslova RH s hrvatskom obrambenom industrijom razvijati jednako dobro kao što je to bilo s obrambenim resorom, i da će tu do značajnih promjena i stvarno doći “u vrlo skorom periodu“, a ne tek protekom niza praktično izgubljenih godina.

Nedjelja i ponedjeljak, 05. i 06. veljače, rezervirani su za posjet hrvatske političko-gospodarske delegacije na čelu s predsjednicom RH Kuvajtu, s ciljem produbljivanja suradnje i povećanja robne razmjene. Hrvatska trenutno godišnje izveze u Kuvajt robe u vrijednosti od 10.354.000 milijuna dolara, dok se iz Kuvajta u RH godišnje uveze tek roba vrijedna 14.500 dolara.

Predsjednica RH i ministar obrane Kuvajta

Što se hrvatskih proizvoda tiče, u zemljama Perzijskog zaljeva posljednjih je godina na posebnoj cijeni naoružanje i oprema hrvatskih proizvođača iz obrambene industrije, pa ne čude ocjene kako upravo na području vojne i obrambene industrije ima velikog potencijala za razvoj suradnje između RH i Kuvajta. Upravo zato su u hrvatskoj delegaciji i predstavnici Agencije Alan, Brodotrogira, Đure Đakovića i HS Produkta, kao i načelnik GS OS RH general Mirko Šundov. Mogućnosti HS Produkta i Đakovića istaknula je i predsjednica RH, koja se prvog dana posjeta susrela s kuvajtskim ministrom obrane (koji je ujedno i zamjenik premijera) Mohammadom Khaledom Al-Hamadom Al-Sabahom, kao i s državnim poglavarom Kuvajta, emirom Sabahom Al-Ahmadom Al-Jaberom Al-Sabahom.

Prije tjedan dana, domaća obrambena industrija dobila je novi vjetar u leđa potpisavši nove godišnje ugovore za opremanje OS RH robom i uslugama u vrijednosti od 230 milijuna kuna. Tom se prilikom moglo čuti kako povjerenje MORH-a i OS RH ima ključni značaj za plasiranje opreme i naoružanja na međunarodna tržišta, a predstavnici najznačajnijih tvrtki domaće obrambene industrije razvijaju i nove modele poslovanja koji bi im trebali pomoći na inače vrlo kompetitivnom vojno-obrambenom tržištu. O tome smo porazgovarali s dva najpoznatija predstavnika domaće obrambene industrije, Alojzijem Šestanom (Šestan-Busch) i Željkom Pavlinom (HS Produkt).

Šestan-Busch: veliki posao za francusku policiju

Ova 2017. godina za našeg vrsnog proizvođača kaciga, tvrtku Šestan-Busch iz Preloga, počela je s više nego dobrim vijestima, pa se Alojzije Šestan nada da će i ostatak godine biti jednako dobar.

„Naši su planovi za ovu godinu veliki, tim više što smo na samom početku godine dobili veliki posao za francusku policiju. Mi smo na tenderima, velikim tenderima. Sada ide jedan veliki tender za Singapur – 70.000 kaciga. Sudjelujemo na tenderu u Pakistanu s preko 300.000 kaciga, želimo se uključiti u velike svjetske tendere za Indiju, itd. Danas smo zaposleni po 10 sati… 10 sati dnevna šihta – tako da ona ne traje nama 7 ili 8 nego 10 sati“.

Radi se o anti-riot kacigi za francusku policiju…?

„Ne. Ovdje se radi o jednoj najjačoj antibalističkoj kacigi. To je do sada neviđena kaciga koja štiti od projektila, ima najmanju traumu, i ima… To je multifunkcionalna kaciga koja prima na sebe sve moguće dodatke“.

Dok je s jedne strane lijepo čuti ovakve dobre vijesti, s druge strane – proizvođači neprestano podsjećaju da im je potrebna sveopća institucionalna podrška – od predsjednika države i vlade do resornih ministarstava, kaže Šestan:

„Vojnu opremu je teško prodati – vojna oprema se prodaje… prodaju ju predsjednici, prodaju premijeri, prodaju i ministri, itd. Nama znači jako puno podrška ovih ministarstava – Ministarstvo vanjskih poslova (gospodarska diplomacija), HGK, Ministarstvo gospodarstva po pitanju potpora, a Ministarstvo obrane po pitanju svega – i po pitanju kupnje i promocije. Znači suradnja cijelog sustava je jako bitna“.

Posljednjih godina potpora Ministarstva obrane nije upitna, no kakva je situacija s ostalima – s MUP RH, DUZS-om, HGSS-om, … ?

„U svakom slučaju, Ministarstvo unutarnjih poslova isto kupuje hrvatsku opremu, ali kupuje nešto manje. Jako je dobra suradnja. Mi u zadnje vrijeme snabdijevamo MUP s anti-riot opremom i sa balističkom opremom. S HGSS-om počinjemo – počinjemo novu proizvodnju kaciga, kacige koje će biti namijenjene ne samo vojsci i policiji, nego čak i civilnom sektoru, medicini, i pogotovo Gorskoj službi spašavanja“.

Sada je pravo vrijeme i da se domaći proizvođači pripreme za veliki posao nabave novih zrakoplova koji pred MORH, OS RH i Republiku Hrvatsku dolazi do kraja ove i posebno sljedeće godine. Tako je prošloga  ponedjeljka lansiran prijedlog da se domaće tvrtke uključi u offset (uzvratne poslove) ili, kako se po novome češće kaže, poslove gospodarske suradnje. Na taj bi se način, smatra Šestan, pomoglo i hrvatskoj državi i hrvatskim proizvođačima:

„Offset su sprovele mnoge zemlje. Npr. Poljska – Lockheed Martin je proveo offset 300 posto. Što to znači? Za jedan dolar što je Poljska kupila od Lockheed Martina Lockheed Martin je morao kupiti 3 dolara. Hrvatsku čeka nabava velikih sustava kao što su zrakoplovi. To košta puno novaca. Mi predlažemo putem offseta, preko takvih aranžmana, offset aranžmana, Hrvatska kupi zrakoplove i plati svojom proizvodnjom. Te se velike nabave moraju platiti iz proračuna. Ukoliko ćemo puniti proračun, pa će biti više proračuna, imat ćemo više novaca, a hrvatska vojna industrija će tako i tako jačati. Hrvatska vojna industrija za prošlu godinu je bila 26. zemlja po izvozu na svijetu. To je veliki uspjeh od 280, 250 zemalja, biti 26. – to je veliki uspjeh za jednu malu državu. A zašto? Hrvatska vojna proizvodnja je izuzetno visoke kvalitete – HS proizvodi jedno od najboljih oružja na svijetu, Šestan-Busch definitivno proizvodi najbolju kacigu na svijetu, itd, itd. Odora je fantastična, cipele su fantastične, imamo mogućnosti samo je nama, napominjem, potrebna sveopća institucionalna podrška“.

Ova je ideja, dodaje Alojzije Šestan, namjerno plasirana uoči sajma ASDA, koja će se krajem travnja održati u Splitu, i na kojoj će se, s obzirom na mnoštvo pozvanih državnih delegacija, možda povesti razgovor i o predstojećoj hrvatskoj nabavi novih borbenih zrakoplova.

HS Produkt: velike koristi od natječaja za francusku pušku

Karlovački HS Produkt i njegov direktor Željko Pavlin potpisom na ovogodišnji ugovor s Ministarstvom obrane uveli su jedan novi proizvod u službenu opremu OS RH – MORH je, naime, od HS Produkta nabavio manju količinu posebnih pištolja za specijalne snage Hrvatske vojske. Iako taj ugovor ni količinski ni financijski nije posebno „težak“, u karlovačkoj tvornici naoružanja s njime su izuzetno zadovoljni jer im on ipak omogućava da, unatoč brojnim poslovima na međunarodnom tržištu, oni tako budu prisutni i u RH.

„Kao što je poznato, Amerika je nama broj 1 tržište, tamo smo više prisutni na civilnom tržištu i policijskom, nego i vojnom. Nadamo se u budućnosti da će se i to promijeniti, a zadnjih godina smo dobar iskorak napravili u zemljama Bliskog istoka. Evo, moram reći, 2016. krenuli smo i u Afriku, i to jesu područja, da li policiji ili vojski, gdje smo mi prisutni… uz možda i zemlje Dalekog istoka, kao što je Indonezija“,

kaže Željko Pavlin. Još uvijek je velika nepoznanica hoće li doći do zaoštravanja pravila poslovanja na američkom tržištu, te hoće li novi američki predsjednik Donald Trump uvesti nova ograničenja koja bi se ticala i poduzeća HS Produkt:

„Mi kao proizvođač oružja u principu ne očekujemo nekakva ograničenja, osim što je sigurno da prilikom javnih nekih natječaja koje budu objavljivali… da li američka vojska… moguće je da se favoriziraju lokalni, domaći proizvođači. S druge strane, nekih drugih ograničenja ne očekujem, osim… Pitanje je da li će Trump uvoditi za ne samo nas, kao proizvođače oružja, nego za sve izvoznike iz Europske unije, neke carine, zaštitne mjere. Znači, ukoliko se to dogodi, da se nametnu nekakve protekcionističke mjere – koje bi upućivale, ili koje bi bile suprotne Europskoj uniji – onda će to zakačiti i nas. Mi se nadamo da do takvih scenarija neće doći“.

Što se tiče upravo američkog tržišta, tamo bi uskoro HS Produkt, odnosno Springfield Armory, trebao predstaviti svoje ovogodišnje novitete, koji će potom hrvatsku premijeru imati na sajmu ASDA 2017, najavljuje Pavlin:

„Što se tiče noviteta – mi svake godine izbacujemo nešto novo na tržište. Tijekom 2016. smo plasirali tzv. ‘Grip-zone’ – znači, odlična anatomska drška prvi put predstavljena na svijetu. Za ovu godinu imat ćemo nekoliko noviteta, još sada ih nećemo objavljivati iz razloga jer čekamo… Prvo predstavljanje će ipak biti u SAD-u, kao našem glavnom tržištu“.

Prošla je godina za HS Produkt bila iznimno uspješna i po ulasku u polufinale za izbor nove službene puške francuske vojske…

„Što se tiče Francuske, pa tu možemo reći da smo imali, iako nismo osvojili tender – tu smo imali velike, velike koristi. Reći ću samo neke. U vrlo kratkom vremenu od godinu-dvije dana, od praktično nepoznatog proizvođača puški u svijetu, znači mi smo do sada bili prepoznati prvenstveno preko pištolja… Danas možemo reći da svi koji se bave puškama znaju za nas, i znaju da smo mi bili u finalu tendera, što nam je strahovito velika referenca koju mi već osjećamo u nekoj svojoj prodaji. S druge strane, mi smo prošli jedno testiranje na doista najvišem svjetskom nivou, po najvišim svjetskim standardima, odnosno neki testovi su bili i iznad NATO standarda – tako da smo mogli sami vidjeti gdje i kako smo u usporedbi doista sa svjetskom konkurencijom.

I kao treće moram reći, dokumentacija i način prema kojem se vodio taj tender je prvi put viđen na ovom našem prostoru – tako da smo mi neke stvari doista, od postupnika do pravila, davali, i prvi put vidjeli… jer ih Hrvatska vojska nema. U tom smislu, kada se sve to sabere, vrlo, vrlo velika korist je bila za nas… Osim toga, shvatili smo da ipak takvi tenderi se moraju događati – da je to ipak politička stvar, i da je podrška države vrlo bitna. Nažalost, da smo možda njemački proizvođač možda bismo danas i dobili taj tender“.

Iako je od samog izbora prošlo nekoliko mjeseci, još uvijek nije poznato što je to presudilo da VHS-2 ipak ne uđe u samo finale, jer obrazloženje još nije stiglo iz Pariza do Karlovca, odnosno Ozlja:

„Obrazloženja – takve jesu bile propozicije tendera – da je u konačnici bez obzira na sva testiranja koja su se sprovodila… da je ministar obrane Republike Francuske imao diskreciono pravo odlučiti o proizvođaču, Ja ne sumnjam da su rezultati testova i cijene imali veliki utjecaj, ali dijelom je to sigurno bila politika, tako da mi doista ne znamo. Ali ostala nam je više nego dobra suradnja s francuskim Ministarstvom obrane pa i, mogu reći – prijateljstvo, tako da se nadamo da… mi smo upoznati s njihovim načinom rada. Tako da imat će francuska vojska još tendera i ovo će nam više nego koristiti“.

No posljedica uspješnog sudjelovanja na ovom francuskom natječaju je i prodor na afričko tržište:

„U Togo smo izvezli neke naše proizvode, očekujemo još novih ugovora upravo za te zemlje. Pokušavamo čak napraviti nešto što je rijetko za Hrvatsku, a to je da u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj mi financiramo strane Vlade kako bi kupile naše proizvode. Znači, u svijetu postoje primatelji investicija i davatelji investicija – davatelji investicija su obično oni bogati, pa mi se nekako pokušavamo progurati u taj segment i vidjet ćemo. Za sada imamo više nego dobru podršku HBOR-a, a nadamo se da u budućnosti upravo taj, malo drugačiji način poslovanja bi mogao donijeti još te neke prednosti koje do sada još nismo imali, i nisu uobičajene za Hrvatsku“.

Neobično za Hrvatsku bilo bi i uključivanje domaćih obrambenih tvrtki u velike vojne offset poslove, pa Pavlin ovu inicijativu smatra hvalevrijednom:

„Avioni su tako velika vrijednost da svi ovi proizvođači Hrvatske, ukoliko bi se uključili – a imaju vrhunske proizvode – da svi zajedno izvezemo robe, neće biti vrijednosti jednog aviona. A za Hrvatsku, ne trebam napominjati kakva bi to bila, ne samo za nas proizvođače, vrlo vrlo velika dobit. U Europskoj uniji ograničen je offset, iako sve se to mijenja. Znači danas, što je i g. Šestan rekao, više nije sigurno da li se može, ne može, pametne države možda to i ne zovu offset nego nekakvom suradnjom. Tako da i mi možda budemo pametniji, ako mi već moramo nekom davati novce i ako je politika malo vještija, može se ostvariti ne samo to da imamo kupljen jedan dobar avion, nego da se doista dođe do potpore toj hrvatskoj industriji, jer u konačnici – od zarade i poreza te hrvatske industrije se i kupuju ti avioni“.

Nedavno je natječaj za nabavu nove puške objavila i Indija. HS Produkt je i prije objave natječaja dao VHS-2 na testiranje indijskoj vojsci, no na prvi pogled – ne očekuju sklapanje posla, kaže Željko Pavlin:

„Indijska vojska je praktično baš otvorila natječaj, odnosno, oni su za sada što je javno publicirano, tražili kalibar kojeg mi nemamo. Međutim, u Indiji se nikad ne zna, tako da kontakti određeni postoje, čak se i sprema nešto iz ovog našeg segmenta, ali velim – to je dosta komplicirano tržište i vidjet ćemo što će se tamo događati. U svakom slučaju, ne očekujem da će se taj tender vrlo… da će se brzo završiti – to će još potrajati neko vrijeme“.

Hrvatski gospodarstvenici u Kuvajtu (Photo: HGK)

S obzirom na iskustva dvojice najistaknutijih predstavnika domaće obrambene industrije, nije nimalo neobično da je jedan od njih, Željko Pavlin, upravo ovih dana dio službene državne delegacije u Kuvajtu. Također, i Pavlin i Šestan velike nade polažu u predstojeću veliku Međunarodnu obrambenu izložbu IDEX 2017, koja će se od 19. do 23. veljače održati u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. IDEX 2015 bio je iznimno uspješan za tvrtku Šestan-Busch, pa se s velikim očekivanjima ove godine ide u UAR.

Na jučerašnjem potpisivanju ugovora o nabavi vojne opreme, od prisutnih 27 domaćih proizvođača među najzvučnijim imenima bili su Alojzije Šestan i Željko Pavlin, čelni ljudi hrvatskih izvoznih perjanica, tvrtki „Šestan-Busch“ i „HS Produkt“. Iako ih se najčešće može čuti u dobrim vijestima o poslovanju njihovih tvrtki, uglavnom u inozemstvu, obojica dijele iste muke i probleme kao i ostali poduzetnici u RH.

Tako su obojica apelirala na druga ministarstva i državna tijela da se ugledaju u Ministarstvo obrane i aktivno podupru nabavu hrvatskih proizvoda od hrvatskih proizvođača. Istodobno, pozvali su i druge gospodarske grane da se ugledaju na domaće vojne proizvođače, te da proizvode u Hrvatskoj, s hrvatskim idejama, hrvatskim razvojem i hrvatskim dizajnom. Pritom, smatra Alojzije Šestan, država bi trebala povući još neke poteze kako bi i oni uspješni postali još uspješniji:

„U svakom slučaju, država nam može pomoći višestruko – potpisivanjem ovakvih ugovora za sve proizvođače, smanjenjem poreznih nameta – imamo preko 500 parafiskalnih nameta, smanjenjem poreza i doprinosa – to je sve generator i budućeg rasta i većeg razvoja.“

Država bi, za početak, trebala pojednostavniti procedure i birokratska natezanja, smatra Željko Pavlin:

„Mi smo danas u situaciji gdje tržište vam traži da proširite proizvodnju unutar 6 mjeseci, maksimalno godinu dana. A tkogod je u Hrvatskoj pokušao nešto napraviti u tom roku zna da je to nemoguće, tržište ne čeka. Znači u tom smislu bi se regulativa trebala pojednostaviti. Trebalo bi se pojednostaviti i, ako hoćete, i pravosuđe – da donosi odluku puno brže u slučaju bilo kakvih sporova, a i sama država ovakvom kupovinom, ono što je g. Šestan rekao, a ne samo Ministarstvo obrane nego i ostala ministarstva koja ovise o proračunu RH, jer taj proračun punimo svi mi proizvođači ne samo vojne namjene, ali i dobrim dijelom i vojne namjene… da oni doista apeliraju, gdje god mogu, na kupovinu domaćih proizvoda. Takva je praksa u svijetu, takva je praksa na zapadu, ne vidim zašto bi tu Hrvatska trebala biti nekakav izuzetak.“

Država i vojna industrija

Sa snažnom potporom hrvatske države, i izvoz je donekle lakši, a domaći proizvođači gledaju se u drugačijem svjetlu. MORH je to prepoznao, kaže Šestan za portal Obris.org, pa hrvatska vojna proizvodnja s Krešimirovog trga dobiva prilično jak vjetar u leđa:

„Ja mogu govoriti iz rakursa tvrtke Šestan-Busch. Mi se ovom proizvodnjom bavimo preko 20 godina, 20 godina surađujemo i konzultiramo sve moguće stručnjake naše vojske. U tih 20 godina zaista nam oni pomažu puno – kod preuzimanja roba, kod savjeta, kod planiranja, izrada raznih standarda. Evo mi sada, tvrtka Šestan-Busch, prva od naše vojske, odnosno svih proizvođača, uvađa AQAP („Allied Quality Assurance Publications“). AQAP je certifikat NATO, to je kao u civilnom programu ISO 9000. Znači, bez naše vojske, bez suradnje vojske, mi vojnu industriju ne bi imali, ne bi došli na ovaj stupanj koji jesmo. Želim reći da je prošle godine hrvatska vojna industrija zauzela 26. mjesto na svijetu po izvozu. To je fantastičan rezultat. Kada bi sve ostale industrije u Hrvatskoj imale ovakav rezultat kao što ima hrvatska vojna industrija, a uz suradnju s našom vojskom, definitivno bi hrvatski rast bio puno veći.“

I Pavlin je zadovoljan podrškom i pomoći koju HS Produkt ima od Ministarstva obrane i Oružanih snaga. To je bilo jasno i u izjavi za portal Obris.org:

„Mi svi imamo neke okvirne ugovore o suradnji s Ministarstvo obrane, gdje postoje komisije koje se formiraju za proizvod, koje nam svojim znanjem i sugestijama pomažu koliko mogu, ali mislim da je još i veća i značajnija stvar to što mi, nakon što naši proizvodi uđu u uporabu u OS, što mi dobijemo nakon godinu-dvije-tri podatke kako se to pokazalo, u realnim uvjetima… što gen. Šundov veli, u misijama, u realnim uvjetima, u blatu, na kiši, što nam vrlo dobro može biti putokaz da znamo, eventualno ako trebamo nešto popraviti, kako da popravimo.“

Kakve su perspektive?

Ove se godine ugovor o nabavi vojne opreme potpisivao čak 3 mjeseca kasnije nego inače. Nekim proizvođačima vojne opreme takvo je kašnjenje utjecalo na planiranje proizvodnje u ovoj godini, no ne i HS Produktu:

„Nama nije nešto posebno utjecalo jer kao prvo HS 90-95% svoje proizvodnje izvozi, tako da ovakvi ugovori nama značajno ne utječu na naš plan. Ali moramo reći da je Ministarstvo obrane, vi vidite samo završni čin – a to je potpis ugovora, pregovori oko nekakvih količina i najave količine su počele znatno prije nego što se donese državni proračun i daleko prije nego što je potpisan ovaj ugovor. U tom smislu smo imali najave i svi proizvođači su mogli otprilike planirati i količine i rokove isporuke puno prije nego što je potpisan ugovor.“

Šestan-Buschova ‘anti-riot’ kaciga

Iako Šestan-Busch već dugo oprema Oružane snage RH svojim kacigama, hrvatski će vojnici, na temelju jučer potpisanog ugovora i nedavno izmijenjenog Zakona o obrani, dobiti kacigu kakvu do sada još nisu nosili.

„Prvi puta za Ministarstvo obrane mi sada isporučujemo ‘anti-riot’ kacigu. Naime, vi znate da se Ministarstvo obrane uključuje na granicu s izbjeglicama. Ova kaciga ovdje, plava, to je ta koju sada novo radimo, radimo za talijansku policiju, sad ćemo isporučiti za našu vojsku, za potrebe tih jedinica,“

najavio je Šestan, dodajući kako je to „kaciga za javni red i mir, kakvu inače nose policije i vojne policije“. Pogleda li se u ovogodišnji Plan nabave, u njemu je zaista isplanirana nabava intervencijskih kaciga za vojnu policiju. Bazični model košta oko 250 eura (oko 1.878 kuna, po tečaju od 7,5125 kuna za 1 euro), a MORH je za njihovu kupovinu rezervirao 60.000 kuna –  pribavljajući, dakle, maksimalno 30 primjeraka ove specijalizirane opreme.

Dio jučerašnjih potpisnika ugovora s Ministarstvom obrane proizvodi isključivo za hrvatske potrebe, pa čak i isključivo za Hrvatsku vojsku. Kod Šestan-Buscha to nije slučaj, dapače – bez obzira na već uhodane poslove s MORH-om, čak 98% proizvodnje iz Preloga završi van granica Hrvatske:

„Mi smo do sada proizveli i prodali u svijet preko milijun i 600 tisuća kaciga. Proizvodimo ih negdje oko 700 komada na dan. Prije 20 godina mi smo proizveli 3.000 na godinu, sad ih radimo 3.000 na jedan tjedan, i prije. Izvozimo u preko 60 zemalja svijeta, od arapskih zemalja, od Južne Amerike, od Afrike, praktično na svim kontinentima smo prisutni.“

Kada se isti takav ugovor potpisivao prošle godine, Alojzije Šestan se pohvalio da mu je godina ranije, 2014. dakle, bila rekordna po prodaji i izvozu. Da li je prošle godine potučen taj rekord?

„Nije potučen rekord u 2015. Mi smo 2014. zaista imali fantastičan izvoz, imali smo veliku proizvodnju, a tome je bio utjecaj veliki tenderi koji su bili u svijetu. Prošle godine je bio nešto manji rezultat, ove godine se nadamo da ćemo ponoviti prošlogodišnji. Ako ćemo ga ponoviti to će biti velika, velika stvar što se nas tiče. Opći je trend da se u svijetu osjeća pad nabave takvih roba, ali to su vam kod nas ciklusi. Uvijek se ti ciklusi kreću jedna godina izvrsna, druga je malo slabija. Pa se nadamo da će doći sljedeća koja će ipak biti bolja.“

VHS-2 na iračkom ratištu

U HS Produktu sasvim drugačiji rezultati – 2015. im je, kaže Pavlin, bila najbolja do sada, iako su i 2014. i 2013. godine izvezli pušaka i pištolja u vrijednosti većoj od 100 milijuna dolara. Karlovčanci su ostvarili dobru suradnju s Irakom, tamošnjim Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova, a s obzirom na zadovoljne komentare koji pristižu iz nekadašnje Sadamove zemlje, Pavlin očekuje tijekom ove godine potpisivanje novih ugovora s iračkim vlastima. Još 2014. sklopljen je novi posao s Tunisom, koji je ne samo nastavljen nego i povećan tijekom prošle godine. Zato se Pavlin nada da će preko tog posla ući i na neka nova tržišta u ovoj godini:

„Ove godine će možda težište izvoza biti u SAD, a i u tijeku smo ili pred završetkom u ispitivanju nekoliko zemalja, prvenstveno govorimo o Bliskom i Dalekom istoku, gdje smo uspjeli ući da li s pištoljima, da li s puškama, i u policiji i vojska raznih tih zemalja, i očekujemo da sada te neke predradnje koje smo obavljali u zadnjih godinu-dvije godine dana kapitaliziramo i s nešto većim ugovorima, tako da su naša očekivanja kako za ovu a još možda i više godina vrlo optimistična, odnosno očekujemo, pogotovo što se tiče puške, da ćemo u 2016. i 2017. godini ostvariti i veći izvoz nego što smo imali do sada.“

Kako bi ova godina bila bolja, i Šestan planira osvajanje novih tržišta:

„Nama je ove godine udar na Afriku, na Južnu Ameriku, željeli bi ući u zemlje kao što su – velike su to zemlje – Malezija, Indonezija, znači zemlje tigrova. Nadamo se uspjehu“.

Indonezijsko izaslanstvo sa zamjenikom ministra obrane Tomislavom Ivićem i direktorom Agencije Alan Ivicom Nekićem

Upravo jučer, Ministarstvo obrane, a potom i Hrvatski sabor, posjetilo je izaslanstvo Odbora za obranu, vanjske poslove i informiranje Parlamenta Republike Indonezije. Delegacija se u MORH-u iz prve ruke, od predstavnika Agencije Alan mogla upoznati s mogućnostima hrvatske vojne industrije, a ponešto im je o tome rekao i predsjednik Sabora Željko Reiner:

„Obrambena industrija u Hrvatskoj bilježi rast i visoku razinu inovativnosti proizvoda. Vojna oprema koju proizvode hrvatske tvrtke konkurentna je i prepoznata na svjetskome tržištu.“

O konkurentnosti govori i podatak da je HS Produktova puška VHS-2 ušla u finalni krug natječaja za izbor nove jurišne puške francuske vojske. Iako zbog uvjeta natječaja Pavlin ne može govoriti o detaljima, potvrđuje da je VHS-2 još uvijek ozbiljan konkurent, pa se nada da će uskoro biti i nekih konkretnijih vijesti:

„To prvenstveno ovisi o francuskom Ministarstvu obrane, ali do kraja godine, prema onome što mi znamo, bi moglo biti nekih rezultata.“

Paralelno s utrkom za nove poslove, „Šestan-Busch“ u Prelogu investira u dva nova objekta – jedan je pogon za reciklažu starih kaciga i prsluka, a drugi je milijun eura vrijedan laboratorij. S njime Alojzije Šestan ima velike planove:

„Nama je laboratorij gotov, još nam jedino nedostaje malo, par, par samo nekih naprava i želimo ga ove godine akreditirati da to bude eksterni laboratorij za ispitivanje bojevih sustava i za vojsku i za policiju, i za ostale korisnike.“