Nakon što je jutros u sklopu svojih redovitih aktivnosti posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA) i razgovarao s ravnateljem VSOA-e general-bojnikom Ivanom Turkaljem o postignućima i planovima za daljnji razvoj sposobnosti i transformacije VSOA-e, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović obišao je Središte za bespilotne zrakoplovne sustave OS RH u vojarni „Josip Jović“ u Udbini.
Zajedno s načelnikom Glavnog stožera OSRH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom, Milanović je posjetio pripadnike OSRH koji prolaze obuku za uporabu besposadnih zrakoplovnih sustava (dronova) – to su pripadnici Hrvatske kopnene vojske, Zapovjedništva specijalnih snaga i Obavještajne pukovnije koji će biti budući obučavatelji za uporabu besposadnih zrakoplovnih sustava.

Načelnik Glavnog stožera OSRH-a general-pukovnik Tihomir Kundid informirao je predsjednika Milanovića o sposobnostima besposadnih zrakoplovnih sustava u OSRH, o sadašnjim aktivnostima obuke i opremanja te o viziji i planovima razvoja tih sposobnosti u duljem razdoblju. Naglasio je da se, uz nabavu opreme i uvođenje novih tipova dronova, istovremeno prilagođava i doktrina koja prati nove sustave i načine njihove uporabe. Na sastanku se razgovaralo i o sposobnostima zaštite od djelovanja dronova, što je u jednom od svojih nedavnih medijskih istupa načelnik Kundid naveo kao opremu koju bi nabavljao istoga trena. Sposobnosti besposadnih zrakoplovnih sustava razvijaju se u sve tri grane OSRH te u Zapovjedništvu specijalnih snaga i Obavještajnoj pukovniji, istaknuto je na sastanku.

Uz načelnika GS OSRH, na sastanku s predsjednikom Milanovićem bili su načelnik Obavještajne uprave GS OSRH brigadni general Mijo Validžić, pročelnik Kabineta načelnika GS OSRH brigadir Zoran Lipošćak, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić, zapovjednik Središta za razvoj vođa „Marko Babić“ pukovnik Ivan Vukelić te načelnica Odjela za potporu i STRATCOM KNGS pukovnica Renata Koković Novosel.

*Photo: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Ana Marija Katić, Dario Andrišek

Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) preuzela je u 2024. godini predsjedanje konferencijom ravnatelja vojnih obavještajnih agencija Jugoistočne Europe (South Eastern Europe Military Intelligence Conference – SEEMIC), priopćilo je danas Ministarstvo obrane RH. SEEMIC je format u okviru Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC), krovnog tijela Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi  South Eastern Europe Cooperation Process – SEECP), putem kojeg zemlje članice, Europska komisija i međunarodni akteri zajednički doprinose projektima od značaja za razvoj jugoistočne Europe.

U radu SEEMIC-a sudjeluju: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Moldova, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Turska i Rumunjska. Proces suradnje šefova vojnih obavještajnih službi jugoistočne Europe, koji je započeo 2009. godine sastankom šefova vojnih obavještajnih službi u Bukureštu, realiziran je na inicijativu Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) i pod pokroviteljstvom Vojnoobavještajnog odbora Europske unije. Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) posebno ističe kako SEEMIC nudi svoju stručnost (iz vojne perspektive) u procjeni rizika povezanih s najhitnijim sigurnosnim problemima s kojima se regija suočava: (1) migracije, (2) radikalizacija i terorizam, (3) nasilni ekstremizam i (4) cyber sigurnost.

Tijekom svog predsjedanja, VSOA će afirmirati teme od regionalnog obavještajnog interesa gdje će kroz niz aktivnosti integrirati zajedničke napore u razvoju i jačanju suradnje među članicama SEEMIC-a, zaključuje MORH u priopćenju.

Svega 45 minuta trajala je sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj je bila samo jedna točka dnevnog reda – “Prijedlog kandidata za ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije – prethodno mišljenje Odbora“. Kandidat – brigadni general Ivan Turkalj – u Sabor je došao u pratnji državnog tajnika u Ministarstvu obrane Zdravka Jakopa, a pri ulasku u dvoranu “Janko Drašković” Turkalj je samo kratko rekao da je spreman za zastupnička pitanja. Sjednica je, kao što je to bio slučaj i na dosadašnjim sjednicama na kojima se predstavljao i propitkivao kandidat za ravnatelja VSOA-e, bila zatvorena za javnost.

Niti sat vremena kasnije, pred novinare je izašao predsjednik Odbora Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i kratko rekao:

“Nakon opsežnog intervjua s kandidatom kojeg su predložili predsjednik Republike i predsjednik Vlade, Odbor je s devet glasova za i jednim suzdržanim glasom dao prethodno pozitivno mišljenje na imenovanje gospodina Turkalja novim ravnateljem Vojne sigurnosno-obavještajne agencije”.

Nešto opširniji bio je potpredsjednik Odbora Mario Kapulica (HDZ):

“Ja čestitam generalu Turkalju na svemu… na onome  što je iznio prije svega u raspravi i pitanjima. Dakle, bio je vrlo suveren, odgovarao je vrlo konkretno i uvjerio nas je da će dobro obnašati ovu dužnost. Dijelim uvjerenje s ostalim zastupnicima, pa i ovaj koji je suzdržan nije to napravio – tako je i rekao – zato što nema povjerenja u generala, ima neke svoje druge razloge… Tako da mogu sa zadovoljstvom reći da smo tu dionicu završili da ljudi kojima je posao sigurnost mogu sada nesmetano, u punom kapacitetu raditi svoj posao”.

Kandidat za ravnatelja VSOA-e pred Odborom je najavio pomake u radu Agencije:

“Mi smo dobili uvjerenja da će se ti pomaci vidjeti. Dobili smo i naznake na koji način će se do toga doći, te naznake su bile vrlo uvjerljive. Mi ćemo, naravno, kao saborski Odbor u okviru svojih ovlasti to podržati, mi podupiremo i promjene i najavu što se tiče i ojačavanja kadrovske strukture, ujedinjavanja cijele Agencije i mislimo da će sukladno Zakonu o obrani i Zakonu o sigurnosnom… Strategiji obrane i Strategiji o sigurnosnom sustavu i godišnjim smjernicama za rad ova Agencija uspješno obavljati ove zadaće, a to je zaštita nacionalnih interesa, u prvom redu i Ministarstva obrane…”

Naravno, malo se tu tko zapitao o kojoj to “Strategiji obrane” ili “Strategiji o sigurnosnom sustavu” zastupnik Kapulica priča, kao što nije jasno ni spominjanje “Godišnjih smjernica” – dokumenta koji već neko vrijeme s donošenjem čeka da Predsjednik RH i premijer Vlade RH jednom uspiju sazvati (te onda i održati) Vijeće za nacionalnu sigurnost. No, novog ravnatelja VSOA-e, među ostalim, dočekat će i razrješavanje financijskih nepravilnosti zbog kojih je predsjednik Milanović pokrenuo (neuspješno) opozivanje sada bivšeg ravnatelja Ivice Kindera. No Kapulica kaže kako se ove malverzacije već rješavaju:

“Ne dolazi novi ravnatelj na neku situaciju u kojoj se ne zna što će bit ii kako će biti – sve su to postupci i procedure koji su daleko odmakle tako da on s time neće imati puno problema”.

Sutra bi brigadnog generala Ivana Turkalja trebalo čekati i službeno postavljenje na novu dužnost, budući da dosadašnjem otpravniku poslova brigadiru Anti Kujundžiću ističe prvi i jedini mjesec na čelu VSOA-e. Time nakon punih 10 mjeseci otkako je predsjednik Milanović pokrenuo opoziv Ivice Kindera sa čela VSOA-e, ova vojna agencija napokon dobiva novog ravnatelja u punom smislu riječi.

Od danas niz zapovjednih mjesta u OS RH više nije prazan. Nakon višegodišnje rupe na nizu važnih dužnosti, danas je predsjednik RH Zoran Milanović potpisao nova imenovanja, uključujući i ono za ravnatelja VSOA-e. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Temeljem ranije postignute suglasnosti o imenovanju čelnika na otvorena i nepopunjena zapovjedna mjesta u OSRH te nakon razgovora i dogovora predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića jučer u Sinju, predsjednik Milanović danas je potpisao odluke o imenovanju i raspoređivanju časnika na dužnosti zapovjednika u OSRH.

General Krešo Tuškan-novi direktor GS OS RH

General-bojnik Krešo Tuškan raspoređen je na dužnost direktora Glavnog stožera OSRH, general-bojnik Slaven Zdilar imenovan je na dužnost zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, general-bojnik Denis Tretinjak raspoređen je na dužnost načelnika Operativne uprave Glavnog stožera OSRH, komodor Milan Blažević imenovan je na dužnost zapovjednika Obalne straže RH, brigadni-general Ivan Zelić raspoređen je na dužnost načelnika Personalne uprave Glavnog stožera OSRH na rok do 31. prosinca 2023., brigadir Jozo Matković raspoređen je na dužnost načelnika Uprave za logistiku Glavnog stožera OSRH, brigadir Mirko Stošić imenovan je na dužnost zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade HKoV-a, a brigadir Tihomir Zebec imenovan je na dužnost zapovjednika Počasno-zaštitne bojne OSRH.

Isto tako, Predsjednik Republike je danas supotpisao – uz supotpis predsjednika Vlade RH – Prijedlog kandidata za ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, brigadnog generala Ivana Turkalja, a koji se upućuje Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora na prethodno mišljenje. 

General Slavn Zdilar – iz RACVIAC-a na HVU

Predsjednik Republike, nadalje, potpisat će i ostala ranije usuglašena imenovanja na vojne dužnosti koje su nepopunjene ili će biti upražnjene zbog spomenutih imenovanja zapovjednika u OSRH čim za te, ranije dogovorene i usuglašene prijedloge kandidata, ministar obrane provede i formalne procedure izbora kandidata. Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajamčio je predsjedniku Milanoviću tijekom jučerašnjeg razgovora kako će ministar obrane ispuniti ranije dogovorene i usuglašene prijedloge kandidata te da će se u najbržem mogućem roku provesti procedure predlaganja Vojnog predstavnika RH pri NATO i EU, te imenovanje zamjenika direktora Centra za sigurnosnu suradnju – RACVIAC.”

Ministarstvo obrane je 03. kolovoza raspisalo interni oglas za popunu dužnosti u Centru za sigurnosnu suradnju – RACVIAC koju je do sada obnašao general Zdilar, kao i  za mjesto vojnog predstavnika RH pri NATO i EU, koje bi trebalo biti popunjeno do jeseni ove godine. Time je, barem zasad, riješen višegodišnji sukob na relaciji ministar obrane – Vlada – Predsjednik RH, pri čemu je Zoran Milanović kao uvjet za svoj potpis navodio povratak brigadira Elvisa Burčula u službu na mjesto zapovjednika PZB, a Andrej Plenković – Milanovićevu ispriku za učestalo vrijeđanje i unošenje neprimjerene komunikacije u hrvatski politički prostor. Obojica su odustala od svojih uvjeta tijekom dva uzgredna viđenja u Kninu i Sinju. Možda bi ih za ubuduće obojicu trebalo povesti u lunapark da uz šušur i zabavu riješe i ostala otvorena pitanja u državi!

Nakon dva dana uzastopnih susreta (prvo u Kninu na obilježavanju VRO “Oluja”, a potom na Sinjskoj alki), čini se da su premijer Andrej Plenković i predsjednik ZoranMilanović konačno postigli dogovor o novom ravnatelju Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Kako se neslužbeno saznaje, predsjednik Milanović navodno je supotpisao odluku o novom čelnom čovjeku koji bi VSOA-u trebao preuzeti već krajem ovoga tjedna kada ističe mjesec dana otpravnika poslova brigadira Ante Kujundžića. U priopćenju poslanom danas poslijepodne, Ured predsjednika potvrdio je da je Zoran Milanović potpisao imenovanja za cijeli niz vojnih zapovjednika, uključujući i prijedlog za ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Posljednji formalni korak je sjednica Odbora za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost, koja će se izgleda održati ili u srijedu, 09. kolovoza, ili u četvrtak, 10. kolovoza, kako bi se saslušao kandidat za ravnatelja VSOA-e.

Nakon relativno uspješnog  i brzog dogovora o privremenom, jednomjesečnom otpravniku poslova ravnatelja VSOA, postignutog unutar Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, drugi krug razgovora između potpredsjednika Vlade Tome Medveda i predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Dragana Lozančića nije išao tako glatko. Pojedinci upućeni u proces tvrde da su razgovori naglo zapeli nakon što je potpredsjednik Medved uključio ministra obrane Marija Banožića, koji se žestoko usprotivio da se osim ravnatelja  VSOA-e u istom paketu pokušaju dogovoriti i ključni  zapovjednici i vojni izaslanici na mjestima koja su već godinama prazna –  čelna mjesta direktora Glavnog stožera, zapovjednika Obalne straže, HVU i PZB, kao i vojnog predstavnika RH pri NATO-u. Ured predsjednika je u priopćenju od 02. kolovoza  potvrdio da se zaista  razgovara o “paketu”:

“U razgovorima i konzultacijama postignuta je suglasnost oko imenovanja direktora Glavnog stožera OSRH, zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, zapovjednika Obalne straže, vojnog predstavnika RH pri NATO-u, ravnatelja VSOA-e te svih drugih čelnika koji bi trebali biti imenovani na vojne dužnosti koje su nepopunjene kao rezultat rotacije zapovjednih kadrova. Za završetak procedure imenovanja još se čeka samo provođenje interne procedure u MORH-u, vezane uz dva imenovanja, a za koju ministar obrane tvrdi kako je mora provesti.

Predsjednik Republike potpisat će usuglašene prijedloge imenovanja čim ministar obrane završi internu proceduru na kojoj sam inzistira. Predsjednik Republike očekuje da će ministar obrane provesti spomenutu proceduru u najkraćem mogućem  roku, a najkasnije do 10. kolovoza 2023. kako se ne bi morala produljivati Odluka o davanju ovlasti za koordinaciju poslova iz djelokruga VSOA-e te kako bi mogao imenovati nove čelnike na upražnjena i nepopunjena zapovjedna mjesta. Predsjednik Republike koji kao vrhovni zapovjednik OSRH odgovara za obranu Republike Hrvatske i za funkcioniranje sigurnosnog sustava čvrsto stoji na stajalištu kako se kod imenovanja na dužnosti u Oružanim snagama mora postupati sustavno i planski, vodeći računa o svim sastavnicama sustava.”

Istoga dana oglasilo se i Ministarstvo obrane:

“Kako smo već više puta izvještavali, imenovanje ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije supotpisuju predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora. Procedura imenovanja vojnih zapovjednika i drugih dužnosti u Hrvatskoj vojsci odvija se po drugačijoj proceduri, odnosno takve procedure propisane su Zakonom o obrani i Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Napominjemo pritom kako prijedlozi imena kandidata na dužnosti koje se navode u predmetnom priopćenju, kod Predsjednika Republike stoje već mjesecima. Podsjećamo i kako je ministar obrane Mario Banožić više puta javno pozivao PRH na rješavanje pitanja imenovanja djelatnih vojnih osoba na nepopunjena zapovjedna mjesta i dužnosti u Hrvatskoj vojsci.

Međutim, zbog činjenice kako je do 10. kolovoza 2023. potrebno imenovati ravnatelja VSOA-e, to imenovanje je prioritet i ni na koji način ne može biti uvjetovano imenovanjem na druge dužnosti u Hrvatskoj vojsci.
Za pojedina imenovanja koja se navode u predmetnom priopćenju, sukladno Zakonu o službi u OSRH, mora se provesti interni oglas. Nije riječ ni o kakvom “čekanju” ili provođenju interne procedure u MORH-u koju “ministar obrane tvrdi kako je mora provesti”, kako stoji u priopćenju Ureda PRH, već je riječ o zakonskoj obvezi. Isto tako, što se tiče VSOA-e, nakon usuglašenog prijedloga kandidata za ravnatelja, ministar Banožić ispunio je svoje zakonom predviđene ovlasti i u petak uputio formalni prijedlog kandidata predsjedniku Vlade i predsjedniku RH.”

Ministarstvo je tu pomalo kontradiktorno jer istovremeno tvrdi da “prijedlozi imena kandidata na dužnosti koje se navode u predmetnom priopćenju, kod Predsjednika Republike stoje već mjesecima“, ali i da “za pojedina imenovanja koja se navode u predmetnom priopćenju, sukladno Zakonu o službi u OSRH, mora se provesti interni oglas.”  Zato je, valjda za svaki slučaj, već idućeg dana (u četvrtak 03. kolovoza) MORH objavio novi “interni oglas za popunu dužnosti Vojnog predstavnika RH pri NATO i EU”. U zadnje dvije godine, od isteka mandata posljednjeg hrvatskog predstavnika pri NATO savezu kantraadmirala Predraga Stipanovića, objavljena su dva interna oglasa za ovu poziciju i jednako tako su dva visoka časnika OS RH ostala zaglavljena u međuprostoru između ministra obrane i predsjednika RH. U prošlotjednom internom oglasu MORH naglašava da se poništava posljednji ovakav oglas objavljen 22. travnja 2022., dok bi novoizabrani stalni predstavnik na dužnost trebao stupiti u listopadu ove godine. Naravno, pristane li predsjednik Milanović na izabranog kandidata.

Paralelno s objavom MORH-ovog oglasa, iz Vlade je 03. kolovoza poslijepodne stiglo priopćenje o tome da je premijer Plenković potpisao prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e:

“S obzirom na to da 10. kolovoza ove godine ističe Odluka o privremenom ovlaštenju brigadiru Anti Kujundžiću za koordinaciju poslova u VSOA-i, predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je potpisao prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e i uputio ga predsjedniku RH na supotpis. Prijedlog je upućen predsjedniku RH nakon što je u jučerašnjem priopćenju iz njegovog Ureda potvrđeno da je kandidat za ravnatelja usuglašen. Stoga ne vidimo nikakve prepreke za imenovanje ravnatelja VSOA-a koji će imati mandat i sve propisane ovlasti, što je jedini način kako osigurati punu funkcionalnost Agencije.”

Dok je predsjednik Milanović o svemu šutio, premijer Plenković se jučer (nedjelja 06. kolovoza) u Sinju osvrnuo i na ovo do sada neriješeno pitanje:

“Hoće li on potpisati odluku o VSOA-i? To je na njemu. Što se nas tiče, mi smo usuglasili prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e. Rok gospodinu koji trenutno koordinira te nužne minimalne poslove istječe 10. kolovoza. Ja sam svoj dio papira potpisao, očekujem da i predsjednik Republike to napravi. Bilo bi važno jer se mora sazvati Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Četiri su radna dana, od sutra do četvrtka, i mislim da će to biti u redu”.

Brigadni general Ivan Turkalj – prihvatljiv i Pantovčaku i Markovom trgu?

Upitan hoće li se “u paketu” imenovati vojni zapovjednici na još neka mjesta u sustavu Oružanih snaga, Plenković je odgovorio da postoje dvije skupine imenovanja, a jedino je odluka o imenovanju ravnatelja VSOA-e vezana za predsjednika Republike i predsjednika Vlade: “Sva ostala imenovanja koja su u sustavu Oružanih snaga Republike Hrvatske idu po sasvim drugoj proceduri. Rješavaju se na razini koja s premijerom i Vladom nema veza, nego s ministrom obrane“, rekao je, pojasnivši da načelnik Glavnog stožera da prijedlog, ministar obrane suglasnost, a predsjednik Republike potpiše odluku. Dodao je da se u svih sedam godina otkako je premijer – te odluke nisu donosile na Vladi, niti se on bavio tim odlukama: “Za mene je samo bitna VSOA. Sve drugo paralelno će se riješiti bez ikakvih problema“, rekao je dodavši da 90 posto tih imenovanja stoji na potpisu kod predsjednika Republike već jako dugo: “Vezivanje ravnatelja VSOA-e s bilo kojom odlukom o imenovanju unutar Oružanih snaga za nas ne postoji“. Ne tako davno, premijer je imenovanja unutar Oružanih snaga vezivao uz ispriku predsjednika Milanovića njemu kao premijeru,ministru obrane i cijelom HDZ-u.

Nakon što je Ured predsjednika potvrdio do jutros neslužbene tvrdnje o stavljanu supotpisa na prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e, očito je ipak  došlo do nekog vezanog paketa budući je dosadašnje stanje bilo neodgovorno i neodrživo. Nakon što je general Mijo Validžić odustao od Vladine nominacije za ravnatelja VSOA-e, usuglašeni je izbor pao na brigadnog generala Ivana Turkalja, aktualnog zapovjednika Zapovjednog operativnog središta GS OS RH.

Danas „5 do 12“, a zapravo  samo 2 sata prije kraja zadnjeg radnog dana generala Ivica Kindera kao čelnog čovjeka VSOA-e, postignut je dogovor o njegovoj zamjeni. Točnije, ne o stvarnoj zamjeni, odnosno o novom ravnatelju Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, niti o zamjeniku ravnatelja ili kakvom vršitelju dužnosti ravnatelja, nego tek o svojevrsnom  „otpravniku poslova“ tijekom narednih mjesec dana. O rezultatu višednevnih razgovora i pregovora unutra Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija izvijestio je Ured predsjednika RH oko 14 sati, a priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Usuglašena je Odluka o davanju ovlasti za koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i predsjednik Republike Zoran Milanović potpisat će tu Odluku tijekom dana, čim mu bude dostavljena.

Prema usuglašenoj Odluci, do imenovanja ravnatelja VSOA-e – a najdulje mjesec dana – koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije obavljat će brigadir Ante Kujundžić. Osoba koja će privremeno, idućih mjesec dana, koordinirati poslove i potpisivati akte VSOA-e, imat će ograničene ovlasti te nije, između ostaloga, ovlaštena podnositi pisane prijedloge za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka. Odluka stupa na snagu 11. srpnja 2023.

S obzirom da je predsjednik Vlade konačno pristao na Ustavom propisanu proceduru imenovanja čelnika sigurnosno-obavještajnih agencija, te budući da se radi o privremenom rješenju u slučaju VSOA-e, predsjednik Milanović poziva da se odmah započne s usuglašavanjem kandidata za novog ravnatelja VSOA-e u skladu s ustavnom procedurom. Jednako tako, predsjednik Milanović poziva Vladu da se žurno pristupi rješavanju i svih drugih otvorenih kadrovskih pitanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske i diplomaciji kod kojih je potrebno usuglašavanje predsjednika Republike i Vlade. Što se tiče predsjednika Milanovića, razgovori u cilju usuglašavanja mogu odmah početi“.

Samo sat i pol prije nego je ovo priopćenje poslano medijima, premijer Andrej Plenković – koji danas boravi u posjetu Dubrovačkoj županiji – potvrdio je da su obje strane suglasne s privremenim otpravnikom poslova:

„Ja sam upravo potpisao odluku kojom ovlašćujemo jednoga djelatnika VSOA-e za obavljanje nužnih poslova sljedećih mjesec dana. Dakle, dogodilo se upravo ono što sam sugerirao na press-konferenciji u petak, da potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja i član Vlade za nacionalnu sigurnost, ujedno i predsjednik Savjeta za koordinaciju obavještajnih službi, zajedno sa zamjenikom predsjednika tog Savjeta – a to je predstavnik Ureda predsjednika, to je gospodin Lozančić, obave razgovore tijekom vikenda… Oni su se usuglasili i o osobi i o formi kako da se to riješi. Dakle, ja sam, što se nas tiče, dopis potpisao i – s obzirom da od sutra gospodin Kinder više nije prva osoba VSOA-e – imamo rješenje sa željom, i sad to ponavljam još jednom, da se usuglasi novi čelnik VSOA-e…“.

Pritom, naglasio je Plenković, Vlada ne odustaje od brigadnog generala Mije Validžića kao svog kandidata za ravnatelja VSOA-e pri čemu, rekao je premijer, treba imati na umu da se radi o jednom izuzetnom kvalitetnom kandidatu kojeg je predložio ministar obrane u ime Vlade i premijera. Jednako tako, naglasio je Plenković, nigdje u Ustavu ne piše da se radi „usuglašavanja“ premijer i predsjednik moraju osobno sastati:

„Piše da se moramo usuglasiti. Mi se možemo usuglašavati sastankom, što nije realno. Nema  isprike – nema sastanka, tu se pozicija ne mijenja. Možemo se dogovarati pisanom komunikacijom, možemo se dogovarati putem naših suradnika. To nigdje nije definirano, Kao što se uvremenu dok je Milanović bio premijer s tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović usuglašavao – znate tko? – njegov ministar obrane Kotromanović“.

No kako Kotromanović i Banožić definitivno nisu u istoj poziciji, nema nikakve šanse da aktualni ministar obrane bude sugovornik u Uredu predsjednika.

Ovlaštenjem brigadira Kujundžića kao otpravnika poslova privremeno je spriječena  kriza u VSOA-i, a tekući poslovi – uključujući isplatu plaća – nastavit će se obavljati još mjesec dana. No unutar tih mjesec dana Markov trg i Pantovčak trebali bi se usuglasiti o novom čelnom čovjeku Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, što će se – sudeći prema izjavama koje su proteklih dana padale i s premijerove i predsjednikove strane – teško dogoditi. Time će nova kriza u VSOA-i nastati usred Vladinog kolektivnog godišnjeg odmora, početkom kolovoza.

Predsjednik RH Zoran Milanović večeras se obratio hrvatskoj javnosti kako bi reagirao na današnje izjave premijera Andreja Plenkovića o Vladinom načinu premošćivanja problema sa čelnim čovjekom Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Kao što smo već pisali na portalu Obris.org, premijer Plenković je najavio kako Vlada ima “pripremljen način kako da se ovlasti jednu osobu u sustavu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije koja bi obavljala one poslove koje sukladno zakonu može obavljati dok se ne postigne dogovor o čelniku VSOA-e“. Već smo ranije konstatirali da je to nametanje gotovog rješenja po sistemu “take-it-or-leave-it“, te da to direktno isključuje predsjednika Republike od konzumiranja njegovih ustavnih ovlasti.

Večeras je o tome govorio i predsjednik Zoran Milanović, a njegovo obraćanje hrvatskoj javnosti i posebno hrvatskim časnicima prenosimo u cijelosti.

“Budući da me hrvatski Ustav, kojemu sam prisegnuo, obvezuje da brinem za redovno i usklađeno djelovanje, kao i za stabilnost državne vlasti, odlučio sam upozoriti hrvatsku javnost na ozbiljnu prijetnju ustavno-pravnom i demokratskom poretku koju sprema Vlada Andreja Plenkovića. Jučer sam obaviješten kako Vlada mimo Ustava namjerava Vojno sigurnosno-obavještajnu agenciju staviti pod izravno upravljanje Ministarstva obrane. Umjesto poštivanja ustavne procedure za imenovanje ravnatelja Vojne agencije, i suprotno ustaljenoj demokratskoj praksi, Vlada je pripremila neustavno rješenje prema kojem bi privremenog čelnika Agencije postavljao i razrješavao ministar obrane. Želim biti jasan – to je politički udar Andreja Plenkovića na ustavni poredak i demokraciju, koji Hrvatsku vraća u doba kada su obavještajne službe bile pod izravnom kontrolom vladajuće stranke. HDZ-ova Vlada sada želi ponovno stranačku kontrolu nad Vojnom sigurnosno-obavještajnom agencijom koja bi u tom slučaju bila posve izuzeta od demokratskog i civilnog nadzora. Kao Predsjednik Republike i ujedno Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, pozivam Vladu da to ne čini jer ću biti prisiljen reagirati u skladu sa svojim ovlastima!

Pozivao sam ranije, a i danas sam pozvao predsjednika Vlade da razgovaramo i dogovorimo kandidata za novog ravnatelja Agencije. On mora biti imenovan kako je predviđeno hrvatskim Ustavom – usuglašavanjem predsjednika Republike i predsjednika Vlade, uz prethodno mišljenje Hrvatskog sabora. Sve izvan te ustavne procedure predstavlja političko nasilje koje ugrožava demokratski poredak u zemlji. Podsjećam: jedan od temelja moderne hrvatske republike bilo je stavljanje obavještajno-sigurnosnog sustava pod demokratsku kontrolu. Učinjeno je to na način da je civilna obavještajna služba izdvojena iz Ministarstva unutarnjih poslova, a vojna iz Ministarstva obrane. Obje službe stavljene su pod civilni nadzor i upravljanje predsjednika Republike i predsjednika Vlade, dvojice dužnosnika s najvećim demokratskim izbornim legitimitetom. Tako je, u najvećoj mjeri, suzbijena politizacija obavještajnih službi i onemogućena zlouporaba službi od strane političkih stranaka na vlasti.

Iako sam računao da će kod predsjednika Vlade prevladati razum i odgovornost prema državi, nakon današnjeg njegovog istupa bojim se kako on već dugo planira stranački udar na Vojnu agenciju.

Kao što je poznato, ja sam predsjedniku Vlade predložio razrješenje sadašnjeg ravnatelja Agencije još u rujnu prošle godine. Učinio sam to nakon što sam dobio rezultate izvanrednog nadzora Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost koji je potvrdio sumnje o nezakonitosti u radu te Agencije. I predsjednik Vlade, jedini osim mene, dobio je isti nalaz, ali nije prihvatio moju inicijativu da razriješimo ravnatelja. Predsjednik Vlade odbijao je svaki razgovor o novom ravnatelju i do dan danas nije smatrao potrebnim usuglasiti se o imenu novog ravnatelja Agencije, iako je to dužan po Ustavu. Umjesto usuglašavanja, svjedočili smo ucjeni predsjednika Vlade koji je – preko ministra obrane – samostalno predložio kandidata i traži od mene da ga prihvatim.

Nema kandidata za ravnatelja Agencije dok se predsjednici Republike i Vlade ne usuglase! To moraju znati i svi časnici koji imaju ili će imati ambiciju obavljati taj posao!

Uvjeren sam da su hrvatski vojnici časni i odgovorni ljudi koji svoje dužnosti obavljaju profesionalno i zakonito, te da neće sudjelovati u nasrtajima Vlade na ustavni poredak. Ipak, dužnost mi je upozoriti da ću poduzeti sve mjere iz nadležnosti Vrhovnog zapovjednika prema vojnim osobama koje bi pristale sudjelovati u podčinjavanju Vojne agencije pod politički nadzor i upravljanje bilo koje političke stranke! A predsjednika Vlade pozivam da zaustavi politizaciju vojske i Vojne agencije koju očito planira provesti kroz Ministarstvo obrane.

Uspije li Vlada u svojoj namjeri da stavi pod stranačku kontrolu jednu od sigurnosnih agencija, isti model prijeti i drugim institucijama koje su još uvijek pod demokratskom kontrolom. Sada već kontinuirani postupci i djelovanje predsjednika Vlade ukazuju da se radi o planu preuzimanja stranačke kontrole nad svim institucijama države. I ne samo nad institucijama. Već su pokoreni ili se pokoravaju i strateški gospodarski subjekti, poput Hrvatske elektroprivrede, kako bi se kontrolirali tokovi novca. Sumnjiva i evidentna preprodaja plina – koja je danima bez ikakvog suvislog objašnjenja iz Vlade – upozorava kako se sve može prikriti bez sankcija ako državnim institucijama upravlja jedan čovjek, i ako se propisi donose tek da se provede njegova volja ili sakriju njegovi propusti, kao u ovom slučaju.

Hrvatska javnost dovoljno je zrela da prepozna opasnosti koje prijete od takvih postupaka, ali smatrao sam svojom patriotskom obvezom i dužnošću i na ovaj način upozoriti na to“.

Na tvrdnje predsjednika RH Zorana Milanovića izrečene na press-konferenciji održanoj u utorak, 4. srpnja, danas je odgovorio premijer Andrej Plenković. Iako su mediji pozvani kako bi, prije svega, čuli stajalište premijera o mega-aferi vezanoj uz HEP-ove kupovine te prodaje plina, Plenkoviću je bilo puno draže govoriti o sukobu sa Zoranom Milanovićem koji se doduše itekako održava na obrambenu i vanjskopolitičku sferu. Tako je Plenković najavio privremeno rješenje za Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju, o kojem se razgovaralo na jučerašnjem sastanku Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija.

„Budući  da mandat generalu Kinderu ističe za nekoliko dana, mi smo već pripremili – a o tome je informiran njegov savjetnik za pitanja sigurnosti i obrane g. Lozančić, to mu je jučer prenio potpredsjednik Vlade nadležan za nacionalnu sigurnost – pripremili način kako da se ovlasti jednu osobu u sustavu Vojne sigurnosne-obavještajne agencije koja bi obavljala one poslove koje sukladno zakonu može obavljati dok se ne postigne dogovor o čelniku VSOA-e“,

rekao  je danas premijer Plenković, sugerirajući da tu nema puno (ili uopće) mjesta za razgovor o rješenju koje je Vlada već pripremila.

Premijer Plenković ponovno se osvrnuo na Vladinog kandidata za mjesto ravnatelja VSOA-e, generala Miju Validžića, za kojeg je Milanović eksplicitno rekao da ne može proći jer je, među ostalim, tek nedavno popunio upražnjeno mjesto ravnatelja Obavještajne uprave pri GS OS RH:

„Riječ je o hrvatskom časniku, pripadniku Antiterorističke jedinice Lučko, pripadniku Hrvatske vojske, policije ranije, koji je bio i zapovjednik Gardijske oklopne moder… motorizirane brigade. Čovjek sa svim referencama da obavlja posao čelnog čovjeka VSOA-e. Mi smo jučer čuli da  je Vlada nekoga – misli na Validžića – bacila preko plota. Smo dobro čuli?! Dakle, Predsjednik Republike koji za sebe voli govoriti da je Vrhovni zapovjednik kaže za čovjeka kojeg je on nedavno potpisao da bude prvi čovjek Obavještajne uprave u Glavnom stožeru Hrvatske vojske da smo mi njega bacili preko plota. E vidite, za razliku od njega, mi poštujemo proceduru, poštujemo zakon, poštujemo Ustav“,

naglasio je premijer, navodeći potom primjer predsjednikovog „silovanja Ustava“ prilikom pokušaja da prof. Zlatu Đurđević nametne za predsjednicu Vrhovnog suda. Upravo suprotno, rekao je premijer Plenković, Vlada je sukladno zakonu predložila kompetentnu osobu za šefa VSOA-e, agencije koja je „by-th-way, dio Ministarstva obrane“, a ne „neka posebna agencija van sustava Ministarstva obrane“, naglasio je Plenković. No upražnjeno čelno mjesto VSOA-e je samo jedno u nizu onih za koja je ministar obrane predložio kandidate, a Predsjednik RH nije prihvatio (i opet bez primjedbi ili razgovora) samo potpisao imenovanja, rekao je Plenković te potom počeo nabrajati:

General Krešo Tuškan, nesuđeni direktor GS OS RH

„Mijo Validžić, brigadni general – 5 mjeseci prijedlog stoji. Krešo Tuškan, general-bojnik, prijedlog za direktora Glavnoga stožera Oružanih snaga – prijedlog stoji. Slaven Zdilar – prijedlog za zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta – prijedlog stoji. Ante Tolić za predstavnika vojnoga Hrvatske pri NATO-u – prijedlog stoji. Milan Blažević – prijedlog za zapovjednika Obalne straže – prijedlog stoji, vjerojatno već više od 2 godine“.

Slično je i s prijedlozima MVEP-a za veleposlanička mjesta, tvrdi premijer Plenković, jer je Milanović tražio podjelu „fifty-fifty“, što je bilo suprotno dotadašnjoj praksi.

Sve to je došlo nakon poziva premijeru Plenkoviću da se hitno nađu, kojeg je jutros predsjednik Milanović još jednom uputio i javno objavio.

„Poštovani predsjedniče Vlade, Kao što Vam je poznato, 10. srpnja 2023. godine istječe mandat ravnatelja u ostavci Vojne sigurnosno-obavještajne agencije generala Ivice Kindera. Budući da nas dvojica još uvijek nismo dogovorili i usuglasili kandidata za novog ravnatelja VSOA-e, pozivam Vas da se žurno sastanemo, razgovaramo i usuglasimo kandidata za ravnatelja VSOA-e, kao što je to propisano Ustavom i zakonom te u skladu s ustaljenom praksom kod svih dosadašnjih imenovanja čelnika sigurnosno-obavještajnih agencija. Ujedno smatram kako se problemi kojima je ta agencija opterećena niz godina ne mogu riješiti samo imenovanjem novog ravnatelja VSOA-e. Tim više je potreban naš sastanak kako bismo – kao jedini Ustavom i zakonom za to ovlašteni – raspravili i usuglasili smjernice za sistemske promjene u funkcioniranju te agencije u budućnosti. S obzirom na važnost i žurnost teme, predlažem Vam sastanak već tijekom današnjeg dana“.

Premijer Plenković pred medijima  i javnosti iznio je svoj osnovni uvjet za održavanje takvog sastanka na vrhu:

„Da bi se došlo u poziciju da se razgovara onda se mora napraviti tako fina, kulturna, javna isprika meni, ministrima, Vladi, HDZ-u i hrvatskoj javnosti za uništavanje političke kulture i komunikacije u Hrvatskoj u protekle 3 godine do mjere gdje, ponavljam, njegov obrazac ponašanja – pratite Sabor – postaje nešto što je prihvatljivo“.

Ili u jednoj od više navedenih osobnih interpretacija premijera to bi trebalo zvučati:

„Sorry stari, pretjerao sam. Nisam htio, nemoj moooolim te, uzimat to za ozbiljno, znaš kakav sam ja! E da to čujemo – može. Al dok toga nema, nema sastanka!“.

Nakon što premijer, Vlada ili Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, ili tko već donese takvu unaprijed pripremljenu odluku o v.d. ravnatelja VSOA-e, premijer Plenković tvrdi kako „neće biti ugrožena nacionalna sigurnost, neće propast VSOA, neće propast diplomacija, neće propasti niti sustav niti Ustav!“.

Ni dva sata sastanka Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija nije bilo dovoljno za ikakav dogovor o čelnom čovjeku Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) i njenom funkcioniranju nakon što aktualnom ravnatelju Kinderu istekne mandat s ponedjeljkom 10. srpnja – osim za zaključak da će se ovo tijelo sastati barem još jednom do kraja tjedna. U priopćenju koje je kasno poslije podne stiglo iz kabineta ministra branitelja Tome Medveda, koji je po svojoj funkciji ujedno i predsjednik spomenutog Savjeta, piše:

„Dana 5. srpnja 2023. u poslijepodnevnim satima održana je sjednica Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija na kojoj su članovi Savjeta, sukladno odredbama članka 5. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, razgovarali o aktualnoj situaciji u sigurnosno-obavještajnom sustavu, s naglaskom na Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju, te će u sljedećim danima predložiti mjere, sukladno pozitivnim zakonskim propisima, s ciljem osiguravanja učinkovitosti rada sigurnosno-obavještajnih agencija“.

Samo su 3 radna dana preostala do isteka mandata ravnatelja VSOA-e, generala Ivice Kindera, a još uvijek nema ni najosnovnijeg dogovora o tome kako će VSOA funkcionirati bez ravnatelja i njegovog zamjenika (kojeg također nema otkako je Kinderov zamjenik Ivica Komljen umirovljen krajem 2021. godine). U iole normalnoj situaciji, zamjenik ravnatelja bio bi vjerojatno privremeni vršitelj dužnosti, no kako zamjenika nema – trenutno nema ni osobe koje bi privremeno mogla pričuvati ravnateljsko mjesto do postavljenja novog čelnog čovjeka. Ovakav apsolutni kaos doveo je do toga da se danas članovi Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnog sustava – uz predsjednika Savjeta Medveda i njegovog zamjenika Dragana Lozančića, to su još i ravnatelji SOA-e Daniel Markić i VSOA-e Ivica Kinder, te predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Valentino Franjić – nisu uspjeli dogovoriti kako očuvati čak ni one najosnovnije funkcije vojne obavještajne agencije, uključujući i isplatu plaća zaposlenima.

Na jučer održnoj press-konferenciji predsjednik RH Zoran Milanović ponovno je pozvao premijera Andreja Plenkovića na razgovor koji bi uključivao ne samo nominacije za novog ravnatelja VSOA-e, nego i za čitav niz nepopunjenih mjesta u vojnom resoru, kao i u diplomaciji. Za to vrijeme premijer Plenković preko potpredsjednika Vlade Olega Butkovića poručuje tek da je Vlada predložila „čovjeka koji ima sve reference, koji je dobar kandidat (…) predsjednik se nije složio – pitajte ga još jednom zašto“. Predsjednik Milanović je jučer objašnjavao što znači usuglašavanje oko kandidata i podsjetio na primjere iz prošlosti kada to nikad nije bio problem. Shvaćajući kako 10. srpnja dolazi do dosad nikad viđene situacije (isteka punog mandata ravnatelju koji je ionako u očekivanju razrješenja) i teške krize u vojnom obavještajnom sustavu, savjetnik Predsjednika RH za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić predložio je žurno sazivanje sjednice Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija. Zoran Milanović jučer je pojasnio kako je zadaća Savjeta „da probaju naći rješenje da služba kako-tako funkcionira u hladnom pogonu. (…) Da ljudi ne bi ostali bez plaće, da mogu nešto raditi, ali neće moći raditi onu temeljnu funkciju Agencije – a to su tajne mjere i tako dalje – jer za to je potrebna čelna osoba“.

Na primjeru Lozančić-Medved jasno se vidi da suradnje na relaciji Pantovčak-Markov trg može biti. Lozančić je predložio, a Medved je potom prihvatio žurno sazivanje Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnog sustava. No na samom vrhu suradnje nema i očito je neće ni biti. Ilustrirao je to jučer i sam Zoran Milanović, dotaknuvši se kandidata za novog čelnog čovjek VSOA-e, generala Mije Validžića, kojeg preko ministra obrane Marija Banožića Vlada predlaže u svoje ime.

Milanović na konferenciji za medije 4. srpnja 2023. godine

„Zašto taj prijedlog nije došao u 9. mjesecu, kada je mogao doći?! Nego je čekao 2. mjesec. Pa zato jer je taj čovjek, kad me već vučete za jezik, mojom odlukom imenovan u kolovozu i odmah treba napustiti taj položaj da bi zadovoljio neke HDZ-ove ambicije. Kako se dao u to uplesti – to je njegova stvar. Dakle, čovjeka sam imenovao na jedno od niza nepopunjenih mjesta u Glavnom stožeru, koja vape da ih se popuni, a ne mogu bez dogovora mene i Plenkovića. Ne mogu! I sad bi i to mjesto ispraznili! Pa taman da se radi o Svetom Petru. I to preko medija. Ali trebaš isto tako – i to je poruka svim vojnicima u onom časnom, simboličkom smislu riječi – da se u ovakve stvari ne daju uplest jer nakon toga kandidati više nisu!“.

U prijevodu, čak i da premijer Plenković nekim čudom nazove predsjednika Milanovića, general Validžić može računati da ostaje na mjestu načelnika Obavještajne uprave GS OS RH (J2), jer u VSOA-u preseliti neće.

Plenkovic nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ 3. srpnja 2023. godine

Trenutno nema ni jedne pozitivne naznake kako će se riješiti ova, do sada najveća kriza u političkom i sigurnosnom funkcioniranju države. Iako premijer Plenković tvrdi da „nije ugrožena nacionalna sigurnost“, sasvim je jasno da se situacija kada vojna obavještajna služba ne može obavljati svoje temeljne funkcije (pa čak ni isplatiti osobne dohotke zaposlenima) ne može nazvati nikako drugačije nego upravo ugrožavanje nacionalne sigurnosti i to od strane najviših državnih dužnosnika. Iako, za utjehu, stvari mogu biti i lošije, jer ukoliko se nešto hitno ne riješi na relaciji Milanović-Plenković, sljedeće godine nas očekuje potpuni kadrovski te radni kolaps čitavog sustava nacionalne sigurnosti i obrane. Naime, uz pretpostavljeni nastavak krize u VSOA, dodatno još ističu i mandati sadašnjem ravnatelju SOA-e Danielu Markiću (kraj mandata 16.05.2024.), kao i načelniku GS OS RH admiralu Robertu Hranju (kraj mandata 29.02.2024.), te zamjeniku načelnika generalu Siniši Jurkoviću (kraj mandata 15.03.2024.). Pri tome, direktora GS OS RH ionako nema od kraja prošle godine, kada je general Ivica Olujić otišao u mirovinu.

Od sljedeće srijede, 12. srpnja, Hrvatska više neće imati ravnatelja Vojne  sigurnosno-obavještajne agencije. Postojećem, general-bojniku Ivici Kinderu, mandat definitivno ističe 11. srpnja, a zadnjih 10 mjeseci proveo je na čelu VSOA-e kao ravnatelj „u opozivu“. Njegov opoziv pokrenuo je predsjednik RH Zoran Milanović u rujnu prošle  godine, nakon nalaza Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost koji je pokazao da postoje ozbiljne sumnje o pronevjeri višemilijunskih financijskih sredstava unutar Agencije. No od tada do danas stvari se nisu pomaknule naprijed, a kako se čini – ni neće.

Međutim, Kinder nije jedini kojemu je status potpuno nejasan. Osim njega, tu je i sam načelnik GS OS RH, admiral Robert Hranj. Nakon brojnih pokušaja da ga se riješi, ministar obrane Mario Banožić smislio je „genijalan“ izlaz – Hranj mora otići nakon što napuni 60 godina, jer tako nalaže Zakon o službi u OS RH. Osim što je u trenutku njegove nominacije za to mjesto tadašnji ministar obrane ishodovao potvrdu da Hranj ostaje do kraja mandata, a ne do navršene 60. godine života. I uz tu potvrdu, Vlada i premijer Andrej Plenković te predsjednik RH Zoran  Milanović imenovali su Roberta Hranja za načelnika GS  OS RH.

Nakon što je u jesen prošle godine Banožić inscenirao krizu na samom vrhu Glavnog stožera, u prosincu prošle godine ipak je admiralu Hranju produžio mandat – i to na 6 mjeseci. Tih 6 mjeseci isteklo je u lipnju pa je, dakle, Banožić trebao potpisati novu odluku o ostanku u službi, ili u slučaju njenog izostanka – vrh vojske ostao je obezglavljen. Na pitanje portala Obris.org o trenutnom statusu načelnika Hranja, Ministarstvo obrane RH odbilo je odgovoriti. Pri tome, postavljena pitanja bila su bazična, te primjerena onoj mjeri u kojoj javnost mora znati osnovne činjenice: (1) da li je admiralu Hranju istekao produžetak od 6 mjeseci ostanka na funkciji GS OS RH, (2) kakav je njegov trenutni status, (3) da li je ministar obrane načelniku produžio ostanak u službi i ako da – na koliko, te (4) da li je završen rad na prijedlogu izmjena Zakona o službi u OS RH prema kojem bi se, među ostalim, produžio i radni vijek pripadnika OS RH, a zbog čega je, kako je u prosincu 2022. objasnio sam Banožić, bilo potrebno da načelnik Hranj ostane još u službi narednih 6 mjeseci?! Umjesto bilo kakvog odgovora, MORH je poslao ovo:

„Možemo Vas izvijestiti da Ministarstvo obrane personalnu politiku ne provodi putem medija te da će se o svemu odlučitii na razini na kojoj se takve odluke donose. Ujedno podsjećamo da, iako generalima odnosno admiralima sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama RH i temeljem odluke ministra obrane prestaje djelatna vojna služba posljednjeg dana kalendarske godine u godini u kojoj osoba navršava 60 godina, Zakonom je predviđena i mogućnost da ministar obrane takvu osobu može zadržati u službi do dvije godine“.

Dakle, osim što ni na jedno pitanje nije odgovorio, MORH čak implicira da odluka o daljnjoj sudbini načelnika Hranja nije donesena jer „će se o svemu odlučiti na razini na kojoj se takve odluke donose“.

Ovo je elementarni bezobrazluk nekog javnog tijela prema ne samo medijima nego i prema hrvatskoj javnosti, te neviđena bahatost i neodgovornost tamo nekog lika koji je igrom slučaja postao ministar obrane. Istog onog koji ne preza od srozavanja ugleda Ratne škole upisivanjem na tu najvišu razinu vojnog obrazovanja temeljem argumenata političke moći i „velikana vojne misli“, svog stranačkog kolege Ante Bačića Baće, dok mu je utjerivanje novinarskih izvora važnije od svakodnevnih problema u resoru. Cijelo to vrijeme, čitav niz visokih vojnih dužnosti stoji upražnjen, uključujući i VSOA-u, a moguće sada i Glavni stožer. Istodobno, Banožićev šef i premijer Andrej Plenković poručuje da nacionalna sigurnost nije ugrožena. Za to vrijeme ravnatelja VSOA-e i načelnika Glavnog stožera imamo, valjda, tek za ukras, pa kad ih nema – nikome ni ne fale!