Novi ministar obrane Ivan Anušić završio je prvi tjedan svog ministarskog mandata scenom koja već dugo nije viđena u Hrvatskoj – ministar obrane i predsjednik države srdačno su se pozdravili i zajedno prisustvovali promociji novih časnika zdravstvene službe. I ne samo to – predsjednik Milanović na početku svog govora posebno se dotaknuo ministra Ivana Anušića:

„Poštovani gospodine ministre i potpredsjedniče Vlade, Vama poseban pozdrav i čestitka na preuzimanju ove dužnosti koja je odgovorna i u puno rutinskijim vremenima, a u današnjim posebno. Odgovorno ministarsko mjesto! Želim sve najbolje i radujem se dobroj suradnji!“.

Time je stavljena točka na 3 godine dugo neprijateljstvo između ministra obrane Marija Banožića i predsjednika RH te Vrhovnog zapovjednika OS RH Zorana Milanovića, koje je započelo problemima u protokolarnom polaganju vijenaca na Mirogoju, a eskaliralo do neslućenih razmjera Banožićevim umirovljenjem zapovjednika Počasno-zaštitne bojne brigadira Elvisa Burčula. Tijekom posljednje 3 godine, Banožić i Milanović častili su se teškim riječima, često primitivnim uvredama, optužbama o narušenoj spremnosti OS RH, zabranama ulaska u vojne objekte, dvostrukim  ispraćajima i gotovo potajnim događanjima, Banožićevim neisplatama dnevnica i Milanovićevim ignoriranjem imenovanja vojnih zapovjednika na najviše dužnosti. Načelnik GS OS RH tu se našao kao kolateralna žrtva i uspješno preživjeli nakon Banožićevog  nemuštog pokušaja smjene preko Inspektorata obrane.

Svo to vrijeme negdje sa strane je kibicirao premijer Andrej Plenković, zadovoljan što je Milanovićev oštar jezik skrenuo s njegovog lika i djela na ono ministra Banožića. U tom je zadovoljstvu, navodno, ležao i glavni razlog zašto je krajnje nesposobni Banožić ostao ministar čitavo ovo vrijeme, sve dok ga premijer nije brzinski smijenio svega par sati nakon tragične prometne nesreće. Upitan danas nakon sjednice Vlade o suradnji Milanovića i Anušića, premijer Plenković kratko je rekao: „Ne znam, nisam imao vremena se s tim baviti. Anušić je bio na dodjeli činova časnicima Hrvatske vojske“. No, na novinarsko insistiranje da li očekuje drugačiji odnos od onog kojeg je s Milanovićem imao Mario Banožić, Plenković je ipak procijedio: „Vidjet ćemo.“ „Kakve ćete upute dat ministru?“, pitali su dalje novinari. „Ministar je član Vlade. Ponaša se sukladno politici Vlade, ne moramo to sada ponovno ponavljati. Dakle, ukoliko bilo tko bude Vladu ucjenjivao, vrijeđao, lažno optuživao, bio on trenutno netko tko obnaša neku dužnost, oporbeni političar, predstavnik javnosti, pa čak i medija, dobit će adekvatan odgovor“, sada već nervozno odgovorio je premijer.

Predsjednik Milanović u više je navrata tvrdio da on nema problem s ministrom obrane, već s Marijom Banožićem. I to se danas trudio pokazati, odnoseći se prema Ivanu Anušiću s posebnim uvažavanjem. Nema sumnje da novi ministar obrane zadnjih dana rješava najveće probleme koje je stvorio Banožić, čemu svakako treba pribrojiti odnos s Vrhovnim  zapovjednikom OS RH. Ali i s javnošću. Jer danas se nakon višegodišnjeg ignoriranja, da ne kažemo cenzure, u MORH-ovom priopćenju našlo mjesta ne samo za spomen Zorana Milanovića, već i za izvatke iz Predsjednikovog govora mladim časnicima, kao i za njegove fotografije među nazočnim gostima. „Pa ne nosim ja kameru“, odgovorio je svojevremeno Mario Banožić na novinarska pitanja zašto je iz MORH-ovih video i foto materijala „nestao“ Zoran Milanović. Kameru danas nije nosio ni Ivan Anušić, ali je priopćenje bilo korektno napisano i opremljeno.

I za kraj, vratimo se na one kojima je današnji dan bio jedan od najvažnijih u životu, a nepravedno su ostali u sjeni političara. Radi se o 10. i 15. naraštaju Temeljne časničke izobrazbe zdravstvene  službe, odnosno o 7 doktora medicine, jednom doktoru dentalne medicine, jednoj magistri sestrinstva (svi s tržišta rada), te jednoj sveučilišnoj prvostupnici sestrinstva iz sustava OS RH. Njima su danas uručeni prvi časnički činovi i rješenja o prijmu u djelatnu vojnu službu koju će obavljati u Zagrebu, Varaždinu, Petrinji, Karlovcu, Kninu, Zemuniku, Splitu, Vinkovcima i Požegi. „Postoji mnoštvo zanimanja i mnoštvo profesija, ali vrlo je malo onih koje zovemo pozivima. Vaš liječnički i sestrinski poziv, vaš časnički poziv su prije svega plemeniti i na ponos su hrvatskog naroda“, poručio im je ministar obrane Ivan Anušić, obećavši da će nastaviti osnaživati uvjete rada, obuke i života vojnika jer se „jačanjem Hrvatske vojske jača hrvatski narod i hrvatska država“.

*Photo: Ured predsjednika RH/ Tomislav Bušljeta,  MORH/T. Brandt

Europska unija je postigla preliminarni dogovor o poduzimanje vojne obučne misije u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Ukrajine nakon sastanka sa svojim EU-kolegama u ponedjeljak, 21. veljače. Do tog sporazuma dolazi u trenucima nakon što su SAD upozoravale na ruske namjere provedbe invazije u Ukrajini, državi koja je završila okružena s oko 200.000 ruskih i proruskih trupa. „Postigli smo sporazum s EU u načelu da će EU pokrenuti savjetodavnu i obučnu vojnu misiju u Ukrajini,“ rekao je Dmytro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, okupljenim novinarima. Kako je naglasio, ta „potpora“ ne obuhvaća „borbene snage“, već je „jedan novi element u suradnji Ukrajine i Europske unije.“ Uz sporazum o toj vojno-obučnoj aktivnosti, Europska unija je u ponedjeljak odobrila i hitni paket financijske pomoći za Ukrajinu, vrijedan 1,2 milijarde eura, a pripremila je i sankcije koje će biti uvedene prema Ruskoj Federaciji u slučaju invazije. Ukrajinski ministar Kuleba opisao je sporazum o obučnoj misiji kao „novu stranicu u našim odnosima.“

Pritom, treba napomenuti da je potpora Europske unije zapravo iznimno ograničena po svom opsegu i zasigurno neće eliminirati prijetnje s kojima se susreću ukrajinske Oružane snage od ruskih i proruskih snaga nagomilanih oko svojih granica. Pa ipak, to je korak u smjeru koji je Ukrajina tražila već mjesecima. Još prošle godine Ukrajina je tražila pomoć EU u provedbi reformi za svoj profesionalni vojni obrazovni sektor, kažu diplomati. EU-dužnosnici tada su razmatrali molbu iznesenu u seriji sastanaka održanih od rujna do prosinca 2021. Europska vanjskopolitička služba (EEAS), diplomatska grana čitavog europskog bloka, na tu je temu onda proizvela i nekoliko opcija postupanja. Jedna od opcija bila je da se jednostavno financira misiju iz već postojećeg fonda teškog 5 milijardi eura – „Europskog instrumenta mirovne pomoći” (European Peace Facility – EPF), fonda odvojenog od redovnog EU proračuna, namijenjenog jačanju EU međunarodne vojne prisutnosti. Ponešto opsežnija opcija govorila je o pokretanju namjenske EU vojno-civilne obučne misije u Ukrajini. U teoriji, opcija financijske pomoći više je bila usmjerena prema osiguravanju opreme, dok bi se pokretanje obučne misije više fokusiralo na obuku, vjerojatno tu uključujući i veći broj ljudi. Njemačka je podržavala prvu opciju, dok su se baltičke države zalagale za onu drugu, širu opciju, objašnjavali su diplomati.

Dmiytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, zadovoljan je dogovor s EU

U tipičnoj EU-maniri, konačno postignuti dogovor je svojevrsni kompromis. Za sada plan je ojačati ukrajinsko profesionalno vojno školstvo, koristeći već spomenuti EPF fond od 5 milijardi eura, no dužnosnici su pridržali i mogućnost transformiranja ove aktivnosti u punu obučnu misiju u neko buduće doba. Iako je ovakav ishod samo ograničen korak u odgovoru na ruske agresivne poteze, on ipak donekle zadovoljava ukrajinske zahtjeve. Tijekom sastanka ministara vanjskih poslova EU, održanog u ponedjeljak 21. veljače, Kuleba je izjavio da je „pozvao svoje EU kolege da Ukrajini daju europsku perspektivu“. U EU-dokumentu s početka veljače ove godine, čiji su prijedlog vidjeli novinari, razmatrao se prijedlog kako bi EU mogla na teren poslati „djelatne časnike, umirovljeno vojno osoblje, i/ili civilne eksperte.“ Ipak, prema diplomatskim izvorima, EU bi u najboljem slučaju na teren slala tek vrlo mali broj dužnosnika.

„Parametri ove misije i vrijeme njezina raspoređivanja tek će se precizirati, ali odluka je načelno donesena. (…) Još jednom naglašavam: misija će biti savjetodavna i obučna, to nisu borbene postrojbe. No, iznimno je važno da je ova inicijativa došla do kraja. Dugo smo radili s prijateljima u EU kako bi se to ostvarilo”,

zadovoljno je izjavio ukrajinski ministar vanjskih poslova. Na kraju su ovu kompromisnu opciju podržale i baltičke republike, barem se to može razaznati iz izjave litavskog ministra obrane.

„Pozdravljamo dogovor postignut unutar EU-a o pružanju dodatne potpore Ukrajini raspoređivanjem vojnih savjetnika koji će pomoći reformama i ojačati Oružane snage Ukrajine svojom stručnošću. Litva je aktivno podržala ovaj zahtjev Ukrajine, zajedno s državama članicama istomišljenicima, i namjerava aktivno doprinijeti ciljevima ove misije”,

rekao je ministar nacionalne obrane Litve Arvydas Anušauskas nakon što je Vijeće za vanjske poslove u Bruxellesu objavilo da je postignut sporazum o raspoređivanju vojnih i civilnih savjetnika u Ukrajini.

Hrvatska u angažmanu CRRT za Ukrajinu

Osim ove misije, Europska unija priprema još jednu pomoć Ukrajini – kako je rekao Kuleba, Ukrajina je već ranije poslala pismo Europskoj uniji o konkretnim koracima za jačanje kibernetičke sigurnosti Ukrajine, te je konačno dobila pozitivan odgovor o spremnosti EU da pomogne po ovom pitanju. Ukrajinski ministar je istaknuo da se moderni rat ne odnosi samo na tenkove, topništvo i zrakoplove, već i na konkretna djelovanja u kibernetičkom prostoru, te da će od Europske unije dobiti sustavnu pomoć za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti. To je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Unije potvrdio i povjerenik EK za vanjske poslove i obranu Josep Borrell:

Josep Borrell u Zagrebu 2020. na sastanku ministara obrane EU

„Povećat ćemo svoju potporu protiv cyber-napada i u borbi protiv dezinformacija. Poslat ćemo misiju stručnjaka da pomognu Ukrajini da se suoči s cyber-napadima”.

Neslužbeno se tu već govori o slanju Tima za brzo djelovanje u kibernetičkom prostoru (Cyber Rapid Response Team – CRRT), što bi bilo prvi puta da jedan europski obrambeni projekt bude aktiviran u stvarnom okruženju. Radi se o jednom od PESCO projekata, ustrojenom 2019. godine, na čelu s Litvom, u kojem sudjeluju i Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, te Hrvatska, u kojoj su ove navedene zemlje i potpisale akt o pristupanju projektu tijekom hrvatskog predsjedanja EU u ožujku 2020. godine.

Litva se od početka ove godine aktivno zalaže za aktiviranje CRRT-a kao pomoći Ukrajini, što je prema pravilima projekta moguće u slučaju kibernetičke ugroze velikih razmjera ili kao potpora cyber-obrani Europske unije. U siječnju ove godine o mogućnosti angažmana CRRT-a razgovarali su zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius i zamjenik ministra obrane zadužen za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju te digitalizaciju Ukrajine Oleg Gaiduk, pri čemu su se obojica složila kako postoji i mogućnost jačanja suradnje kroz Regionalni centar za kibernetičku obranu, otvoren prošloga ljeta u Kaunasu. Zahvaljujući stručnjacima iz Litve, SAD-a, Gruzije i Ukrajine, taj regionalni centar doprinosi cyber-sigurnosti kritične infrastrukture u cijelog regiji. O angažmanu CRRT-a u Ukrajini govorilo se i na njegovom godišnjem sastanku početkom veljače ove godine, kada je prepoznat kao instrument Europske unije za pomoć Ukrajini. Izvješćujući o zaključcima sastanka, litavski zamjenik ministra obrane Margiris Abukevičius rekao je kako bi pri takvom angažmanu CRRT-a pomogle i druge zemlje – Belgija kao zemlja-promatrač u projektu, te Češka, Španjolska, Gruzija i SAD, no prema aktualnim izjavama – čini se da do takvog proširenja ipak neće doći. „PESCO projekt CRRT predvođen Litvom, kao i uzajamna pomoć u projektu kibernetičke sigurnosti, jedan je od najuspješnijih PESCO projekata, a ujedno je i projekt koji je postigao najveći napredak”, pohvalio se tada Abukevičius.

Potpisivanje suradnje u CRRT PESCO projektu u Zagrebu u ožujku 2020.

Prema današnjim još uvijek neslužbenim informacijama, novoformirani CRRT će činiti 8 do 12 stručnjaka iz Litve, Hrvatske, Poljske, Estonije, Rumunjske, te Nizozemske, kako bi pomogli obraniti Ukrajinu od cyber-napada. „Vidimo da su cyber-mjere važan dio ruskog hibridnog djelovanja”, citira BBC neimenovanog dužnosnika CRRT-a. Stručnjaci CRRT-a bit će opremljeni zajednički razvijenim cyber-alatima, napravljenim za otkrivanje, prepoznavanje i rješavanje posljedica cyber-prijetnji. Tim za Ukrajinu trebali bi činiti raznoliki cyber-stručnjaci, specijalizirani za odgovor na incidente, forenziku, procjenu razine ranjivosti i spremni za reakciju na različite scenarije. U Hrvatskoj o njenom sudjelovanju u CRRT-u za Ukrajinu službeno još nema ni govora, no pitanje je kako će ta namjera proći kod predsjednika RH Zorana Milanovića. Naime, Hrvatska je do sada u CRRT-u doprinosila s jednim stručnjakom iz relativno novog Zapovjedništva za kibernetičku sigurnost, a predsjednik Milanović je do sada vrlo žustro bio protiv slanja ikakvih hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Bit će zanimljivo pratiti odnosi li se to i na jednog pripadnika Tima za brzi odgovor, ili samo na veći broj pripadnika OS RH u slučaju neke obimnije misije, odnosno hoće li Europska unija u konačnici uopće poslati cyber-tim na užareni ukrajinski teren ili će se raditi „od doma”.

Danas, u petak 26. lipnja 2020. godine, obilježen je kraj akademske godine 2019./20. i promocija polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta. Ukupno 177 polaznika dobilo je diplome i druge simbole završetka izobrazbe (činovi, prstenje, časnički bodeži), a najboljim polaznicima uručene su i posebne nagrade te pohvale. Na ovoj svečanosti se okupio čitav vrh obrambenog sustava – Zoran Milanović, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH, Tomislav Ivić kao obnašatelj dužnosti ministra obrane (ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH Plenkovića), načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj, te ponešto gostiju iz svijeta politike, sveučilišne zajednice i Vojno-diplomatskog zbora.

Danas je svoju izobrazbu na Hrvatskom vojnom učilištu uspješno završilo ukupno 177 polaznika, od čega je 25 žena (14 posto). Časničku izobrazbu završio je 22. naraštaj Ratne škole “Ban Josip Jelačić” (18 polaznika), 28. naraštaj Zapovjedno-stožerne škole “Blago Zadro” (40 polaznika), 19. naraštaj Temeljne časničke izobrazbe (98 polaznika) i 23. naraštaj Temeljne časničke izobrazbe HRZ-a – vojni piloti (šest polaznika), dok je dočasničku izobrazbu završio 18. naraštaj Visoke dočasničke izobrazbe (15 polaznika). No, postrojeno ljudstvo zapravo je bilo šaroliko i po profesionalnom putu te nacionalnom podrijetlu – od ukupno 177 ljudi, njih 155 bili su polaznici iz redova OS RH, jedan je polaznik bio iz MUP RH, jedan iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te još jedan iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Uz to, danas je diplome primilo još i 19 inozemnih polaznika hrvatskih časničkih i dočasničkih škola – 10 iz Bosne i Hercegovine, 3 iz Crne Gore, jedan iz Republike Kosovo, 3 iz Republike Sjeverne Makedonije, i 2 iz Republike Slovenije.

Gosti i obraćanja

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović čestitao je postrojenim polaznicima uspješno okončanje izobrazbe riječima:

“Vaše školovanje je dobro i strogo, sada je došlo kraju, čekaju vas vaše postrojbe i misije u Hrvatskoj i u okviru međunarodne vojne suradnje i kolektivne obrane. Svijet će za godinu dana biti još povezaniji, ali i kompliciraniji, pa će vaša uloga čuvara hrvatske neovisnosti i suverenosti biti još izazovnija, no nadam se i mirna i lijepa, jedan put u kojem ćete graditi svoje karijere i obitelji”.

Uz to, polaznicima su čestitali i državni tajnik Tomislav Ivić (govoreći i u ime Vlade), načelnik Hranj i general-bojnik Mate Pađen, zapovjednik HVU. Ivić, koji nije na izbornim listama za predstojeće parlamentarne izbore, pred prisutnima se osvrnuo i na nedavno parlamentarno zaglavljeni pokušaj transformacije Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti, da bi se pohvalio i nedovršenom izgradnjom objekata na HVU kazavši: “Usmjerili smo napore i u poboljšanje te izgradnju nove infrastrukture na HVU-u, primjeri su novoizgrađeni impozantni smještajni objekt Vukovar i obnovljeni športski tereni, a uz potporu Vlade gradimo i novi kongresni centar. Sveučilište će imati jedan od najmodernijih kampusa čija će infrastruktura pratiti njegov razvoj”. Kako se čulo od general-bojnika Pađena, sve će to dobro doći instituciji koja je uspješno izdržala iskušenja ove akademske godine, obilježene pandemijom bolesti COVID-19 i potresom u Zagrebu.

Slon u sobi

Za kraj se treba posebno osvrnuti i na činjenicu kako današnja ceremonija nije bila održana u Vukovaru – s naglaskom na tamošnji Memorijalni centar Domovinskog rata – već u Zagrebu, na Črnomercu. Naime, svečanost u Vukovaru bila je uobičajena od 2004. do 2011. godine, a od 2012. do 2016. godine ona se održavala u Zagrebu – da bi je aktualna Vlada RH pompozno od 2017. do 2019. godine opet vratila u Vukovar. Iako je taj povratak bio slavljen kao velik doseg ministra, Ministarstva i Vlade u cjelini, ove godine baš je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske tražilo da se ta vojna ceremonija vrati u Zagreb.

Na taj državni potez danas je reagirao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava – baš ona osoba koja je 20. svibnja spektakularno izašla iz HDZ-a (zajedno s kompletnom HDZ-strukturom tog dijela Vukovarsko-srijemske županije), da bi 30. svibnja ove godine objavio kako na predstojeće parlamentarne izbore oni izlaze u 5. izbornoj jedinici, kao neovisni unutar Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Nakon što za Penavu nije bilo mjesta ni na nedavnom vukovarskom otvaranju prostorija Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije, smještenih na oko 200 metara od njegova ureda, izmještanje današnje vojne ceremonije potaklo je vukovarsku gradsku upravu da zavapi protiv političke podloge koju tu vide na djelu: 

Dobra stara vremena… na vježbi “Velebit 18”, 15. listopada 2018. godine

“Svečana promocija polaznika vojnih škola se, sve do mandata Vlade Republike Hrvatske na čelu sa Zoranom Milanovićem, održavala u Vukovaru. Nakon pet godina izbivanja iz Vukovara, 2017. godine je, zahvaljujući posebnom angažmanu tadašnjeg ministra obrane Republike Hrvatske, generala Damira Krstičevića, a u mandatu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, vraćena u Vukovar. Sukladno običaju, tradiciji i emociji, posljednje su tri promocije održane su u našem gradu, a taj je trenutak korišten kao jedna od ključnih točaka kojima se Vlada RH hvali po pitanju svega što je učinila za Vukovar. Nebrojno smo puta čuli kako je ovoj svečanosti mjesto upravo u Vukovaru jer je Vukovar simbol pobjede Hrvatske vojske. S dubokim razlogom i svrhom ova se svečana promocija održava upravo u Vukovaru, čime se na simboličan način dodatno snaži hrvatska vojna tradicija i svjedoči neraskidiva povezanost hrvatskoga naroda s njegovim Oružanim snagama. No, usprkos tome, ove godine će se Svečanost promocije održati u Zagrebu. Grad Vukovar je o ovome primio obavijest tjedan dana uoči samog održavanja promocije, zakazane za 26. lipnja 2020. I bez službenog objašnjenja može se zaključiti zašto je ove godine promocija u Zagrebu. Pogoršanje epidemiološke situacije vezano uz širenje koronavirusa ne može biti opravdanje za izmještanje ovog događaja u Zagreb jer su pripreme počele u vrijeme stabilne epidemiloške situacije. Prvi sastanak organizatora bio je zakazan još za 2. lipnja, ali je, iz očitih političkih razloga, netom prije održavanja otkazan“.

Promocija polaznika vojnih škola u Vukovaru, 21. lipnja 2018. godine

Ujedno je napomenuto i da je Grad Vukovar, odnosno njegov gradonačelnik Penava, najboljem polazniku Zapovjedno-stožerne škole “Blago Zadro” tradicionalno uručivao plaketu s novčanom nagradom od 5.000 kuna. Ove godine to je satnik Krešimir Sudarić – koji je novčani dio nagrade već odlučio darovati potrebitoj obitelji iz Vukovara koju će odabrati Grad Vukovar.

O svemu tome su danas na Črnomercu novinari pitali i Zorana Milanovića, predsjednika RH te vrhovnog zapovjednika OS RH, koji je o podlozi čitavog ovog događanja taktično i suzdržano odgovorio:

“To možda da pitate Ministarstvo, koje je… Doduše, ne bez neke vrste komunikacije sa mojim uredom, jer kod organizacije ovakvih skupova je uvijek prisutna jedna dualnost. Dakle, ja sam vrhovni zapovjednik – teoretski, mogao bi reći ‘Bit će to ovdje!’… Ali, ne možete ulaziti u konflikt sa Ministarstvom, a Ministarstvo je dio Vlade – i tu postoje nekakvi i politički… ciljevi, što je normalno… Kampanja je… Pa tako, ja to gledam u tom kontekstu. Ali… Ali, prije dva dana su se stvari počele pogoršavati, i mi imamo ovu krizu sa virusom – i s te strane, je možda, ovaj… bolje da se to održalo ovdje u Zagrebu . Bez roditelja, bez članova obitelji. A, u političke odnose i stranačke preferencije između gospodina Penave, liste za koju on sada nastupa, i njegove bivše stranke – ne ulazim. Pretpostavljam da ima malo i toga. Ali, ja sam se suglasio sa tim da to bude u Zagrebu. Eto! To je to. Na kraju. Dakle, jesam bio jasan? Ja mislim da jesam. Koliko je moguće biti jasan. Ne?“.

Milanović se osvrnuo i na kompletan današnji izostanak vukovarskih gradskih vlasti s Črnomerca, napomenuvši kako nije on bio taj koji je pozivao goste, ali primijetivši kako je ipak bilo rješenja za političku “situaciju” oko gradonačelnika Penave i njegovih istomišljenika – koji su se unutar svoga pisma pobune rubno spomenuli i prethodnog izmještanja te ceremonije, za vlasti SDP-a i premijerskog mandata današnjeg predsjednika RH Milanovića:

“Je, točno je. Pa, u vrijeme te Vlade, taj prostor u Vukovaru, je recimo… priveden svrsi, i zaista je lijepo obnovljen. To je zaboravio reći, ne? Evo, to je to. Možda nisam trebao, ovoga… mu dati za pravo – nego čuti prvo što je rekao. Dakle, to je… Na kraju krajeva, zašto bi promocija morala biti u Vukovaru, Kninu ili Zagrebu? Stvar je dogovora. Dakle, Zagreb je glavni grad Hrvatske. Ovo je Vojno učilište. Ovo je centar vojne pameti. Može biti i u Petrinji – tamo je poginulo najviše hrvatskih vojnika u Oluji. Dakle, svaka čast Vukovaru, ali… Ja bih, da je takva odluka bila, otišao u Vukovar. Inicijativa za promjenu je došla iz Ministarstva. I, da – reći ću ponovo… Dakle, Penava je mogao biti pozvan ovdje, i dodijeliti nekakvu nagradu, novčanu, čini mi se. Ako je to problem, evo, mogao je biti saniran na takav način. Ne? Ali, to je to. Dakle, dalje u njihove odnose neću ulaziti“.

Iako je tek protekom ovog ponedjeljka, 4. svibnja 2020., dovršilo javno savjetovanje o tekstu, pred Vladom Republike Hrvatske već je danas osvanuo tekst „Nacrta prijedloga zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti“. Kao 12. po redu točka dnevnoga reda, o njemu se kratko raspravljalo na 229. sjednici Vlade RH. U samo par minuta rasprave, ministar Damir Krstičević je istaknuo:

„Sustav obrane i nacionalne sigurnosti nalazi se u stalnom procesu prilagodbe i transformacije kako bi kroz razvoj odgovarajućih sposobnosti bio u stanju pružiti odgovor na konstantne promjene u sigurnosnom okruženju te na sve vrste ugroza. Proces razvoja sustava vojnog obrazovanja i stručnog osposobljavanja u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci traje od listopada 1991. godine, te je prolazio kroz nekoliko razvojnih faza. Sve faze su imale isti cilj – poboljšanje stručne osposobljenosti hrvatskih časnika, prihvaćanje međunarodnih standarda, te usklađivanje s civilnim znanstveno-obrazovnim standardima i institucijama. Prijedlog zakona o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti nastavak je tog procesa. Sljedeće godine pred nama je velika 30. obljetnica ustrojavanja Hrvatske vojske. Transformacija Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište za obranu i sigurnost ‘dr. Franjo Tuđman’ od posebnog je državnog interesa. Od početka mandata ove Vlade čovjek je stavljen u središte obrambenog sustava, stoga je ova transformacija dokaz ustrajnosti na ulaganje u znanje, obrazovne programe, obuku i razvoj sposobnosti hrvatskog vojnika jer ljudi su najvažniji dio Hrvatske vojske.

Predloženim Zakonom o osnivanju Sveučilišta za potrebe obrane i sigurnosti stvaraju se ključni uvjeti za dalji razvoj sposobnosti Hrvatske vojske i vojnog umijeća kao znanosti, što je prepoznato i u Strategiji nacionalne sigurnosti RH koju je donijela ova Vlada 2017. godine.

Hrvatsko vojno učilište do sada je bio partner studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, a osnivanjem Sveučilišta obrane i sigurnost ‘Dr. Franjo Tuđman’ želimo biti nositelji tih programa jer to omogućuje dalje jačanje Hrvatske vojske. Sveučilište u Zagrebu i Splitu i dalje će pružati potporu u obrazovnom procesu. Kao nositelji, osim unapređenja sustava obrazovanja časnika, Sveučilište će omogućiti razvoj znanstveno-nastavnog osoblja za interdisciplinarno područje znanosti u polju vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća, a moći će aplicirati i za fondove EU, što se do sada nije moglo.

Moramo težiti što kvalitetnijem obrazovnom sustavu i na taj način pridonijeti razvoju moderne Hrvatske vojske stvaranjem osoblja koje će stečenim znanjem dobiti svu potrebnu širinu neophodnu za kvalitetno vođenje i upravljanje prilikom izvršenja svih zadaća koje nas čekaju u budućnosti. Sveučilište će omogućiti i snažnu afirmaciju Hrvatske vojske na međunarodnoj sceni. Kao Sveučilište, lakše ćemo surađivati sa stranim sveučilištima na Zapadu, nego što je to bilo do sada. Time ćemo stvoriti kvalitetnije uvjete za razmjenu naših kadeta i nastavnog osoblja sa stranim sveučilištima, kako bi dodatno proširili njihova znanja i vještine.

Sveučilište će u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu izvoditi sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij ‘Domovinska sigurnost’, te će time sustav domovinske sigurnosti dobiti snažnu razvojnu potporu.

Za provedbu ovog zakona osigurana su financijska sredstva u okviru dosadašnjeg rada Hrvatskog vojnog učilišta na poziciji Ministarstva obrane, te nisu potrebna dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu“.

Ministar obrane na kraju se na potpori zahvalio ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Prozvana ministrica Divjak potom je uzvratila protupodrškom i daljnjim pohvalama:

„Radi se o projektu koji je nastao zapravo i u suradnji sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja gdje smo mi u protekle 2 godine, ja sam sigurna, bili i konstruktivan partner u formuliranju ovoga zakona. Ali ono što je još važnije da se zapravo utemeljenje ovoga sveučilišta radi na način da su prvo postojali i da sada se izvode kvalitetni studijski programi u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i sa Sveučilištem u Splitu. Znači, ne kreće se od nule nego već postoje studijski programi, i u području društvenih, i u području tehničkih znanosti, a to je zapravo i najbolja preporuka za jedan ovakav veliki projekt. Evo… Tako da moja podrška i potpredsjedniku Vlade i da se… Znači, da se ovaj zakon ne samo stavi u proceduru nego da se kvalitetno, korak po korak, ustroji to Sveučilište“.

Kao što smo već pisali, ovaj prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti tijekom javnog savjetovanja dobio je niz strukturnih primjedbi od strane Zagrebačkog sveučilišta i rektora Damira Borasa, kao i Fakulteta političkih znanosti, kao jednog od partnera u provedbi postrojećih studijskim programima na HVU. Pa ipak, Vlada RH je izgleda u postupak pustila baš tu istu verziju zakonskoga teksta, koja je tako loše prošla u postupku javne rasprave zaključenom prije samo tri dana (a čiji je službeni izvještaj najavljen za 4. lipnja ove godine).

Iako je ovaj prijedlog Zakona više nego loš, MORH i Vlada RH odlučili su ga na silu progurati u saborsku proceduru na prvo čitanje, kada bi se valjda konačno trebalo ozbiljnije prodiskutirati i sve dosadašnje vrlo ozbiljne primjedbe na ovaj MORH-ov zakon. I na kraju, a ne manje bitna, ostaje činjenica da se, kako je najavio ministar obrane, sljedeće 2021. godine obilježava velika 30. obljetnica osnivanja OS RH, pa će se onda obljetnica proslaviti i transformacijom HVU-a u „Sveučilište obrane i sigurnosti“. Potpuno krivi povod u skladu s lošim prijedlogom zakona.

U utorak, 22. svibnja 2018. godine, ministar obrane RH Damir Krstičević svečano je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole Kopnene vojske SAD-a (International Fellows Hall of Fame US Army War College).

Svečanost u čast ministru Krstičeviću održana je u vojnoj bazi Carlisle Barracks, savezna država Pennsylvania, u kasnim popodnevnim satima po hrvatskom vremenu, a prisustvovali  su joj novi zapovjednik Nacionalne garde Minnesote general bojnik Jon Jensen, zapovjednik US Army War Collega brigadir Kenneth Adgie, vojni izaslanik SAD-a u RH brigadir Robert Mathers, strani polaznici US Army War Collega, polaznik škole iz Oružanih snaga Republike Hrvatske brigadir Davor Dabo, te nastavno osoblje ove vojno-obrazovne institucije.

Na svečanoj ceremoniji Krstičević je istaknuo:

„Ovo je veliko priznanje za mene, za Hrvatsku vojsku i za cijelu hrvatsku državu. Čast mi je predstavljati svoju Hrvatsku, malu zemlju koja se znatno bori iznad svoje kategorije. Na ovaj poseban dan želim zahvaliti svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, mojim suradnicima koji su zaslužni za ovo priznanje. Iskustvo u tri karijere pokazalo je da su ključ uspjeha ljudi, tim koji ti pomaže ostvariti ciljeve.  

Također, upućujem zahvalu US Army War Collegu na izuzetnom iskustvu koje mi je pružio u profesionalnom razvoju kao mladom hrvatskom časniku. Školovanje na US Army War Collegu puno mi je pomoglo u strateškom planiranju i donošenju odluka.

Moja godina u Ratnoj školi zaista mi je pokazala kakav je izvor snaga međunarodna suradnja u modernom globalnom društvu. Uvijek ću se osjećati privilegiranim što sam mogao biti dijelom ove uzvišene ustanove i ova čast će mi biti izvor ponosa čitav život“.

Vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država, brigadir Robert Mathers, čestitao je Krstičeviću i objasnio kako je US Army War College dolaskom ministra Krstičevića na mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH prepoznao izniman uspjeh koji je on kao njihov bivši polaznik ostvario.

„Kako bi netko postao kandidatom za ulazak u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole kopnene vojske SAD-a, taj se pojedinac, između ostalog, mora istaknuti svojim doprinosom u služenju svojoj državi, te se zalagati za suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je posebno vidljivo u radu ministra Krstičevića“, rekao je Mathers, dodavši: „Ja sam vojnik i u ministru Krstičeviću vidim drugog vojnika. Nikada nije izgubio taj vojnički duh, kao što ga je imao i za vrijeme Domovinskog rata, za vrijeme pohađanja ove Ratne škole – ima ga i danas“.

U prostorijama Ratne škole izložene su fotografije i osnovni podaci o ministru Krstičeviću i  ostalim polaznicima koji su dobili ovo prestižno priznanje od Američke kopnene vojske za svoja profesionalna postignuća.

Damir Krstičević prvi je hrvatski visoki časnik primljen u Kuću slavnih Ratne škole Kopnene vojske SAD-a (US Army War College), koji je školovanje na ovoj uglednoj američkoj obrazovnoj instituciji uspješno završio 1998. godine. Ujedno je i prvi časnik OS RH koji je završio ovakvu vrstu školovanja na toj prestižnoj ratnoj školi koja priprema časnike i civilne dužnosnike za stratešku razinu dužnosti i vođenja. Nakon njega, Ratnu školu Kopnene vojske SAD-a uspješno je završilo još 11 hrvatskih časnika, a trenutno se na školovanju u Carlisle Barracks nalazi jedan časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske – brigadir Davor Dabo.

„Ova škola je zaista izuzetna i trenutno ima 385 polaznika, što je zapravo jedno veliko međunarodno okružje. Školovanje će svakako doprinijeti mome profesionalnom razvoju i ovdje, iako izučavamo fenomen rata, učimo zapravo kako ga spriječiti bez sukoba i tako sačuvati, obraniti i ostvariti nacionalne interese“, rekao je brigadir Dabo.

Kopnena vojska osnovala je Hall of Fame u Ratnoj školi kako bi odala prestižno i vidljivo priznanje svojim najboljim međunarodnim polaznicima. Postupak primanja u Hall of Fame precizno je propisan procedurom koju je odredila Ratna škola. Sastoji se od nominacije, postupka odobravanja i svečanog prijema, odnosno davanja počasti bivšem polazniku u prostorijama Ratne škole.

Postupak nominacije u Hall of Fame u nadležnosti je američkih časnika koji se nalaze na službi u stranim zemljama ili zapovjednika teritorijalnog američkog borbenog zapovjedništva.

Pismo nominacije odobrava veleposlanik ili šef diplomatske misije SAD-a, čime se osigurava potvrda o časnoj i profesionalnoj službi predložene osobe te njegovoj dostojnosti za navedeno priznanje, što u svim aspektima treba biti u skladu s profesionalnim, etičkim i moralnim vrijednostima Kopnene vojske SAD-a. Postupak odobravanja provodi se unutar Kopnene vojske, a uključuje suglasnost i odobrenje Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Nakon odobrenja, osoba koja je dobila priznanje poziva se na svečanost formalnog prijema u Hall of Fame.

Do sada je takvo priznanje primilo šezdeset šest međunarodnih polaznika Ratne škole, a među njima i sadašnji predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi, ambasador i bivši ministar obrane Australije Duncan E. Lewis, bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a, danski general Knud Bartels, te sadašnji ili bivši načelnici glavnih stožera OS Kanade, Italije, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Češke, Nizozemske, Norveške, Indije, Kolumbije i brojnih dugih zemalja.

———————-

———————-

Photo/video: MORH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u srijedu, 7. ožujka 2018. godine, raspisalo je javni natječaj za prijam u kadetsku službu. U akademskoj godini 2018./2019. u status kadeta i kadetkinja bit će primljeno do 110 kandidata/kandidatkinja upisanih na prvu godinu sveučilišnih preddiplomskih studija na preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva i studij Vojnog vođenja i upravljanja. Na studij Vojnog inženjerstva prima se do 70 kandidata/kandidatkinja, dok se na preddiplomski sveučilišni studij Vojnog vođenja i upravljanja prima do 40 kandidata/kandidatkinja. Rok za podnošenje prijava je 11. svibnja 2018. godine

Osim toga, u akademskoj godini 2018./2019. u status kadeta/kadetkinja bit će primljeno do 20 kandidata/kandidatkinja upisanih na prvu godinu sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Aeroautike – vojni pilot (3+2) na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Rok za podnošenje prijava je 16. travnja 2018. godine.

U odabirnom postupku kandidati/kandidatkinje moraju zadovoljiti zdravstvene, psihičke, tjelesne i sigurnosne kriterije za kadete, propisane Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, te posebno vrednovanje na selekcijskom letenju i  pripremnom kampu.

Kandidati/kinje se prijavljuju u propisanom roku elektronski Središnjem prijavnom uredu za upis na sveučilišni studij i pismeno na adresu: Ministarstvo obrane, Središnjica za upravljanje osobljem, Zagreb, Ilica 256b.

Nakon završenog preddiplomskog studija kadeti i kadetkinje bit će primljeni u djelatnu vojnu službu, te imaju mogućnost stalnog stručnog usavršavanja, profesionalnog razvoja i sudjelovanja u domaćim i međunarodnim aktivnostima.

Uskoro bi se trebao raspisati i natječaj za novi studij vojnog pomorstva, koji će ove jeseni započeti s radom u okviru Sveučilišta u Splitu.

Na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ danas su potpisani sporazumi o suradnji Ministarstva obrane RH s obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim institucijama. Potpisano je ukupno 9 sporazuma, i to s: (1) Institutom društvenih znanosti „Ivo Pilar“, (2) Institutom „Ruđer Bošković“, (3) Hrvatskim veterinarskim institutom, (4) Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, (5) Tehničkim veleučilištem, (6) Leksikografskim zavodom „Miroslav Krleža“, (7) Hrvatskim klasterom konkurentnosti obrambene industrije, (8) Hrvatskim geološkim institutom, te s jednim ne-zagrebačkim predstavnikom – (9) Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Sporazume je za MORH, u ime ministra obrane, potpisao ravnatelj HVU general-pukovnik Slavko Barić.

Danas potpisanim dokumentima definiraju se načela i područja dugoročne suradnje na zajedničkim projektima obrazovanja, znanosti i istraživanja, a suradnja unutar svakog područja od zajedničkog interesa provodit će se u okviru pojedinačnih projekata kojima će se detaljno regulirati prava i obveze sporazumnih strana. Potpisujući sporazume, general Barić naglasio je kako se radi o važnom koraku za HVU prema samostalnoj obrazovnoj instituciji, kao i za razvoj sigurnosno-obrambenog sustava i njegovih ljudskih potencijala.

Predstavljen novi studij – vojno pomorstvo

Dok su u tijeku pripreme za izdvajanje HVU u samostalnu visokoškolsku instituciju, prošle je subote (25. studenog) održan još jedan tradicionalni Dan otvorenih vrata. Kao i obično, posjetitelji su se mogli upoznati sa studijskim programima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, ali po prvi puta i s novim programom koji će tek zaživjeti u suradnji sa Sveučilištem u Splitu.

Ugovor o ustrojavanju studija vojnog pomorstva potpisan je u travnju ove godine, a nastava bi se trebala početi izvoditi sljedeće akademske godine, 2018./2019. Osim za potrebe (1) MORH-a, studij će se izvoditi i za potrebe (2) Ministarstva unutarnjih poslova RH i (3) Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pa samim time i studenti mogu biti stipendisti jednog od ta 3 ministarstva, s kojim onda po uspješnom završetku studija sklapaju i radni odnos. Po završetku 5-godišnjeg studija stječe se najmanje 300 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra, inženjer/inženjerka vojnog pomorstva: smjer vojne nautike, smjer vojnog brodostrojarstva ili smjer vojne elektrotehnike.

Sastavni dio studija su vojnostručna i plovidbena praksa. Tijekom vojnostručne prakse studenti ovladavaju vještinama vođenja, zapovijedanja i nadzora, rukovanja osobnim vatrenim naoružanjem, gađanjem i održavanjem oružja te orijentacijom u prostoru i okružju. Kroz plovidbenu praksu, koja će se provoditi na brodovima HRM-a i ostalim javnim brodovima, kadeti će se upoznati sa životom i radom na brodu kroz svakodnevne brodske aktivnosti.

Nastavu će izvoditi nastavnici splitskog Sveučilišta, kao i nastavnici te vojni stručnjaci HVU i MORH-a, i to u specijaliziranim učionicama i kabinetima Vojarne „Admiral flote Sveto Letica-Barba”– Pomorske baze „Lora” u Splitu te na splitskom Pomorskom fakultetu i tamošnjem Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Photo: HVU/M.Sever

Baš nakon što su u petak, 22. rujna, kadeti 4. naraštaja sveučilišnih studijskih programa „Vojno inženjerstvo“ i „Vojno vođenje i upravljanje“ položili svečanu prisegu na HVU, Vlada je na Markovom trgu donijela „Odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje diplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, te poslijediplomskih studija za potrebe OS RH“. Što to zapravo znači, objasnio je ministar obrane Damir Krstičević koji je na sjednicu Vlade došao upravo nakon svečanosti na HVU:

„Oružanim snagama RH trebaju visokoobrazovani kadrovi, trebaju nam nove sposobnosti kako bismo učinkovito mogli odgovoriti na sve ugroze i rizike i pružiti adekvatnu zaštitu našim građanima. Već su ustrojeni preddiplomski studiji ‘Vojno vođenje i upravljanje’, i ‘Vojno inženjerstvo’, koji su se počeli izvoditi 2014. godine u trajanju od 4 godine, i po završetku polaznici stječu akademski naziv prvostupnika izabranog studija. Ovom odlukom predlaže se pokrenuti postupak za ustrojavanje i akreditiranje za potrebe Oružanih snaga diplomskog sveučilišnog studija ‘Vojno inženjerstvo’ i ‘Vojno vođenje i upravljanje’, te integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ‘Vojno inženjerstvo’ i ‘Vojno vođenje i upravljanje’. Prijedlog je da se navedeni studiji počnu izvoditi u akademskoj godini 2018.-2019., a provodit će se u Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman i sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Ovom odlukom predviđeno je pokrenuti postupak za ustrojavanje i akreditiranje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija, i specijalističkog studija za potrebe OS, čiji će nositelj biti Sveučilište u Zagrebu. Poslijediplomski studij počet će se izvoditi završetkom postupka ustrojavanja i akreditiranja, a najkasnije do početka akademske godine 2022.-2023“.

Krstičević se zahvalio ministrici obrazovanja Blaženki Divjak i Ministarstvu obrazovanja na potpori, kojoj je potom, na njeno veliko iznenađenje, premijer Plenković dao riječ. Nakon što je na brzinu sabrala misli, ministrica Divjak je rekla: „Ja bih samo dodala da je izuzetno važno da smo sada krenuli s ovom odlukom koja, zapravo, predstavlja nadogradnju na preddiplomske studije koje smo pokrenuli prije nekoliko godina. Ja se stvarno veselim da ćemo nastaviti ovaj rad. Ja sam imala tu sreću pa sam radila i u onoj prvoj grupi koja je predlagala i ove preddiplomske studije, tako da me nastavak rada i ova inicijativa stvarno veseli i Ministarstvo znanosti i obrazovanja daje podršku.“ Vlada je potom jednoglasno prihvatila ovaj prijedlog.

Svečana prisega 108 kadetkinja i kadeta (Photo: MORH/M. Čobanović)

Radi se, dakle, o 4 studija: (1) diplomski sveučilišni studij „Vojno inženjerstvo“, (2) diplomski sveučilišni studij „Vojno vođenje i upravljanje“, (3) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij „Vojno inženjerstvo“, te (4) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij „Vojno vođenje i upravljanje“, sa zagrebačkim Sveučilištem kao nositeljem i početkom iduće akademske godine 2018./2019. Tu su još i dva nova studija (1) poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij i (2) poslijediplomski specijalistički studij za potrebe OS RH, koji tek trebaju proći postupak ustrojavanja i akreditiranja, kako bi se mogli početi izvoditi najkasnije do početka akademske godine 2022./2023.

To nije jedina novost koja očekuje Hrvatsko vojno učilište u bližoj budućnosti. Na svečanoj prisezi 15. naraštaja kadeta OS RH ministar obrane najavio je predstojeću transformaciju HVU u sveučilište, te potpunu integraciju u sveučilišnu zajednicu RH. Prema već ranije donesenoj odluci, s prvim danom sljedeće godine HVU dobiva i novog zapovjednika, generala Matu Pađena, dok će aktualni zapovjednik, general Slavko Barić, kojem pripadaju velike zasluge za transformaciju HVU, otići u mirovinu.

Od petka, 21. srpnja, pa do 11. kolovoza ove godine u tijeku je MORH-ov javni natječaj za  prijam u kadetsku službu za akademsku godinu 2017./2018. u status kadeta/kadetkinja, u jesenskom upisnom roku, na prvu godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Vojnog inženjerstva.

Ministarstvo obrane pozvat će na odabirni postupak sve kandidate i kandidatkinje koji ispunjavaju propisane uvjete. U odabirnom postupku kandidati/kinje moraju zadovoljiti zdravstvene, psihičke, tjelesne i sigurnosne kriterije za kadete propisane Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske (Narodne novine br. 13/14, 134/15 i 138/15). U kadetsku službu primaju se oni koji u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate i upišu prvu godinu redovitog studija u jesenskom upisnom roku u rujnu 2017.

Kandidati/kinje koji zadovolje uvjete odabirnog postupka i upišu sveučilišni studij iz ovog natječaja početkom rujna 2017. godine bit će upućeni na pripremni kamp. Studij, uz tipične akademske sadržaje, uključuje i sadržaje vojne obuke potrebne za postizanje traženih kompetencija za prvu časničku dužnost u Kopnenoj vojsci. To znači da će nakon uspješno završenog preddiplomskog studija kadeti/kinje (sa statusom prvostupnika vojnog inženjerstva) biti  primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin poručnika i zadaće u postrojbama OS RH, koje uključuju i sudjelovanje u domaćim i međunarodnim aktivnostima.

Kandidati/kinje se u propisanom roku prijavljuju elektronski Središnjem prijavnom uredu za upis na sveučilišni studij i pismeno područnim odsjecima za poslove obrane u kojima se kandidati/kinje nalaze u evidenciji vojnih obveznika, odnosno područnim odsjecima za poslove obrane po mjestu prebivališta za kandidatkinje, ili na adresu: Ministarstvo obrane, Središnjica za upravljanje osobljem, Zagreb, Ilica 256b.

Informacije u vezi s natječajem nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva obrane www.morh.hr, dostupne su na telefone 01/3784-812 i 01/3784-814, te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.

Studij vojnog inženjerstva pokrenut je 2014. godine i traje 8 semestara, što znači da će uskoro u sustav OS RH ući prva generacija vojnih inženjera. Nastava se najvećim dijelom izvodi u prostorima Hrvatskog vojnog učilišta, u obučnim središtima i na poligonima OSRH, a manjim dijelom i u posebno opremljenim učionicama te laboratorijima pojedinih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od sljedeće godine hrvatska akademska zajednica postat će bogatija za jedan novi studij – studij vojnog pomorstva, čije je pokretanje danas amenovala Vlada RH. Naime, na jutrošnjoj 26. sjednici Vlada je jednoglasno donijela Odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studije „Vojno pomorstvo“, o čemu se nedavno razgovaralo i na međuresornoj razini. Uvodničar za ovu temu bio je jutros ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević, koji je u obrazloženju najavio još nekoliko dodatnih stvari:

„Nakon studijskih programa ‘Vojno vođenje i upravljanje’ i ‘Vojno inženjerstvo’, koji se od 2014. godine izvode u okviru Sveučilišta u Zagrebu, ovom odlukom pokreće se postupak za ustrojavanje i akreditiranje posebnog integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ‘Vojno pomorstvo’ u okviru Sveučilišta u Splitu. S obzirom na to da u zaštiti Jadrana uz HRM i Obalnu stražu sudjeluju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo unutarnjih poslova i druga državna tijela, ovakvim integriranim sveučilišnim studijem moguće je provoditi jedinstveno obrazovanje pomorskih časnika, a kasnije i njihovo integrirano djelovanje u zaštiti nacionalnih interesa na moru. Koncept integriranog studija ‘Vojno pomorstvo’ temeljilo bi se na 3 smjera: ‘Vojna nautika’, ‘Vojno brodarstvo’ i ‘Vojna elektronika’. Studij će se početi  izvoditi akademske godine 2018./2019., a provodit će se u Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ i sastavnicama Sveučilišta u Splitu kao suizvoditeljima provedbe studija. Ovom odlukom predlaže se ovlastiti potpredsjednika Vlade i ministra obrane da u ime Vlade RH potpiše sporazum o ustrojavanju navedenog posebnog studija, i sljedeći nam je korak tranzicija HVU u Sveučilište obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’ kao dio sveučilišne zajednice“.

Prije glasanja o ovoj odluci, za riječ su se javila još dva ministra – prometni Oleg Butković i znanstveno-obrazovni Pavo Barišić. Butković je u svom kratkom obraćanju najavio da će Ministarstvo prometa polaznicima ovog studija na raspolaganje dati motorni jedrenjak „Kraljica mora“ (kad već Hrvatska ne uspijeva sukcesijom vratiti bitno bolji školski brod „Jadran“, otet svojedobno u Crnu Goru):

„Mi smo imali nekoliko sastanaka na tu temu i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture apsolutno pozdravlja ovakvu ideju budući da će se i pomorski fakulteti, koje imamo u Hrvatskoj i koji imaju jako dobre stručnjake, uključiti u rad ovog učilišta. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ima u vlasništvu brod ‘Kraljica mora’, školski brod, koji će biti na raspolaganju polaznicima ovog studija i ja mislim da je ovo jako, jako dobra stvar. I ono što je još najbitnije – moramo omogućiti da ti ljudi koji završe ovakav jedan studij sutra mogu ploviti i u civilnom… je li… ne biti uvijek u vojsci, odraditi svoj mandat, ali da im se stvori mogućnost da mogu ploviti i na brodovima trgovačke mornarice, i  u tom smislu pozdravljam ovu ideju i mislim da je stvarno hvale vrijedna.“

Za razliku od Krstičevića i Butkovića, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić zvučao je kao da baš i ne zna o čemu se govori, ali smatra da bi ideju trebao, kao resorni ministar, podržati:

„Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, zajedno s Ministarstvom obrane, također sudjelovalo u pripremama i za ovu ideju i pozdravlja ideju Sveučilišta, pogotovo s obzirom da je.. odnosno studija, koji će… ima tendenciju kasnije prijeći i u sveučilište i smatramo da je to jačanje obrazovne komponente koja je jako potrebna, pogotovo smo time u Ministarstvu zadovoljni da se iz Zagreba, iz glavnoga grada, proširuje i na sveučilište u Splitu i da se ova pomorska orijentacija zemlje s ovim obrazovnim povećanjem kapaciteta značajno jača i smatramo da Ministarstvo obrane ovom inicijativom daje jedan značajan impuls i novi korak u razvoju visokoga školstva u Republici Hrvatskoj.“

Kao što je spomenuo ministar Krstičević, studij „Vojno pomorstvo“ imat će 3 smjera – „Vojna nautika“, „Vojno brodarstvo“ i „Vojna elektronika“, te će trajati 10 semestara, odnosno 5 godina. U svakom smjeru planirana je provedba 71 predmeta, od kojih je 55 zajedničkih za sve smjerove. Prve dvije godine studija bit će zajedničke za sva 3 smjera, dok će se 3. i 4. godina sastojati od 50% zajedničkih i 50% izbornih predmeta, pri čemu će izborni predmeti biti obavezni i za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova. Peta godina opet će biti zajednička za sva tri smjera. Dio plana i programa studija bit će i vojni kampovi i plovidbena praksa. Po završetku studija, polaznici stječu naziv magistra vojnog pomorstva – smjer vojna nautika, vojno brodostrojarstvo ili vojna elektronika. Nastava će se uglavnom izvoditi u specijalističkim učionicama i kabinetima vojarne „Sveti Nikola – Lora“ u Splitu, te djelomično u kapacitetima sastavnica splitskog Sveučilišta.

Sa studijem vojnog pomorstva mornaričari dolaze na “svoj” teren: bivši i sadašnji zapovjednik HRM Hranj i Stipanović

Opće kompetencije koje kadeti stječu završetkom studija „Vojno pomorstvo“ istovjetne su kao i na ostalim pomorskim fakultetima, jedino što uz opće kadeti dobivaju i specifične kompetencije iz djelokruga Obalne straže RH, MUP-a, uporabe brodskih borbenih sustava i slično, te stječu kompetencije za rad u lučkim kapetanijama, Službi traganja i spašavanja, kao i u Službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom. U MORH-u računaju i na to da će se iz ovog kruga ljudi stvarati te razvijati i pričuvni pomorski časnici.

Novac za uspostavu ovog novog studija također će biti podijeljen među resorima – prema Vladinom dokumentu, financijska sredstva već su osigurana u državnom proračunu RH, na razdjelu (1) Ministarstva obrane, (2) Ministarstva unutarnjih poslova, (3) Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te (4) Ministarstva znanosti i obrazovanja. Spomenuta ministarstva ujedno su zadužena i za provedbu danas usvojene odluke, i to putem povjerenstva koje će činiti 3 predstavnika MORH-a (od kojih je jedan i predsjednik povjerenstva), te po jedan predstavnik MUP-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, te Sveučilišta u Splitu.