Zbog MAGA politike Donalda Trumpa, odnosa prema Europi i pokretanja rata protiv Irana u kojem europski saveznici ne žele aktivno sudjelovati – pojavljuju se sve veće sumnje europskih država u američko poštivanje dogovora vezano za isporuku visokotehnoloških oružja.

Tako je Švicarska prošle jeseni zaustavila plaćanja za američke protuzračne sustave zemlja-zrak Patriot nakon što je saznala da će isporuke biti odgođene za nekoliko godina. No, švicarski javni servis SRF otkriva da zamrzavanje ima mali učinak: SAD je bez ikakvih konzultacija preusmjerio švicarska plaćanja namijenjena borbenom zrakoplovu F-35 kako bi pokrio troškove Patriota, objavljeno je prošli tjedan. Urs Loher, direktor Odjela nacionalnog naoružanja u švicarskom Saveznom uredu za nabavu obrambene opreme (Armasuisse), potvrdio je potez SAD-a i rekao SRF-u koliko je novca već prebačeno. Međutim, pod pritiskom američkih vlasti, ne može otkriti točan iznos. Opisuje ga samo kao “niski troznamenkasti iznos u milijunima” – što znači znatno više od 100 milijuna švicarskih franaka (126 milijuna dolara). SAD tako zaobilazi zamrzavanje plaćanja preusmjeravanjem sredstava za švicarske borbene zrakoplove F-35 u sustav Patriot. Kako je to moguće?, pitaju se švicarski mediji.

U SAD-u, poslovi s oružjem sa stranim zemljama uvijek idu putem američkog vladinog programa prodaje vojne opreme inozemstvu (FMS). Unutar ovog programa SAD održava fond za sve kupnje švicarskog oružja.  Bilo da se radi o F-35 ili o Patriot, sva švicarska plaćanja završavaju u ovom fondu. Ako jednom projektu nedostaje novca, SAD-u je dopušten pristup sredstvima za druge projekte. Upravo to američke vlasti sada rade: novac namijenjen programu F-35 koristi se za financiranje sustava Patriot.

„Ovo je vrlo nezadovoljavajuće“, kaže Loher. Preusmjeravanje sredstava stavlja švicarsko Ministarstvo obrane pod pritisak i ostavlja manjkove u proračunu za zrakoplove F-35. Krajem 2025. Ministarstvo je moralo prije roka prebaciti nekoliko desetaka milijuna franaka SAD-u kako bi popunilo prazninu. Ove rane uplate pojačavaju postojeće financijske probleme Ministarstva: ono se već bori s financiranjem odobrenih nabava oružja. Unatoč zamrzavanju plaćanja, očekuje se da će SAD ove godine nastaviti preusmjeravati sredstva za F-35 na sustav Patriot. Loher ipak brani zamrzavanje kao politički signal koji je pomogao potaknuti veću transparentnost SAD-a u vezi s dugim kašnjenjima. Kašnjenje u isporuci je, naime, razlog zašto je prije 2 mjeseca Švicarska počela otvoreno razmišljati o razvrgavanje ugovora o kupovini Patriota nakon što je iz SAD-a stigla obavijest o još jednom kašnjenju isporuke 5 naručenih sustava. Bern je počeo ozbiljno razmatrati europsku alternativu, francusko-talijanski sustav SAMP/T, koji bi navodno mogao biti isporučen već 2029. ako se naruči sada i odmah. Švicarski zakonodavci su frustrirani, a neki kažu da sustavi Patriot “možda uopće neće stići“.

„Frustrirajuće je kada nam nametnu zamrzavanje plaćanja, a novac se jednostavno preusmjeri“, kaže Werner Salzmann, senator i sigurnosni stručnjak iz desničarske Švicarske narodne stranke. Senator Josef Dittli iz desnocentrističke Radikalno-liberalne stranke dodaje da švicarsko Ministarstvo obrane očito nije shvatilo da je takav zaobilazni put moguć. Priska Seiler Graf, zastupnica Socijaldemokrata, osjeća se opravdanom u svom ranijem pozivu na otkazivanje kupnje Patriota. Njezina stranka općenito se protivi velikim američkom naoružanju. Salzmann također kaže da je njegovo povjerenje u Washington palo: „Ugovori FMS-a stvaraju sve više problema s tumačenjem. Moramo dobro razmisliti želimo li nastaviti potpisivati ​​takve sporazume.“

I Finci sumnjaju …

Antti Häkkänen sa svojim poljskim kolegom Pawełom Zalewskim

Finski ministar obrane Antti Häkkänen najavio je da će njegova zemlja provjeriti hoće li oružje koje je Europa platila ukrajinskoj vojsci stići na odredište – u Ukrjainu. Europski saveznici zabrinuti su zbog iscrpljivanja američkih vojnih resursa zbog rata u Iranu i nakon medijskih najava da bi SAD mogao preusmjeriti oružje namijenjeno za Ukrajinu prema Bliskom istoku. Häkkänen je rekao da će Helsinki provjeriti poštuje li Washington ugovore potpisane s europskim zemljama NATO-a koje su kupile oružje za Ukrajinu od američkih vojnih dobavljača. Problem proizlazi iz izvješća Washington Posta da Pentagon razmatra preusmjeravanje ključne vojne opreme namijenjene ukrajinskim obrambenim snagama za rat u Iranu. „Svaki put procjenjujemo kako se novac troši i vjerujemo da mehanizam funkcionira. Ako naravno postoje problemi, onda to moramo ponovno procijeniti“, rekao je Häkkänen u emisiji 12 Minutes With na Euronewsu.

Ovo oružje uključuje vitalne sustave protuzračne obrane potrebne za presretanje ruskih projektila i dronova, kupljenih putem NATO-ovog sustava Prioritetne liste zahtjeva za Ukrajinu (PURL), koji omogućuje zemljama NATO-a da kupuju oružje za Ukrajinu od SAD-a. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je novinarima da bitna oprema za Kijev, uključujući presretače, “nastavlja pritjecati u Ukrajinu“. Međutim, postoji zabrinutost da će, kako rat u Iranu sve više odmiče, a američke vojne zalihe se smanjuju, biti donesena odluka o preusmjeravanju opreme prema Iranu. “PURL je do sada Ukrajini isporučio oko 75% svih projektila za ukrajinske baterije Patriot i 90% streljiva koje se koristi u drugim sustavima protuzračne obrane“, rekao je Rutte novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u četvrtak, 26. ožujka.

Službeni Helsinki također čvrsto stoji iza toga da se neće uključiti u američko-izraelsku intervenciju u Iranu, unatoč izjavama američkog državnog tajnika Marca Rubia koje impliciraju da je podrška Washingtona Ukrajini ugrožena ako europski saveznici ne pomognu SAD-u u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. U jedva prikrivenoj prijetnji saveznicima na putu za sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, Rubio je rekao: „Ukrajina nije američki rat, a ipak smo toj borbi doprinijeli više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. (…) „Dakle, to će biti nešto što će predsjednik morati uzeti u obzir u budućnosti“, dodao je Rubio. No, Häkkänen je rekao da Helsinki ne može preusmjeriti sigurnosne snage iz Finske u Zaljev, s obzirom na granicu od 1350 kilometara koju Finska dijeli s Rusijom. „Mi smo mala zemlja uz Rusiju“, rekao je, dodavši: „Svi naši resursi uključeni su u našu spremnost u ovom području, tako da nema opcija ili potencijala“ za djelovanje na Bliskom istoku.

U međuvremenu, finski predsjednik Alexander Stubb također je udvostručio otpor svoje zemlje američkim pozivima za pomoć. Rat s Iranom „nije stvar NATO-a“, rekao je u četvrtak navečer, jer je NATO obrambeni savez, rekao je Stubb na konferenciji za novinare nakon sastanka čelnika Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEC), multilateralne obrambene suradnje među nordijsko-baltičkim zemljama NATO-a.

Španjolska čvrsto “protiv”

Nakon što je odbila prihvatiti Trumpov zahtjev za izdvajanje u obranu od 5 % BDP-a, Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor američkim zrakoplovima koji sudjeluju u napadima na Iran. To je korak dalje od ranije zabrane korištenja vojnih baza kojima zajednički upravljaju Španjolska i SAD. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles je bila rezolutna: “Ne dopuštamo korištenje vojnih baza niti korištenje zračnog prostora za akcije povezane s ratom u Iranu“. Zatvaranje zračnog prostora prisiljava vojne zrakoplove da zaobiđu Španjolsku, članicu NATO-a, na putu do svojih ciljeva na Bliskom istoku. To ne uključuje izvanredne situacije, dodao je list El País.

A USS Gerald R. Ford u Splitu?

U tom kontekstu je zanimljivo gledati reakcije na uplovljavanje američkog nosača USS Gerald R. Ford (CVN-78), koji je nakon sudjelovanja u operacijama protiv Irana najprije otplovio put Grčke, a onda se skrasio pred Splitom radi popravka i dopune. Dok službena priopćenja o njegovom dolasku u Hrvatsku naglašavaju transtlantske vrijednosti i dokaze prijateljstva, na društvenim se mrežama više nego ikada čuju glasovi protiv ovog dolaska, uz naglašeni strah da će Hrvatska time i sama postati meta iranskih ili pro-iranskih podržavatelja. Tome se priključila i saborska zastupnica Dalija Orešković, problematizirajući poštivanje Ustava RH u odluci o uplovljavanju nosača u hrvatske teritorijalne vode. “Gdje su stavovi drugih nositelja državne vlasti po pitanju davanja suglasnosti stranoj državi da usred ratnog sukoba kojeg je sama izazvala usidri svoj ratni brod ispred jednog od najvažnijih turističkih gradova uoči početka turističe sezone?,” pita se Orešković na društvenim mrežama. Iako je iznimno mala ili gotovo nikakva mogućnost da se posadi i samom nosaču dogodi išta lože u Hrvatskoj, ovakve reakcije samo su odraz sve manjeg povjerenja u SAD i podrške američkoj vanjskoj politici prema saveznicima i partnerima.

Nakon Pariza – Berlin! Premijer Andrej Plenković, ministar obrane Ivan Anušić i izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika daanšnji dan su proveli u SR Njemačkoj. Ministar Anušić potpisao je konačni ugovor o nabavi njemačkih tenkova Leopard 2A8, i to, baš kao i par dana ranije za francuske samohodne haubice CAESAR, kroz nekoliko dokumenata. U prisutnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i kancelara SR Njemačke Friedricha Merza Anušić je potpisao Usuglašeni dokument – potvrdu narudžbe o isporuci 44 tenka Leopard 2A8 Hrvatskoj.  Prije toga, u Veleposlanstvu RH Anušić je potpisao i dodatni ugovor s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci simulatora i opreme te Ugovor o pružanju usluge produženog jamstva na tenkove Leopard 2A8 u trajanju od pet godina, počevši od isporuke prvog tenka. Ovim potpisima pokrenuta je realizacija strateškog projekta modernizacije oklopno-mehaniziranih snaga Hrvatske kopnene vojske, priopćio je MORH. Ukupna vrijednost nabave 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8, zajedno s dodatnim ugovorima za simulatore i produžena jamstva, iznosi 1.483.938.969,77 eura.

“Hrvatska je, kao i niz članica EU, odlučila iskoristiti inicijativu, odnosno EU financijski instrument SAFE. Od 1,7 milijardi eura odobrenih Hrvatskoj – dio tih sredstava iskoristit ćemo za financiranje nabave 44 tenka Leopard 2A8. Hrvatska postupno napušta istočnu vojnu tehnologiju i prelazimo na zapadnu, a partnerstvo s Njemačkom, kroz ovaj i druge primjere, jedan je od načina našeg kontinuiranog jačanja suradnje u domeni obrane”,

poručio je premijer Andrej Plenković.

Iz instrumenta Europske unije SAFE financira se 1.140.387.021 eura od 2026. do 2030., dok će se iznos od 343.551.948,77 eura, koji se odnosi na sredstva za pružanje usluge produženog jamstva, ekonomsko uvećanje cijena i plaćanje PDV-a, osigurati u državnom proračunu do 2033. godine. Za materijalna sredstva koje je Hrvatska ustupila Ukrajini potkraj 2024. – 30 tenkova M-84 i 30 borbenih vozila pješaštva M-80 s pripadajućim pričuvnim dijelovima i streljivom – njemačko Ministarstvo obrane uplatilo je u Državni proračun na razdjel Ministarstva obrane 144.800.000 eura. Ta su financijska sredstva namijenjena za nabavu novih tenkova Leopard 2A8, odnosno za taj iznos umanjit će se vrijednost nabave tih tenkova.

Potpisivanje dodatnog ugovora s KNDS-om

Načelnik GS OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid pojasnio je da će obuka hrvatskih vojnika za upravljanje tenkovima Leopard 2A8 početi 2027. godine. Prvih šest tenkova trebalo bi doći u Hrvatsku 2028. godine, a zatim po 19 tenkova 2029. i 2030. godine, rekao je general Kundid.

Program zajedničke nabave tenkova Leopard 2A8 provodi se u suradnji MORH-a sa Saveznim ministarstvom obrane SR Njemačke, koje ujedno provodi zajedničku nabavu ovih najnovijih tenkova za sve zainteresirane partnerske zemlje – Norvešku, Češku, Litvu, Nizozemsku i Hrvatsku.

Osim ministra obrane, u Berlinu je danas pao još jedan potpis. Tvrtka DOK-ING potpisala je Sporazum o razumijevanju s njemačkom tvrtkom KNDS Tracks fokusiran na potencijalnu integraciju gusjenica na DOK-ING besposadne sustave u vojnom segmentu.

*Photo: MORH/J.Šeri

Današnji dan (ponedjeljak, 8. prosinca) bio je glavni i najsadržajniji u dvodnevnom programu posjeta premijera Andreja Plenkovića i hrvatske delegacije Francuskoj. Danas se ponajviše govorilo o obrani – kako na Hrvatsko-francuskom Gospodarskom forumu, održanom u ranim poslijepodnevnim satima, tako i kasno popodne, kada je pred premijerom Plenkovićem i predsjednikom Macronom ministar obrane Ivan Anušić potpisao dva važna obrambena ugovora. Gospodarski forum organizirala je francuska organizacija poslodavaca MEDEF International, dok su Hrvatsku predstavljale kompanije koje ili već imaju suradnju s francuskim tvrtkama, ili će je imati u bliskoj budućnosti. Tako su se među njih 30-ak našle i kompanije Končar, Infobip, Rimac Technology, Ericsson Nikola Tesla, Span, ELKA, Đuro Đaković, DOK-ING, ORQA, HS Produkt, HEP, Prvo plinarsko društvo, Luka Rijeka, Croatia Airlines, Adris Grupa, Fortenova i Podravka.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da je ovo do sada najjača gospodarska delegacija u Francusku, i po broju i po sastavu, dok istovremeno „odnosi Hrvatske i Francuske nikada nisu bili dinamičniji, a potencijal za produbljivanje i širenje suradnji nikada nije bilo veći“. Potencijal za jačanje suradnje obje su strane prepoznale u IT sektoru, energetici, prehrambenoj te obrambenoj industriji. Među ostalim, prilika se otvara i s netom kupljenim samohodnim haubicama CAESAR, najavio je Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe:

„U području obrambene industrije razvijamo suradnju s francusko-njemačkom grupacijom KNDS, s ciljem dugoročnog uključivanja Đuro Đaković Grupe u buduće aktivnosti održavanja novih borbenih sustava Hrvatske vojske – tenkova Leopard 2A8 i samohodnih haubica CAESAR“.

Ivan Anušić, član državne delegacije i ministar obrane RH, za nabavu samohodnih haubica CAESAR potpisao je danas ne jedan, nego dva ugovora. Najprije je uoči zajedničke press-konferencije premijera Plenkovića i predsjednika Macrona zajedno sa svojom francuskom kolegicom Catherine Vautrin potpisao ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2 6*6, uključujući s njima direktno povezane sustave, podsustave, opremu, softver i usluge. Kako je poslije Anušić rekao za Dnevnik Nove TV,

„Radi se o ugovoru vrijednom 328 milijuna eura. Nije to samo 18 haubica, to je ukupno 90 raznih vozila i sustava koji prate te haubice. Od radarskih sustava, od sustava veze, od sustava logistike praćenja tih haubica. One stižu kod nas, obuka će se paralelno razvijati prije nego što one budu stigle“.

Anušićeve riječi na društvenim je mrežama potvrdila i francuska ministrica Catherine Vautrin:

„Danas su u prisutnosti Ivana Anušića, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske, potpisani ugovori o nabavi 18 haubica CAESAR i potpornog sustava SCORPION. Ova suradnja jača naše veze, podržava našu industrijsku i tehnološku obrambenu bazu te izravno doprinosi sigurnosti kontinenta. Europa se naoružava: utrostručenje proizvodnje CAESAR-a između 2022. i 2026. omogućuje našim partnerima da ih nabave u skladu s europskom uredbom SAFE“.

Drugi ugovor vezan uz haubice CAESAR Anušić je potpisao s izvršnim direktorom kompanije KNDS Jean-Paulom Alaryjem (za razliku od pokraj njih prisutnog generalnog direktora Nicolasa Milliona, kojeg se kao potpisnika spominjalo u svim objava Vlade i MORH-a) i odnosi se na tzv. „dodatni paket“ koji uključuje sredstva za motrenje i akviziciju ciljeva, sustav upravljanja vatrom te 90-ak vozila veze (oklopna, teretno-terenska vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva i druga terenska motorna vozila) te drugu opremu. Iz objave KNDS-a na društvenim mrežama može se saznati da dodatni paket uključuje i oklopna vozila Serval – njih ukupno 15 komada. „Za KNDS ovo je važan trenutak: partnerstvo koje jača i dodatni doprinos europskoj obrani koja se gradi na konkretnim izborima“, objavio je KNDS na društvenim mrežama. Ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2, osnovnog i dodatnog paketa, ukupno je vrijedan 328.089.223 eura, dobrim dijelom će se platiti putem europskog zajma SAFE, a isporuka je predviđena do 2030. godine.

Treći dokument također su potpisali ministri obrane – Ivan Anušić i Catherine Vautrin, a radi se o „Pismu namjere o dodatnom opremanju 12 aviona Rafale sa standarda Rafale F3-R na dodatne sposobnosti standarda Rafale F4“. Kako je priopćio MORH, nadogradnja će unaprijediti vatrenu moć, poboljšati senzore za prikupljanje i obradu podataka te povećati razinu samozaštite i preživljavanja aviona Rafale u uvjetima suvremenog zračnog ratovanja. Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo uspješnom realizacijom kupovine 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale i poručio:

„Nova namjera da se Rafalei dodatno opreme i dižu na razinu najsuvremenijih aviona koje koristi Francusko ratno zrakoplovstvo bit će dodatni korak u jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske i zahvaljujući njima Hrvatska ima najjače ratno zrakoplovstvo između Njemačke i Grčke, kada je riječ o našem dijelu Europe“.

Pritom je Plenković očito zaboravio i da je u svibnju 2021., nakon Vladine odluke o kupovini francuskih borbenih aviona, tvrdio da je Hrvatska kupila najmodernije avione, ne starije od 10 godina. U međuvremenu se pokazalo da su pojedini hrvatski Rafalei stariji od 15 godina, ali i da ćemo, eto, imati najmodernije lovce u obje verzije.

Iako su u ožujku ove godine francuski mediji izvještavali da se Hrvatska zanima za protuzračni sustav SAMP/T, on danas nije bio na dnevnome redu. Anušić je nakon današnjih potpisivanja najavio da se na kupovini protuzračnih sustava srednjeg dometa aktivno radi, te da trenutno OS RH procjenjuju neke ponude.

„Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je u fazi ugovaranja, pregovaranja i strateške studije koje naše Oružene snage rade, ta strateška studija je gotova, nakon te studije će se odlučivati o određenim punudama i određenim našim specifičnim potrebama, koji sustav nam najbolje koristi“,

rekao je Anušić za Novu TV. Ujedno je najavio da će sljedeće, 2026. godine, biti donesena konkretna odluka i o nabavi korveta za HRM.

Aktualne vojne nabave komentirao je i predsjednik RH te vrhovni  zapovjednik OS RH Zoran Milanović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Nove Gradiške povodom Dana Grada.

„Čeka nas serija ugovora o kupovini i modernizaciji oružja koje će, kada ga kupimo i platimo, biti naše. Vrhovni sam zapovjednik i ne mogu biti ni protiv jedne transakcije koja će na kraju rezultirati većim imanjem Hrvatske vojske. Sve što Hrvatska vojska dobije više, a što trenutno nema, to je dobro. Cijena i faktori koji se u to upliću su druga stvar“,

rekao je Milanović u Novoj Gradišci komentirajući posjet premijera i hrvatske delegacije Francuskoj, no ujedno je i dodao:

„Međutim, sva ta oprema, čija kupovina će biti danas potpisana, doći će u Hrvatsku i stajati na raspolaganju i u funkciji obrane zemlje za jedno pet godina, neće prije. U pet godina završe dva svjetska rata. To je tako zato što se Hrvatska ne može izboriti za bolje i nitko ne može jer nitko nije u stanju proizvesti tu količinu za tu cijenu i to je naša stvarnost“.

*Photo: A.Plenković/X, KNDS/X, HGK, Ured predsjednika/T.Bušljeta

Vlada je na današnjoj 129. sjednici donijela „Zaključak o prihvaćanju Prijedloga nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma“. Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) podržalo je Međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije na sjednici održanoj 5. studenoga 2025., a koji je preduvjet za korištenje Instrumenta „Sigurnosna inicijativa za Europu“ – SAFE (Security Action for Europe).

Ministar obrane Ivan Anušić objasnio je da je RH, u skladu s odlukom Međuresornog povjerenstva za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj, u srpnju 2025. iskazala interes za sudjelovanje u Instrumentu „Sigurnosna inicijativa za Europu“ – SAFE.

„Ministarstvo obrane je kroz pet projekata izradilo Nacionalni plan obrambenih ulaganja koji predstavlja formalni zahtjev Europskoj komisiji za zajam u sklopu Instrumenta kreditiranja SAFE“,

rekao je ministar Anušić.

Riječ je o nabavi 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničkoj nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR, nabavi teških terenskih kamiona TATRA pogona 6*6 i 8*8 te dva projekta nabave ubojnih sredstava za potrebe Oružanih snaga RH.

U skladu sa Zaključkom Ministarstvo obrane dostavit će Nacionalni plan obrambenih ulaganja Europskoj komisiji – rok za podnošenje nacionalnih planova svih država zainteresiranih za program SAFE je kraj ovog mjeseca – 30. studeni. Nakon toga Komisija će ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.

Hrvatskoj 1,7 milijardi eura

Europska komisija je 9. rujna ove godine objavila okvirnu raspodjelu sredstava iz kreditnog programa za obranu SAFE vrijednog 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura. Inicijalno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje povoljnih zajmova, pri čemu su najveće iznose zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde), te Italija (14,9 milijardi).

Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti. Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.

Premijer Plenković je na 110. Vladinoj sjednici održanoj 30. lipnja potvrdio da je Hrvatska izrazila interes za sudjelovanje u programu SAFE:

„Mi smo kao Vlada oformili međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, jučer smo održali sastanak i sukladno pravilima novoga instrumenta na razini EU podnijeli inicijalni iskaz interesa za korištenje zajma za ulaganja u obrambene sposobnosti u iznosu 1,8 milijardi eura“.

Plenković je tada najavio da će se ta sredstva iskoristiti za nabavu najmodernijeg naoružanja i streljiva:

„Time ćemo ulagati u najmodernije naoružanje, koje bi realizirali u partnerstvu s nizom europskih zemalja, a posebno je važno da imamo projekt proizvodnje malih dronova, FPV dronova, koji bi bili razvijeni od naše kompanije“.

Konkretno, prema tadašnjem planu, zajam putem mehanizma SAFE Vlada, odnosno MORH, namjeravali su iskoristiti za borbeni tenk Leopard 2A8, samohodnu haubicu CAESAR, protuzračne sustave kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral, teška teretna motorna vozila 6*6 i 8*8, streljivo 155 milimetara, modularno dalekometno streljivo AASM Hammer, streljivo 120 milimetara za tenk Leopard 2A8, te proizvodnju FPV dronova. Od tada do danas taj se plan donekle promijenio, pri čemu je najveći gubitnik domaća proizvodnja FPV dronova koja je u potpunosti ispala iz Nacionalnog plana obrambenih ulaganja.

Na danas održanoj i za javnost zatvorenoj sjednici saborskog Odbora za obranu dano je pozitivno mišljenje za četiri ključne nabave Ministarstva obrane, objavio je MORH u priopćenju nakon sjednice Odbora. Ministar obrane Ivan Anušić predstavio je projekte nabave sustava protudronske zaštite, 44 tenka Leopard 2A8, 18 samohodnih haubica Caesar MK2 i 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7. Ukupna vrijednost nabava koje će se pokrenuti do kraja ove godine iznosi 1,945 milijardi eura. Pritom, tri vojna projekta – tenkovi Leopard 2A8, haubice Caesar i kamioni TATRA – financirat će se zajmovima EU financijskog instrumenta SAFE, dok će se sustav protudronske zaštite financirati iz proračuna Ministarstva obrane. U projekte nabave uključene su tvrtke i partneri iz Hrvatske, među kojima su Končar i Đuro Đaković, a otvorena je mogućnost sudjelovanja i drugih hrvatskih proizvođača.

SUSTAV PROTUDRONSKE ZAŠTITE: vrijednost: 125 milijuna eura (bez PDV-a)

Ministarstvo obrane sklopit će Okvirni sporazum s tvrtkom Končar d.d. za opremanje OS RH sustavom protudronske zaštite višegodišnjim financiranjem od 2026. do 2029. godine. Nabava vrijedna 125 milijuna eura bez PDV-a obuhvaća dva stacionarna sustava za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sustava. U prvoj fazi, koja se planira do sredine 2027. godine, predviđa se opremanje sustavima za praćenje, ometanje i presretanje dronova koji će biti integrirani u jedinstveni sustav zapovijedanja i nadzora. Sustav će biti otporan na kibernetičke prijetnje i potpomognut umjetnom inteligencijom. Druga faza projekta usmjerena je na opremanje mobilnim sustavima naoružanima topom kalibra 30 mm uvezanima u zajednički sustav.

Tvrtka Končar bit će sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke Advanced Protection Systems (APS) čime će se omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava SKYctrl u Hrvatsku. Dodatnu prednost predstavlja mogućnost uključivanja drugih hrvatskih tvrtki u ovaj projekt što pridonosi osnaživanju hrvatske obrambene industrije i smanjenju ovisnosti o inozemnim dobavljačima, napominje MORH.

Ministar Anušić je u svibnju ove godine na društvenim mrežama objavio da se na konferenciji Defence24Days, održanoj u Poljskoj, susreo s predstavnicima poljske tvrtke Advanced Protection Systems Inc. specijalizirane za zaštitu kritične infrastrukture i protudronske sustave: “Razgovarali smo o inovativnim rješenjima koja razvijaju u suradnji s hrvatskim Končarom, a koja će zasigurno pridonijeti jačanju hrvatske obrambene industrije.”

SAMOHODNE HAUBICE CAESAR 155 MM MK2: vrijednost: oko 320 milijuna eura 

Potpisivanje Okvirnog sporazuma za nabavu CAESAR-a 2024. godine

Zajednička nabava 18 samohodnih haubica Caesar 6 x 6 MK2 provodi se putem Francuske agencije za naoružanje (DGA) zajedno s Estonijom, Bugarskom, Portugalom i Slovenijom. Nabava je podijeljena u dva paketa koji čine jedinstveni postupak opremanja. Osnovni paket sastoji se od 18 samohodnih haubica Caesar, dok se dodatni paket sastoji od sredstava za motrenje i akviziciju ciljeva, sustava upravljanja vatrom, veze i prijenosa informacija, vozila veze, oklopnih vozila te teretno-terenskih vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva. Planirano je da se potpisivanje ugovora za oba paketa obavi istovremeno, a novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Rok isporuke je 2029. godina, a vrijednost nabave oko 320 milijuna eura.

Okvirni sporazum o pristupanju RH programu zajedničke nabave samohodne haubice CAESAR potpisan je još na sajmu Eurosatory u lipnju prošle godine, a ministar Anušić najavio je potpisivanje sporazuma s francuskim ministrom obrane Lecornuom za rujan ove godine, tijekom njegovog posjeta Zagrebu. No Francusku tresu političke krize, Lecornu je u međuvremenu dva puta postao francuski premijer, a sporazum će se – prema MORH-u – potpisati krajem ove ili početkom sljedeće godine.

TENKOVI LEOPARD 2A8: vrijednost: oko 1,3 milijarde eura 

Do kraja godine potpisat će se ugovor o nabavi 44 najmodernija tenka Leopard 2A8, a isporuka tenkova Hrvatskoj očekuje se od 2028. do 2030. godine. U 2028. godini Hrvatskoj će biti isporučeni prvi tenkovi, a do 2030. svi Leopardi 2A8. Uz tenkove, ugovor obuhvaća tri simulatora, pričuvne dijelove i logističku potporu. Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o pripremnim radnjama za nabavu novih najmodernijih tenkova Leopard 2A8 u studenom 2024. godine. Vrijednost nabave je oko 1,3 milijarde eura.

Ministar Anušić ovaj je posao dogovorio s njemačkim kolegom Borisom Pistoriusom u listopadu prošle godine, da bi ubrzo potom uslijedila i isporuka prvih hrvatskih tenkova M-84 Ukrajini, što je dio ovoga paketa. Prije nešto više od mjesec dana njemački proizvođač tenkova KNDS i domaća kompanija “Đuro Đaković” objavili su namjeru suradnje na održavanju oklopnih vozila, prvenstveno tenkova Leopard.

TEŠKI TERENSKI KAMIONI TATRA T-815-7: vrijednost: oko 200 milijuna eura 

Zajednička nabava 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7 s pogonom 6 x 6 i 8 x 8 provest će se potpisivanjem Okvirnog sporazuma koji su početkom ovog mjeseca već potpisali Ministarstvo obrane Češke Republike, Ministarstvo obrane Slovačke i Tatra Defence Systems. Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE, a Okvirni sporazum potpisat će se do kraja godine. Potpisivanje Okvirnog sporazuma omogućit će i potpisivanje ugovora između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i Tatra Defence Systems u skladu s kojim će se završna montaža kamiona i njihovo održavanje provoditi u Hrvatskoj. Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO-ove standarde za balističku i protuminsku zaštitu, a posjeduje ih 21 članica NATO-a. Vrijednost nabave je oko 200 milijuna eura, a rok isporuke od 2026. do 2030. godine.

Britanski premijer Keir Starmer i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan potpisali su u ponedjeljak, 27. listopada, ugovor po kojem će Turska kupiti 20 borbenih aviona Eurofighter Typhoon za 10,7 milijardi dolara, objavio je ured britanskog  premijera. Kraj je to svojevrsne obrambene „sapunice“ o kojoj je i portal Obris.org pisao, tijekom koje je Turska prošla rigoroznu proceduru da bi na svom nebu imala te moderne borbene zrakoplove. Za Veliku Britaniju to znači 20.000 radnih mjesta u Velikoj Britaniji osiguranih kupnjom 20 zrakoplova EF Typhoon. Tisuće kvalificiranih radnih mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu osigurano je za godine koje dolaze. Ugovor je vrijedan do 8 milijardi funti (9 milijardi eura) za 20 britanskih borbenih zrakoplova  – najveći ugovor o izvozu borbenih zrakoplova u jednoj generaciji, objavljeno je u priopćenju iz kabineta premijera Starmera.

Britanska vlada naglašava kako je višemilijardni sporazum potpisan tijekom Starmerovog prvog posjeta Ankari, gdje ga je ugostio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan . Kao dio Starmerovog posjeta, tri zrakoplova Eurofighter Kraljevskog ratnog zrakoplovstva odletjela su u Tursku. Po ulasku u turski zračni prostor, dočekali su ih turski F-16 i otpratili do zapovjedništva zračne baze Mürted u Ankari.

Sporazum će pomoći u održavanju 20.000 zaposlenih diljem Ujedinjenog Kraljevstva, s proizvodnim linijama u Edinburghu, Wartonu, Salmesburyju i Bristolu.  Turski sporazum predstavlja veliki poticaj za britansku knjigu narudžbi, predstavljajući najveći ugovor o borbenim zrakoplovima u gotovo 20 godina i spašavajući proizvodnu liniju u Wartonu. Turska će tako postati deseti korisnik borbenih aviona EF-2000, pridružujući se Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Austriji, Omanu, Kataru, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. Nagađanja prije službene objave govorila su o nabavi oko 40 Eurofightera, dvostruko više od objavljene narudžbe koja se odnosi samo na novoizgrađene zrakoplove. Nagađa se da bi ostatak mogao doći kasnije, putem kupnje rabljenih zrakoplova od postojećih operatera. U međuvremenu, turski ministar obrane Yaşar Güler potvrdio je da Turska namjerava kupiti i po 12 rabljenih Eurofightera od Katara i Omana. Prvi omanski vioni trebali bi stići u Tursku u prvoj polovici sljedeće godine. 

Osim samih aviona, tursko Ratno zrakoplovstvo nabavit će za nove Eurofightere neka od prepoznatljivih oružja za ovaj tip lovaca, uključujući rakete zrak-zrak dugog dometa MBDA Meteor. Početak isporuke novih borbenih aviona očekuje se 2030. godine.

Kupovina EF-2000 također će ojačati napredne borbene sposobnosti Turske, jačajući ulogu NATO-a u ključnoj regiji i poboljšavajući interoperabilnost između zračnih snaga država saveznica. Sporazum dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Norveška odabrala britanske fregate tipa 26, što je britanskom gospodarstvu donijelo dodatnih 10 milijardi funti i osiguralo 4000 radnih mjesta, ističe Starmerov kabinet. Oba sporazuma naglašavaju napor Vlade UK da obranu pretvori u motor rasta, stvarajući visokokvalificirana radna mjesta putem Plana za promjene. Sporazum također slijedi nakon što su britanski premijer Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz u srpnju potpisali novi sporazum o poticanju izvoza obrambene opreme svjetske klase u Ujedinjenom Kraljevstvu, poput oklopnih vozila Boxer i također borbenih zrakoplova Eurofighter Typhoon. Sporazum o podjeli posla za proizvodnju EF Typhoon predviđa da se više od trećine (37%) svakog zrakoplova proizvodi u Velikoj Britaniji; ostatak svakog zrakoplova proizvodile bi partnerske nacije.

Što se tiče ovog posla, pisali smo na portalu Obris.org kako su posao pratile brojne kontroverze. Njemačka privremena vlada, koju su u travnju vodili Socijaldemokrati i Zeleni, blokirala je planirani izvoz 40 borbenih zrakoplova Eurofighter Typhoon u Tursku, izvijestio je tada njemački medij Handelsblatt, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim internim raspravama. Prema izvorima iz njemačke vlade, glavni razlog zaustavljanja izvozne dozvole bilo je uhićenje turskog oporbenog političara Ekrema Imamoglua zbog optužbi za korupciju, što su dužnosnici u Berlinu opisali kao “napad na tursku demokraciju”. Također, ni dio izraelske javnosti nije odobravao ovaj posao, poput izraelskog opozicijskog lidera Yaira Lapida koji je pozvao na blokiranje napora Turske da kupi borbene avione Eurofighter Typhoon od Velike Britanije i Njemačke, tvrdeći da Turska želi postići paritet s Izraelom u zračnom prostoru. Optužujući vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da nije spriječila sporazum, Lapid, lider glavne izraelske opozicione stranke Yesh Atid, rekao je: “Da Izrael ima funkcionalno Ministarstvo vanjskih poslova ili normalnu vladu, novi sporazum o prodaji aviona Eurofighter Typhoon Turskoj u režiji Njemačke i Velike Britanije bi već bio blokiran“.

I dio turske javnosti nije presretan zbog ovog posla. Tako je vojni analitičar iz Istanbula Burak Yildirim cijenu od 10,7 milijardi dolara nazvao „nečuveno visokom” i „bez presedana”, čak i ako uključuje opcije, streljivo, rezervne dijelove i obuku. „Prodaju avione po cijeni fregata,” rekao je Yildirim, dodavši: „Ovaj je ugovor čista prijevara. Ne možeš imati borbeni zrakoplov za 400 milijuna funti; prodaju jedan avion po cijeni četiri!” Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu naveli pojedinosti o tome što je, osim zrakoplova, obuhvaćeno ugovorom. No činjenica je da je ovo i velika turska politička gesta prema SAD-u koji je svojevremeno raskinuo s turskim namjerama kupovina američkih borbenih  aviona F-35, a ovih dana američki predsjednik Donald Trump prijeti Turskoj dodatnim carinama i drugim sankcijama ukoliko Turska nastavai kupovati rusku naftu i plin.

*Photo: K.Starmer/X, R.T.Erdogan/X

Deveta sjednica saborskog Odbora za obranu, održana u četvrtak 22. svibnja, trebala je biti rutinska od tek nekoliko minuta, no pretvorila se u ozbiljnu raspravu u kojoj je državni tajnik u MORH-u Drago Matanović ponekad ostao bez odgovora. Na dnevnom redu bila je samo jedna točka – mišljenje o nabavi za potrebe obrane – iza koje se krila obnova okvirnog sporazum o kupovini puškostrojnica za OS RH.

Kako je u uvodnom dijelu naveo državni tajnik Matanović, OS RH u uporabi imaju različite modele puškostrojnica kalibra 7.62*39 mm i 7.62*54R mm istočnog podrijetla, koje  su po vrsti i namjeni neprikladne za NATO standarde, te su nezgodne i za održavanje te nabavu pričuvnih dijelova. Ujedno nemaju mogućnosti za postavljanje opreme za provedbu obučnih i vježbovnih aktivnosti na simulacijskom sustavu MILES.

„Zbog zahtjeva interoperabilnosti, postojeće puškostrojnice ne zadovoljavaju taktičko-tehničke zahtjeve Hrvatske vojske. Isto tako, tijekom planiranja i realizacije zadaća u operacijama potpore miru i u međunarodnim vježbama postavljaju se dodatni logistički zahtjevi, traži se opskrba streljivom, pričuvnim dijelovima i održavanje puškostrojnica, te usložnjava se funkcioniranje kompletnog te cjelovitog… odnosno logističkog sustava“,

naveo je Matanović dio problema sa zastarjelim puškostrojnicama. O nabavi puškostrojnica kalibra 5,56*45 mm već se na saborskom Odboru za obranu raspravljalo 2023. godine, nakon čega je MORH sklopio okvirni sporazum s belgijskom tvrtkom FN (Fabrique National) Herstal u vrijednosti od oko 10 milijuna eura.

„Konzumiranjem tog Okvirnog sporazuma u 2023. i ’24. godini nabavljene su puškostrojnice uvedene u uporabu u postrojbe naših Oružanih snaga, i nakon više od godinu dana uporabe, korisnici su izuzetno zadovoljni ovim naoružanjem“,

rekao je Matanović, dodavši i da je u skladu s pravilnikom o materijalnom zbrinjavanju doneseno rješenje o uvođenju puškostrojnice u naoružanje OS RH.

Predstavnici MORH-a na Odboru za obranu: Spomenka Lešnjković, Drago Matanović i Damir Tolić

„Radi daljnjeg opremanja Hrvatske vojske potrebnim puškostrojnicama, Ministarstvo obrane planira sklopiti novi Okvirni sporazum s  proizvođačem puškostrojnica FM Herstal SA. Na temelju iskaza Oružanih snaga RH, za nabavu puškostrojnica kalibra 5,56*45 mm NATO kalibra i 7.62*51 mm NATO Ministarstvo obrane planira provesti postupak nabave u skladu s člankom 41 Zakona o javnoj nabavi i sklopiti Okvirni sporazum s proizvođačem puškostrojnica. Za razdoblje od 2025. do 2029. godine planirali smo sredstva u Državnom proračunu RH na razdjelu Ministarstva obrane u ukupnom iznosu od 7 milijuna eura s PDV-om, koje će se realizirati sklapanjem jednogodišnjih ugovora u skladu s potrebama Oružanih snaga i financijskim sredstvima, te za ovu godinu očekujemo sklapanje ugovora i njegovu realizaciju u iznosu od oko 1,3 milijuna eura“,

pojasnio je državni tajnik Drago Matanović, zamolivši za pozitivno mišljenje saborske zastupnike, članove Odbora za obranu.

Tu bi vjerojatno bio kraj rasprave da se za riječ nisu javili Matko Kuzmanić i Željko Sačić, bivši članovi tog Odbora, a sada vanjski stručni članovi. Oni su obojica podsjetili članove Odbora da se rasprava o opravdanosti kalibra 5.56 vodila i 2023., kada je rečeno da je riječ o puškostrojnicama slabijeg kalibra koji ne udovoljava svim zahtjevima, zbog čega je dio modernih zapadnih vojski odustao od njegove uporabe.

Matko Kuzmanić i Darko Klasić – sve je isto kao i 2023.

„Ove strojnice Minimi koje proizvodi belgijski proizvođač FM Herstal su izbačene iz upotrebe kod većine zapadnih vojski, počevši od vojske SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Zbog toga što nisu mogle dati veliku učinkovitost na bojištima gdje su korištene posljednjih 30 godina – to su, znači, Somalija, Irak i Afganistan“,

naglasio je Kuzmanić, dodavši kako je uz razne tehničke mane riječ i o skupom oružju – jedan primjerak puškostrojnice Minimi košta otprilike 10.000 USD. „Ne trebamo biti košara za nečiji otpad, uvodeći strojnice 5,56 NATO koje mnogi odbacuju, te stvoriti trajnu i ogromnu štetu Oružnim snagama RH“, apelirao je taj bivši saborski zastupnik, dok se Sačić prisjetio svojih ratnih dana i tada jedne od prvih upotreba puškostrojnice kalibra 5.56 mm u redovima Hrvatske vojske:

„Njoj je glavna prednost bila… streljivo je lagano i mogao si natrpat duplo više streljiva u svoj ranac i u hlače i nije ti bilo to teško nositi. To je glavna i osnovna prednost. Sve ostalo… ako dođe ispred tebe jača trava, žbunje, ne-daj-bože šumovit teren – ništa! Putanja se mijenja i nisu bile učinkovite“.

Kako su tada na bojištu imali negativna iskustva s tim kalibrom, kaže Sačić, general Markač je vrlo brzo naredio zamjenu za bolje puškostrojnice tipa „Ultimax“ ili „Argentinka“, koje su se pokazale nemjerljivo boljim za bilo koji teren u Hrvatskoj. I član vladajuće koalicije, Darko Klasić (HSLS ), priklonio se svojim donedavnim saborskim kolegama, upitavši predstavnike MORH-a postoji li mogućnost da se dio financijskih sredstava preusmjeri da se umjesto strojnica 5.56 mm kupe i one kalibra 7.62*51. Predsjednika Odbora Arsena Bauka zanimalo je kakva je analiza napravljena da je izbor pao na kalibar 5.56 mm.

U odgovoru se državni tajnik Drago Matanović pozvao i na svoje generalsko iskustvo:

„Naravno  da su prošla testiranja – i ova laka strojnica, uvjetno rečeno, i ova teška strojnica. (…) Ovo nije pitanje Ministarstva obrane da li treba 5.56 ili 7.62*54, nego doktrine uporabe OS. Temeljem toga, mi smo napravili… Imali smo manje-više skorom sve strojnice koje na svjetskom tržištu nešto znače. Dakle, i došli smo analizama do 3 strojnice, i lake i teške, i Oružane snage su napravile testiranje. Ovo o čemu mi govorimo ovdje je rezultat upravo ovog testiranja. Naravno, neke zemlje povlače određene strojnice, neka sredstva… Ovo što ste rekli svakako treba uzeti u obzir pri analizi budućih aktivnosti i akcija, no međutim ovo je ono što su Oružane snage dostavile kao zahtjev“.

Na ovo je reagirao vanjski član Krešimir Ćosić, upozorivši da testiranje nije apstraktna kategorija, već se radi o točno definiranim pitanjima. Zanimalo ga je i gdje su tu balistički stručnjaci i balistički laboratoriji, zaključivši da tu imamo jedan sustavni problem s načinom na koji se donose odluke.

„Ja jesam za to, ali mislim da način i informacije koje bi trebali imati nedostaju i, uz uvažavanje ove institucije, Glavni stožer bi trebao biti svjestan kad iznosi svoje zahtjeve, svoje potrebe, da potpora njihovim zahtjevima mora biti utemeljena na vrlo preciznim uvjetima – taktičkim, doktrinarnim, balističkom vještačenjima, itd. To nama predstavlja problem. Pitanje je – mi sad trebamo donijeti odluku, ja bih rekao – da li si mi dozvoljavamo taj luksuz da donosimo tek tako, podržavajući sve što Glavni stožer traži. Prema tome, mislim da trebamo stvoriti uvjete da ovo tijelo zaista ima sve potrebne informacije kad su važne odluke u igri“,

zaključio je umirovljeni general Ćosić.

Herstalova “teška” strojnica u sastavu OS RH

Na njega se nadovezao i predsjednik Odbora Bauk, primijetivši da zastupnici članovi Odbora donose odluku na temelju jednog dopisa iz MORH-a, te je napomenuo da postoji mogućnost da se od MORH-a i Glavnog stožera zatraži dodatna dokumentacija. Ta sugestija nije naišla na podršku, a Bauk je od zastupnika Josipa Đakića dobio „jezikovu juhu“ zbog navodnog dovođenja u pitanje vjerodostojnosti načelnika GS-a i Stožera u cjelini.

Današnja sjednica Odbora za obranu jedna je od rijetkih na kojoj se prije dizanja ruku vodila suvisla rasprava u kojoj se dovelo u pitanje opravdanost nabave. No unatoč tome, kao i unatoč argumentaciji vanjskih članova čije bi ekspertize trebale educirati saborske zastupnike, s 10 glasova „ZA“ podržan je nastavak opremanja OS RH puškostrojnicama kalibra 5,56*45 mm NATO i 7,62*51 mm NATO belgijskog proizvođača FN Herstal.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić sudjelovao je na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a (FAC Defence) u formatu ministara obrane te na sastanku Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije (EDA), koji su održani u utorak, 20. svibnja, u Bruxellesu. Teme sastanaka bile su vojna pomoć Ukrajini te jačanje obrambene spremnosti članica Europske unije u sklopu plana ReArm Europe, priopćilo je Ministarstvo obrane. Anušić je rekao da je Hrvatska  iskazala interes za preuzimanje vodeće uloge u proizvodnji i zajedničkoj nabavi malih dronova.

“Razgovarali smo o specifičnim obrambenim sposobnostima koje države članice mogu razvijati i u kojima mogu biti vodeće. Hrvatska ima veliki potencijal u području proizvodnje dronova te može preuzeti ulogu lidera u zajedničkim nabavama u ovom segmentu. Više hrvatskih domaćih tvrtki može sudjelovati u ovom važnom procesu, a to je prilika za jačanje domaće industrije i pozicioniranje hrvatskih proizvoda na europskoj i svjetskoj sigurnosnoj karti. Razgovarali smo i o daljnjoj pomoći  Ukrajini u borbi za slobodu i postizanje trajnog mira, kao i o zajedničkim nabavama naoružanja i streljiva kroz plan ReArm Europe,”

objavio je Anušić na  društvenim mrežama.

Ivan Anušići Boris Pistorius, novi-stari njemčki ministar obrane

“Prva tema bila je daljnja pomoć Ukrajini s razine Europske unije. Sve su članice predane i dalje pomagati žrtvi ruske agresije. Ukrajina pokazuje iznimno veliku žilavost i hrabrost u ovom agresorskom ratu. O drugoj se temi prvi put govorilo. Riječ je o specifičnim obrambenim sposobnostima članica Europske unije i jačanju tih sposobnosti u sklopu plana o naoružavanju Europe. To znači da bi se zajednička nabava kojom bi se postigle te sposobnosti financirala iz instrumenata ReArma. U tom je kontekstu Hrvatska inicijalno iskazala interes i istaknula jednu svoju sposobnost u kojoj bismo mogli imati vodeću ulogu u EU-u, a to je proizvodnja malih dronova. S obzirom na kapacitete i sposobnosti domaće obrambene industrije, Hrvatska je iskazala interes i istaknula da bismo mogli preuzeti ulogu u proizvodnji i zajedničkoj nabavi malih dronova na području Europe”,

poručio je ministar Anušić iz Bruxellesa. Objasnio je kako je riječ o više domaćih obrambenih tvrtki koje imaju sposobnost proizvodnje malih dronova. Dronovi bi se proizvodili u hrvatskim tvrtkama i u potpunosti bi bili izrađeni od komponenti s područja Hrvatske i Europe.

“Hrvatske tvrtke već ove godine bi mogle proizvesti pola milijuna malih dronova. Ta brojka, bude li Hrvatska u poziciji da ima vodeću ulogu u tom segmentu, može se i povećati”,

naglasio je ministar Anušić.

Dronovi, naime, spadaju u projekte koji bi mogli biti označeni kao projekti od zajedničkog interesa i čija bi zajednička nabava mogla biti financirana u sklopu plana ReArm. Zajedničke nabave u sklopu plana naoružavanja Europe poticat će se kao oblik postizanja ključnih obrambenih sposobnosti članica EU-a, navodi MORH.

U okviru te teme ministar Anušić naglasio je kako provedba Bijele knjige i Plana ReArm mora biti ambiciozna, brza i pragmatična. Hrvatska je svjesna da su povećana nacionalna izdvajanja za obranu ključna stavka svih napora. Ove godine Hrvatska je dosegnula dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, uz planove daljnjeg povećanja na dva i pol posto BDP-a do 2027. te na tri posto do 2030. godine. Hrvatska je također zainteresirana da kroz zajedničku nabavu na razini EU-a kupi radarske sustave, sustave protuzračne obrane i tenkove. “Hrvatska u ovom trenutku radi na tome i planira nabaviti to naoružanje za što bi se mogla koristiti Europska obrambena agencija“, rekao je Anušić.

Inače, u proizvodnji dronova i programa za njih Hrvatska ima kapacitete a na nedavno održanom sajmu ASDA 2025 tako se primjerice predstavila osječka firma Orqa, koja je hrvatski predvodnik u proizvodnji dronova, o čemu je pisao i portal Obris. org.

Današnji sastanak podudara se i s novim, 17-tim po redu paketom sankcija EU te Velike Britanije prema Rusiji. Kako se navode u priopćenjima, cilj je dalje oslabiti mogućnost Rusije da financira agresiju na Ukrajinu te prihvati prekid vatre i mirovne pregovore.

*Photo: EU

Pentagon je nedavno objavio novi ugovor za kupnju malenih bespilotnih letjelica za PSIO (Precision Strike Indoor & Outdoor), vrijedan 8,8 milijuna USD. Riječ je o kamikaza-dronovima sposobnim za pronalazak i napade na mete u unutrašnjosti zgrada. Ugovor je sklopljen s izraelskim proizvođačem dronova XTEND,  poznatima po svom naprednom radu na dronovima koji su u timovima radili u zgradama u Gazi, objavio je nedavno magazin Fobes. Ugovor je sklopio Pentagonov misteriozni ured za iregularno ratovanje koji razvija kapacitete za vojsku za potrebe asimetričnih, tajnih operacija protiv meta najveće vrijednosti. U prošlosti je to možda značilo neutraliziranje vođe pobunjenika projektilom Hellfire R9X bez oštećenja zgrade u kojoj se nalazio. Ovo novo oružje može izvoditi precizne napade na mjestima koja su dosad bila van dometa. PSIO se može približiti zgradi s većih udaljenosti, ući u nju i “pronaći i neutralizirati” mete, a istovremeno snimiti video dokaze o svojoj misiji.

Zasad će ovakvi dronovi vjerojatno biti dostupni tek nekim postrojbama. Vjerojatnije je da će ih se vidjeti u specifičnim operacijama nego na ratištima. Kao što je i slučaj s drugim vrstama malenih dronova, ova letjelica mogla bi se brzo proširiti među i prijateljskim i neprijateljskim vojskama, iako je repliciranje pametnog AI softvera mnogo kompliciranije od kopiranja hardvera. Iako je XTEND najpoznatiji po svojoj suradnji s IDF-om, gdje su se njihovi dronovi dokazali u akciji, dronovi za Pentagon bit će napravljeni u SAD-u, a početak isporuke očekuje se u prvom tromjesečju ove godine.

“Mađarove ptice”- jedna od najelitnijih ukrajinskih postrojbi bespilotnih letjelica

Ratovi koji su trenutno u tijeku, naročito onaj u Ukrajini, sve više se „oslanjaju“ na dronove, bilo s borbenom, bilo s izvidničkom svrhom. Tijekom sukoba u Ukrajini zabilježeni su slučajevi da su se ukrajinski dronovi uletjeli u zatvorene prostore poput skladišta ili zaklona u koje su se sklonili ruski vojnici. Tako su,prema pisanju Forbesa, u veljači prošle godine ukrajinske snage locirale su skladišta u kojima su Rusi čuvali svoje tenkove T-72 i T-80, borbeno vozilo BMP-3 i inženjersko vozilo BREM. Vrlo vješti ukrajinski piloti poslali su svoje FPV dronove kroz otvorena vrata skladišta i sustavno uništili vozila. “Kao na streljani,” prenosi ukrajinski medij Censor. Ubrzo su skladišta počela gorjeti, a vozila (tenkovi, BREM, BMP i nekoliko kamiona s oružjem, ukupne vrijednosti nekoliko milijuna dolara) bila su uništena, piše Forbes.

Ogroman izazov

Upravljanje dronovima u zatvorenim prostorima veliki je izazov. Prostori su napučeni i komplicirani, a prepreke su u svim smjerovima. XTEND-ov izvršni direktor Aviv Shapira ranije je za Forbes govorio kako je operativni sustav tvrtke, XOS, preuzeo težak posao upravljanja tako da čak i početnici dronovima mogu upravljati kao profesionalci i jednostavno ulaziti kroz prozore ili druge tijesne otvore. Sve što pilot treba učiniti je naznačiti kamo dron treba ići, a XOS napravi sve ostalo. Uz to, sustav “pamti” rutu kojom je prošao kako bi se mogao i vratiti. “Testovi su demonstrirali preciznost, pouzdanost i operativnu superiornost našeg rješenja Scorpio,” rekao je Shapira u priopćenju.

To znači da je ugovor sklopljen za neku verziju XTEND-ovog drona Scorpio. Vjerojatno ima veze s kvadkopterom Scorpio 500, koji može letjeti oko 15 minuta, a zaštićen je od oštećenja prilikom zabijanja u zidove ili druge čvrste objekte. Scorpio nosi oko pola kilogram eksploziva, a nekoliko je opcija za bojeve glave. Detalji nisu objavljeni, ali vjerojatno se radi o bojevim glavama koje se mogu koristiti na ljudskim metama –  posebno oblikovanom eksplozivu za probijanje prepreka poput vrata, kao i termobaričnih bojevih glava u slučaju potrebe za rušenjem čitavih struktura. Navigacijski sustav ovog drona ne oslanja se na GPS ili druge satelitske signale koji su podložni ometanju ili mogu biti nedostupni u zatvorenim prostorima. Domet je navodno dulji od 5 kilometara, uz maksimalnu brzinu od 25 kilometara na sat. Ipak, pored pametnog softvera možda je najupečatljivija značajka ovog drona komunikacija. Mreža omogućava da tri drona rade zajedno, kontrolira ih samo jedan pilot. Obično bi dva drona bila postavljena da “čuvaju” ulaze, dok treći istražuje interijer zgrade.

Ovo nije prvi projekt za dronove Pentagonovog ureda za iregularno ratovanje. Njihova podskupina za taktičku ofenzivnu podršku, čiji zadatak je isporuka “jedinstvene taktičke ofenzivne opreme”, nedavno je nabavila prilagođenu verziju letjelice Hero-30. To je još jedan kamikaza-dron nastao u Izraelu, iako je u tom slučaju hardver isporučivao američki Mistral Inc. Poboljšana verzija nudila je dulje vrijeme letenja, bolju bojevu glavu i povećanu vjerojatnost uspješnog pogotka mete. Američka vojska već posjeduje nekoliko tipova kamikaza-dronova. Jedan od njih je Rogue-1 američkih marinaca, zapravo elegantnija (i skuplja) verzija FPV dronova iz Ukrajine. Ipak, to je oružje koje se može koristiti samo vani. Nano dron Black Hornet, koji se u malim brojevima koristi u Ukrajini, može ulaziti u zgrade, ali je on tek izvidnička letjelica, daleko premalen da bi mogao nositi bojevu glavu. PSIO se može približiti zgradi s većih udaljenosti, ući u nju i “pronaći i neutralizirati” mete, a istovremeno snimiti video dokaze o svojoj misiji.

Samo jedna točka bila je na dnevnom redu 5. sjednice saborskog Odbora za  obranu, održane u utorak 12. studenog – mišljenje Odbora o MORH-ovoj namjeri kupovine modernog višecjevnog raketnog sustava HIMARS. Za razliku od prethodnih sjednica, kada su pozicija  i pozicije međusobno lomile koplja oko sudjelovanja OS RH u NATO aktivnosti NSATU za Ukrajinu, ova je sjednice prošla gotovo idilično, uz praktično jednoglasnu podršku nabavi HIMARS-a.

Uvodno obrazloženje dao je ministar obrane Ivan Anušić, koji je napomenuo da su OS RH izradile taktičku studiju o opremanju topničkih postrojbi višestrukim samohodnim lanserima raketa velikog dometa.

„Iskazom potreba HV je zatražila nabavu 8 samohodnih raketnih sustava velikog dometa HIMARS, naoružanih lansirnim modulom u borbenom kompletu. Namjena sustava HIMARS je uništavanje protivničkog topništva i elemenata protuzračne obrane, logističkih vozila, lakih oklopnih vozila i transportera, kao i postrojbi za potporu i opskrbu. Konstruiran je za lansiranje navođenih raketa i taktičkih balističkih projektila, a nosi jedan paket od 6 raketa ili jednu taktičku raketu ATACMS“,

rekao je uvodno Anušić, dodajući kako je MORH zatražio Pismo ponude i prihvaćanja (LoA) od SAD-a:

„za 8 samohodnih raketnih sustava velikog dometa HIMARS s raketama velikog dometa, te pripadajućom opremom i uslugama prema načelu sveobuhvatnog pristupa. Uz 8 lansera M142 HIMARS, ovom nabavom osiguravaju se 2 vrste vođenih ubojnih raketa – 24 paketa po 6 raketa M30A2 i 24 paketa po 6 raketa M31A2, produženog dometa većim od 80 km, i vježbovne rakete smanjenog dometa – 16 paketa po 6 raketa M28A2. Prema načelu sveobuhvatnog pristupa, pored 8 lansera i 394 vođenih raketa, paket uključuje i sve ostale robe i usluge, obuku i logističku potporu neophodnu za učinkovito funkcioniranje sustava HIMARS“.

Ministar obrane Ivan Anušić, načelnik Sektora za naoružanje general Davor Tretinjak i savjetmik Predsjednika RH Ivica Olujić

Vlada SAD je krajem lipnja ove godine dostavila ugovor za spomenuti paket, ukupne vrijednosti 289.968.461,00 USD. Ministar Anušić je najavio da će se s otplatom HIMARS-a krenuti već ove godine pa do 2027., dok će MORH od 2026. do 2029. godine uplanirati i proračunska sredstva potrebna za plaćanje PDV-a prilikom isporuke robe i usluge u skladu s ugovorom. Što se tiče isporuke, Anušić je rekao:

„Do 2028. godine je isporuka kompletnog sustava. Sustav dolazi zajedno kako s lanserima, tako i s raketama. Kako bude sustav dolazio, rakete su… ne mogu sada reći da li će se one isporučivati u toj brzini, ali u svakom slučaju kako se lanseri budu isporučili rakete će po potrebama dolaziti koliko bude bilo zahtjeva od strane Oružanih snaga“.

Hrvatska će se nabavom HIMARS-a priključiti još trima europskim zemljama korisnicama tog sustava (Poljska, Rumunjska i Ukrajina), a odluka da se ide u nabavu baš tog sustava prem ministu Anušiću utemeljena je na hrvatskim potrebama i jako dobrim iskustvima korisnika HIMARS-a. „Izuzetno precizan, kvalitetan i dobar sustav“, zaključio je Anušić. Tu je riječ konačno dobio i general Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OS RH, koji je tog dana umjesto u „pritvoru kod Zorana Milanovića“ neprimjetno sjedio na sjednici saborskog Odbora.

„S HIMARS-om Oružane snage dobivaju novu sposobnost koju do sada nisu imale – to je sposobnost, dakle, preciznih i učinkovitih dalekometnih raketnih udara. Provedba vojnih operacija na integriranom bojištu danas zahtijeva, prije svega, učinkovitu, preciznu i brzu paljbenu potporu. Naprosto, HIMARS je taj sustav koji omogućuje sve to. Dakle, brzina, preciznost i učinkovitost su naprosto danas temeljna načela što se tiče djelovanja topničko-raketnih postrojbi. Prema tome, HIMARS predstavlja – nedvojbeno– jedan kvantni skok u kontekstu sposobnosti Oružanih snaga u provedbi preciznih i dalekometnih raketnih udara. Također, HIMARS predstavlja novu eru u topničko-raketnim postrojbama Oružanih snaga. HIMARS kao sustav je definitivno, što se tiče samog sustava – takvih i sličnih sustava koji se nude na tržištu, je najprecizniji i najučinkovitiji sustav. Kada samo spomenem činjenicu da njegovo rasipanje je svega 5 metara na cilju, bez obzira da li se radi na daljini 25 km ili 70 km, jasno govori kolika je preciznost toga sustava. U tome kontekstu Oružane snage dobivaju doista jedno vrlo moćno, sofisticirano oružje kakvoga dosad nisu imale“,

izdeklamirao je načelnik GS general Kundid i jedva dočekavši kraj ove točke dnevnog reda brzinski otišao kako bi izbjegao novinare, ali i eventualno neugodna pitanja saborskih zastupnika oko NSATU misije.

Načelnik GS OS RH general Tihomir Kundid – jedinstvena taktika izbjegavanja neugodnih pitanja- došao sa zakašnjenjem i otišao prije kraja

Na sjednici saborskog Odbora ponovno je sudjelovao i savjetnik za obranu Predsjednika RH Ivica Olujić, koji je posebno istaknuo da predsjednik Milanović nikada nije uskratio suglasnost Vladi za nabavu novog naoružanja, pa tako ni ovoga puta. Međutim, savjetnik Olujić je iskoristio priliku kako bi ujedno upozorio na to da nabava 8 HIMARS-a neće popraviti hrvatsku sposobnost raketnog topništva:

„Preostala sredstva raketnog topništva koja Oružane snage imaju trebat će ili zamijeniti ili modernizirati. I ne može se govoriti o raketnom topništvu da se ne govori o samim raketama. Želimo ukazati (…) da su se rakete za raketno topništvo Hrvatske vojske proizvodile u Republici Hrvatskoj još u vrijeme Domovinskog rata i nakon Domovinskog rata, proizvodile su se sve do nedavno u organizaciji državne Agencije ALAN. Ono što nije bilo dobro u to vrijeme je da su se te rakete proizvodile za strano tržište, a ono što svakako nije dobro je da je ta proizvodnja na neki način  zadnjih nekoliko godina prestala. Ukazuje se na potrebu da se učini više, da se ulože veći napori i da se proizvodnja  raketa za raketno topništvo u Hrvatskoj obnovi, te da se moderniziraju ili nabave drugi nekakvi, priuštivi možda, jeftiniji raketni sustavi nego što je HIMARS, kako bi se popunile sve postrojbe Hrvatske vojske, uključujući i pričuvu“.

Upravo rakete, ali one za HIMARS, mučile su člana Odbora Josipa Jurčevića (nzavisni zastupnik), koji je od ministra Anušića u nekoliko navrata tražio odgovor namjerava li Ministarstvo obrane nabavljati i rakete većeg dometa (300, odnosno 500 km), budući da rakete s dometom od 80 km „ne mogu doseći Banja Luku, a kamoli Beograd“. Iako je ministar Anušić pokušavao izbjeći odgovor, tvrdeći da se sustavi HIMARS i rakete s dometom od 80 km nabavljaju kao sredstvo obrane ili odvraćanja, a ne sredstvo napada, u konačnici je ipak rekao kako se rakete spomenutog većeg dometa dogovaraju i ugovaraju na specifičan, prilično drugačiji način od ovoga kako je MORH dogovorio kupnju cjelokupnog sustava HIMARS, te da one nisu dio trenutnih razgovora sa SAD-om.